PISANA PRIPREMA ZA NASTAVU HRVATSKOGA JEZIKA

kola:
Ime i prezime uitelja:
Razredni odjel: 8.
Naziv nastavne jedinice:
Nastavno podruje:
Nastavni oblici:
elni rad, rad u paru,
pojedinani rad.
Kljuni pojmovi:
Operacionalizirani
ciljevi:
Zadae sata
a) obrazovne
b) odgojne
c) funkcionalne
d) komunikacijske
Redni broj sata: Mjesto i datum:
GLASOVI
JEZIK.
Tip nastavnoga sata: Nastavni materijali:
obrada (A). nastavni listii.
glas, otvornici, zatvornici, zvuni i bezvuni glasovi.
usvojiti osnovne spoznaje o glasovima hrvatskoga jezika i njihovim
svojstvima, o temeljnoj podjeli glasova na otvornike, zatvornike (zvune
i bezuvune), slogotvorne i neslogotvorne glasove te o ulozi govornih
organa u proizvodnji govorenoga izraza.
Uenik e:
znati objasniti to je glas i koja mu je uloga
znati koji su govorni organi
znati podjelu glasova na otvornike i zatvornike
razlikovati ulogu samoglasnika i suglasnika
znati podjelu glasova po zvunosti
poznavati podjelu glasova po mjestu tvorbe.
razvijati svijest o izraajnim mogunostima hrvatskoga jezika
razvijati svijest o ovjekovoj povezanosti s prirodom
razvijati svijest o prirodnim zakonima i potrebi ouvanja okolia
razvijati ljubav prema domovini i njenoj povijesti
poticati uenje standardnoga jezika radi uspjene usmene i
pisane komunikacije
obogaivati vlastiti rjenik.
razvijati logiko i apstraktno miljenje (zapaanje,
usporeivanje, izdvajanje bitnoga i nebitnoga, zakljuivanje,
saimanje).
usvajati i ovladavati sposobnostima aktivnoga sluanja
sugovornika te govorenja i pisanja standardnim jezikom.

Domaa zadaa: rijeiti zadatke u radnoj biljenici.

Tijek sata (artikulacija)

1. Uvodni dio sata

a) Uenici rjeavaju motivacijski listi.
Provjera rjeenja. Uenici se prisjeaju postojeih znanja o tome to je rije, a to je slog te koja je
razlika izmeu glasa i slova.
b) itanje polaznoga teksta i razgovor o njemu.

2. Glavni dio sata

a) Glas
Na primjerima u tekstu uenici e uoiti obiljeja glasa. Izvode zakljuke i oblikuju definiciju glasa.
Zapisivanje bitnoga na plou. Uenici zapisuju u svoje biljenice.
b) Otvornici i zatvornici
Na temelju prikaza govornih organa, ali i izgovaranjem glasova, uenici e zakljuiti kojim se
organima koriste pri govoru. Uoit e kako kod nastanka nekih glasova zrana struja prolazi
slobodno, a kod nekih je taj prolaz djelomino ili potpuno zatvoren. Uenici e se prisjetiti podjele
glasova na otvornike i zatvornike. Uoit e razliku izmeu podjele glasova na otvornike i
zatvornike i podjele glasova na samoglasnike i suglasnike.
Zapisivanje bitnoga na plou i u biljenice.
c) Podjela zatvornika
Pomou primjera u udbeniku i izgovaranjem glasova uenici e uoiti razliku u nastajanju zvunih
i bezvunih glasova. Istim e metodama uoiti podjelu zatvornika prema mjestu tvorbe.
Zapisivanje bitnoga na plou. Uenici zapisuju u svoje biljenice.

3. Zavrni dio sata

a) Izrada saetka. Uitelj postavlja pitanja, uenici odgovaraju i to zapisuju u biljenicu.
b) Zadavanje zadataka iz radne biljenice za domau zadau.

Plan ploe

GLASOVI

put ut
pu kut

GLAS je najmanji dio rijei koji nema samostalno znaenje, ali ima razlikovnu ulogu.

GLASOVI

prema otvorenosti prolasku zrane struje prema ulozi u slogu

otvornici zatvornici samoglasnici suglasnici

a, e, i, o, u, b, c, , , d, d, , f, svi otvornici i svi zatvornici

dvoglasnik ie g, h, j, k, l, lj, m, n, nj, slogotvorno r
p, r, s, , t, v, z,

Podjela zatvornika
prema titranju glasnica pri izgovoru:

zvuni
b d g z d - - -
(glasnice titraju)
bezvuni
p t k s f c h
(glasnice ne titraju)

po mjestu tvorbe:
nepanici: , d, , , , , nj, lj, j

Postupci i oblici vrednovanja i samovrednovanja

provjera rjeenja motivacijskog listia
usmeno izraavanje provjera razumijevanja proitanoga i tonosti odgovora
provjera rjeenja listia za provjeru.
 Plan ploe
GLASOVI

put pun ut ljut

pu puh kut put

GLAS je najmanji dio rijei koji nema samostalno znaenje, ali

ima razlikovnu ulogu.
GLASOVI

prema otvorenosti prolasku prema ulozi u slogu

zrane struje

otvornici zatvornici samoglasnici suglasnici

a, e, i, o, u, b, c, , , d, d, , f, svi otvornici svi zatvornici

dvoglasnik ie g, h, j, k, l, lj, m, n, nj, i slogotvorno r
p, r, s, , t, v, z,

Podjela zatvornika
prema titranju glasnica pri izgovoru:
glasnice titraju (Badag ze ee du.)

ZVUNI b d g z d
BEZVUNI p t k s c f h

glasnice ne titraju Patak se ee, u.

prema mjestu tvorbe:

naziv mjesto nastanka (tvorbe) glasovi

DVOUSNENICI dodiruju se usne p, b, m
ZUBNOUSNENICI dodiruju se donja usna i gornji zubi v, f
d, t, n,
ZUBNICI vrh ili prednji dio jezika dodiruje zube
c, z, s
DESNICI jezik dodiruje desni r, l
srednji dio jezika dodiruje , d, , ,
NEPANICI
tvrdo nepce , , nj, lj, j
JEDRENICI srednji dio jezika dodiruje meko nepce k, g,h