Predrealizam je prijelazno knjievno razdoblje izmeu romantizma (hrvatskog narodnog

preporoda) i realizma.
U Hrvatskoj je 1850. godine uveden Bachov apsolutizam (1850. 1859.), politiki poredak
nazvan prema austrijskom ministru unutarnjih poslova Alexanderu von Bachu. Tada se
rasputa Hrvatski sabor i ukida Bansko vijee, kao i samouprava upanija, zabranjuje se
uporaba hrvatske zastave te se u dravne urede kao slubeni jezik uvodi njemaki jezik.
Ukidaju se feudalno-kmetski odnosi i raspada veina seljakih zadruga.
1868. Godine potpisuje se hrvatsko-ugarska nagodba kojom Hrvatska dobiva u okviru
Ugarske poseban poloaj: vlastiti Sabor, Vladu i bana koji obnaa funkciju predsjednika
Vlade.
U Hrvatskoj tada djeluju i politike stranke. Nekadanji ilirci osnivaju Narodnu stranku,
pobornici politike integracije Hrvatske i Maarske ine Unionistiku stranku, a Ante
Starevi osniva Stranku prava iji su ciljevi bili potpuni suverenitet i teritorijalna cjelovitost
Hrvatske.
U razdoblju protorealizma svakako je potrebno spomenuti politiki i kulturni doprinos Ivana
Maurania i Josipa Jurja Strossmayera. Ivan Maurani, poznat i kao prvi hrvatski ban
puanin, bio je predsjednik Matice ilirske od 1858. do 1872. godine, nakon ega je obnaao
dunost hrvatskog bana od 1873. do 1880. godine.
Josip Juraj Strossmayer, jedan od najznaajnijih i najutjecajnijih osoba 19. stoljea, 1867.
godine utemeljio je Jugoslovensku akademiju znanosti i umjetnosti (danas Hrvatska
akademija znanosti i ummjetnosti).
1874. Godine osniva se Sveuilite u Zagrebu s tri fakulteta: pravnim, filozofskim i
bogoslovnim, a Matica ilirska mijenja naziv u Matica hrvatska.
Kulturno-knjievna scena pedesetih godina 19. stoljea takoer prolazi kroz teko razdoblje.
Nakon to su 1849. godine prestali izlaziti asopisi Danica i Zora dalmatinska, 1852. godine
Mirko Bogovi pokree asopis Neven. To je jedini knjievni asopis u kojem pedesetih
godina objavljuju novi knjievni narataji. Ostali knjievni asopisi tog dobab bili su: Vijenac
najznaajniji asopis (1869.-1903.), neko vrijeme ureivao ga je i enoa, Pozor (kasnije
Obzor ), Knjievnik prvi hrvatski znanstveni asopis s podruja jezikoslovlja (urednik
Vatroslav Jagi).
Obiljeja knjievnosti:
-spoj elemenata romantiarskog i realistikog stila
-teme: socijalne (interes za suvremenu drutvenu stvarnost) i nacionalno-povijesne
-najznaajnije ostvarenje predrealizma je afirmacija romana kao knjievne vrste i usmjerio je
hrvatsku knjievnost prema realizmu za to je najzasluniji August enoa
-osim romana piu se novele i pripovijetke
-pjesnitvo u to doba nije dalo vea ostvarenja izdvaja se poezija Franje Cirakija
-cilj knjievnosti je istinitost koja se postie pripovijedanjem i detaljnim opisima interijera i
eksterijera
Najrazvijenija prozna vrsta bila je novelistika unutar koje, po uzoru na romantiare,
prevladavaju teme iz hrvatske prolosti (novele Josipa Eugena Tomia i Mirka Bogovia) te

one koje se temelje na stvarnom gradskom i seoskom ivotu (Janka Jurkovia i Adolfa Vebera
Tkalevia). Za razvoj dramske knjievnosti i hrvatskog kazalita zasluni su Dimitrija
Demeter, Mirko Bogovi i Josip Freudenreich. Uglavnom je rije o povijesnim dramama koje
upuuju na suvremene prilike i istiu nacionalni identitet.
Sredinje mjesto protorealizma svakako pripada Augustu enoi (1838.-1881.), pripovjedau,
pjesniku, feljtonistu i kritiaru te autoru prvg povijesnog romana u hrvatskoj knjievnosti.