VJENCESLAV NOVAK

POSLJEDNJI STIPANČIĆI
 O PISCU:
• Rodio se u Senju (1859.-1905.) - mjesto radnje mnogih njegovih djela
• Profesor glazbe i urednik glazbenih časopisa
• „hrvatski Balzac” (Balzac je francuski književnik realizma, najpoznatije djelo mu je Otac
Goriot)
• Realist u svojim djelima
• Mnogu su mu kritičari predbacivali suhoparnost
• Motivi djela: regionalnost, ekonomsko propadanje Senja, socijalno. ekonomski problemi
prikazani kroz živote ljudi
Teme: društvena tematika- aktualna gradska tematika ( likovi intelektualaca, đaka,
studenata)
-nesnalaženje u novoj sredini (Roman Tito Dorčić)
- odnos malograđanske sredine prema umjetniku (Dva svijeta)
- socijalne teme (Iz velegradskog podzemlja)
- prikazuje svu tragiku bijede i neimaštine, a svi mu junaci tragično
završavaju
 POSLJEDNJI STIPANČIĆI (1899.)
- Novakov najznačajniji roman
- Nastao u doba moderne, no kritičari su ga često proglašavali našim najrealističnijim romanom
- Kombinacija je društvenog romana: prikazuje društvo Senja
- ,obiteljskog romana: prikazuje obiteljske odnose i osobne drame članova obitelji Stipančić, ljubavne
probleme i osobno otuđenje
- Oblikovanjem likova je blizak psihološkom realizmu, a nekim pripovjedačkim postupcima se približava
modernizmu
- Pripovjedač je sveznajući
- Radnja je smještena u 19. stoljeće, razdoblje Hrvatskog narodnog preporoda

REALIZAM: književni i umjetnički pravac koji nastoji stvarnost prikazati vjerno, bez strasti, objektivno i
bezlično, dominira u razdoblju između tridesetih i devedesetih godina 19. stoljeća
KRATAK SADRŽAJ
Ante Stipančić bio je jedinac iz stare senjske patricijske obitelji, čiji je otac imao tri broda i krčmu. Nakon
odustajanja od vojne karijere u dvadeset osmoj godini, putovao je po svijetu, živeći na očev račun. Kada se vratio u
Senj, već kao četrdesetogodišnjak, vjenčao se s mnogo mlađom Valpurgom iz siromašne obitelji Domazetović.
Prolaze goodine u toj patrijahalnoj obitelji u kojoj otac odlučuje o svemu, potpuno zanemarujući kćer Luciju, jer je
sve nade položio u starijef sina Jurja, kojeg odgaja pod staklenim zvonom, tjerajući ga od malih nogu da naporno
uči. Nakon mature, Juraj polazi u Beč na studij, a otac polako troši obiteljsko bogatstvo, ne uspijevajući unatoč
političkom oportunizmu uvećati imetak i steći plemićku titulu. Nakon pet godina, Juraj još uvijek nije završio
studije, a imetak se i dalje polako topi. Do oca dopiru glasovi kako je sin potpuno zapustio studije te da se potuca po
Beču kao ulični svirač. U međuvremenu se stipančić pridružuje Biskupu Vukasoviću koji nastoji pridobiti građabe
da njega i još jednog uglednika izaberu za predstavnike Senja u saboru Carevine. Stipančićev je cilj da dospije u
Požun (današnja Bratislava) i stekne poznanstva s važnim političkim osobama, što bi Jurju omogućilo da ostvari
karijeru. Vukasović, pak vođen idejama Iliraca, nastoji potaknuti u narodu samosvijest i patriotizam kako bi ga
podržali da se izbori za vraćanje autonomije Senju i izdvajanje grada iz područja vojne uprave. Lokalne vojne
austrijske vlasti, predvođene majorom Benetijem, žele to svim silama onemogućiti.
Kako je Lucije već odrasla te prima od tajnog obožavatelja pisam s Petrarkinim sonetima, počinju svađe s ocem.
Stipančić zbog svađa s Lucijom biva uzrujan, no najviše ga pogodi sinovo pismo u kojem ga ovaj optužuje da je
onemogućio završetak studiranja i prisilio ga da postane konobar. Ante odlučuje
nakon toga sinu još jednom poslati novac. Odlazi gradskom lihvaru, no ne pristavši na potpisivanje mjenice pred
svjedocima odustaje od zaduživanja. Preko svojih uhoda Benetti doznaje za Stipančićeve novčane poteškoće i nastoji ga
navesti da odustane od kandidature za zastupnika, nudeći mu položaje i poslove s državom. Stipančić odbija, ostajući
isprav lojalan Vukasoviću, jer se nada da će mu posuditi novac. Međutim, Vukasović dobiva denucijatsko pismo o
Stipančiću te mu odbija pomoćo. Stipančić nakon toga prihvaća Benettijevu ponudu.
Unatoč svim Benettijevim smicalicama, za zastupnike su izabrani Vukasović i umirovljeni časnik Josip Ćolić, a Benetti
po kazni završi u Gospiću. Krajem iste jeseni Ante Stipančić umire ostavljajući nezbrinutu obitelj, a u siječnju stiže
Juraj, koji je u međuvremenu završio studij i zaposlio se u Zagrebu. On se potpuno otuđio od obitelji i vlastita podrijetla
i naroda te će čak i pomađariti ime. S Jurjem je stigao i prijatelj Alfred, koji zavodi naivnu Luciju, a Juraj glumeći da će
počiniti samoubojstvo majku Valpurgu natjera na prodaju obiteljske kuće. Juraj odlazi s iznuđenim novcem, a Valpurga i
Lucija odsele u staru kuću Domazetovića. Nakon što je Lucija pobacila uz pomoć pripravaka koje joj je Alfred poslao iz
Zagreba, razboli se od tuberkuloze i po cijele dane provodi u sobi čekajući Alfredovo pismo, koje ne stiže. Nakon nekog
vremena Valpurgu posjećuje majka Martina Tintora, zidareva sina i tajnog Lucijinog obožavatelja koji joj je slao sonete,
žaleći se da je sin napustio sjemenište. Valpurga odlazi k Martinu i moli ga da počne pisati Luciji pisma pretvarajući se
da je Alfred. Lucija ipak posumlja u autentičnost pisama, koja redovito stižu. Kada dozna da je Alfred već godinu dana
oženjen, shrvana i razočarana umire, a Martin se vrati u semenište. Dvije godine nakon kćeri, u bijedi umire i Valpurga
dok je prosjačila podno Nehaja za vrijeme uskrsnih vjerskih procesija.
Kompozicija romana:
16 poglavlja
Prva polovica romana: sadašnjost (deskriptivnost) počinje in ultimas res (do posljednjih stvari)- pripovjedač početak
pripovijedanja smješta precizno u 1834. godinu kada osiromašene Valpurga i Lucija žive u trošnoj kućici primajući
navodna pisma iz Zagreba
Središnja poglavlja: prošlost (retrospektivnost, kronologija)
15.I 16. poglavlje: sadašnjost (deskriptivnost)

Književni postupci
Fabuliranje (čvrsta zaokružena fabula)
Digresije (opisi interijera, razmišljanja pojedinih likova)
Epizode (društveno-politička zbivanja u Senju)
Pisma – pokretačka snaga (Pisma Luciji, pisma koja Juraj piše prijatelju koja prikazuju njegovu moralnu degradaciju i u
kojima portretira profil Ante Stipančića kao patrijahalnog despota u obitelji i skorojevića koji se čitava života pretvarao
pred sobom i pred drugima, pokušavajući biti nešto što nije))
Ključni dijelovi posjeduju dramsku strukturu (krštenje, Lucijin sukob s ocem, Stipančićev posjet Marku, psihički slom
Ante Stipančića, Jurjev posjet kući, Lucijina ljubavna drama)
Pripovjedač- sveznajući, objektivan, no pokazuje razumijevanje
Prikaz unutrašnjeg psihološkog stanja likova (odlika moderne)
- Roman realizma: fotografsko dokumentiranje portreta jedne obitelji
- U romanu su različiti postupci. Opisi, dijalozi, umetnuta pisma, strogo funkcionalno korišteni za iznošenje
događaja i psihološko profiliranje likova odnosno za prikazivanje društvene i političke realnosti prve
polovice 19. stoljeća.
Tematski krugovi:
1. Prikaz i analiza patrijahalne obitelji- Novak je prvi književnik koji kritički secira tu instituciju
2. Društvena i politička situacija u Senju u prva tri desetljeća 19. st.

1. PRIKAZ I ANALIZA PATRIJAHALNE OBITELJI

- Psihološko i socijalno uvjerljivo oslikavanje pojedinih članova obitelji Stipančić
- Pripovjedačkim postupkom kojim kontrastrira bijedu sadašnjosti u prvim i posljednjim poglavljima
romana te slavu prošlosti u ostalim poglavljima oslikava se uspon i pad patricijske obitelji u doba
jačanja građanstva i nepovoljan položaj žene u društvu i obitelji onoga vremena.
- Patrijahalni odgoj: Ante Stipančić odlučuje o svemu, Lucija i Valpurga predstavljaju potlačene žene
jedne obitelji o čijoj sudbini odlučuje muškarac. Valpurga je odgojena tako da ne preispituje, kao i
Lucija, sluša Antu i Jurja- „slobodne ropkinje”. Valpurga je simbol tradicije. S njenom smrću nestaje
cijeli jedan svijet (stalež i obitelj Stipančić)
2. DRUŠTVENA I POLITIČKA TEMATIKA
-Uspon građanskog staleža u Hrvatskoj
(Senj je u 18. st. bio bogato trgovačko središte dobro povezano cestom s ostatkom Hrvatske. Senjska je luka u
tom vremenu jedna od najvažnijih u državi, a senjski pomorci putuju po svim morima svijeta. Sve je ovo
omogućilo ekonomski i kulturni napredak grada i bogaćenje građana. No, izgradnjom pruge Karlovac-Rijeka sva
se trgovina usmjerava u Rijeku i riječku luku, a senjska luka ostaje samo izvozna luka za drvo. Senj gubi svoj
značaj što ima pogubne posljedice na život u gradu. Bogati se građani iseljavaju ili osiromašuju tako da se u
prvoj polovici 19. stoljeća Senj iz razvijenog središta pretvorio u provinciju.
Ante Stipančić, glavni lik romana, kao i mnogi patriciji nije bio spreman na promjene. Od roditelja je naslijedio
novac i brodove, ali nije se bavio nikakvim poslom. Bavio se politikom i političkim putem, prilagođavanjem
vlasti i vezama pokušavao doći do položaja. Novac je trošio, brodove je prodao, a ništa nije zarađivao.)
- tematizacija hrvatskog narodnog preporoda ( u djelu se spominje pjesma Još Hrvatska ni propala)
-Ilirizam i odjeci ilirizma u Senju koji je bio pod austrijskom vojnom upravom
-Sukob domaćeg i tuđeg čovjeka
-Odnarođenost i mađarizacija (Ante, a onda i njegov sin Juraj sebični su muškarci koji čine sve da bi ostvarili
samo osobnu korist, ne obazirući se ni na koga, gazeći sve pred sobom, izdajući svoje rođake. Stoga im na kraju
nitko ne želi pomoći. Juraj je lijenčina, kockar i alkoholičar bez osjećaja odgovornosti za obitelj. Domoljublje je
za obojicu nebitno, Ante će se radi vlastite koristi i položaja priklanjati tuđincima (Francuzima, Austrijancima,
Talijanima, Mađarima), dok će se Juraj potpuno odnaroditi i promijeniti ime u mađarsko i na taj način iako živ,
zauvijek ugasiti obiteljsko ime Stipančića.)
-Malograđanski mentalitet vidljiv u liku Jurja koji je tipični karijerist, tragična žrtva zabluda vlastita oca koji ga
šalje na studij radi osobne satisfakcije i društvenog položaja.
 HVALA NA PAŽNJI

Nakon pregledane prezentacije potrebno je u bilježnicu napraviti umnu mapu koja treba sadržavati
najvažnije pojmove s današnjeg predavanja te poslati do sutra ujutro ( 12.5.2020. do početka sata)