PREDREALIZAM-ENOINO DOBA: Traje od 1860.,kada se ukida Bachov apsolutizam (neka vrsta diktature),do 1881. kada umire enoa.

U razdoblju 60-ih I 70-ih godina u 19.st. u Hrvatskom otvara se put realizmu. Austrija i Ugarska sklapaju dogovor o podjeli Carstva koje se od 1867. slubeno naziva Austro-Ugarska monarhija. 1868. Hrvatska sklapa tzv. Hrvatsko-Ugarsku nagodbu,ali to znai samo promjenu cilja borbe koja se sad vie ne vodi protiv germanizacije,nego sve jae maarizacije. Djeluju 3 stranke: unionistika(maaroni-ujedinjenje Maarske I Hrvatske), narodnjaka (lanovi ilirskog pokreta), pravaka (zalau se za jedinstvenu Hrvatsku, idejni osniva Ante Starevidsamostalnost Hrvatske). Osim Augusta enoe u tom razdoblju nema neke snanije knjievne pojave,ali zato narodnjak Josip Juraj Strossmayer osniva nekadanju JAZU I prvo sveuilite u Hrvatskoj u Zagrebu (1874.). KNJIEVNICI PREDREALIZMA: PROZA: Josip Eugen Tomi romanopisac,novelist,pjesnik,prevoditelj..Djela:Leljinke ,Krvni pir,Zmaj od Bosne,Melita. Dovrava enoinu Kletvu. Rikard Jorgovani,Adolfo Veber Tkalevi PJESNITVO: Rikard Jorgovanid,Franjo Markovid,Luka Botid te AUGUST SENOA. AUGUST ENOA: (1838-1881)-rodio se u Zagrebu (u Vlakoj ulici). Njegov otac je bio posve izvan ideje hrvatske nacionalnosti te je svog sina odluio odgojiti u duhu austrijskog carskog centralizma.August se prtvara u pravog hrvatskog rodoljublja.Bio je dramaturg kazalita, radi i kao gradski biljenik. Urednik asopisa Vijenac. Pisao je lirsku poeziju razne tematike,ali najvie je uspjeha imao kao socijalni povijesni pjesnik koji u stihovima izraava pojavu Strossmayerove narodne stranke (Budi svoj,Na ozlju grada,Hrvatska pjesma .) Vrstan je versifikator,ali pjesme su mu vie retorine nego lirine.enoin epski talent osobito dolazi do izraaja u njegovim pjesmama (povjesnicama). ENOINI POVIJESNI ROMANI-enoa se u teoriji zalaglao za socijalni roman,ali radije je pisao povijesni roman vodedi se teorijom kako je prikladnije za nae doba. Vodio se Ciceronovom izrekom:Historia vitae magistra,a njegova tenja realistikom prikazivanju povijesti vidljiva je upravo o tome: povijest ne treba uljepavati nego istinito prikazati sve njene grijehe,ba kao slavne trenutke. OBILJEJA ENOINIH POVIJESNIH ROMANA:-paralelna fabula:obidno se prepledu javna i privatna dogaanja,romantiarski elementi fabule:spletka,otmice,tajne,tajanstveni dobroinitelji ,iznenadna prepoznavanja, ime je enoa eljeo privudi itateljsku publiku. Stalne skupine likova:povijesno temeljeni likovi,likovi intriganata,fatalne elje, idealni ljubavnici. Suprotni postupci u karakterizaciji likova:crno -bijela tehnika, ali i realistika karakterizacija. Sustavna rekonstrukcija povijesnih okolnosti: enoa je prouavao stare spise,kronike i druge izbore. ZLATAREVO ZLATO-prvi cjeloviti povijesni roman u novijoj hrvatskoj knjievnosti,objavljen 1871.,tema sukob Zagrepamna I Stjepka Gregorjanca,feudalca I hrvatskog podbanaoko vlasnitva Medvedgrada I pripadnih sela, Fabula: povijesna I ljubavna; likovi-nositelju povjesne fabule-plemidi Stjepko Gregorijanac I graani Zagreba(Petar Krupid), nositelju ljubavne fabule (Dora Krupideva I Pavle Gregorijanec).RIBAREVA JANA:Motiv koji se obrauje u pjesmi je ponaanje mlade Jana I njena nesretna sudbina. Motiv je romantian zbog toga to progovara o ljubavi i osjedajima. PROPAST VENECIJE- povjestica je pjesma pripovjednog oblika koja itatelju pribliava nacionalno drutvene teme. Prema tematici enoine povjestice se mogu razvrstati u 2 skupine: 1.povjestice s tematikom hrvatske povjesti (propast Venecije,smrt Petra,u kojima velia borbu za nezavisnost,otpor seljaka feudalcima,hrvatsku kulturnu tradiciju) 2. Povjestice s tematikom iz narodne predaje (Postolar I Vrag,Kameni svatovi, enoa ukazuje na mane I zaostalost puka, praznovjerje,pohlepu,odnos svekrve I snahe..) VANIJA DJELA: lanak Naa knjievnost,komedija Ljubica,feljtoni Zagrebulje,roman Zlatarevo zlato,pripovjetka Prijan Lovro,roman Cuvaj se Senjske ruke,roman Seljacka buna,roman Diogenes i pripovjetka Karanfil s pjesnikova groba, roman Prosjak Luka, roman Kletva REALIZAM U HRVATSKOJ KNJIEVNOSTI- od 1880-1895 ili od 1881 do 1892. Povjesniari knjievnosti razilaze se u tumaenju okvirnih godina trajanja hrvatskog realizma:jedni smatraju da je 1880 poetak realizma,a drugi da je to 1881, godina enoine smrti. Zavrnu godinu neki smatraju godinu kada se spalila maarska zastava na trgu bana Jelaida, a drugi godinu objavljivanja Metoeve pripovjetke Mod Savjesti. POVJESNE I DRUTVENE OSOBINE: ovo razdoblje je obiljeeno vladavinom Khuena Hedervaryja.U Hrvatskoj je na vlasti narodna stranka,a obnovljena je I stranka prava koja tei samostalnosti. Nakon sukoba unutar narodne stranke nastavlja se maarizacija,postavljeni su grbovi s dvojezinim natpisima. Za bana je postavljen Khuen Hedervary (1883-1903) provodedi maarizaciju I guedi svaki otpor. Dola zi do velikih drutevnih promjena: plemstvo propada,mnogi seljaci odlaze u grad. Knjiievnici se zalau za knjievnost koja de kritiki progovoriti o hrvatskoj stvarnosti,piudi romane i pripovjetke sa socijalnom tematikom. Najede teme: kolovanje nada rene seoske djece u gradu I njihova tragina sudbina, suprotnost selo-grad,propadanje plemstva, nacionalno pitanje (domadi I strani stanovnici),propadanje tradicionalnih moralnih vrijednosti). PREDSTAVNICI: 1.EPIKA (Drutevni romani-Ante Kovaid U registraturi, Vjenceslav Novak Posljednji Stipanidi,Eugen Kumiid -Olga i Lina,Ksaver andor Gjalski-U nodi 2.POVIJESNI ROMAN- Gjalski-Osvit, Eugen Kumiid-Urota Zrinjskog Frankopanskog 3.NOVELE I PRIPOVJETKE: Josip Kozarec:Tena, Gjalski:Pod starim krovovima, Vjenceslav Novak:Iz velegradskog podzemljaU glib 4.LIRIKA: Silvije Strahimir Kranjevid:Bugarkinje

ANTE KOVAID-Roen u Mariji Bistrici gdje je zavrio osnovnu kolu,kolovanje zavrio u Zagrebu gdje je diplomirao pravo. Djeluje u stranci prava pa se zalagao za kritiki pristup Hrv. Knjievnosti. Romani: Barunieva ljubav, Fikal, Meu abari, U registraturi U REGISTRATURI- temeljno djelo hrvatskog realizma. Tematska razina romana: u prvom je planu razvoj i sudbina nadarenog seoskog djeaka Ivice Kimanovida koji je sa sela doao u grad na kolovanje. Pratedi njegov ivot pisac prikazuje Hrvatsko drutvo u drugoj polovici 19. St. posebno istiudi traginu sudbinu intelektualca seoskog podrijetla. U sreditu interesa je sukob sela I grada,ali I svijest o procesu raslovljavanja patrijahalnog seoskog drutva te slika gradske sredine kao legal nemorala. Autobiografski sloj romana preteito je prisutan u prvom djelu romana. Rodno hrvatsko zagorje opisano je lirskim tonovima bez obzira na teinu tog ivota. Socijalni roman,bildungsroman.roman o odgoju ili razvitku karaktera. FABULA:U razvijanju fabule koristi se tipinim postupcima karakteristinim za realizam I naturalizam,ali I one preuzete iz trivijalne knjievnosti:tajnama iz prolosti likova,spletkama,trovanjima,otmicama..Radnja romana ne tee linearno ,izmjenjuje se sadanjost gl. Lika s njegovim osjedajima,realistike episode s romantiarskim I sl. Pratedi ivot Ivice Kimanovida itatelj upoznaje likove iz dviju sredina:-seoske sredine (Iviina obitelj,obitelj susjeda Kanonika..), gradske (mecena,Laura..) Svi slojevi se povezani slikom Ivice, njegov ivotni put ne odreuje on sam ved sudbina I drutvena sredina. Na poetku romana donosi se neobian okvir iz kojega se pripovjeda pria o ivotu I.K. U Registraturi koju vodi ostarjeli inovnik J.K. razgovaraju stari spisi. Najvaniji spis registra vodi gl. rije i sti ava sukobe izmeu starih I mladih spisa. Za rije se javlja ivotopis Kimanovida ime radnja romama. STILSKA OBILJEJA: realistiki sloj,romantiarski elementi,naturalistiki sloj,odstupanja od kronolokog prikaza zbivanja, subjektivan odnos prema vremenu, neobino uokvirena kompozicija.

VJENCESLAV NOVAK: Roen je u Senju. Nakon zavretka gimnazije u Gospidu,kolovao se u Zagrebu za uitelja. Zahvaljujudi glazbenoj nadarenosti dobio je stipendiju za nastavak kolovanja na konzervatoriju u Pragu. Pisao je crtice, novele,pripovjetke,romane I drame. U sreditu njegovih djela je lik hrvatskog ovjeka I njegova sudbina u povjesnom I drutvenom kontekstu. Prozvan je Hrvatskim Balzcom zbog objektivnog pristupa grai I realistike metode. Tematski se njegova djela mogu svrstati u 3 kruga:zaviajna,tema malograanstva I grada. POSLJEDNJI STIPANIDI-socijalni roman,roman sredine I obiteljski. bavi se povjedu jedne Senjske patricijske obitelji I to njenim zavrim djelom-propadanje. U romanu pratimo int imnu dramu Lucije Stipanid djevojke koja postaje rtvom patrijahalnog odgoja,a okivr u kojemu se odvija drama njene obitelji ine povjesna zbivanja, odjeci ilirskih ideja,propadanje senjskog gospodarstva,stranci koji upravljaju Hrv. dobrimaRoman zapoin je od kraja zbivanja odnosno od vremenakada su Valpurga I Lucija osiromaene I same. Lik Lucije je napenstveniji lik 19.st. Ona je simbol rtve,djevojke prema kojoj se rutvo ponaa nepravedno,ali I simbol pobune. Svaki je lik predstavnik odreenog tipa drutva: autoritivni otac(Ante),pokojna majka Valpurga,kdi Lucija,sin Juraj. EUGEN KUMIID- Roen u istonoj Istri. Zavrio je gimnaziju u Rijeci,a u Beu studij Povijesti,zemljopisa I filozofije. 2 godine boravi u Parizu gdje se upoznao s naturalistikim stvaralatvom, Radio je kao gimnazijski professor,a zatim se posvetio politikom radu. Kao aktivni prava bio je zastupnik u Hrv.saboru. pisao je pripovjetke, romane I drame. Njegova se djela mogu prema tematici podijeliti u 3 cjeline: graa iz Istarskog ivota(Jelkin bosiljak ,Zaueni svatovi,Sirota), graa iz Zagrebakog ivota (Olga I Lina,Gospoa Sabina),povijesni romani (Urota Zrinsko-Frankopanska, Kraljica lepa) POVIJESNI ROMAN- Svojim knjievnim djelima Eugen se predstavlja kao nastavlja enoine koncepcije knjievnosti u kojoj se naglaava nacionalna I knj. Djela,a u izrazu mijeaju elemente realizma I romantizma. Povijesni romani odraavaju pravaku politiku koncepciju. ele neovisnost hrv,a strance koji vladaju Hrv. prikazuje u neg. svjetlu .Objavio je lanak O Romanu 1883. U kojem se zalae za naturalistiki program. lankom pokrenuta polemika za I protiv naturalizma koja je ostala na teoretskoj razini,a vodila se desetak godina. ZAUENI SVATOVI- radnja u selu Luicama,gl.lik nahod Antonio,najprereniji ovjek koji je ujedno I najmoralniji u selu, Riskira svoj ivot I spaava brodolomce,Mato zaljubljen u Mariju abarid,a u nju je takoer zaljubljen I plemid. Marija I Mato se na kraju vjenaju, a Saletti ispali metak u Antonija a ovaj ga ubode noem u srce. JOSIP KOZARAC: Osnovnu kolu I gimnaziju zavrio u Vinkovcima,a u Beu diplomirao umarstvo. Za vrijeme studija u Beu oduevio se kazalitem,itao Sheakespeara. Njegov ivot nakon povratka sa studija tekao je izvan knjievnih sredita. Bio je vezan uz prirodu,a uspio je povezati ivotni poziv s knjievnim stvaralatvom. Realistiki pisac koji eli djelovati prosvjetiteljski,ukazati na drutvene promjene koje utjeu na moral Slavonskog sela. NOVELE: REALISTIKE novele SOCIJALNE TEMATIKE: Tena, tema ljudi koji svata trebaju, PSIHOLOKE NOVELE:Tri ljubavi,Oprava, NOVELA UGOAJA:Slavonska uma,ROMANI:Mrtvi kapitali,Meu svjetlom I tminom. U svojim djelima istodobno je znansvenik,psiholog,pripovjeda,pjesnik prirode. Nije samo njegova Slavonija obiljeena zaostalim gospodarstvom, birokracijom,jer se teme,likovi I moralna naela iz regionalnih motiva postaju opdeljudska tematika. SILVIJE STRAHIMIR KRANJEVID- Ulazi u krug mladih pravaa,zavrio uiteljski teaj,umire 1908. U Sarajevu urednik asopisa Nada.Pjesnike zbirke: Bugarkinje,Izabrane pjesme, Trzaji. POEZIJA SILVIJA- Svoju prvi pjesniku zbirku BUGARKINJE objavio kao 20godinjak. To su tualjke nad hrvatskom povjedu I sadanjodu iznesene iz perspective moralnog hrvatskog domoljuba. U zbirci Izabrane pjesme na jednom je mjestu skupio svoje najbolje pjesme. Gospodarskom kastoru,Eli!Eli!Lama azartani?,Mojsije,Zadnji Adam,Moj dom. MOJSIJE- kao nadahnude za pjesmu posluila mu je starozavjetna pria o Mojsiju. Pisac ovaj motiv razvija dijaloki izmeu Boga I Mojsija. Po knjievnoj vrsti POEMA.