Gradsko poglavarstvo Grada Zagreba PRVA GIMNAZIJA Zagreb Avenija Dubrovnik 36

INSTRUKTIVNI SEMINAR ZA MATURANTE
FILOZOFSKI FAKULTET UČITELJSKI FAKULTET FAKULTET POLITIČKIH ZNANOSTI EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKI FAKULTET – LOGOPEDIJA

HRVATSKI JEZIK

Zagreb, lipanj 2006.

Autorice Antonija Sikavica Kršić Dragica Dujmović-Markusi

GDJE JE ŠTO

HRVATSKI JEZIK Fonetika i fonologija ......................................................................... Morfologija ........................................................................................ Sintaksa .............................................................................................. Leksikologija .....................................................................................

Povijest jezika.................................................................................... KNJIŽEVNOST Pristup književnosti ......................................................................... Povijest književnosti ........................................................................

Uz ovu skriptu autorice su pripremile pisane provjere znanja za maturante.

2

FONETIKA I FONOLOGIJA
1. SPORAZUMIJEVANJE (KOMUNIKACIJA) Sporazumijevanje ili komunikacija - proces prenošenja poruke od govornika slušatelju. govornik slušatelj poruka komunikacijski kanal Do e li do buke u komunikacijskom kanalu, doći će do nesporazuma. Nesporazum otklanja zalihost ili redundancija (višak obavijesti zahvaljujući kontekstu). 2. PODJELA GLASOVA
GLASOVI

OTVORNICI
ZVONAČNICI

ZATVORNICI
ŠUMNICI

(SONANTI) zvonačnici (sonanti) šumnici (konsonanti) Podjela glasova prema načinu tvorbe m, n, nj, j, l, lj, r, v

(KONSONANTI)

b, c, č, ć, d, dž, , f, g, h, k, p,s, š, t, z, ž

zvonačnici (sonanti) zatvorni (praskavi, eksplozivi) poluzatvorni (sliveni, afrikate) tjesnačni (frikativi) Podjela glasova prema mjestu tvorbe

m, n, nj (nosnici, nazalni), j, l, lj, v, r b p, d, t, g, k c, ć, č, , dž s, š, z, ž, f, h

dvousneni (bilabijali): b, p, m usneni (labijali) usnenozubni (labiodentali): v, f prednjojezični (zubni, dentali): d, t, n, c, z, s, l jezični srednjojezični (prednjonepčani, palatali): č, ć, , dž, š, ž, j, lj, nj stražnjojezični (zadnjonepčani, velari): k, g, h desnici (alveolari): r, l 3

točka. ali ima razlikovnu (distinktivnu) ulogu. razlika je uvjetovana mjestom fonema u riječi (tanak . Pisanje glasova č. riječi i skupova. . čovjek. Fonem je glas u funkciji / najmanja jezična jedinica. nj. lj. koja sama nema značenje.tanka) 4. Grafemski sustav – sustav pisanih znakova za foneme (sustav slova). pritiskati – pritišćem. FONEM Znanstvena disciplina koja proučava artikulacijska (mjesto i način tvorbe) i akustička (zvučnost) svojstva glasova naziva se fonetika. Odre ujemo ih suprotstavljanjem riječi: reći – peći snimati – snivati pad – par. hlače. f -. čekati. sonanti (neutralni): m. n. Alofon – izgovorna varijanta fonema. c h zvonačnici. l. PISMO/GRAFIJA I PRAVOPIS/ORTOGRAFIJA Grafem – pisani znak za fonem. mrak – mračan neke znimke i rje i sufiksi ALI! lijeska – liješće. stiskati – stišćem 4 . 3. jačina. jak – jači. manja od riječi. Suprotstavljeni glasovi nalaze se u fonološkoj opreci. dž Glas č pravilo u riječima kojima postanak nije vidljiv: Brač. a moraju se nalaziti u istoj fonološkoj okolini (čine ju svi glasovi koji se nalaze oko suprotstavljenih fonema). j. ključ. Pravogovor (ortoepija) – propisuje pravila o izgovoru riječi. ć. u oblicima i izvedenicama prema osnovnom k buka – bučan. Pravopis (ortografija) – propisuje pravila o pisanju grafema. Grafematika – znanstvena disciplina koja proučava prijenos fonema u grafeme. r. v.Podjela glasova prema zvučnosti zvučni: bezvučni b p d t g k z s ž š dž č ć -. Znanstvena disciplina koja proučava funkcionalna svojstva glasova naziva se fonologija.

. branič.ačak: dugačak.ičar: alkoholičar. pridjevski sufiksi . že – žećca imenički sufiksi . jabukovača. . konjić.čić: balončić. elegičar.ač: igrač. Lav Nikolajevič Tolstoj. kći. kamenčić. matematičar. -čiv: prijemčiv. -čina: cjevčina. že ca. lažovčina. Župančič (slovenska). cvijet – cvijeće prema osnovnom u riječi: sme smećkast. -ičast: modričast. punačak . kuća. hladnoća ALI! Pravopisna norma dopušta i oblike sa slovom : sme kast. grančica. mjesec – mjesečina Rje i imenički sufiksi: -ečak: grmečak. ruska): Jurčič. češka. metodičar imaju sufiks -jar (k+j=č). Ivan Sergejevič Turgenjev (ruska) Glas ć pravilo u riječima kojima postanak nije vidljiv: ćuk.ički: humanistički.ičan: ironičan.čica: cjevčica. kremičak -ič: ribič. . .): Čakovec. zemljopisni pojmovi i sl. plavičast kajkavsko č u imenima (vlastita imena. plamečak -ičak: krajičak. slovenska. vodič. dječurlija. već u riječima i izvedenicama prema osnovnom t: brat – braća. noć. pacifistički Rje i pridjevski sufiksi: -ačan: ubitačan. savijača. zagrebački.u riječima prema osnovnom c: djeca – dječji. micati – mičem.ača: cvjetača. sljepoća.ić: komadić.jača: kremenjača. Rje i imenički sufiksi: -ać: golać -dać: srndać -bać: zelembać -aća: mokraća 5 . majmunče Riječi poput fizičar. Začretje slavenska prezimena (bugarska. simpatičan . -če: kumče. pomičući. -ački: akovački. . slovačka. krojač. gonič (uvijek označuje vršitelja radnje) -čaga: rupčaga -ičina: dobričina -ična: sestrična imenički sufiksi . pužić .oća: čistoća.

ići kajkavsko ć u imenima: Šćitarjevo. ALTERNACIJE FONEMA I FONEMSKIH SKUPINA – GLASOVNE PROMJENE Nepostojano a je ono a koje se gubi i ponovno javlja u različitim oblicima iste riječi (uvijek u zadnjem slogu): kobac .aći: crtaći. predočiti – predodžba sufiksi podrijetlom iz turskoga jezika: -džija: šeširdžija. podstanarski = pod. prema osnovnom č naručiti – narudžba. prilagoditi – prilago avati se Morfem . ALOMORF Rje i pridjevski sufiks: -eći: srneći GLAS u riječima kojima postanak nije vidljiv: akovo.hrabriji. vuk – vuci. Dijeljenje riječi na morfeme naziva se morfemskom analizom: boci = boc-i . patlidžan. grozd – grož e. džepar.suglasnik l na kraju nekih riječi ili na kraju sloga zamjenjuje se samoglasnikom o: an eo-an ela. doći. teći.i.glatka. svjedočiti – svjedodžba. gladak .najmanja jezična jedinica koja ima značenje. 6 .stan-ar-sk. domaći glagolski završetak -ći: a) glagolski prilog sadašnji: pekući.pridjevski sufiks . džem. Alternacije (zamjene) jednoga morfema drugim provode se na granicama morfema. hrabar . Trakošćan Glasovi dž. ćevabdžinica 5. MORFONOLOGIJA MORFEM. kotao-kotla. džez. Gubec – Gupca Zamjena l sa o (vokalizacija) . on. Morfonologija (morfo(fo)nologija dio je gramatike koji proučava fonemski sastav morfema i veze izme u sastava morfema i njihova funkcioniranja. U kajkavskim govorima javlja se nepostojano e: Čakovec – Čakovca.kopca. ur ica prema osnovnom d mlad – mla i. avao. odsjediti – otpasti. Alomorf je varijanta morfema izrazom djelomično različita. GLAS DŽ u riječima kojima postanak nije vidljiv: budžet. a sadržajem jednaka: cvijet – cvjetovi. slaveći b) infinitiv glagola: peći. prah – prašina. posao-posla. buregdžija -džinica: buregdžinica. nizak– niska.

Jednačenje suglasnika prema zvučnosti Suglasnik zvučni ispred suglasnika bezvučnog prelazi u svoj bezvučni par.stapanje nepalatalnog suglasnika s glasom j u nov palatalni suglasnik. i Z ispred e Sibilarizacija K G ispred i H prelazi u prelazi u prelazi u C Z S ruci knjizi dusi prelazi u Č prelazi u Ž prelazi u Š vuče. žd. Ladiki • imenice odmila (hipokoristici): baki. padežom. veličina pluže. mjesečina prelazi u Ž vitez-viteže Neke iznimke: • osobna imena i prezimena: Dubravki. suglasnika c i suglasničkih skupova št. Prijevoj .zamjenjivanje samoglasnika o samoglasnikom e iza palatalnih suglasnika. Palatalizacija K G ispred e.Jedan od slučajeva kada se vokalizacija ne provodi jest nominativ jednine i genitiv množine imenica koje završavaju na –lac: (ronilac. Postoji još jedan oblik jotacije: kada se usneni suglasnici b. -čka: kvočki. i H C ispred e. -tka: tvrtki. -zga: mazgi Jotacija . seki • imenice na -cka: kocki. donosilac. Ne provodi se u jednosložnim i dvosložnim imenicama koje ispred nastavka imaju e: keljom. -ćka: praćki. Suglasnik bezvučni ispred suglasnika zvučnog prelazi u svoj zvučni par. Bosiljki. donosilaca). m i v na u ispred glasa j. p. rob + stvo = ropstvo uz + put = usput svat+ba= svadba naruč + ba= narudžba 7 . t j= ć (žući) d j= (mla i)h j= š (suši) s j= š (viši) z j= ž (brži) g j= ž (draži) c j= č (zečji) k j= č (jači) l j = lj (posoljen) n j nj (punjen) grub-ji= grublji grm-je= grmlje snop-je= snoplje mrav-ji= mravlji Prijeglas .ronilaca.promjena samoglasnika u korijenu riječi: plivati-ploviti-plaviti. prašina prelazi u Č mjeseče. umeće se l. To se l naziva umetnuto ili epentetsko l. Bečom. a ta se glasovna promjena naziva epenteza. množina duše.

U genitivu množine imenica ženskoga roda s nepostojanim a (to su oblici s tri uzastopna duga sloga Dopušteni su i oblici bez kraćenja sloga: popijevki. snijeg-snjegovi. žd na u ispred nekog drugog suglasnika (osim r. tijek. lj. . št. lj. podcijeniti. protestni. ne dolazi do kraćenja Neke imenice muškoga roda ne krate korijenski slog u dugoj množini: lijek. dč. iznadprosječan poddijalekt.druge složenice kada je to potrebno radi jasnoće: Jednačenje suglasnika prema mjestu tvorbe s ispred č.snijezi. ć. ds. odčitati ispodprosječan.Iznimke (u pismu): .složenice s prijedlozima ispod i iznad: .lijekovi. v). dć. korijenkorijeni. Kada se sufiks -ski na e iza suglasnika č i ć. pripovijedaka 8 . suglasnik s iz tog sufiksa ispada (gubi se). godišt(e) + nji = godišnji nužd (a) + na = nužna ribič + ski = ribički Gospić + ski = gospićki Kad se suglasnički skupovi st. ALI! U pismu se suglasnik t ne gubi u nekim riječima stranoga podrijetla. dš: . zd. nadtrčati. svijetsvjetovi U kratkoj množini svih imenica ostaje ije: snijeg. stranputica. odzdraviti s + čepati= ščepati nos + nja = nošnja kaz + njiv= kažnjiv paz + ljiv = pažljiv orah + čić= oraščić trbuh + čić = trbuščić drh + ćem = dršćem stan + beni = stambeni obran + beni = obrambeni n ispred b i p prelazi u m N ne prelaze u m kada je na kraju prvog dijela složenice: jedanput. nj prelazi u š z ispred dž. Azbestni. Gubljenje (ispadanje) suglasnika d i t ispred c i č u nekim riječima d i t ispred sufiksa -ština sudac – sudca = suca. nj prelazi u ž h ispred č i ć prelazi u š predstava.suglasničke skupine dc. podšišati. otac – otca = oca slobod + ština = sloboština Buzet + ština = Buzeština korist +na= korisna kazališt +ni= kazališni obrast + la = obrasla. Alternacije ije/je/e/i Imenice korijenski se slog krati ( -ije prelazi u -je) imenice muškoga roda koje dobivaju slog više (duga množina): cvijet-cvjetovi.tijekovi.

D djetetu… zbirne imenice na –ad: zvijer .-popjevaka. u nekim padežima (genitiv.liješće deminutivi -ce (odijelo – odijelce) -ak (korijen-korijenak) -ka (cijev – cijevka) glagolske imenice nastale od nesvršenih glagola svijetliti – svijetljenje cijepiti – cijepljenje glagolske imenice nastale od svršenih glagola navijestiti – navještenje. pripovijetka-pripovjedaka Imenice ženskoga roda na -ota .svjetina. -in (zvijezda – zvijezdin). -it: (riječ – rječit) Posvojni pridjevi -ov (pijetao – pijetlov). -oća . -čić (korijen . -kast (bijel – bjelkast) -cat (cijel – cjelcat).zvjerokradica. lijeska . -čica (cijev . cijevcjevovod Pridjevi korijenski se slog krati (-ije prelazi u -je) komparativ i superlativ pridjeva blijed – blje i.zvjezdica).cvijeće.mješina u prvom dijelu složenice: zvijer. V dijete. -oća :slijep-sljepoća. dativ.korjenčić) -ica (zvijezda .cjelovečernji 9 .zvjerad. lokativ.nepostojanim a (to su oblici s tri uzastopna duga sloga pa se prvi dugi slog krati):popijevka . instrumental) dobivaju slog više te ije prelazi u je: N. ždrijebe – ždrjebad /ždrebad deminutivi -ić (mijeh . G djeteta. najblje i opisni pridjevi -ast (cijev – cjevast). mijeh . Iznimka: Kada se izvode od imena biljke. korijenski slog se krati: lijeska – ljeskov ne dolazi do kraćenja pridjevi na -ovit: pijesak-pjeskovit složeni pridjev (prednaglasni položaj): cijela.cjevčica) zbirne imenice na –je: cvijet . -ev (slijepac – slijepčev). večer. -ina: -ota: lijep-ljepota. -ina: bijel – bjelina Imenice srednjega roda koje u nominativu imaju ije. prosvijetliti – prosvjetljenje augmentativi: svijet .mješić). A.

proklitike 10 . rijedak. Dvosložne i višesložne riječi mogu imati sva 4 naglaska na prvomu slogu. tada prelazi u . Nenaglašene riječi blag. konj. Ovo pravilo ne vrijedi samo za glagole. početak. cio-cijela itd. sit. naglasnice (toničke riječi) klitike nenaglašene riječi. kategorija. mrav. razjapiti Jednosložne riječi mogu imati samo silazne naglaske. -ava(ti): dodijeliti. spomenuti RIJEČI naglašene riječi. magla.i. riba.ocjenjivati Kada ije prelazi u i? glagol glagolski pridjev glagolski pridjev glagolski pridjev radni – muški rod radni – ženski rod radni – srednji rod voljeti volio voljela voljelo živjeti živio živjela živjelo vidjeti vidio vidjela vidjelo Kada se -ije ili -je na e ispred o. Trosložne i višesložne riječi na srednjem slogu mogu imati samo uzlazne naglaske. Na posljednjem slogu u hrvatskim standardnim riječima ne stoji naglasak. primjećivati. nenaglasnice (atoničke riječi) enklitike. 6. meditirati.Glagoli Kada ije prelazi u je? Kada od svršenoga glagola koji ima u osnovi ije tvorimo nesvršeni glagol sufiksima – iva (ti).dodjeljivati. nebo. ocijeniti. zemlja humanizam. most. ljeto. kupac. šum bajka. ptica. NAGLASNI SUSTAV HRVATSKOGA STANDARDNOG JEZIKA Vrste naglasaka kratkosilazni ( ) – lav. san dugosilazni ( ) – plav. nož. Isto se doga a u riječima dio-dijela. dan kratkouzlazni ( ) – kišovit. izmaknuti dugouzlazni ( ) – mekušac.

Zar bi i oni to učinili? Danas će se sve to riješiti. vas. je (ju). joj. si. će. proklitike prijedlozi: svi jednosložni. do. bi. ga. To se dobro vidi. i. im) akuzativu (me. Ne očekuj previše! primjer On mi je to obećao. 11 . je. VREDNOTE GOVORENOGA JEZIKA Razlikovna sredstva na razini riječi odsječna (segmentna) razlikovna sredstva – nalaze se u samim riječima (dio su riječi): fonem iznadodsječna (suprasegmentna) razlikovna sredstva – nisu dio riječi nego pokazuju neke njezine akustičke osobine – (prozodijske jedinice): naglasak.. je. će zamjeničke nenaglašeni oblici ličnih zamjenica u genitivu (me.Naglasnu (izgovornu) cjelinu čini jedna naglašena i jedna ili više nenaglašenih riječi koje se izgovaraju zajedno s naglašenim riječima ispred ili iza sebe. neki dvosložni prijedlozi te trosložni prijedlozi s prefiksom iz: od. već poznato. su nenaglašeni oblici aorista pomoćnog glagola biti: bih. bi. ih) nenaglašeni oblici povratne zamjenice (se. za. nam. ga (nj). ćeš. Želiš li to ponoviti? primjer Tko je uz tebe bio na izložbi? Nema ni nje ni njega. intonacija Razlikovna sredstva na razini rečenice Obavijesni subjekt – ono što je u rečenici staro. Čini mi se da si blizu. ni. u. si) čestica (riječca) li 8. te. mu. Želim te pitati o putovanju. biste. nas. te. dužina. da negacija: ne enklitike glagolske: nenaglašeni oblici prezenta pomoćnog glagola biti: sam. mimo veznici: a. bismo. vas. Obavijesni predikat – ono što je u rečenici novo (nova informacija) Nema ih u sobi. bi nenaglašeni oblici prezenta pomoćnoga glagola htjeti: ću. ste. smo. vam. nas. ćete. ti. ćemo. s(a). ih) dativu (mi.

) kojima govornik prati govor Stil i stilistika Stil – izbor izme u različitih mogućnosti za izricanje istoga sadržaja. timbar. Fonostilistika – dio stilistike koji proučava izgovorne varijante glasova. Vrednote govorenoga jezika Vrednote govorenoga jezika – prozodijske jedinice pomoću kojih našim riječima dajemo dodatno značenje: intenzitet – pojačanje napetosti govora stanka intonacija tempo (govorna brzina) – vrijeme u kojem se govor odvija (broj izgovorenih slogova u jedinici vremena) ritam – ravnomjerna izmjena ubrzavanja i usporavanja modulacija. 12 . Grafostilistika – dio stilistike koji proučava stilistiku pisma. boja glasa – uskla ivanje glasa s emocijom ili smislom mimika – pokreti lica kojima govornik prati govor gesta – pokreti tijela (glave. Logička stanka (pauza) – ovisno o mjestu stanke u rečenici mijenja se značenje rečenice. Rečenična intonacija (melodija) – kretanje rečeničnoga tona (melodijska linija rečenice). ruke i sl.Rečenični naglasak (logički naglasak) – pojačani izgovor nekog dijela rečenice koji je najvažniji za razumijevanje poruke.

rastavljanje riječi na morfeme Alomorf – varijanta morfema izrazom djelomično različita.POJMOVI (fonetika i fonologija) Jezik je apstraktan sustav znakova i pravila po kojima se ti znakovi kombiniraju. na primjer za tinejdžere. foneme (funkciju glasa u jeziku). Grafem je pisani znak za fonem. Govor je konkretna realizacija jezika. a sadržajem ista.prašuma) Morfem – najmanja jezična jedinica koja ima značenje. Naglasna cjelina – cjelina koju čini naglašena riječ i nenaglašena riječ ispred ili iza nje koja se uz naglašenu riječ veže u izgovoru. Grafematika . razlika je uvjetovana mjestom (triješće. Grafemski sustav jest sustav pisanih znakova za foneme (sustav slova kojima se bilježe fonemi hrvatskoga jezika). Morfemska analiza. Lingvistika je znanost koja proučava jezik i govor. Fon je glas sam po sebi. tj. Fonologija je znanstvena disciplina koja proučava funkcionalna svojstva glasova. Fonetika je znanstvena disciplina koja proučava artikulacijska (mjesto i način tvorbe) i akustička (zvučnost) svojstva glasova. Pravopis ili ortografija propisuje pravila o pisanju grafema. Naglasak(akcent) – isticanje sloga visinom i jačinom glasa. Idiom je pojavni oblik nekoga jezika (govor). obavljanje jezične djelatnosti. Žargon je jezik karakterističan za neku dobnu ili stručnu skupinu. riječi i skupova riječi. tj. Pravogovor ili ortoepija propisuje pravila o izgovoru riječi.je znanstvena disciplina koja proučava prijenos fonema u grafeme (prijenos fonemske strane jezika u grafemsku). Norma je sustav propisa kojima se odre uje što je u standardnome jeziku pravilno.. a što nije. Nenaglašena dužina – dužina koja se nalazi iza naglašenoga sloga (veže se uz naglasak ispred sebe i označuje se crtom iznad samoglasnika na kojem se nalazi) Proklitike (prednaglasnice ili prislonjenice) – riječi koje se nalaze ispred naglašene riječi s kojom čine naglasnu cjelinu Enklitike (naslonjenice ili zanaglasnice) – riječi koje se nalaze iza naglašene riječi i zajedno s njom čine naglasnu cjelinu 13 . Alofon – izgovorna varijanta fonema. Prozodija – znanstvena disciplina unutar fonologije koja se bavi proučavanjem prozodijskih jedinica. svaki za sebe i u uzajamnom odnosu.

2. sufiksi.PROMJENLJIVE VRSTE RIJEČI VRSTE RIJEČI IMENICE ZAMJENICE PRIDJEVI imenuju bića. D zidarskom(u. stvari i pojave zamjenjuju (najčešće) imenice ili upućuju na nešto označeno imenicama dodaju se imenicama da bi ih pobliže označili 14 . padeže i glagolska lica (nastavci) OSNOVA RIJEČI Osnova riječi – dio riječi koji nosi njezino leksičko značenje (zajednički niz glasova upućuje na ono što je riječima zajedničko u značenju) Vrste osnove: • Rječotvorna (tvorbena) osnova jest ona osnova na koju dodajemo sufiks ili prefiks i tako tvorimo novu riječ. rječotvorna (tvorbena) osnova sklon puž sufiks -ost -ić novonastala riječ sklonost pužić prefiks • Oblikotvorna osnova .1. ne mijenja se značenje riječi. N zidarski (alat).mijenjajući riječ kroz različite oblike (padeže. UVOD U MORFOLOGIJU PODJELA MORFEMA Podjela morfema prema položaju korijenski morfemi (morfemi koji sadrže temeljno značenje riječi) afiksalni morfemi (prefiksi. leksički) morfemi (morfemi koji služe za tvorbu novih riječi) oblikotvorni (relacijski) morfemi (morfemi koji riječi stavljaju u me usobne odnose.Oblikotvorna osnova riječi zidarski glasi zidarsk. infiksi i nastavci – morfemi koji se nalaze s lijeve ili desne strane korijenskoga morfema) Podjela morfema prema funkciji rječotvorni (derivacijski. tj. lica). Stoga se osnova na koju se dodaje nastavak za različite oblike iste riječi zove oblikotvorna osnova. G zidarskog(a). e) .

nesvršenost) kategorija načina (način vršenja glagolske radnje: izjavni. skupine riječi ili rečenice. licu množine maknemo nastavak za prezent (rad-e). zapovjedni. dozivamo nekog i sl. pridjevi. riječi kojima izražavamo neki osjećaj.BROJEVI PRILOZI PRIJEDLOZI VEZNICI ČESTICE (RIJEČCE. prilažu se (najčešće) glagolima i označuju uvjete vršenja glagolske radnje pokazuju različite odnose izme u onoga što imenuju imenice ili na što upućuju zamjenice povezuju dvije riječi. OBLICI RIJEČI (morfološke kategorije) • Imenske riječi (imenice. brojevi) kategorija roda (muški. PARTIKULE) USKLICI (broje) označuju količinu ili poredak. sugovornik i negovorna osoba) • Glagoli morfološke kategorije glagola • • • • kategorija lica (govornik. sugovornik i negovorna osoba) kategorija broja (jednina i množina) kategorija vremena (sadašnjost. ženski i srednji rod) kategorija broja (jednina i množina) kategorija padeža (sedam padeža hrvatskoga jezika) kategorija lica (govornik. id-u). 15 . ali služe za oblikovanje ili preoblikovanje rečenice. budućnost) *kategorija vida (trajanje glagolske radnje: svršenost. • Glagoli na –ći imaju istu prezentsku i infinitivnu osnovu (pek-u. zamjenice. same nemaju značenja. prošlost. oponašamo zvuk u prirodi. Glagoli imaju dvije osnove: • • infinitivnu osnovu koju dobivamo micanjem nastavka -ti (radi-ti) prezentsku osnovu koju dobivamo kada u 3. pogodbeni i željni način) glagoli Glagoli se konjugiraju (sprežu) po licima pa se ta promjena zove konjugacija (sprezanje).

dativ. momčad). Vinkovci). Mama. nesamostalnim) padežima. nasuprot. sol). materijal) u bilo kojoj količini (sol. Pas se približava lopti. to su imenice koje se upotrebljavaju samo u množini (npr. Opće imenice – ime zajedničko svim bićima. • Kategorija broja Neke imenice imaju samo jedninu: zovu se singularia tantum. stvarima i pojavama iste vrste. momčad. pogled. dlan. stvar ili pojavu. grablje. Kategorija padeža Nominativ i vokativ nazivaju se nezavisnim (samostalnim) padežima. Majka prilazi djetetu. Pluralia tantum – za razliku od prethodno navedenih. raspored. unatoč. voda). nepce.IMENICE Podjela imenica prema značenju Vlastite imenice imenuju samo odre eno biće. sat • imenice koje završavaju na -a ženskoga su roda (osim onih koje znače muško biće): stolica. Pas promatra loptu. To su vlastita imena. ljepota imenice na -o i -e srednjeg su roda (osim vlastitih imena i hipokoristika): nebo. Dijete se igra u parku. ljestve. Gramatički je u jednini (jer imenuje jedan skup) iako znači množinu. poruka. akuzativ. Zbirna (kolektivna) imenica imenuje skup primjeraka iste vrste shvaćenih kao cjelina (granje. Majka promatra dijete. olovo. usprkos. ali kada dolazi. lišće. Pokraj djeteta zaustavio se pas. U ruci mu je lopta. AKUZATIV koga? što? VOKATIV (padež dozivanja) 16 . Gramatičke osobine imenica Rod se odre uje prema nastavku imenice: o imenice koje završavaju na suglasnik najčešće su muškoga roda: stol. računalo. a genitiv. Gradivna imenica imenuje tvar (gra u. zbirne imenice te neke gradivne imenice (npr. vožnja. to su k(a). Ivo. lokativ i instrumental zavisnim (kosim. Dječak je ostao bez lopte. karta. pas se želi igrati! NOMINATIV GENITIV DATIV tko? što? koga? čega? komu? čemu? Obično ne dolazi s prijedlozima.

Marijo instrume ntal jednine ženskog a roda nastavak -i dobivaju imenice imenice na -0 sufiks kada dolaze s prijedlogom ili atributom nastavak -(j)u najčešće dolazi uz imenicu bez atributa ili bez prijedloga zbog laži. lisice mama. noktiju nastavak -e dobivaju trosložne i višesložne imenice na -ica koje znače žensku osobu. (o) čemu? Uvijek dolazi s prijedlozima (na. -o) studentice profesorice mrkvice. umanjenicu. crtežom. o. prema. starcem. gledateljem novinarom/novinarem sati. leptiru/leptire stolom. -u) ima većina imenica na -ar. mjeseci. gosti. konju Englezu. -er. prsti. ognjištem. Majka se igra s djetetom. po. životinju ili biljku nastavak -a dobivaju neke imenice koje imenuju rodbinske ili hijerarhijske odnose ženska imena na -a mogu imati oba nastavka (-a. Pas grebe po lopti. ujna Marija. INSTRUMENTAL (s) kim? (s) čim? Instrumental sredstva ne dolazi s prijedlogom (Stižem vlakom. ludom laži krvlju. ptičice. mravi prstiju. glasom. -(a)c i trosložne imenice na -telj dvojne oblike instrumentala (-om. milošću 17 . lavežom instrume ntal jednine muškog a roda mačem. -ir nastavak -om dobivaju imenice na nepalatal i jednosložne i dvosložne imenice (kada je ispred palatala e) nastavak -em obično dobivaju imenice na palatal te na -št. Majka razmišlja o djetetu. nožem. Pas se igra *loptom . pri.) DEKLINACIJA IMENICA (specifičnosti nekih padeža) padež vokativ jednine muškog roda specifičnost nastavak -u obično dobivaju imenice na palatal te imena naroda i mjesta na -ez dvojne oblike vokativa (-e. -em) ima većina imenica na -ar genitiv množine muškog a roda vokativ jednine ženskog roda nekoliko imenica ima nastavak –i samo nekoliko imenica ima nastavak -iju primjer mladiću. gostiju. Holandezu pekaru/pekare. u). -žd.LOKATIV (o) komu. ocem. pužu.

poduzeća. Društvo hrvatskih književnika. -ćki. država. -ev. Kraljičin zdenac naslovi knjiga. grof opće imenice nastale od osobnih imena: žilet. Kineski zid jasno odre en povijesni doga aj: Bitka kod Siska. Neptun poosobljeni misleni pojmovi (pojam koji je dobio značenje osobe): Riječ. nadimci: Aleksandar Veliki • imena sela. a od ostalih riječi samo one koje su i same vlastita imena: zemljopisni pojmovi: Atlantski ocean. pravdi PISANJE IMENICA (VELIKO I MALO SLOVO) Nekoliko osnovnih pravila Velikim slovom pišu se SVI članovi višečlanih imena (osim veznika i prijedloga): • osobna imena. časopisa. Hrvati. društava. kontinenata: Babin Potok. himni. Laurin Malim početnim slovom pišu se: zanimanja. Domovinski rat imena organizacija. titule: ban. Atena. Hrvatska Kostajnica.genitiv množine ženskog a roda Imenice kojima osnova završava na dva suglasnika često dobivaju nepostojano a. zemlja/zemalja. petrarkizam. Nastavak -i čest je kod imenica koje nemaju nepostojano a. Svjetlo. Ljubav Velikim početnim slovom piše se SAMO PRVA RIJEČ. novina: Sveto pismo. prvosvibanjski. verizam posvojni pridjevi izvedeni iz vlastitih imena sufiksima . novogodišnji 18 . Sveti Petar u Šumi. aga. pjesma/pjesama sekundi. ustanova. Držićev. gradova. božićni. Republika Hrvatska imena stanovnika i naroda: Zagrepčani.pridjevi izvedeni od imena blagdana: ški. Matica hrvatska blagdani: Badnjak. Nova godina posvojni pridjevi izvedeni iz vlastitih imena sufiksima -ov. Prvi svjetski rat. petrarkist nazivi pokreta i povijesnih doga aja: ilirizam. paški. -in: Marinov.-čki. Vremenski stroj imena različitih objekata: Dom sportova. -ski: makedonski. zagrebački. tvornica i javnih skupova: Crveni križ. mercedes nazivi pripadnika pokreta:ilirac. Dalmatinci imena božanstava i mitoloških bića: Isus Krist.

kod isticanja (Njemu ću dati knjigu. dakle one zamjenjuju pridjeve. lice (bliže je sugovorniku nego govorniku) taj 3. lice (nije u blizini ni govornika ni sugovornika) onaj 6. njezin/njen.) Ja držim svoju torbu. Pokazne zamjenice upućuju na nešto što se nalazi u blizini govornika ili na nešto što je govorniku blisko.iza prijedloga (Znaš da sam uvijek uz tebe. nitko.) . ma tko. tvoj. taj. u) (o) čem(u) (o) kojem(u) (o) čijem(u) (o) kakvom(u)(o) kolikom(e) I (s) kim(e) (s) čim(e) (s) kojim (s) čijim (s) kakvim (s) kolikim 19 . kolik netko.ali različitu funkciju. a očekivali smo njega.suprotstavljanja (Došao si ti. Posvojne zamjenice označuju kojem licu što pripada. on. onaj tko. Povratna zamjenica zamjenjuje sve lične zamjenice i označuje da radnja ne prelazi na drugoga nego subjekt vrši radnju na samom sebi.ZAMJENICE Vrste zamjenica lične (osobne) zamjenice povratna posvojne povratno-posvojna pokazne upitne i odnosne neodre ene ja. čiji. mi. njegov. 4. naš.) A kog(a) što *kojeg(a) čijeg(a) kakvog(a) kolikog(a) V------------------------------------------L (o) kom(e.) 2. Deklinacija upitnih i odnosnih zamjenica N tko što koji čiji kakav kolik G kog(a) čeg(a) kojeg(a) čijeg(a) kakvog(a) kolikog(a) D kom(e. ti. a ti svoju. 3. one. Upitne i odnosne zamjenice Upitne i odnosne zamjenice imaju isti oblik . a odnosne uvode zavisnu rečenicu u složenoj rečenici. kakav. svatko. što god … 1. vi. ono. Upitne se zamjenice upotrebljavaju u pitanjima. (Stvari koje su nosili bile su njihove. što. Povratno-posvojna zamjenica (svoj) označuje da nešto pripada subjektu. ona sebe (se) moj. (Prva torba je moja. u) čem kojem(u) čijem(u) kakvom(u) kolikom(u. koji. njihov svoj ovaj. • • Tako su sa sobom nosili sve svoje stvari. vaš. koji? 1. lice (nalazi se u neposrednoj blizini govornika) ovaj 2.) . a druga tvoja. a ne tebi.) 5. ona. Lične (osobne) zamjenice Naglašeni se oblik upotrebljava: .

običnom(u) (danu). Tvorba komparativa 1. malen – manjj. zao – gori. prvi put spomenuto.ili riječ god mogu im se dodati čestice ma. drugi komparativ (stariji). A običan (dan) V običan (dane)L (o) običnu (danu). *Pridjev dug može imati dva oblika: dulji i duži. I (s) običnim (danom) • Pridjev se samo u neodre enom obliku upotrebljava kao dio imenskog predikata (Dan je običan) i kao dio genitiva svojstva (kvalitativni genitiv): čovjek dobra sluha. što. G obična (dana). Dijele se na opisne. Samo ovi pridjevi imaju nepravilnu komparaciju: dobar – bolji. D običnu (danu). bilo ili se iza upitne ili odnosne zamjenice može staviti čestica god. Nastavkom -(j)i komparativ tvori: 20 . *dug– dulji . ni-. Tvore se od upitnih i odnosnih zamjenica na dva načina: mogu im se dodati prefiksi: ne-.7. makar. 2. Samo ova 3 pridjeva tvore komparativ nastavkom –ši: lak – lakši. G običnog(a) (dana). L (o) običnom(e). Gramatička svojstva pridjeva Neodre eni i odre eni oblik pridjeva • Neodre eni oblik pridjeva upotrebljava se uz nešto neodre eno. mek – mekši. a treći superlativ (najstariji).) 3. sva-. i-. običnom(u) (danu) . D običnom(e). po-. Odgovara na pitanje: koji? Deklinacija N obični (dan). lijep – ljepši (Ostali pridjevi imaju -š koje je nastalo jotacijom: suh-suši itd. Prvi stupanj zove se pozitiv (star). Neodre ene zamjenice upućuju na nešto neodre eno. I (s) običnim (danom) Pridjev se samo u odre enom obliku upotrebljava kao dio vlastitog imena (Ivan Grozni). A obični (dan) V obični (dane). nešto općenito i na nešto niječno. velik – veći. uz pokazne zamjenice (taj obični dan) te u terminima (jednojezični rječnik • Komparacija ili stupnjevanje jest uspore ivanje najmanje dvije imenice na temelju neke zajedničke osobine. Odgovara na pitanje: kakav? • Deklinacija: N običan (dan). PRIDJEVI Pridjevi su promjenljive riječi koje se dodaju (pridijevaju) imenicama da bi ih pobliže označili. posvojne i gradivne pridjeve. • • Odre eni oblik upotrebljava se kada imenica uz koju stoji označuje nešto već poznato.

drugi. deseti jedan jednog/a jednom/e/u jedan /jednog/a jedan (o) jednom/e/u (s) jednim *dva dvaju dvama dva dva dvama dvama dvije dviju dvjema dvije dvije dvjema dvjema tri triju trima tri tri trima trima četiri četiriju četirima četiri četiri četirima četirima Brojevne imenice Neke su riječi po obliku imenice. stotinjak. najjači. lud – lu i. Pleonazam je izricanje jednog istog sadržaja istodobno dvama izrazima (oko desetak). dubok – dub + -ji = dublji.• • većina jednosložnih pridjevi s dugim naglaskom: jak – jači. deset. bijesan – bjesniji/bješnji Tvorba superlativa Superlativ se tvori dodavanjem prefiksa naj komparativu: najmla i. ali istovremeno označuje njihovu «količinu». -eo (-el) .izriču približnu količinu nečeg: petnaestak. silaziti dolje. crn – crnji Dvosložni pridjevi na -ak. zdrav – zdraviji • dvosložni.… Brojevni prilozi . trojica. troje. najjasniji. 21 . bijel – bjelji. Sufiks -ak znači oko. -ok. dva. otprilike. dalek – dal + -ji = dalji. gust – gušći. najzdraviji. dvoje. najhladniji. vješt – vještiji. najslabiji. One imenuju: a) pripadnike muškog spola: dvojica. (…). Tvorba: neki broj + -ak (desetak). a zapravo označuju brojeve: na primjer.… redni brojevi (koje je što po redu): prvi. oboje. -ek.… b) pripadnike različitog spola: dvoje. (…). obadvoje. trosložni i višesložni pridjevi: bistar – bistriji. četvero imenuju bića. obojica. padati dolje – sve su pleonazmi. (Često čujemo izraze no me utim. visok– viši 4. najjadniji. strm – strmiji. Nastavkom –iji komparativ tvori: • većina jednosložnih pridjeva s kratkim (kratkosilaznim) naglaskom: star – stariji. troje.gube ove nastavke: blizak – bliz + -ji = bliži. pri pisanju dolazi do udvajanja suglasnika(oba se j pišu): najjednostavniji. Ako komparativ započinje glasom j. desetak. BROJEVI Podjela brojeva N G D A V L I glavni brojevi (koliko čega ima) : jedan. četvorica. najuspješniji. Takve se riječi zovu brojevne imenice .

poći. organizirati. skakati. Glagoli stanja označuju nedjelovanje. mogu biti i svršeni i nesvršeni. glagoli vidjeti. Glagoli zbivanja označuju nenamjerno djelovanje kojem su uzrok prirodni zakoni. dakle stanje u kojem se ništa ne radi niti se što zbiva. okrenuti se zadrhtati. ostarjeti.…). Najčešći dvovidni glagoli: glagol biti. Podjela glagola po vidu (aspektu) svršeni (perfektivni) glagoli U trenutku kada o njoj govorimo završen je početak radnje (potrčati). ručati. Kategorija vida (aspekta) daje podatak o trajanju glagolske radnje: je li radnja svršena (svršeni glagoli) ili traje u trenutku kada o njoj govorimo (nesvršeni glagoli). biti.… • nesvršeni (imperfektivni) glagoli dvovidni glagoli Kategorija načina obavješćuje o načinu vršenja radnje: indikativ je izjavni način. kondicional pogodbeni načinu.daje podatak o sadašnjosti. kraj radnje (istrčati) ili radnja u cjelini (pretrčati). Gramatičke kategorije kategorija lica prvo lice (govornik) drugo lice (sugovornik) treće lice (negovorno lice) krenuti.GLAGOLI . imperativ zapovjedni načinu. Glagoli radnje označuju hotimično. 22 . svjesno djelovanje. a optativ željni način. prošlosti ili budućnosti (vremenu odvijanja) glagolske radnje). Glagoli se po značenju dijele na glagole radnje. čekati. grmjeti. čuti te većina glagola stranoga podrijetla nastalih sufiksom -irati: telefonirati. nastajati stajati. Dijele se u dvije skupine: • trajni (durativni) glagoli označuju da radnja traje dulje vrijeme bez prijekida: trčati. cvjetati. živjeti kategorija broja jednina (singular) množina (plural) Kategorija vremena . preskakivati. isplivavati Ovisno o kontekstu. plivati učestali (iterativni) glagoli označuju da radnja traje s povremenim prijekidima: pretrčavati. večerati. rasti. zarumenjeti se. glagole zbivanja i glagole stanja. pozelenjeti. glagoli vezani uz jelo (objedovati.

pravi povratni (subjekt je ujedno i objekt: Upravo smo se umili. povratni glagoli imaju uza se povratnu zamjenicu (kretati se). Rečenica može biti izrečena aktivom (radnim stanjem – subjekt vrši radnju) ili pasivom (trpnim stanjem – subjekt trpi radnju pa subjekt zapravo postaje objekt). uzajamno (recipročno) povratni (radnju vrše dva ili više subjekata jedan na drugome: Vidjeli su se Ivan i Marko. oni upućuju na to da subjekt vrši radnju na samom sebi.) 2. nepravi povratni (imaju samo povratni oblik.Glagolska stanja . 3.glagolskim stanjem izriče se odnos izme u subjekta u rečenici i glagolske radnje. Dijele se u tri skupine: 1. neprijelazni glagoli upućuju na neizravni objekt (sjediti na stolici). U tih se glagola povratna zamjenica se ne može zamijeniti oblikom sebe. bez povratnoga značenja: Smijem se. tj. subjekt i objekt su isti.) 23 . Prijelaznost glagola (podjela glagola prema predmetu radnje) Po predmetu radnje (objektu) glagoli se dijele u tri skupine: prijelazni glagoli upućuju na izravni objekt (gledati film).

o Jednostavni glagolski oblici. bio bih opisao. opisati. sam izvukao - . željen. sam želio. izvući glagolski pridjevi: glagolski pridjev radni: pisao.GLAGOLSKI OBLICI Jednostavni glagolski oblici infinitiv: pisati. bih želio. željeti. bio bih želio. željah Složeni glagolski oblicI glagolska vremena: perfekt: sam pisao. bih izvukao kondicional drugi (kondicional prošli) bio bih pisao. izvukao o - glagolski prilozi: o glagolski prilog sadašnji: pišući. izvukoh imperfekt: pisah. ću željeti (željet ću) futur drugi (futur egzaktni):: budem pisao. želeći glagolski prilog prošli: opisavši. sam opisao. izvukav/izvukavši Složeni glagolski oblici sastoje se od nekog oblika pomoćnog glagola (biti ili htjeti) i infinitiva ili glagolskog pridjeva radnog. sastoje se od jedne riječi. opiši. želio. bijah želio. bio sam pisao. bjeh želio. želim. opisao. želi. budem želio. kao što je vidljivo iz pregleda. izvučem aorist: opisah. bjeh pisao. bih opisao. bio bih izvukao glagolski načini: o izjavni način: indikativ (neutralan. opisan. budem opisao. 24 . izvuci o željni način: optativ: pisao. sva glagolska vremena) o zapovjedni način – imperativ: piši. bio sam želio futur prvi ću pisati (pisat ću).pluskvamperfekt: bijah pisao. budem izvukao - o o - glagolski načini pogodbeni način: o kondicional prvi (kondicional sadašnji): bih pisao. opisao. izvukao o glagolski pridjev trpni: pisan. izvučen o glagolska vremena: o prezent: pišem. želio. opišem.

pišete. pecijaste 3. nošasmo (nos-jasmo) 2. -u) . trčite. -ite. Kada osnova završava na otvornik. Ima posebne (jednostavne) oblike samo za 2. -imo. -eš. Tvori se uglavnom od svršenih glagola tako da se na infinitivnu osnovu dodaju nastavci. -ete. padoše Imperfekt je prošlo nesvršeno vrijeme. aorist se tvori ovim nastavcima: 1. pjevamo. zabrana. pročitaste 2.JEDNOSTAVNI GLAGOLSKI OBLICI Infinitiv je neodre eni glagolski oblik – nema oznaku lica. Aorist je prošlo svršeno vrijeme. trče(-im. pecijahu 1. padoh 1. pišeš. pišu ((-jem. -iš. -ate. peremo. pročitasmo 1.pjevam. peru (-em. padoste 3. pročita0 2. padaste 3. -emo. peći). Njime se izriče ona radnja koja je trajala u prošlosti. perete. nošahu (nos-jahu) 1. padaše 1. pjevate. pereš. pecijaše 3.perem. lice jednine i za 1. pjevaš. -jemo. pročita0 3. pade 3. -ješ. Može se tvoriti samo od nesvršenih glagola tako da se na prezentsku ili infinitivnu osnovu dodaju nastavaci: 1. -e) . pecijaše Imperativ je glagolski način kojim se izriče zapovijed. pjevajmo 2. nošah (nos-jah) 2. nošaste (nos-jaste) 3. padah 2. 1. Prezentom najčešće izražavamo sadašnjost. lice množine. piše. padosmo 2. 1. trči. -e.trčim. pjevaju (-am. pročitah 1.nošaše (nos-jaše) 3. -amo. pade 2. -je. pecijasmo 2. pecijah 2. Njime se izriče ona radnja koja se zbila neposredno prije trenutka kada se o njoj govori. padahu 1. -jete. pišemo. pere. - 25 . padasmo 2. trčiš. broja. 3. pjevaj 2. padaše 3. pročitaše Kada osnova završava na zatvornik. opomena. molba i sl. -i. -ju) . nošaše (nos-jaše) 1. Glagoli imaju 4 vrste nastavaka za prezent: . -aju). pjeva. pjevajte 3. savjet. -aš. vremena ni načina radnje. aorist se tvori ovim nastavcima: 1. Završava ili na -ti (gledati. trčimo. i 2. živjeti) ili na -ći ( ići. -a.pišem.

skinut). ušao je u prvo otvoreno dvorište.Glagolski pridjev radni ima osobine i glagola i pridjeva. 1. Glagolskim prilogom sadašnjim izriče se radnja koja prati radnju izrečenu glavnim glagolom: Prolazio je ulicom gledajući ravno ispred sebe. -jen. li. doći će/će doći 1. lo. misliti – misleći) tako da se 3. la. plovila. mislili. mislile. mislila. radile. doći ćeš/ćeš doći 3.Tvori se od infinitivne osnove i nastavaka: o/ao. mislila. bio sam/bijah radio 2. bili su/bijahu radili Futur prvi buduće je vrijeme koje se tvori od nenaglašenoga (nesvršenog) prezenta pomoćnoga glagola htjeti i infinitiva (ću pjevati). razmisliti – razmislivši) tako da se infinitivnoj osnova dodaju nastavci –vši ili –avši. živjelo. izvezen. doći ćete/ćete doći 3. Glagolskim prilogom prošlim izriče se radnja koja je prethodila radnji glavnoga glagola: Pretrčavši ulicu. živjeli 2. čuo. vo en. pjevat ćemo/ćemo pjevati 2. 1.) Tvori se pretežno od nesvršenih glagola (čitati – čitajući. radili. radila. sam vidio 2. bili ste/bijaste radili 3. živjela 3. plovio. mislio. Tvori se od infinitivne osnove (katkad i od prezentske) i nastavaka –n. pjevat ćete/ćete pjevati 3. su vidjeli Pluskvamperfektom se izriče radnja koja se dogodila prije neke druge radnje u prošlosti. čuli. smo vidjeli 2. pjevat će/će pjevati 1. Tvori se pretežno od svršenih glagola (pročitati – pročitavši. pjevat ćeš/ćeš pjevati 3. plovile. -t (pozvan. 1. si vidio 3. plovili. bio je/bijaše radio 1. množine prezenta doda nastavak -ći (trčeći). Tvori se od perfekta ili imperfekta pomoćnog glagola biti i glagolskog pridjeva radnog. bili smo/bijasmo radili 2. doći ćemo/ćemo doći 2. čula. SLOŽENI GLAGOLSKI OBLICI Perfekt se tvori od prezenta pomoćnoga glagola biti i glagolskog pridjeva radnog. la. živjele 3. bio si/bijaše radio 3. je vidio 1. plovila.l. pjevat ću/ću pjevati 2. živjela Glagolski pridjev trpni ima osobine i glagola i pridjeva. živio. doći će/će doći 26 . le. 1. čulo. radilo plovilo. mislilo. -en. radio. ste vidjeli 3. čule. pjevat će/će pjevati 1. 1. 2. radila. čula. doći ću/ću doći 2.

želja.Futur drugi (futur egzaktni) predbuduće je vrijeme koje se tvori od svršenoga prezenta pomoćnog glagola biti i glagolskog pridjeva radnog: 1. budem pjevao 1. tromo. budete pjevali 3. gore. budemo pjevali 2. bio bi pjevao 3. ovuda. odmah zato. bili biste pjevali 3. 1. budeš pjevao 2. tamo jučer. NEPROMJENLJIVE VRSTE RIJEČI PRILOZI Prilozi su riječi koje se prilažu uglavnom glagolima i označuju uvjete vršenja glagolske radnje. bih pjevao 2. malo. Tvori se od kondicionala prvoga pomoćnog glagola biti i glagolskoga pridjeva radnog. danas. mjesni vremenski uzročni gdje? kamo? kuda? odakle? dokle? kada? otkad? dokad? koliko dugo? zašto? s kojim ciljem? radi čega? namjerni kako? na koji način? načinski količinski koliko puta? teško. bismo pjevali 2. biste pjevali 3. bude pjevao 3. bio bi pjevao 1. brzo. pogodba i sl. budu pjevali Kondicional prvi (sadašnji) Kondicionalom prvim najčešće se izriče radnja koja bi se mogla izvršiti. ovdje. jedva ovoliko. bili bismo pjevali 2. bi pjevali Kondicional drugi (prošli) Kondicionalom drugim najčešće se izriče radnja koja se mogla izvršiti u prošlosti. bi pjevao 1. bi pjevao 3. Tvori se od nenaglašenog aorista pomoćnoga glagola biti i glagolskoga pridjeva radnog. stoga 27 . sutra. 1. toliko. bio bih pjevao 2. potpuno usprkos tu. bili bi pjevali 3.

ili-ili Čekali smo pa smo onda otišli. Poslali su me da te pozovem. skupine riječi ili rečenice.o. Ili do i ili nemoj doći. Koliko ti puta moram to ponoviti? USKLICI Usklicima izražavamo neki osjećaj i raspoloženje. kada i dr. što i dr. nad. u. u me u. eto. blizu. već samo. unatoč. Svi su došli. riječce ili partikule same nemaju značenja. pod. po. ni. uz(a). s(a). Da. dakle dolazim.) prilozi (kamo.… k(a). jedino. ne zapovjedne: neka ostale: evo. tek što. stoga odnosne zamjenice (tko.niz(a). god. niti ili. kroz(a). ali. sastavni rastavni i. eno. Zanima me tko je došao. puta i dr. zato. jedino što dakle. samo što. suprotni isključni zaključni veznici zavisnih rečenica a. pa. zar potvrdne. 28 . Želim te vidjeti. o. dozivamo ili potičemo nekoga. po. pred. Želiš li što? Zar si opet tu? upitne: li. no. ali mogu promijeniti značenje rečenice. me u. tek. Idi kamo si naumio. nad(a). do. nasuprot. te. pred. Prijedlozi uz padeže s genitivom s dativom s akuzativom s lokativom s instrumentalom bez. Neka svi krenu! Čak si i ti tu. ali nije te bilo. niječne: da. pod(a). usprkos na. čak. mi o. iza. imaš pravo. samo tebe nije bilo. prema. Čestice.) veznik da i dr.PRIJEDLOZI Prijedlozi su riječi koje pokazuju različite odnose izme u onoga što znače imenice ili izme u onoga na što upućuju zamjenice. put. za VEZNICI Veznici su riječi koje povezuju dvije riječi. iz. ČESTICE Čekali smo. pri. To su riječi koje služe za oblikovanje rečeničnog ustrojstva. za na . Ne želim to. oponašamo zvuk u prirodi. nego.

sintagma i rečenica.SINTAKSA 1. mirno promatrati. Odnosi me u jedinicama utemeljeni na razmještaju ili kombinaciji oblika riječi zovu se sintagmatski odnosi. licu i padežu: moja sestra Ana. Možemo ih opisati kao odnose izme u jedinica u nizu – jedna jedinica drugoj otvara mjesto. Vrste sintagmi prema ulozi zavisne sastavnice 1. a ostale su riječi zavisne sastavnice: dobar čovjek. Jedna od tih riječi uvijek je njezina glavna sastavnica. mirno promatrati. dopunska (objektna) sintagma: 29 . pridruživanje – sastavnice unutar sintagme samo su pridružene jedna drugoj. sročnost (kongruencija) – slaganje sastavnica sintagme u rodu. a veza me u njima vrlo je slaba: jede stalno. One su me usobno povezane i imaju cjelovito značenje: dobar čovjek. gledati film. Gramatički odnos izme u sastavnica sintagme 1. upravljanje (rekcija) – glavna sastavnica «upravlja» gramatičkim osobinama zavisne sastavnice: jede čokoladu 3. • 2. Ana jede. gledati film. Možemo ih opisati kao odnose izme u odabrane jedinice i druge jedinice koja se mogla umjesto nje naći na tom mjestu. Sintaktičke jedinice jesu riječ. odredbena (atributna) sintagma: • zavisna sastavnica pobliže odre uje imenicu (odnos izme u imenice i njezina dodatka) • rezultat sročnosti i upravljanja Vrste atributnih sintagmi pridjevni imenski • rezultat sročnosti (apozicija): sestra Ana • rezultat sročnosti (pridjevni atribut): moja • nesročni atribut (imenski atribut): čokoladu Ana od lješnjaka 2. UVOD U SINTAKSU Sintaksa proučava pravila po kojima se riječi slažu u sintagme i rečenice. Sintaksa proučava dvije vrste odnosa: • Odnosi me u jedinicama zasnovani na odabiru ili selekciji zovu se paradigmatski odnosi. broju. SINTAGMA Sintagma je spoj riječi sastavljen od najmanje dviju punoznačnih riječi. 2.

a otvara mjesto ostalim članovima rečeničnog ustrojstva.) • broj (Drugi je ustvrdio da to nikada nije dokazano. • pomoću dva ili više različitih glagola: To bi se baš moglo reći. 2. Vrste predikata (glagolski i imenski predikat) 1. a glavna sastavnica zavisnoj odre uje padež (odnos izme u glagola i objekta): jede čokoladu rezultat upravljanja 3. Izricanje subjekta – subjekt može biti bilo koja imenska riječ: • imenica (Čokolada je u Švicarsku stigla 1697. okolnosna (adverbijalna) sintagma: • glavna je sastavnica predikat.) Neizrečeni (skriveni) subjekt 30 . Sam sebi otvara mjesto u rečenici. a zavisna sastavnica pokazuje okolnost vršenja glagolske radnje (odnos izme u predikata i priložne (adverbijalne) oznake) • rezultat pridruživanja i upravljanja: jede stalno.) • pridjev (Takav proizvod mudar ponudi. 3. Djelo je njegovo. Imenski predikat sastoji se od nekog oblika pomoćnog glagola biti (to je njegov glagolski dio i zove se spona ili kopula) i neke imenske riječi: imenice. Takvih je malo. Predikatni proširak je zraz koji upotpunjuje značenje glagola kao predikata: Pravio se junakom. Prstenova družina bit će prva. On je bio omiljen. Glagolski predikat – može biti izrečen: • jednim glagolskim oblikom (jednostavnim ili složenim): Čitam novine? Sve smo se dogovorili. Neoglagoljena rečenica takva je rečenica u kojoj predikat nije izrečen: Vatra! U pomoć! SUBJEKT Subjektom obično imenujemo ono o čemu se u rečenici govori. pridjeva.• • zavisna sastavnica dopunjuje značenje glavne.) • zamjenica ( I neka netko kaže da se nije dobro dosjetio. a pametan prihvati. Uvijek je izrečen nominativom (odgovara na pitanje tko? što?) i u rečenicu se uvrštava prema sročnosti s predikatom. GRAMATIČKO USTROJSTVO REČENICE (rečenični dijelovi) PREDIKAT Predikat je temelj rečeničnog ustrojstva. zamjenice ili broja i priloga (predikatno ime): Tolkien je pisac.

Izravni objekt može se izreći i genitivom.. ako uz njega ne možemo postaviti pitanje u nominativu. Takva se rečenica zove besubjektna rečenica: Po svijetu se priča o tome. Gotovo uvijek je u akuzativu. . Radnja zahvaća čitav objekt.(ona) Besubjektna rečenica Ako predikat ne otvara mjesto subjektu. Izriče se imenskom riječi (imenica. Imaš li pameti? . Pročitaj program. lokativu ili instrumentalu: Sjetili smo se početka. onda je rečenica bez subjekta. akuzativu s prijedlogom. Ne zna ni riječi.prijedložni (prijedlog + imenska riječ): Pričaju o tebi. Dobro smo razmislili o svemu.besprijedložni: Pročitaj nam ulomak. (komu? meni (mi). OBJEKT Mjesto u rečenici otvara mu glagol: Posudi mi film. što? film). dativu. tj. Može biti u genitivu. Neizravni objekt može biti: . U rečenicu ga uvode neprijelazni glagoli.slavenski genitiv: Ne vidim kraja. Pitaju za tebe.dijelni (partitivni) genitiv: Kupio sam jabuka. Hoćeš li ga i nama ispričati? U rečenici ga prepoznajemo po značenju (predmet radnje) i po pitanju za kosi padež. Vrste objekta • izravni (direktni) objekt • neizravni (indirektni) objekt U rečenicu ga uvode prijelazni glagoli. ali se taj genitiv može zamijeniti akuzativom: . Radnja ne zahvaća čitav objekt. poimeničeni pridjev ili broj): Mariji ćeš sutra ispričaj sadržaj. zamjenica. 31 . Znamo za izlet.Subjekt se često ispušta (jer je već poznat iz predikata. Takav se subjekt zove neizrečeni ili skriveni subjekt: Danas je najomiljenija svjetska poslastica. Uvijek je bez prijedloga: Dobili smo novine. Ani se to neće svidjeti.

Idem na Rab radi odmora. Može se prepričati. 32 . priložna oznaka Priložna oznaka izriče popratne okolnosti glagolske radnje. Ne može se prepričati. Brzo smo trčali. Uvrštava se prema sadržaju predikata (pod kojim okolnostima se zbiva glagolska radnja). Sinoć su stigli prvi gosti. priložna oznaka mjesta priložna oznaka vremena priložna oznaka načina priložna oznaka uzroka priložna oznaka namjere priložna oznaka količine priložna oznaka sredstva priložna oznaka društva priložna oznaka posljedice priložna oznaka pogodbe (uvjeta) priložna oznaka dopuštanja priložna oznaka izuzimanja gdje? kamo? kuda? odakle? dokle? kad? otkad? dokad? koliko dugo? kako? na koji način? zašto? zbog čega? što je razlog? radi čega? s kojom namjerom? koliko? koliko puta? čime? Dolazim iz kina. s kim? s kojom posljedicom? pod kojim uvjetom? unatoč čemu? osim čega? izuzimajući što? Razlika izme u objekta i priložne oznake Već smo nekoliko puta spomenuli odnos izme u objekta i priložne oznake. objekt Objekt je rečenični dio u kosom padežu kojem mjesto u rečenici otvara glagol (u predikatu) svojom rekcijom. Uvrštava se prema rekciji glagola u predikatu.PRILOŽNA (ADVERBNA) OZNAKA Priložna oznaka je riječ ili sintagma kojom se izriču okolnosti vršenja glagolske radnje. Mjesto joj otvara predikat (pridruživanje). Na kraju ćemo na jednom mjestu pokazati razliku izme u ova dva samostalna rečenična dijela. Olovkom možete pisati domaću zadaću Pekar je sa susjedom pričao o vremenu Smijmo se do suza! Bez truda nema uspjeha Bili su dobri slušatelji unatoč umoru. Svi su pljeskali osim nekolicine. Previše ste neodlučni. Odmorit ću se zbog iscrpljenosti.

šenoa). a može se izreći i zamjenicom i brojem. zamjenica.) 2. SLOŽENA REČENICA PODJELA REČENICA PO SASTAVU 1. apozicija može imati svoje atribute (npr.) ili predikat i subjekt (Netko stoji. Takav skup riječi zove se apozicijski skup. NESAMOSTALNI REČENIČNI DIJELOVI – ATRIBUT I APOZICIJA Atribut je dodatak imenici ili imeničkoj zamjenici koji pobliže odre uju njezino značenje.Izgubio je čitav dan. Nikada nije u istom rodu. jednostavna rečenica (jedan predikat): • • neproširena: samo predikat (Stojim. Apozicija je imenica koja se dodaje drugoj imenici ili osobnoj zamjenici i slaže se s njom u padežu: književnik August Šenae. priložna oznaka : Netko stoji na cesti. Spavao je čitav dan. složena rečenica (dva ili više predikata): 33 . a može se izreći i padežnim izrazom i prilogom.Strossmajer.). S imenicom koju dopunjuje sleže se u rodu. broj imenski atribut dopuna imenici imenica apozicija dopuna imenici imenica sročnost? da ne da 4. komad kruha. Netko drugi mu prilazi. Imenski dodaci (sinteza) U tablici je usporedba imenskih dodataka. proširena: predikat. Budući da se izriče imenicom. poznati književnik A. pridjevni atribut funkcija? vrsta riječi? dopuna imenici pridjev.J. objekt. subjekt. taj brod. broju i padežu: slamnati snopić. Odgovara na pitanja koji? čiji? kakav? kolik? Vrste atributa o Pridjevni atribut najčešće se izriče pridjevom. biskup J. broju i padežu kao imenica koju dopunjuje. Zato se zove i nesročni (nekongruentni) atribut: čaša mlijeka. grad Zagreb. čisto more. o Imenski atribut najčešće se izriče imenicom.

• • •

nezavisno složena (Stojim i čekam.) zavisno složena (Dok čekam, stojim.) rečenični niz (Stojim, čekam, vrijeme prolazi.)

NEZAVISNO SLOŽENA REČENICA vrsta, veznici sastavne (kopulativne) i, pa, te, ni, niti Sadržaji rečenica sastavljaju se ili nadovezuju. rastavne (disjunktivne) ili suprotne (adverzativne) a, ali, no, nego, već Sadržaji dviju rečenica me usobno se suprotstavljaju. izuzetne ili isključne (ekskluzivne) samo, samo što, jedino, jedino što, tek, tek što zaključne (konkluzivne) dakle, zato, stoga, pa Na temelju sadržaja jedne rečenice logički se izvodi (zaključuje) sadržaj druge rečenice. Pisanje zareza Svi su jadranski otoci kameni, samo je Susak od pijeska. Iz sadržaja jedne rečenice izuzima se dio sadržaja druge rečenice. Otok Susak je sav od pijeska, stoga je jedinstven jadranski otok. Na Susku nema zemlje ili nam se to samo čini. Sadržaji rečenica predstavljaju izbor: može se ostvariti samo jedna od njih. Na Jadranu ima mnogo otoka, ali jedino je Susak napravljen od pijeska. primjer, značenje Otok Susak je jedinstven otok na Jadranu i na njemu nema nijednog kamenčića.

• Sastavne i rastavne rečenice najčešće se ne odvajaju zarezom. Iznimka: Zarez se može pisati kada su dvije rečenice povezane sastavnim ili rastavnim veznikom, ali onda se drugi dio ističe: More je bilo nemirno, i naše su la e tonule. • Suprotne, isključne i zaključne rečenice uvijek se odvajaju zarezom. Iznimka: komparativni izraz: Bolje je biti tu nego (biti) tamo. Ako je u jednoj rečenici komparativ, a druga započinje veznikom nego, nema zareza.

34

ZAVISNO SLOŽENA REČENICA vrsta predikatna subjektna objektna atributna priložna • mjesna Tko nema veliku tajnu, sigurno ovamo ne ulazi. Starac je odgovorio da on prodaje tajne. Posjetit ću prodavaonicu u kojoj se prodaju tajne. priložna primjer Ljudi su bili da ih nema normalnijih. najčešći način vezanja
veznik da, odnosne zamjenice veznik da, odnosne zamjenice, odnosni prilozi veznik da, odnosne zamjenice, prilozi odnosne zamjenice, veznik da, odnosni prilozi

priložna

Nedavno smo susreli prijatelje gdje ih nismo mjesni prilozi (gdje, kamo i sl.) očekivali. Prijatelje smo susreli kada je pao mrak.
vremenski prilozi, veznički izrazi (tek što, prije nego što i sl.)

• •

vremenska načinska

• • • •

uzročna namjerna

načinski prilozi Druge ljude procjenjujem kako najbolje znam. Neke ljude volim više od ostalih jer se dobro uzročni veznici, izraz budući da razumijemo. namjerni veznici (da, kako i sl) veznik da

Najčešće izlazim da se odmorim od obveza. posljedična Sunce je toliko jako da se svi skrivamo u kućama. Premda se nije dobro snašla, odlučila je dopusna ostati. • pogodbena • stvarna (realna) Ukoliko kasnite, javite se. • moguća (potencijalna) Kada bi se svatko od nas nečeg odrekao, svima bi bilo lakše. • nestvarna (irealna) Da smo na vrijeme krenuli, možda bismo i stigli.

iako, makar, premda

ukoliko, ako, li ako, kad(a)

da, kada

35

REČENICA (podsjetnik)
Rečenica je dio diskurza koji i sam može biti diskurz. Donja granica sintakse je riječ, a gornja granica diskurz. (Svatko od nas griješi.) Diskurz je jezična jedinica najviše razine u kojoj postoje odnosi me usobne zavisnosti. To je potpuni jezični izraz koji sadrži sve što je trebalo i što se htjelo reći. Primjer diskursa: Svatko od nas griješi. Ljudi smo, a ne bogovi. Rečenica kao jezična jedinica Rečenica se može rastaviti na manje dijelove od kojih svaki ima službu u rečenici i u nekom je odnosu s drugim članovima rečeničnog ustrojstva. Ta rečenična osobina zove se članjivost rečenice • Gramatičko rečenično ustrojstvo čine glavni rečenični dijelovi (predikat, subjekt, objekt i priložna oznaka) i sporedni rečenični dijelovi (imenski dodaci – atribut i apozicija). gra ani (tko?) su tražili (što?) mir bogati rimski svoj ljeti (kada?) (gdje?) izvan grada • Svaki samostalni rečenični dio ima odre enu službu u rečenici: • su tražili – predikat, temeljni rečenični dio koji nosi obavijest • bogati rimski gra ani – subjekt, vršitelj radnje • svoj mir – objekt (izravni), predmet radnje • ljeti – priložna oznaka vremena, okolnost u kojoj se odvija radnja • izvan grada – priložna oznaka mjesta, okolnost u kojoj se odvija radnja. • Obavijest o vremenu i načinu radnje u rečenici izriče se: glagolskim oblicima (Doći će Ana. Uskoro nam stižu gosti.) ostalim sintaktičkim sredstvima: prilozima (Ne valja raditi sporo.), imenicama (Mir!), prijedložnim izrazima (Čekam ih do posljednje sunčeve zrake.), intonacijom (Mir!) i dr. Rečenica kao obavijesna jedinica Svaka rečenica promatrana s priopćajnog gledišta sastoji se od dva dijela: • onog koji nam je već poznat, dakle manje je obavijestan (tema) • novog, koji nosi nove informacije o već poznatom (rema). Iskaz je rečenica promatrana s gledišta njezina obavijesnoga ustrojstva, tj. rečenica kao priopćajna jedinica. Podjela rečenica po ciljnoj usmjerenosti (priopćajnoj svrsi) o Izjavne rečenice kazuju da nešto jest ili nije: Došli su nam gosti. o Upitnim rečenicama nešto pitamo: Jesu li stigli gosti? o Usklične rečenice izražavaju želju, zabranu i sl.: U ite!

36

asocijativno: I.Sabor) značenje: .1.djelomični sinonimi (muž .stilski neobilježeni (izvor) i obilježeni (vrutak) sinonimi b) istoznačnice . INDIVIDUALNI (vino -žuć) 37 . podruštvljeno i II.parovi riječi suprotnih značenja (noć .standardnojezični (luk) i nestandardnojezični (kapula) sinonimi .sadržaj se sastoji od dva ili više značenja preneseno značenje: a) metafora . imenujuće (loza). antiteza (zimsko ljetovanje) antonimi .jeftin) 2.dan) a) po podrijetlu .nizak) 3.praunuk) c) po funkcionalnoj vrijednosti: 1.djevojčica) 2. sustav) jezični znak: a) OZNAČITELJ (izraz) b) OZNAČENIK (sadržaj) c) IMENOVANI PREDMET (izvanjezična zbilja) leksem oblik punoznačne riječi koji predstavlja ukupnost gramatičkih oblika i leksičkih značenja (izraz + sadržaj) LEKSIKOLOGIJA .IV. STUPNJEVITI (visok . PRAVI ili raznokorijenski (istina .isti opseg sadržaja i jednog značenja 2.općejezični i kontekstualni sinonimi ANTONIMIJA = pojava značenjske opreke u jeziku . individualno SINONIMIJA = značenjski odnos dva ili više leksema koji pripadaju istoj vrsti riječi sinonimi . BINARNI (dječak .nečovjek) b) po naravi značenjske opreke: 1.grana jezikoslovlja koja proučava i opisuje leksik (rječ.različit izraz. OBRATNI (pradjed .proučava sadržajnu stranu znakova leksemi: 1.neutralno .hrabar čovjek) .osnovno (lav . LEKSIKOLOGIJA sporazumijevanje ili komunikacija proces prenošenja poruke (jezič.denotativno .asocijativna povezanost (Markov trg .izvedeno (lav . jednoznačnice .prijenos dijela značenja obilježavajuća (lav). OPĆEJEZIČNI (skup .afrička zvijer) . generacija) a) bliskoznačnice . sustav) SEMANTIKA .sistem) . višeznačnice .potpuni sininimi (sustav .suprug) . TVORBENI ili istokorijenski (čovjek .konotativno . okamenjene (jagodica) b) metonimija .oksimoron. pokoljenje.laž) 2. a sličan sadržaj (naraštaj.

oudi (ovdi. LOKALIZMI .mirisnica (parfumerija) c) leksik na prijelazu: a) zastarjelice .sarce (srce) e) grafički . NEKROTIZMI . ZNANSTVENO-STRUČNI STIL 3.tajice c) novotvorenice ili NEOLOGIZMI – vikendica PODRUČNA RASLOJENOST LEKSIKA 1.vrač (liječnik) c) tvorbeni .grad) 2. ADMINISTRATIVNO-POSLOVNI STIL 38 .picigin (nema zamjene u standardu) FUNKCIONALNA RASLOJENOST LEKSIKA funkcionalni stilovi hrvatskoga standardnog jezika: 1.Višnja) .poetizmi (cjelov) knjiški leksik (pisani jezik) 2.primorski) 3. KNJIŠKI LEKSEMI . ovdje) 3. Šulek 4. REGIONALIZMI .čislo (broj) b) sadržajni .tovar (magarac) c) tvorbeni .HOMONIMIJA = izjednačenje izraza dvaju leksema različitih značenja homonimi . KNJIŽEVNO-UMJETNIČKI STIL .svojstveni mjesnom govoru (gospar . DIJALEKTALIZMI . ARHAIZMI: a) izrazni .slonek (slonić) d) fonološki . homografi ili istopisnice (grad .množba.leksemi jednakih izraza: a) OBLIČNI ili morfološki (unuka) i b) LEKSIČKI (kosa) 1.pes (pas) e) etnografski .narječje: čakavizmi.ista skupina govora (manistra . homofoni ili istozvučnice (višnja . kajkavizmi i štokavizmi vrste: a) leksički -hiža (kuća) b) značenjski (semantički) .ferije b) pomodnice .ljepost (ljepota) d) fonološki . HISTORIZMI .krinolina 2.dubrovački) 2.vrste pasivnih leksema: 1.načini nastanka homonima: a) posu ivanje (bor) b) tvorba riječi (istupiti) c) glasovne promjene u prošlosti (zreti) d) udaljavanjem značenja leksema (list) VREMENSKA RASLOJENOST LEKSIKA slojevi općeuporabnog leksika: a) aktivni leksik (sunce) i b) pasivni leksik (pristav) .

FONOLOŠKA prilagodba . rupija.štrajkati. lat. MORFOLOŠKA prilagodba .ikebana. NOVINSKO-PUBLICISTIČKI STIL hibridni stilovi .podrijetlo hrvatskih osobnih imena: slavensko.demokracija 2. 2. posu enice ne možemo ponovno posuditi (aktualan. . engl.lector. eponimi . blues . eponimi i internacionalizmi ostaju u jeziku 2.transkripcija i transliteracija 2.svakodnevni leksik: a) kolokvijalizmi. b) žargonizmi c) vulgarizmi (zezati) LEKSIČKO POSU IVANJE a) unutarnjojezični (politika) izvanjezični razlozi .objašnjava podrijetlo i značenje imena vrste imena: 1. POSREDNO POSU IVANJE .) IMENA a) opće imenice (grad) i b) imena (Ivan) ONOMASTIKA ili imenoslovlje .najčešći izvori hrvatskih prezimena: osobna imena.esejistički. streiken 4.melankolija/vrsta glazbe PURIZAM I JEZIČNA KULTURA opća standardnojezična norma: a) pravopisna b) pravogovorna c) gramatička d) leksička * Standardni jezik moraju učiti svi govornici hrvatskoga jezika! . lat. njem.) 3. posu enice bez zamjene ili zastarjele ostaju u standardu (esej) 3. KRUŽNO POSU IVANJE .osnovna pravila: 1.neboder (skyscreper. avokado 5. toponimi: ojkonimi . egzotizmi. zanimanja. engl. engl. internacionalizmi .kauboj. feljtonistički 5. antroponimi . veći stupanj prilago enosti (akcijski) 5. GRAFIJSKA I PRAVOPISNA prilagodba .sendvič 6. značenjske posu enice .pončo. iglu. prezimena. nadimci… 2. kršćansko… .imena naseljenih mjesta (Zagreb) 39 . prevedenice . cowboy 3. nadimci. tu ice – šou PRILAGODBA POSU ENICA 1.osobna imena. podudarnost (odora) ili nepodudarnost (autor>pisac)opsegom sadržaja 4.cravatte.miš (računalni naziv) 4. ZNAČENJSKA prilagodba .4. RAZGOVORNI STIL .bluz.kravata vrste posu enica: 1. fran. jap. egzotizmi . to strike. engl.sociolingvistika 1. 3. IZRAVNO POSU IVANJE . etnonimi (Nijemac) . (PATRONIMI i MATRONIMI).jezični savjetnici JEZIČNI PURIZAM (čistunstvo) .

učiteljica) TVORBENI ŠAV .prefiksalna tvorba pridjeva: . srastanje (dan+gubiti) PREOBRAZBA (konverzija) . pridjev ž.imena gora (Medvednica) hidronimi .tvorba opisnih (zvjezd+an) i odnosnih (djed+ov) pridjeva .sufiksalna tvorba .umanjenice i uvećanice (pre+velik) . Tvorba pridjeva .pad+a+ti) i perfektivizacija (klecati .sufiks (hrvat+ski) d) spojnik .izvedenice (danomice.klec+nu+ti) .tvorbeno i leksičko značenje a) imenice koje znače osobu (rukomet+aš) b) imenice za životinje.pridjevi sa zanijekanim svojstvom (ne+veseo) III.najčešći način je sufiksalna tvorba: . nad+šumar. prefiksalna tvorba (ne+pismen) 3. slaganje .Hrvatska. biljke i stvari (otrovn+ica) c) mjesne i mislene imenice (igral+ište) d) umanjenice i uvećanice (kesten+čić) e) glagolske imenice (goz+ba) f) tvorba etnika (Afrik+anac) prefiksi: do+predsjednik. sufiksalna tvorba (hrvat+stvo) 2.interfiks (roman-o-pisac) tvorbeni načini: 1. r.granica izme u tvorbenih sastavnica: a) tvorbena osnova (hrvat+ski) b) tvorbeni predmetak . Tvorba imenica . Tvorba priloga .jedan naglasak (rov-o-kopač) 5. pra+djed.prelazak riječi iz jedne vrste u drugu hrvatska.imena voda (Sava) egzonimi (Beč).tvorbeni nastavak nalazi se izme u tvorbene osnove i infinitivnog nastavka (zapis+iva+ti) imperfektivizacija (pasti . . I.prefiksalna tvorba najčešća je kod glagola (na+pisati) 40 . im. ktetici (splitski) i etnici (Dubrovkinja) TVORBA RIJEČI = oblikovanje novih izraza: a) tvorbeno motivirani leksemi (hrvatski) b) tvorbeno nemotivirani leksemi (Hrvat) TVORBENA VEZA . ž.istovremeno postojanje izrazne i sadržajne veze izme u osnovnog leksema (Hrvat) i tvorenice (hrvatski) a) izravna ili bliža (učiti . prefiksalno-sufiksalna tvorba (pod+vod+an) 4.oronimi . složenice: tjel-o-vježba II.učitelj) b) posredna ili daljnja (učiti . složeno-sufiksalna tvorba (srednj-o-škol-ac) 6. r. udesno) IV.prefiks (pra+star) c) tvorbeni nastavak . Tvorba glagola .

) Podrijetlo hrvatskih frazema: a) nacionalni frazemi . natuknica ili lema . srednji i veliki b) općejezični i posebni (specijalni) c) jednojezični. 3.Sturm und Drang / Veni.hladan kao kamen / hladan kao led b) frazemi višeznačnice . obilj. r. imenički (bič božji). vidi.proučava ukupnost frazema jednog jezika FRAZEM . frazemi mogu biti u svim sintaktičkim funkcijama a) frazemi inačice (varijante) . odrednica .vrste rječnika: 1.tur. i infinitiv) .stil. c) stilistička . najmanje dva punoznačna leksema 3.tvrd orah Frazeološka sinonimija . dvojezični. d) normativna .barjak 2. 4.vrste frazema: 1.kost i koža / suh kao bakalar Frazeološka antonimija .FRAZEOLOGIJA = lingvistička disciplina . barem kod jednog leksema dolazi do značenjske pretvorbe 4.poslovice i krilatice (Sit gladnu ne vjeruje.ispraviti krivu Drinu b) posu eni frazemi . čestotni rječnik 4. glagolski (kupiti prnje) 3. 2. postojanost veze leksema 2. enciklopedijski: a) enciklopedija i leksikon (priručnik) b) opći i posebni (specijalni) 2. m. LEKSIKOGRAFIJA = umijeće sastavljanja i pisanja rječnika: GLOSARI i ANEKSNI RJEČNICI rječnik . odostražni rječnik 3.četiri uvjeta postanka frazema: 1.im.samostalni popis leksema nekog jezika s objašnjenjem njihova značenja (u obliku knjige) . pridjevski (mrtav pijan).arh. slikovni rječnik 41 .najbrojnija skupina (ni za živu glavu) b) FRAZEMI REČENICE . abecedni poredak 2. jezični (lingvistički ili filološki): a) mali (džepni). b) etimološka .živjeti na kruhu i vodi / kao bubreg u loju . višejezični LEKSIKOGRAFSKA JEDINICA: 1.kanonski oblik (N jd.jezični purizam ne zahvaća frazeme (gutati knedle) . priložni (mirne duše) frazemske sraslice .višečlana jezična jedinica koja se u komunikaciji uvijek reproducira kao cjelina (trn u oku) .barem jedna sastavnica nema svog leksičkog značenja a) FRAZEMI SINTAGME . leksikografska definicija Vrste leksikografskih poredaka natuknica: 1.kratice: a) gramatička . vici.

1650. do XIX.najstariji hrvatski zakonski spomenik LJETOPIS POPA DUKLJANINA – latinski jezik . . st. 1288. 1740.: Jakov Mikalja: "Blago jezika slovinskoga". Kratki pregled VII. DO KRAJA 18. Ovaj su jezik u 9. 1875. Zagreb. 1595. st. oko 1100. st. Libro od mnozijeh razloga XV. 1444. – prijelazni tip glagoljice (s oble na uglatu) VINODOLSKI ZAKON. . o i y zamjenjuju glasovima e.tip srednjovjekovne enciklopedije ZAPIS POPA MARTINCA. Graz. Dragutin Parčić . .. – bilješka u brevijaru HRVATSKI JEZIK OD 16. st. 1493.staroslavenski jezik i glagoljica – hrvatska redakcija XII. STOLJEĆA Šesnaesto stoljeće Za Hrvatsku su to izrazito nepovoljne političke prilike jer je «razbijena» na nekoliko dijelova kojima vladaju različiti gospodari: veliki dio hrvatske obale u rukama je Mlečana. (hibridni jezik) Sušnik i Jambrešić: "Lexicon latinum". Bosna i Hercegovina: Povaljska listina. Joakim Stulli: "Trojezični rječnik" (štokavica) Bogoslav Šulek . oblici i riječi osobinama narodnoga (hrvatskog) jezika te se tako stvara norma hrvatske redakcije staroslavenskog jezika. Osim toga. b) Važniji hrvatski rječnici od XVII.HRVATSKA LEKSIKOGRAFIJA a) Najstariji hrvatski rječnici: glosari i aneksni rječnici Faust Vrančić: "Rječnik pet najuglednijih europskih jezika". u i i. Tako se. Zagreb.bosanica ili bosančica – jug Hrvatske. Mleci. Poljički statut. primjerice.dvojezični i trojezični rječnici. nazalni glasovi e. ali već od početka gube se neke tipične osobine staroslavenskog jezika.preveden u XIV. . Turci su 42 . 1670. Konstantin i Metod zabilježili u svojim prijevodima Biblije koji su načinjeni za misionarske pohode me u Slavenima. st. Kasnije je staroslavenski jezik doživio mnoge redakcija u slavenskim zemljama i utjecao na formiranje nacionalnih književnih jezika. – latinski jezik i latinica IX. (štokavica) Juraj Habdelić: "Dikcionar". 1742. – latinica kao nacionalno pismo BAŠĆANSKA PLOČA. st. (kajkavski čestotnik) Ivan Belostenec: "Gazophylacium". Zagreb.hrvatska ćirilica – čakavsko podrijetlo LUCIDAR . sve se više zamjenjuju i neki drugi stari glasovi. POLJIČKI STATUT. st. 1860.dvojezični rječnici (purizam) POVIJEST JEZIKA HRVATSKI JEZIK DO KRAJA 15. Tako su i Hrvati naslijedili staroslavensku književnu baštinu i onda su je dalje razvijali. Jezik prvih hrvatskih glagoljskih spomenika u osnovi je staroslavenski. STOLJEĆA Staroslavenski jezik jezik je prvih pisanih slavenskih spomenika.

1507. Dominiraju djela na čakavskom narječju. Osnova je trodijalektalna. Junija Palmotića i drugih autora. Ovo je zlatno razdoblje dalmatinske književnosti (renesansa). a djela su uglavnom poučnog karaktera. Brne Karnarutić (Vazetje Sigeta grada). a pisci u svoja djela unose i čakavske elemente. ali su sačuvane i njegove pjesme na štokavskom narječju. Kajkavski pisci nastavljaju tradiciju bogate kajkavske književnosti.) i Postila (1586. Petar Hektorović (Ribanje i ribarsko prigovaranje). najpoznatiji kajkavski komediograf. Najznačajniji je Juraj Habdelić koji je sastavio prvi kajkavski rječnik. Ističe se racionalizam i ukazuje na praznovjerje.st. u kojem su zapisane pjesme Džore Držića i Šiška Menčetića i dr. U 17.) te u djelima najvećega hrvatskog renesansnog komediografa Marina Držića (Novela od Stanca. stoljeću. Germanicae. Matija Antun Reljković Antun Kanižlić i dr. a cvate barokna dubrovačka književnost u djelima Ivana Gundulića. a najznačajniji je prijevod latinskoga djela Ivana Pergošića Decretum tripartitum (1574. Tituš Brezovački. Na posjedima Zrinskih i Frankopana (od Vinodola do Pokuplja s Ozljem kao kulturnim središtem) još u 15. To je rječnik koji je sastavio Faust Vrančić: Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum Latinae. Sedamnaesto stoljeće Odmah na početku stoljeća objavljena je prva hrvatska gramatika. priručnik namijenjen vjerskome odgoju. neukost i sl. Dalmaticae et Ungaricae. Gramatika je objavljena u Rimu 1604. Kajkavski pisci nastavljaju tradiciju pisaca 16. a najpoznatiji su autori Marko Marulić (Judita). Najistaknutiji su slavonski pisci 18. stoljeću ovo područje postaje centar ozaljskoga književno-jezičnog kruga.) dolazi do obnove kulturnog života. autori se sve više služe oblicima narodne književnosti. 1670. Dikcionar (Graz. U ovom razdoblju i dubrovačka književnost doživljava procvat – razvija se bogata književnost na štokavskom narječju. Osamnaesto stoljeće Pod europskim utjecajem razvijaju se prosvjetiteljske ideje. Ivana Bunića Vučića. i 16. Vidljivo je to posebice u djelima hrvatskih petrarkista (Zbornik Nikše Ranjine. Hanibal Lucić (Robinja). Petar Zoranić (Planine) i dr.zauzeli neka područja (Slavonija).g. Objavljen je u Veneciji 1595. Dalmatinski pisci Filip Grabovac i Andrija Kačić-Miošić svojim prosvjetiteljskim djelima afirmiraju štokavsku ikavicu.. Fran Krsto Frankopan. Zbog teških političkih prilika zamire bogata književna djelatnost prethodnog razdoblja na čakavskome narječju.) te Antun Vramec s djelima Kronika kratka (1578. Slavonski pisci od samih početaka biraju štokavsku (posavsku) ikavicu jer im se čini najsličnijom dalmatinskoj i bosanskoj štokavici. Kako bi se približili neukom čitatelju.) Krajem 16. Italicae. stoljeća nastaje prvi hrvatski rječnik. Jedino je Dubrovnik slobodan. a banska Hrvatska nalazi se u sastavu Habsburške Monarhije.) te Zrcalo Marijansko (1662.). Nakon povoljnijih političkih prilika (odlazak Turaka i sl. stoljeća Matija Petar Katančić. Književnost na kajkavskom narječju postojala je i ranije (središta su Varaždin i Zagreb). Bartol Kašić pisac je prve hrvatske gramatike Institutionem linguae illyricae libri duo (Dvije knjige temelja *ilirskoga jezika). Skup.g. Ovakva djelatnost kajkavskih pisaca priprema klimu za djelovanje Ljudevita Gaja u 19. 43 . piše prosvjetiteljske komedije na kajkavskom narječju. a najvažniji su predstavnici Petar Zrinski. Ana Katarina Zrinska i Ivan Belostenec. razvila se bogata kulturna djelatnost koju su poticali i sami vladari. Dundo Maroje). stoljeća.

nj. z. s. Gajeva reforma Gaj je u Kratkoj osnovi predložio kajkavcima reformu latiničnog pisma. g predlaže dvoslove lj.) objavljuje Kratku osnovu horvatsko-slavenskog pravopisanja. stoljeća predlagao slična rješenja za palatale (sa znacima iznad slova). an el) U Kratkoj osnovi nije bilo znaka: • za ć jer ga u kajkavskom narječju nema • za dž jer ga u kajkavskom narječju nema • za ije/je jer kajkavsko narječje nema dvoglasnika. č. Njegovo načelo bilo je jedno slovo = jedan fonem. d. Ukratko ćemo prikazati Gajevu reformu. dj. ž. angel ( uro. s mijenja tildu u kvačicu. Uzor mu je bio Pavao Riter Vitezović koji je još početkom 18.. STOLJEĆU 1830. – zaključeno da se u hrvatski javni život kao službeni jezik uvede hrvatski jezik. Ljudevit Gaj (Krapina. Ljudevit Gaj pokreće Novine horvatske s književnim prilogom Danica horvatzka. z. uvodi iz poljskoga jezika ć Uvodi rogato e (e) na mjestu nekadašnjeg jata – žele ujediniti jekavce.HRVATSKI JEZIK U 19. n g = u tu icama i vlastitim imenima : Guro. Najveći procvat doživljava kada joj na čelo dolaze Adolf Veber Tkalčević (gramatike) i Bogoslav Šulek (rječnici). n. d. 1872. j se mijenja u j. 1847. Predlaže drukčije pisanje palatala – iznad svakog slova postavlja dijakritički znak za palatalnost – tildu: c. 44 . g. š lj. gj Palatalima c. ikavce i ekavce samoglasno r ć e Piše se i izgovaraju s popratnim glasom: perst/parst. gj (zarez na j umjesto točke) Od 1838. l. slavonszka y dalmatinzka (u početku je to stari pravopis i kajkavština) • Gaj piše članak Pravopisz u kojem donekle odstupa od rješenja u Kratkoj osnovi. Filološke škole Zagrebačka filološka škola Zagrebačka filološka škola nastavlja ilirsku koncepciju književnoga jezika i cilj joj je dovršiti proces standardizacije. Umjesto jednoslova l. 1835. dj. nj.1809.Zagreb.

Zagovornik je starijih oblika u zajedničkom jeziku. Antun Mažuranić: Slovnica Hervatska 1859. Primjerice. B. 1862. Ante Kuzmanić ipak prihvaća Gajevu reformu pisma. Ivan Mažuranić propisuje Gajev slovopis u hrvatskoj nastavi. B. Ivan Broz i Franjo Iveković. Adolfo Veber Tkalčević: Skladnja ilirskoga jezika 1871. Oni su protiv fonološkog pravopisa – pišu etimološkim pravopisom (morfonološkim). ali se i dalje zalaže za štokavsku ikavicu. Svoj stav argumentira velikim djelima: Razgovorom ugodnim naroda slovinskoga Andrije Kačića Miošića te prvim cjelovitim prijevodom Biblije (M. Šulek: Nemačko-hrvatski rečnik 1874. Katančić). Umjesto rogatoga e za refleks jata pišu je ili ie: rječnik. Kuzmanić traži da se u budućem jedinstvenom jeziku sačuva ikavski izgovor u štokavskom narječju te prihvaćanje onakvog pisma kakvo ima tradiciju u ovim hrvatskim krajevima (Dalmacija. On traži domaće riječi. Kasnije se okupljaju oko lista Zora dalmatinska (prvi broj izlazi 1844. Adolfo Veber Tkalčević: Slovnica hervatska 1860. Oni se zalažu za fonološko načelo u pravopisu – piši kao što govoriš. Riječka filološka škola Glavni je predstavnik i utemeljitelj Fran Kurelac. Slavonija). Kao profesor utjecao je na svoje učenike koji odlaze na studij u Beč i šire ideje Riječke filološke škole. ali vode računa i o kajkavcima i čakavcima – ne želi se odreći jezične povijesti na tri dijalekta.1859. diete. Zalažu se za *stare padežne nastavke: Zbog pisanja -ah u genitivu množine njihovi ih protivnici pogrdno zovu ahavcima. • Opirući se uporabi njemačkih termina. preuzima ih iz slavenskih jezika (češki.) u Zadru. To je važna pobjeda Zagrebačke filološke škole. Bogoslav Šulek nastoji utemeljiti hrvatsko znanstveno nazivlje. P. Zadarska filološka škola Glavni je predstavnik Ante Kuzmanić. Škola hrvatskih vukovaca Glavni su predstavnici Tomo Maretić. ruski) i prilago ava hrvatskome jeziku. Nakon revolucionarne 1848. a ako ih nema./1875. Sporno je pitanje pisma i pitanje štokavskoga govora (ilirci su skloniji ijekavici nego ikavici). 45 . onih oblika koji su zajednički većini slavenskih jezika. Šulek: Hrvatsko-njemačko-talijanski rječnik znanstvenoga nazivlja • • • • Oslanjaju se na (i)jekavsku štokavštinu.

. HRVATSKI JEZIK U XX. ANDRIĆ) b) 1918. ožujka 1967.jedan jezik (srpskohrvatskoslovenački) .gramatika "HRVATSKA SLOVNICA". nj uvode znakove . 1943. F. MARETIĆ.morfološki pravopis "KORIENSKO PISANJE". STOLJEĆU a) 1901. U njemu nema djela hrvatskih književnika druge polovice 19. 1954. . 1899.umjesto dvoslova dj. gj. ROŽIĆ i N.fonološki pravopis ("londonac") BABIĆ . gramatika i rječnik (BROZ.časopis "Jezik".MOGUŠ : "HRVATSKI PRAVOPIS" (zabrana tiska) Hrvatsko filološko društvo . 1940. – Tomo Maretić: Gramatika i stilistika hrvatskoga ili srpskoga književnoga jezika 1901.purizam (krugoval=radio. Broz.Mate UJEVIĆ.prvi razlikovni rječnik hrvatskog i srpskog . a što kao nesliven glas (djevojka). .FINKA . Zagreb. Zagreb. "hrvatsko proljeće" .Ljudevit JONKE i Zlatko VINCE Enciklopedija Leksikografskog zavoda "Miroslav Krleža" e) 1990. nacionalizmom) 1971.danas Vladimir BRODNJAK: "RAZLIKOVNI RJEČNIK SRPSKOG I HRVATSKOG JEZIKA" Vladimir ANIĆ: "RJEČNIK HRVATSKOG JEZIKA".srpski jezični unitarizam . 1941. g. l. 1942.povjesničari jezika . 1990. – I.prvi slikovni rječnik . . n da bi se znalo što se čita kao jedan glas (ro en).GUBERINA i KRSTIĆ . (Blaž JURIŠIĆ) d) 1945. BORANIĆ) .ANDRIĆ i VELIKANOVIĆ.1918. . . Državni ured za jezik u NDH . 1882. hrvatka=kravata) . Preuzeo ju je iz djela koja je priredio Vuk Karadžića. uro Daničić te iz narodne književnosti.hrvatski vukovci .hrvatski puristi . Izra en je prema fonološkom načelu. Poslije njegove smrti gra u je obradio i rječnik izdao Franjo Iveković. 1952. . c) 10. munjovoz=tramvaj. toljeća. – Ivan Broz: Hrvatski pravopis Taj je pravopis nastao po nalogu vlasti u vrijeme vladavine bana Khuena Hedervaryja i obvezan je u školstvu.1941. NOVOSADSKI DOGOVOR .prvi svezak Hrvatske enciklopedije . . .prvi priručni jednojezični rječnik hrvatskoga jezika 46 .1945. . IVEKOVIĆ. "DEKLARACIJA O NAZIVU I POLOŽAJU HRVATSKOG JEZIKA" (proglašeno hrvat. travnja 1941.jezični savjetnici(V. 1991.ideja jezičnog ujedinjenja 17. lj.fonološki pravopis. Iveković: Rječnik hrvatskoga jezika (1-2) – gra u je prikupio Ivan Broz.

nastaju od 9. 19. dalmatskoga i ma arskoga). stoljeća nastaju nesamostalni popisi leksema: . Mleci. Mleci.prvi hrvatski rječnik Faust Vrančić: Dictionar Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum: latinae. latinski rječnik. 1742. Dubrovnik. DO 20. Ivan Belostenec: Gazophylacium seu latino-illyricum onomatum aerarium (Gazofilacij ili blago latinsko-ilirskih imena) (nastao u 2. 19. 16. latino. stoljeća i . isusovac Mikalja piše dubrovačkom štokavštinom dalmatski jezik – čakavska ikavica s malo štokavskih elemenata prvo djelo kajkavske leksikografije. Andrija Jambrešić: Latinski rječnik . pretežito kajkavski leksik Franjo Sušnik. Zagreb. germanicae.aneksni rječnici. stoljeće. stoljeće Prije preporoda Joakim Stulli: Hrvatsko-talijansko-latinski rječnik.) prvi koji uz natuknice donosi primjere iz književnosti jezik ozaljskog kruga čakavski. st. italicae. njemačkoga. latinskoga. Budimpešta. utječe na preporodnu književnost 47 . poč. Loreto-Ancona. 17. stoljeće Ardellio Della Bella: Talijansko-latinsko-ilirski rječnik ( Dizionario italiano. pol. 17.popisi riječi koje su autori dodavali djelima. 1670. Juraj Habdelić: Dikcionar (Dikcionar ili reči slovenske z vekšega vkup zebrane u red postavljene i diačkemi zlahkotene). objavljen u Zagrebu 1740. Graz. hrvatskolatinski rječnik namijenjen učenicima isusovačke gimnazije 18. 1595. illyrico).glosari.PREGLED RJEČNIKA OD 16. st najopsežnije djelo starije hrvatske leksikografije. jezik: štokavska jekavica..-1651. dalmaticae et ungaricae (Rječnik pet najuglednijih europskih jezika. 1728. talijanskoga. stoljeće Jakov Mikalja: Blago jezika slovinskoga (trojezični hrvatsko-talijansko-latinski rječnik). STOLJEĆA Do 15. kajkavski i štokavski leksemi - namjera je nadomjestiti Habdelićev rječnik. 1649.

djeluje u južnoj Hrvatskoj na način sličan Šulekovom prvi hrvatski jednojezični rječnik (dovršen je tek 1976. (u početku su uzimani samo štokavski leksemi. stoljeće Ivan Broz.) . - prvi hrvatski rječnik izra en po suvremenim kriterijima obogaćivanje jezika novotvorenicama i posu enicama. 1874. 1860. 1880. Zagreb 1842.Preporod Ivan Mažuranić. naš prvi terminološki rječnik - Bogoslav Šulek: Njemačko-hrvatski rječnik. Iso Velikanović: Šta je šta (1938.) Vladimir Anić: Rječnik hrvatskoga jezika (1991.) po opsegu najveće djelo hrvatske leksikografije prvi dovršeni jednojezični rječnik (nedostatak mu je što je gotovo sva gra a na primjerima iz usmene književnosti) prvi suvremeni slikovni rječnik Nikola Andrić.) .) Vladimir Brodnjak: Razlikovni rječnik srpskog i hrvatskog jezika (1991. Dragutin Parčić: Hrvatsko-talijanski i talijansko-hrvatski rječnik Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika (Akademijin rječnik) Izdavač: JAZU (danas HAZU) Zagreb. Franjo Iveković: Rječnik hrvatskoga jezika (1901. Zagreb. Hrvatsko-njemačko-talijanski rječnik znanstvenog nazivlja. Zagreb.prvi razlikovni rječnik: 48 . Kruno Krstić: Razlike izme u hrvatskoga i srpskoga književnog jezika (1940./1875. Jakov Užarević: Njemačko-ilirski slovar. a kasnije postupno ulaze i čakavski i kajkavski) 20.) Petar Guberina.

onomatopeja /"Šuštanjem lišća i šapatom kiše"/ 4. 4. 8. 2. epigram. pejsažna. 11. domoljubna. TEMA 2. duhovno-religiozna. naturalizam. ditiramb.po stilskim epohama . elegija. JEZIK I RITAM TRADICIONALNI LIRSKI OBLICI himna. KOMPOZICIJA . Horacije) 2. POVIJEST KNJIŽEVNOSTI: a) stilistika b) versifikacija c) klasifikacija književnosti a) povijest nacionalne književnosti b) poredbena povijest književnosti c) opća povijest književnosti (svjetska) epohe i razdoblja svjetske književnosti: 1.književni rodovi i vrste I. KNJIŽEVNA KRITIKA ili "književnost o književnosti" b) RAZDIOBA KNJIŽEVNOSTI . 13. predrenesansa i humanizam.motivi 3. 5. epitaf. cvrči cvrčak na čvoru crne smrče”/ 3. 6. idila.usmena i pisana književnost . LIRIKA Značajke lirske pjesme: sažetost. predromantizam i romantizam. srednjovjekovna književnost. modernizam. TEORIJA KNJIŽEVNOSTI ili poetika: (Aristotel. antika. aliteracija /I cvrči. 10. realizam. subjektivnost Analiza sastavnih elemenata lirske pjesme: 1. postmoderna 3. 3. avangarda i modernistički pokreti. socijalna. asonanca /"Olovne i teške snove snivaju"/ 2. 7. 9. refleksivna PJESNIČKE FIGURE: I. barok. sonet TEMATSKA PODJELA LIRIKE: ljubavna. suvremena književnost. osjećajnost. ritam. renesansa.PRISTUP KNJIŽEVNOSTI a) ZNANOST O KNJIŽEVNOSTI: 1. 12. lirski paralelizmi: a) anafora / "I nema sestre ni brata I nema oca ni majke"/ b) epifora / "Čujem u snu Sanjam u snu"/ 49 . oda. klasicizam i prosvjetiteljstvo. FIGURE DIKCIJE (glasovne ili zvučne figure): 1.

kratki slog . vijorne kose. AKCENATSKA (tonska) versifikacija KVANTITATIVNA VERSIFIKACIJA . 50 . Ko da stenje.. paradoks /"Znam da ništa ne znam"/ 8. poredba /"A tada je plamen liznuo. litota /"Biti će redovno sutra. simbol (emblem) 2.) /"Tijesan mi bijaše vijek. inverzija /"Niz zapadno nebo i iz rasprsnutih šipaka u vrtu krv se cijedi"/ 2. ko da gine"/ 2. hiperbola /"Imao je glas kao vjetar. spondej. ni prekosutra ne"/ III. koja sam voda?"/ 3. mene.c) simploka /"Donijet ću ti cvijeće naše krvi Donijet ću ti nebo naše krvi"/ d) anadiploza /"Vrati mi moje krpice Moje krpice od čistoga sna"/ II. elipsa /" Gori! Gori!"/ 4. FIGURE MISLI: 1.mjerna jedinica je MORA: a) ARZA (dvije more) . retoričko pitanje /"Tko me ponizio k rijeci. tribrah…) trimetar. pentametar. trohej. polisindeton /I nema ga sutra. jamb) b) trosložne stope (daktil.. asindeton /"Plemići lažni .osnovna ritmičko-melodijska jedinica je STOPA: a) dvosložne stope (pirihij. alegorija IV.dugi slog b) TEZA (jedna mora) . ironija /"Sad si sretan. sijeda kosa"/ 4. široke grudi"/ 8. kao juče što nije bilo sveto"/ 5.stih ili verz Versifikacijski sustavi: 1. metafora /"Suton je danas crveni akvarel"/ 3.. ruke kao hridine"/ 4. oksimoron /"Zimsko ljetovanje"/ VERSIFIKACIJA = znanost o stihu (metrika) . SILABIČKA versifikacija 3. vežite me. heksametar . a velebna bješe duša"/ 3. antiteza (slavenska a."/ 5. epitet /"Oni imaju visoka čela.. KVANTITATIVNA (antička ili klasična) versifikacija 2. tetrametar. personifikacija /"Livade su me voljele"/ 5. sinegdoha /"Došlo je nekoliko glava"/ 6. eufemizam 7. metonimija /"Sto pušaka. anapest."/ 7. FIGURE KONSTRUKCIJE (sintaktičke figure): 1.vrste stihova: HEKSAMETAR je stih od šest stopa po četiri more.carski svodnici. gradacija /"Na ite me. Mračnjaci tusti. FIGURE RIJEČI (tropi): 1. spalite moje sjećanje"/ 6.

deseterac. viteški. katren. satirični. sažet i zatvoren kraj – poanta NOVELA . paralelni roman IV. moderni roman Lirsko-epske vrste: 1. prstenasti. jedanaesterac. OBGRLJENA RIMA (abba) 4. povijesni. ROMANCA 3. zagonetka. didaktični. roman) 1. bajka. oktava. filozofski II.raspored rima: 1. lančani ili stepenasti. kriminalistički. stanca.vrste strofa (kitica): distih. tercet (tercina). Povijesna klasifikacija romana: 1. psihološki. ISPREKIDANA RIMA (abcb) . BALADA 51 . pustolovni. septima. 2. pripovijetka. prozne epske vrste: a) JEDNOSTAVNI OBLICI (mit. basna. pikarski. . ljubavni. osmerac. SIŽE c) LIKOVI d) TEMATIKA 1.RIMA (slik ili srok) . sonet II. UNAKRSNA RIMA (abab) 3. vic. Podjela prema stavu autora i tonu: sentimentalni. Podjela romana prema načinu izgradnje sižea: 1. realistički roman 2.vrste stihova: dvostruko rimovani dvanaesterac . obiteljski. POEMA 2. nagli početak 2. 3. saga. PARNA RIMA (aa bb) 2. Tematska klasifikacija romana: društveni. poslovica) b) SLOŽENI OBLICI (novela.SILABIČKO-AKCENATSKA VERSIFIKACIJA šesterac. EPIKA Elementi strukture epskog djela: a) PRIPOVIJEDAČ b) FABULA.kompozicija novele: VRSTE I TIPOVI ROMANA I. NAGOMILANA RIMA (aaaa) 5. sestina. legenda. epska poezija: EPSKA PJESMA Epske vrste: EP – EPOPEJA I EPILIJ 2. tendenciozni III. humoristički. neočekivani obrat u radnji 3.

TRAGIČNI ZAVRŠETAK.staroindijski ep. Kr. komedija intrige III. pr.razvila se iz pučkih obreda Elementi kompozicije starogrčke komedije: 1. 5. n. KOMEDIJA 3.Sveto pismo . komedija situacije. PROLOG. TRAGIČNI JUNAK. II. 2. od 4.komos (grč.tragos (grč. pr. preokret ili peripetija 5. EPIZODIJ. komedija karaktera.David Mudrosne knjige .III. reportaža. UZVIŠENI STIL – katarza KOMEDIJA . PAROD. pr. AGON Podvrste komedije: I. DRAMA .. TRAGIČNA KRIVNJA III. DRAMA U UŽEM SMISLU RIJEČI Kompozicija drame: 1. do 4. god. vrhunac ili kulminacija 4. rasprava. Kr. putopis II. IV. e. publicistika: feljton. n. IV. Kr. god. 3. PARABAZA i 2.100 tisuća strofa (šloka) – Pjesma o kralju Nali RAMAJANA. 17. e. st. KNJIŽEVNO-ZNANSTVENE VRSTE I PUBLICISTIKA (diskurzivni oblici) I.babilonska književnost. II.obredi posvećeni bogu Dionizu Glavni dijelovi starogrčke tragedije: 1. polemika POVIJEST KNJIŽEVNOSTI I.Judita Psalmi . TEMELJNA CIVILIZACIJSKA KNJIŽEVNA DJELA GILGAMEŠ . rasplet TRAGEDIJA . st. 4. komedija konverzacije IV. st.Stari i Novi zavjet . veseli ophod) i oda . STASIM. jarac) i oda .književni rod i književna vrsta Dramske vrste: 1. EKSOD Opće značajke tragedije: I. STARI ZAVJET: Petoknjižje (Tora) – Kain i Abel Povijesne knjige . 12 glinenih ploča MAHABHARATA . TRAGEDIJA 2. književno-znanstvene vrste: esej.73 knjige nastale izme u 1300. i 100."Pjesma nad pjesmama" Proročke knjige 52 . uvod ili ekspozicija 2. VEDE BIBLIJA . zaplet 3. .

/ b) rimsko razdoblje /od 30. pr. e.monodijska lirika . VI.Evan elja (Matej. pr.. god.monodijska lirika. . st. ZLATNI VIJEK: a) Ciceronovo doba .grč. e. pr. Kr./ HOMER . Marko.Lezbos. pr.do 476. VI. st.VIII.epitalamij "MOLITVA AFRODITI" i "LJUBAVNA STRAST" ANAKREONT – VI. 4. pr. b) VULGATA . n. pr. ESHIL . do 14. Kr.epinikiji . n./ b) klasično razdoblje / 5. UVODNO RAZDOBLJE 2. "ELEKTRA". Kr. "IFIGENIJA". pr. god.od 30. “HEKUBA”. Kr. Kr. SREBRNI VIJEK . Kr. 3. do 6.-2. Kr. «ODISEJA» ALKEJ . e.od 80. do 526. god. “ANDROMAHA”. / do 524. st. TALMUD . st. st. homersko pitanje..trilogija: 1. HELENISTIČKO DOBA a) aleksandrijsko razdoblje /od 3."MEDEJA". “HIPOLIT”. Kr. pr. st. HELENSKO DOBA a) pretklasično razdoblje /od 8. st. Kr. Kr.“PJESNIK O RATU” DRAMA KLASIČNOG RAZDOBLJA GRČKE KNJIŽEVNOSTI. god./IV. . st. do 30. Kr. god. «ILIJADA». – «PIJUCKAJMO». GRČKA KNJIŽEVNOST Razdoblja grčke književnosti: 1.najstariji prijevodi : a) SEPTUAGINTA . «ISKREN SAM» PINDAR . st. STOLJEĆA PROPADANJA .lat. . st. do 30. KLASIFIKACIJA RIMSKE KNJIŽEVNOSTI 1.V. i 4. pr.tzv.Lezbos. Kr."OKOVANI PROMETEJ" i trilogija "ORESTIJA" (drugi glumac) SOFOKLO . "LA I" SAPFA . st. pr.Nevije i Enije (epovi) 3. "EDIP NA KOLONU" 3. ARHAJSKO RAZDOBLJE . b) Augustovo doba . V. pr. 5. pr. “HERAKLO” ("deus ex machina") III. 4. Ivan i Luka) Djela apostolska Poslanice apostola Pavla Katoličke poslanice Otkrivenje ili Apokalipsa . pr./ 2."KRALJ EDIP" (treći glumac) 2. . st. KURAN II. Kr. NOVI ZAVJET: 53 . "ANTIGONA" EURIPID . n.do 117. god.

“EX PONTO” HORACIJE./II.lirski uzor Sapfo . pr. Najstariji hrvatski pisani spomenici: ROČKI ABECEDARIJ.Slavenska misija u Moravsku. – «DELIJI» MARCIJAL.ep u 12 knjiga . SREDNJOVJEKOVNA KNJIŽEVNOST Srednjovjekovni epovi BEOWULF .zbornik finskih narodnih pjesama. st. . – neoterik . . 1. XII. I.staroengleski ep.."LEZBIJIN CIKLUS" ("Jadni Katule!") VERGILIJE.GUILHEM. i 1100. n. (tzv.. pr. st. crkva sv. XI./10.nastavak novogrčke komedije (Menandar) KATUL. st. pr. g. XIII.. . ROMAN O ALEKSANDRU. "ENEIDA" . pr. 9. st.njemački ep. 1. “Lidiji” TIBUL. Kr.darovnica kralja Zvonimira a) POVIJESNI I PRAVNI TEKSTOVI "VINODOLSKI ZAKON". Cres "BAŠČANSKA PLOČA" prvi hrvatski književni spomenik .starofrancuska epopeja."METAMORFOZE". XIII. st.traktat Črnorisca Hrabra: "O PISMENIMA". pr. XII. st."POSLANICE" ili "EPISTULE" ("Poslanica Pizonima" ili "ARS POETICA"). SLOVO O PUKU IGOREVU . st. do XIII. Kr. 1444. TRUBADURI ."ŠKRTAC" i "HVALISAVI VOJNIK" komedije intrige . I. st. XII. III. MINNESANG – njem. I. st.ljubavni roman. I. 863. 54 . PJESAN O ROLANDU . nibelunška strofa) Viteški romani ROMAN O TRISTANU I IZOLDI . "ISTARSKI RAZVOD". HRVATSKA SREDNJOVJEKOVNA KNJIŽEVNOST ĆIRILOMETODSKA TRADICIJA . ROMAN O TROJI Srednjovjekovna poezija od XI.izme u 1077. 1325. st. KALEVALA . dvorska ljubavna lirika . i "POLJIČKI STATUT". st. VALUNSKA PLOČA. XII. XI. Lucije u Jurandvoru kraj Baške. – «EPIGRAMI» IV. Kr. Krk . st. Kr. st.staroruski ep. st. . XII. st. "LJETOPIS POPA DUKLJANINA". IX.VOGELWEIDE. I. PJESAN O CIDU . PJESAN O NIBELUNZIMA . pr.španjolski ep. st. st. 1288.uzor: Ilijada i Odiseja “BUKOLIKE” –utemeljitelj ekloge OVIDIJE.PLAUT. XII. "LUCIDAR". PLOMINSKI NATPIS. i VENTADORN./XIV. st. st. st. e. 1493. Kr. VIII. "ZAPIS POPA MARTINCA". 2. st. st. god. XII.. Kr.

1483. c) PROZA moralnodidaktična i legendarna proza (apokrifi. mirakuli. Čistilište.9 krugova. 14..najstarija hrvatska pjesma na latinici. e) DRAMA dijaloške pjesme .elegije i epigrami .prijevodi: "ALEKSANDRIDA" I "RUMANAC TROJSKI" d) POEZIJA ."U smrt majke Barbare" MARKO MARULIĆ (Marcus Marulus) .ep u 14 knjiga JURAJ ŠIŽGORIĆ (Georgius Sisgoreus) . Dubrovnik IVAN ČESMIČKI (Janus Pannonius) .b) BIBLIJSKI I LITURGIJSKI TEKSTOVI “MISAL KNEZA NOVAKA”. 1477. GIOVANNI BOCCACCIO (1313. Trogir.začinjavci "VA SE VRIME GODIŠĆA"."MUKA SV.subjektivnost (europska moda XV.zbirka 100 novela HUMANIZAM I LATINIZAM hrvatska književnost latinskog izraza . “GOZBA”. "Davidijada" .-1375. Split.) "KANCONIJER" . 1404.. “MONARHIJA”. i XVI.Split "Pouke za čestit život".) "DEKAMERON" . 2.. pasije. 1516. Raj FRANCESCO PETRARCA (1304. Pakao . "Evangelistarium". st. i XVI.) .. "HRVOJEV MISAL". 1506. “O NARODNOM JEZIKU” "BOŽANSTVENA KOMEDIJA" .XV. "MISAL PO ZAKONU RIMSKOGA DVORA". MARGARITE" V. književni krugovi hrvatskog latinizma: Zadar. II.savršena kompozicija (100 pjevanja): 1. st.petrarkizam . kancona. vizije) romani .intiman lirski dnevnik.“RAZGOVOR BOGORODICE S KRIŽEM” crkvena prikazanja .) “VITA NOVA”.-1374. Šibenik. "SVIT SE KONČA" "ŠIBENSKA MOLITVA" .Šibenik "Elegija o pustošenju Šibenskog polja". 22. st. 366 soneta.-1321. 1368. 3. 55 . HUMANIZAM I PREDRENESANSA DANTE ALIGHIERI (1265.

Dubrovački krug VETRANOVIĆ.poeta laureatus .. “TIT ANDRONIK” 2. «Oda Dubrovniku» VI.”.1616. tzv. RICHARD II. MENČETIĆ. "HAMLET". 1. “HENRIK VI. "KRALJ LEAR".Šibenik "Epistolae" . god. tragedije . “DVA VERONSKA PLEMIĆA”.. “UZORITE NOVELE” "DON QUIJOTE". umiru Shakespeare i Cervantes . 1615.«Elegije Flaviji». MARIN DRŽIĆ 56 . . CRIJEVIĆ.-1616.”.ANTUN VRANČIĆ (Antonius Verantius) .400 pisama . “HENRIK VIII.kraj renesanse 1.ZAČINKE . “MLETAČKI TRGOVAC”.) viteški ep "BIJESNI ORLANDO". pantagruelizam MIGUEL CERVANTES (1547. “MACBETH” 3."ANTONIJE I KLEOPATRA".-1553.) .”.-64. "JULIJE CEZAR". povijesne drame – “HENRIK IV. FRANCOIS RABELAIS (1494.gradske pučke popijevke Središta hrvatske renesanse: DŽORE DRŽIĆ. rane tragedije (lirske tragedije) . “OTHELLO”. "OLUJA". “KORIOLAN”. 1605."UKROĆENA GOROPADNICA". “IZGUBLJENI LJUBAVNI TRUD”.dva nedovršena putopisa iz Turske: 1. 1532.satirični roman na viteštvo . “PERIKLO”. 1516.) "GARGANTUA I PANTAGRUEL". "SAN IVANJSKE NOĆI" 4. "Razgovor s bratom Mihovilom o Carigradu" 2.) “LA GALATEA”.petrarkistička poezija i . "Putovanje iz Budima u Drinopolje" ILIJA CRIJEVIĆ (Aelius Lampridius Cervinus) – Dubrovnik . “RICHARD III. romantične igre . “KRALJ JOHN” 5.-1616. RENESANSA LODOVICO ARIOSTO (1474. “ZIMSKA PRIČA” HRVATSKA RENESANSNA KNJIŽEVNOST . “TIMON ATENJANIN”. “HENRIK V.-1533."CIMBELIN".”. “KOMEDIJA ZABLUDA”. “MNOGO VIKE NI ZA ŠTO”.”.”. “NA TRI KRALJA”."ROMEO I JULIJA".donkihotizam WILLIAM SHAKESPEARE (1564. komedije .

1568. ŠIŽGORIĆ.-72. "BLAŽENI ČAS I HIP. "I kliče djevojka" – balada 57 . prvi zapisivač hrvatskih narodnih pjesama: «Naš gospodin poljem jizdi» "Marko kraljević i brat mu Andrijaš". PELEGRINOVIĆ.) ("JUR NIJEDNA NA SVIT VILA") "ROBINJA" . epika ("Piligrin") BRNE KARNARUTIĆ .Hvarsko kazalište. drama "POSVETILIŠTE ABRAMOVO". «Pjesanca šturku») 2. ODILJAM SE. 1568.MARUL "JUDITA". BENETOVIĆ 4. Istra . 3. Splitski i šibenski krug .. poezija ("Pjesanca Marinu Držiću u pomoć".latinizam .stih: dvostruko rimovani dvanaesterac "MOLITVA SUPROTIVA TURKOM" "ZBORNIK NIKŠE RANJINE". 1507.protestantizam .. BARAKOVIĆ 5. 820 pjesama (LEUTE MOJ MILI.biblijski ep . Zadarski krug ZORANIĆ. “ORFEO” 3.prvi izvorni hrvatski roman («Perivoj od slave») PETAR HEKTOROVIĆ "RIBANJE I RIBARSKO PRIGOVARANJE". VRANČIĆ 2. .povijesni ep "VAZETJE SIGETA GRADA". (javno) . 1612.2. 1536. KARNARUTIĆ. Sjeverna Hrvatska . PETAR ZORANIĆ "PLANINE". . HEKTOROVIĆ." – petrarkistički i narodni motivi HANIBAL LUCIĆ kanconijer "SKLADANJA IZVARSNIH PISAN RAZLICIH" (Venecija. 1556. Hvarski krug .LUCIĆ.prva hrvatska drama MAVRO VETRANOVIĆ 1. 1501. “GREM SI GREM” “RADMIO I LJUBMIR” utjecaji začinjavaca - ŠIŠKO MENČETIĆ "PRVI POGLED".VLAČIĆ-ILIRIK MARKO MARULIĆ .MARULIĆ. DJEVOJKA HODI) DŽORE DRŽIĆ "DRAŽA JE OD ZLATA".ČESMIČKI 6.

«PJEŠČANI SAT» GIAMBATTISTA MARINO (1569. «LJUDSKI ŽIVOT» CALDERON DE LA BARCA (1600.ep u 20 pjevanja . . concetto .-1638. izgubljeno: "POMET".vesela pokladna igra (cingareska) MARIN DRŽIĆ . “GRIŽULA”.-1625. . i "Osman" 58 .) talijanska kasna renesansa .zvučni efekti – «PJEVAČ».umro u Veneciji demokrat .-1567. .inkvizicija (prerada).MIKŠA PELEGRINOVIĆ "JE UPKA". . st. 1525.-1595. .prolog Dugog Nosa . fragmenti: "PJERIN". “HEKUBA” 2. 1622. “VENERA I ADON”.) "zlatni vijek" španjolske književnosti svjetovne drame (psihoanaliza) – «ŽIVOT JE SAN» i autosacramentalesi TORQUATO TASSO (1544. tematika smrti (prolaznost) IVAN GUNDULIĆ (1589. . 1616. 1550.pesimizam.-1681. sačuvano u cijelosti: "PJESNI LJUVENE".izvorna maskerata . 1620. 1606.gomilanje figura.-1621.-1638.nastavak visoke renesanse MANIRIZAM . 1628. “ARKULIN”."Dubravka".urotnička pisma protiv dubrovačkoga Senata 1. 1575.pokladna šala "DUNDO MAROJE". igra riječi. "NOVELA OD STANCA". BAROK LUIS DE GONGORA (1561. "DUNDO MAROJE".Pomet (inteligentan sluga) VII. XVII.) gongorizam . 1622."OSLOBO ENI JERUZALEM". "Suze sina razmetnoga".deset drama . 1551.studij u Italiji . ."Pjesni pokorne kralja Davida". 3.VIDRA (1508.-1627. .) pučanin (svećenik) . strofa ."Porod od tmine" 2. "NOVELA OD STANCA". “TIRENA”. oštećeno: "SKUP".ču enje protureformacija (isusovci) .kulteranizam – «SAT NA ZVONIKU».) marinizam . " UHO KRPETA" 4.-1616.) tri stvaralačka razdoblja: 1.stanca BAROK U HRVATSKOJ KNJIŽEVNOSTI "zlatni vijek dubrovačke poezije". "TRIPČE DE UTOLČE" 3.

) .) "PAVLIMIR". . sagrješenje.nacionalna drama IGNJAT UR EVIĆ (1657.) "MANDALJENA POKORNICA" – barokni plač "PLANDOVANJA" . 1632.-1673. spoznanje. Fran Krsto Frankopan i Ivan Belostenec mješoviti tip jezika .JURAJ HABDELIĆ (1609. VIII. FRAN KRSTO FRANKOPAN (1643."GARTLIC" ("Vrtić") .ANTUN KANIŽLIĆ (1699.) "KAMEN PRAVI SMUTNJE VELIKE". anakreontska lirika .dopunio Ivan Mažuranić solilokvij . skrušenje strofa: sestina .-1737. ."SUZE SINA RAZMETNOGA" ."kolo od sreće" DŽIVO BUNIĆ VUČIĆ (1592. pjevanje . KLASICIZAM u Engleskoj i Francuskoj XVII. ma Ljubice» JUNIJE PALMOTIĆ (1607.uzori u antici racionalistička filozofija . 1670. "Tvr a je vil moja tvrdoga kamena". st. nemoj.Ivan Belostenec: "GAZOPHILACIUM".Kant i Descartes teoretičar BOILEAU: "Pjesnička umjetnost" 59 .-1678.subjektivitet. 2.končetozni paradoksi "SUZE MARUNKOVE" "Ozaljski književni krug" Petar Zrinski.) "DICTIONAR". i "SVETA ROŽALIJA"."Himna slobodi" "OSMAN" .stih: osmerac "DUBRAVKA" – alegorija . st. «Nemoj.-1671.-1657.marinizam – «Vrhu smrti».kajkavsko-latinski rječnik za škole religiozna djela: "ZRCALO MARIJANSKO" "PERVI OCA NAŠEGA ADAMA GREH" Slavonski barok . "Slatka dušo mom životu". . pogubljen s Petrom Zrinskim u Bečkom Novom Mjestu pjesme otkrivene tek u XIX.tip napojnica pri stolu sestra Ana Katarina Zrinska od Frankopana (1625. u Beču .hrvatska pjesnikinja Kajkavski barok .) novost: ironija i cinizam . i 15. 1780. 3.poema u tri plača: 1. 1740.-1777.) 1671.-1658. i XVIII. 1780.uzor: Tasso izgubljeno je 14.ep u 20 pjevanja .

Kačić Miošić i Grabovac c) bosanski franjevci d) Dubrovnik .stih . "MIZANTROP".najveći francuski komediograf (tri tipa komedija) 33 komedije: "TARTUFFE". .rad na enciklopediji . st. 1791.filozofski roman (zabranjen) CARLO GOLDONI (1707. XIII.-1798.) Jean Baptiste Poquelin ."Voltaireov vijek" .načela klasicističke tragedije: mjesto.vo a DENIS DIDEROT VOLTAIRE (1694.-1793.) "zlatni vijek francuske drame" .latinisti e) kajkavska književnost – Brezovački MATIJA PETAR KATANČIĆ (1750. vrijeme. st.uvodi jedinstvo vremena . "CANDIDE" ili Optimizam . radnja "CYD". 1762.) Francois-Marie Arouet .-1778.antički uzori.bukolički dijelovi MATIJA ANTUN RELJKOVIĆ (1732. st. . 1677.XVII.-1684.-1825.) "SATIR ILITI DIVJI ČOVIK".) "JESENJI PLODOVI" ("Autumnales fructus").-1673. "DON JUAN". junak – žena MOLIERE (1622.tragikomedija . . . .službeni jezik regionalizam hrvatske književnosti prosvjetiteljstva: a) Slavonija .latinski .jezik: štokavska ikavica 60 .) reformator talijanskoga kazališta "GOSTIONIČARKA MIRANDOLINA"..aleksandrinac "FEDRA". 1779.sukob ljubavi i časti aristokratsko-herojski moral JEAN RACINE (1639.XVIII. "RIBARSKE SVA E" HRVATSKA KNJIŽEVNOST XVIII. st.) Aristotelova poetika . 1636.-1699. "ŠKRTAC" . stih: narodni deseterac .PIERRE CORNEILLE (1606. gl. .etika mjere PROSVJETITELJSTVO druga pol. STOLJEĆA kulturni i politički zastoj u Hrvatskoj XVIII.Reljković i Došen b) Dalmacija .

životno djelo FRIEDRICH SCHILLER (1759. Puškin. pejzaž i egzotika . .WORDSWORTH. nacionalna povijest .HUGO. okultizam i misticizam . SOUTHEY engleski "jezerski pjesnici" 2.tzv.-1824.životni stav (slijediti svog idola) "FAUST".-1832. SCOTT 3.) "HODOČAŠĆE CHILDEA HAROLDA". 1756. .) Zagrepčanin .prozni dijelovi TITUŠ BREZOVAČKI (1757. . Ljermontov) JOHANN WOLFGANG GOETHE (1749. intima . i početkom XIX.tema Sturm und Dranga (osamljeni pojedinci) GEORGE GORDON BYRON (1788. Goethe.sinestezija. PREDROMANTIZAM I ROMANTIZAM općekulturni pokret s kraja XVIII.epistolarni roman verterizam . 1782. uporište u emocijama .) "Sturm und Drang" . "MATIJAŠ GRABANCIJAŠ DIJAK" i "DIOGENEŠ ili Sluga dveh zgubljenih bratov" Latinizam u XVIII. stih: narodni deseterac .-1760..ANDRIJA KAČIĆ MIOŠIĆ (1704.otkriće romantizma teme: 1.-1805.-18.strofa: Spencerova stanca 61 . POE lirika prodire u prozne i dramske vrste . mladi geniji (povratak prirodi i sloboda stvaralaštva) "PATNJE MLADOG WERTHERA".HOFFMANN. Ljermontov) roman u obliku pisama. st. Puškin. RAJMUNDO KUNIĆ. COLERIDGE.poema (Byron.) "RAZBOJNICI". romantična poema u četiri dijela . dnevnika i memoara (Rousseau.-1805. 1808.LAMARTINE.) "RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA". stoljeću URO FERIĆ.bajronizam . BYRON 4. 1774. 1812.jaki individualizam (sloboda mašte) začetnici romantizma: JEAN-JACQUES ROUSSEAU i FRANCOIS-RENE DE CHATEAUBRIAND subjektivnost i "svjetski bol" (Weltschmerz).literarna moda "Laku noć domovini" (ironični oproštaj) . 1759.-1832.utjecaj školskih i pučkih komedija komedije: "SVETI ALEKSEJ". BRNO ZAMANJA IX.

-1869.. . Ljudevit Gaj: "Oglas" .-1835.) .-1849." 1832.sjedinjenje srca i krajolika ALEKSANDAR S.-1832. s pjesnikom Coleridgeom .točna povijesna pozadina.tip "suvišnog čovjeka" (samouništenje) FRANCE PREŠEREN (1800. ali imaginarna radnja "ROB ROY".) otac povijesnog romana . . Romantizma WALTER SCOTT (1771.različiti pripovjedači gl.WILLIAM WORDSWORTH (1770. engl.-1837. Ivan Derkos: «Genius patriae» 1834.roman u prozi pet priča povezanih gl.) 3.) pejzažna poezija . "WOODSTOCK" EDGAR ALLAN POE (1809. predpreporodna faza (1813. 1845. "IVANHOE".) razme a triju stilskih epoha. LJERMONTOV (1814. PUŠKIN (1799. junak Pečorin . tzv.klasicizam.poč.. Janko Drašković: "Dizertacija".psihološki efekt ljepote "CRNI MAČAK" .-1841."JEZERO" .poziv na suradnju u novinama 62 .roman u stihu (osam poglavlja) .) američki književnik (boem).1860. faza ilirskoga pokreta (1835.inspiracija ljubavlju prema Juliji Primicovoj glavni sonet "Magistrale" – akrostih X.-1850. romantizam i realizam bajronistička varijanta europskog romantizma "EVGENIJ ONJEGIN" .prethodnik simbolizma i larpurlatizma "GAVRAN". onjeginska strofa MIHAIL J.-1860. ali bolesna mašta) začetnik kratke detektivske i znanstveno-fantastične priče ALPHONSE DE LAMARTINE (1790.-1849.tip "suvišnog čovjeka". neoapsolutistička faza (1842.atmosfera smrti (bogata. "jezerska škola" engleskih pjesnika "LIRSKE BALADE".tri faze hrvatskoga narodnog preporoda: 1. 1833.-1842. HRVATSKI NARODNI I KNJIŽEVNI PREPOROD (1830.) 2. likom . . Antun Mihanović: "Reč domovini o hasnovitosti pisanja.) slavan postaje pjesmom "Pjesnikova smrt" (posvećena Puškinu) ruski predstavnik "svjetske boli" .) tzv.prvi ruski psihološki roman .) 1815.morbidni motivi (intima) . 1798.pod utjecajem Byrona "JUNAK NAŠEG DOBA" .) "SONETNI VIJENAC".

NARODNE NOVINE "Danica horvatska. ljubavna poezija . 5."PUTNIK". Rakovac. .krakovjak PETAR PRERADOVIĆ (1818.) "TEUTA". Harač.idejni nositelj je Ljudevit GAJ..-1872. "MUJEZIN" romantičarski elementi: pejzaž. BIT ĆE DANA" 2. 1830. ILIRSKE NARODNE NOVINE (štokavski) "Danica ilirska" 1842. 4. 1845. Noćnik. NOVINE HORVATSKE (kajkavski) "Danica horvatska. Četa.program "Iliria Magna" dva paralelna programa: a) politički (hrvatski) b) kulturni (južnoslavenski) 1835. egzotika.-1872. Agovanje. IVAN MAŽURANIĆ (1814. slavonska i dalmatinska" BUDNICE I DAVORIJE .ILIRSKI POKRET . Vukotinović) ."Ilir iz Štajera" .bu enje nacionalne svijesti (rodoljublje) Gaj: "Horvatov sloga in zjedinjenje" ("Još Hrvatska nij' propala") Preradović: "Zora puca. 1844.Gaj: "Nek se hrusti šaka mala" LJUDEVIT GAJ (1809-1872.) tri tematska kruga poezije: 1. 1840. slavonska i dalmatinska" 1836.romantični ep (poema) 1. refleksivna poezija .) "SMRT SMAIL-AGE ČENGIĆA".najbolja ilirska drama. bit će dana" Mihanović: "Horvatska domovina" (hrvatska himna "Lijepa naša") Demeter: «Pjesma Hrvata» ("Prosto zrakom ptica leti") Livadić . rodoljubna poezija . "ZORA PUCA.-1890.prve hrvatske književne novine 1843.) Jakob Frass . "RODU O JEZIKU"."PRVI LJUDI".-1851. stih .) "KIP DOMOVINE LETA 1831. 3. PAVAO ŠTOOS (1806.petrarkistički kanconijer.. Kob narod kao kolektivni junak . ljubav. KOLO (Vraz. . atmosfera. "LJUDSKO SRCE" 3. "GROBNIČKO POLJE" – ep STANKO VRAZ (1810. 2.slika zapuštene Hrvatske (lik žene) DIMITRIJA DEMETER (1811."MRTVA LJUBAV".aforistička forma – sentencije 63 . .) "Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisanja"." .najromantičniji ilirac " ULABIJE".-1862. Budim.

"PROSJAK LUKA".trodijelna kompozicija (triptih) – kontrapunkt 64 .opis svih slojeva društva i psihe . "PRIJAN LOVRO". likovi zla. Tomić) c) pučka igra s pjevanjem (Freudenreich. GUSTAVE FLAUBERT (1821.) putopis "POGLED U BOSNU". Starčević) XII.feljtoni "DOPISI IZ PRAGA".društveni roman . tajanstveni dobročinitelj b) kompozicija: kompleksno-paralelna c) forma naracije: autorsko pripovijedanje . 1866.-63. Šenoino stvaralaštvo: "NAŠA KNJIŽEVNOST". središnji časopis generacije "Vijenac" (1869.) . XI.-1881. izazovni realizam.1881.značajke: a) kontinuitet fabule (cijeli život) i b) kritičnost HONORE DE BALZAC (1799. kritičnog realizma prikaz cjelokupnog francuskog društva ("prirodopis društva") "LJUDSKA KOMEDIJA" (92 romana od 100) . Bogović) b) komedija (Marković. 1860. .-1881. likovi dobra. Femme fatale i 4. .tzv.) interes za svakodnevnu stvarnost . 1871.MATIJA MAŽURANIĆ (1817. 1844.tema: nesretan brak i život u provinciji . .. .) "GOSPO A BOVARY" . EUROPSKI REALIZAM (1830. st.) 1.utemeljitelj tzv. "Kugina kuća". 3.1870.) prijelaz romantizma u realizam . st.-80. .rani manifest realizma "ZAGREBULJE".: žanrovi: a) povijesna tragedija (Kukuljević. 1834. poučnost i sentimentalnost 3. "DIOGENEŠ" "SELJAČKA BUNA". hrvatska drama XIX. hrvatski roman XIX. 2.Šenoina smrt 1881.: a) tipovi likova: 1.novinarski članci POVJESTICE: "Propast Venecije".hrvatski romantizam. 1865. "Smrt Petra Svačića" pripovijetke: "ČUVAJ SE SENJSKE RUKE".Šenoa urednik (1874. "KLETVA" (nedovršena) 2.ŠENOINO DOBA (1860.-1903.) predrealizam .digresije d) stil: patetika.-1850. "KARANFIL S PJESNIKOVA GROBA" povijesni romani: "ZLATAROVO ZLATO". PROTOREALIZAM . "bovarizam" .-1880."OTAC GORIOT".

"IDIOT".NIKOLAJ V. Ana i Vronski . "NANA".-1893.element kompozicije . "GERMINAL" pozitivizam . sirovi realizam . "PIERRE I JEAN" XIV.-1902. 1852. zakašnjelog realizma .-1881.-1910. TOLSTOJ (1828. 1866. dvostruka kompozicija . "ZLOČIN I KAZNA". "ANA KARENJINA". 1835. . "USKRSNUĆE".lirski pejzaži "OČEVI I DJECA" .) tzv. . sredinom i trenutkom (H. Taine) GUY DE MAUPASSANT (1850.) "tolstojevština" .kritički realizam "KABANICA".gradska kultura Tolstojev psihološki realizam ."skidanje maski" (depoetizacija) XIII.anegdotalna novela .dvije suprotstavljene fabularne linije: 1. "ŽENIDBA" c) roman "MRTVE DUŠE" . 1873. b) unutrašnji monolog.idealiziranje 65 .) Zolin naturalistički krug .) djela: a) pripovijetke .novelist ("NA VODI".miješanje romantizma i realizma ispreplitanje političkog i literarnog koncepta: a) pravaški model (Kovačić) .-1883. GOGOLJ (1809."eksperimentalni roman" . TURGENJEV (1818. NATURALIZAM EMILE ZOLA (1840.patrijarhalni život / 2.-77. ("Šuma i stepa") pejzaž . HRVATSKI REALIZAM hrvatski fenomen tzv. Levin i Kiti . "DUNDA") romani: "JEDAN ŽIVOT".moderni roman: a) psihološka analiza likova. "KABANICA" b) komedije .) romani: "BIJEDNI LJUDI". DOSTOJEVSKI (1821. c) esejističko tkivo kriminalistička fabula .) "LOVČEVI ZAPISI". "JAZBINA".lik Bazarova (nihilist) FJODOR M.kritičnost b) narodnjački model (Šenoa) .emocionalna pozadina zločina (geneza ideje) moderna tehnika sužavanja vremena i prostora LAV N.načelo tipičnosti IVAN S. "ZAPISI IZ MRTVOG DOMA".zakon hereditarnosti (naslje e) «THERESE RAQUIN»."TARAS BULJBA". "LJUBIMAC". "BRAĆA KARAMAZOVI".-1852.tema: sukob generacija .filozofsko-moralističko učenje (evan eoska ljubav) romani: "RAT I MIR"."REVIZOR". "TRBUH PARIZA".čovjek je determiniran rasom.

problemski krugovi: 1. lik .) a) socijalna problematika .Kumičić.autentičnost sredine.-1905. 66 . . impresionizam (pejzaž) ANTE KOVAČIĆ (1854.) "hrvatski Balzac" . tragični završetak (fatalnost) razbijanje kronologije radnje ."OPRAVA".novele karaktera (portreti) ispreplitanje dviju stilskih koncepcija: 1.alski.novelistički ciklus tip tzv.poluautobiografski roman lirski odnos prema selu."POSLJEDNJI STIPANČIĆI". "IZ VELEGRADSKOG PODZEMLJA".teme: zagorski plemenitaški život (propast) "POD STARIM KROVOVIMA". 1899.) "U REGISTRATURI".-1906.satira gl.tip poluintelektualca . psihološki realizam regionalizam u hrvatskoj književnosti Zagorje . licu (lik) i 3. nacionalna problematika 2. kritički realizam 2.-1889. licu (sveznajući pripovjedač) JOSIP KOZARAC (1858. 1905. kopija Zolina "Eksperimentalnog romana" . propadanje plemstva dvije faze hrvatskog realizma: 1.kritičarska napetost .) povijesni romani: "UROTA ZRINSKO-FRANKOPANSKA" suvremeni roman: "ZAČU ENI SVATOVI" naturalistički romani: "OLGA I LINA". ."MRTVI KAPITALI". "TENA" b) psihološke pripovijesti . Kovačić i Leskovar Slavonija .-1935. 1886. uokvirene novele "Illustrissimus Battorych" defabularizacija radnje . 1883. 1888. "DONNA INES" VJENCESLAV NOVAK (1859. "GOSPO A SABINA" KSAVER ŠANDOR ALSKI (1854. a kritični prema gradu .-1904.grad 3. okvirna pripovijest moderna tehnika retrospekcije i introspekcije pripovijedanje u 1.za i protiv naturalizma EUGEN KUMIČIĆ (1850. Novak i Kranjčević Hrvatski naturalizam Eugen Kumičić: "O ROMANU". realizam (objektivni pripovjedač) 2. odnos selo .tzv.) intimna povezanost sa zavičajem .Kozarac Primorje i Istra .

"Pjesnička umjetnost" . tamno pjesništvo PAUL VERLAINE: "Jesenja pjesma" 1874. 1879.) 1895. simboli . "Albatros". klasični motivi. lajtmotiv .-1909. pokret hrvatske moderne (1897. "GOSPODSKOM KASTORU" d) univerzalni .) motivi: a) nacionalni (domoljubni) . "VIŠNJIK" i "TRI SESTRE".čeznutljivo raspoloženje XVI. 1891.) "MISAO NA VJEČNOST"."MOJSIJE". Vidrić 1897. Nehajev. Vojnović) JANKO LESKOVAR (1861. slavenska mitologija "DVA PEJZAŽA". radnje i dramskog sukoba lirski ugo aji . značajke tzv.-1903. najplodnija godina (Domjanić. Šimunović.junak uro Martić (leskovarac) VLADIMIR VIDRIĆ (1875."IZA SPUŠTENIJEH TREPAVICA" c) socijalni .zajednički zbornik stihova LARPURLARTIZAM .) "CVJETOVI ZLA".-1944.krajolik . 1857.) 1909.CHARLES BAUDELAIRE (1821. Matoš.SILVIJE STRAHIMIR KRANJČEVIĆ (1865. EUROPSKI MODERNIZAM PARNASOVSTVO . . časopis "Hrvatska misao" u Pragu 2.-1908.tzv."RADNIKU". dekadencija.epska forma poezije (kontrast) motivi: pejzaž. 1869. impresionizam) 1.THEOPHILE GAUTIER: "Pastel" SIMBOLIZAM . 1901.Vl. "Samoglasnici" HENRYK IBSEN ibsenizam .sinestezija : "Suglasja". "DVA LEVITA". i "SPLEEN PARIZA". "ADIEU" 67 . junaka.LECONTE DE LISLE: "Slonovi" 1866. HRVATSKA MODERNA utjecaj bečke moderne (secesija. lirskih drama: nema gl.) secesionistički pjesnik . "UJAK VANJA".reforma drame: sužen prostor i broj protagonista. moderna kao stilski pravac (1903.-1867. "Suvremeni Parnas" .simbolistički manifest ARTHUR RIMBAUD: "Pijani brod"."MOJ DOM" b) intimni .obiteljske tragedije: "NORA ILI LUTKINA KUĆA".-1914. "ELI! ELI! LAMA AZAVTANI" XV. ČEHOV "GALEB". protuma arske demonstracije studenata . ANTON P.

. simultanost. 3.) "KIPCI I POPEVKE". «NAŠI LJUDI I KRAJEVI» pripovijetke: "IVERJE".) trajna inspiracija motivom rodnog Dubrovnika: "EKVINOCIJ". faza (1908.-08. "Srodnost". "Crn .-1933. "Utjeha kose". "NOVO IVERJE"."1909. 1926. 1911. "MULJIKA". "VIDICI I PUTOVI". "Allons enfants".-1914.) najcjelovitiji avangardist moderne ."."Camao" poezija: 1. "PO DRAGOMU KRAJU".) "BIJEG". faza (1906.tema ograničena na Slavoniju FRAN GALOVIĆ (1887.) kritike i putopisi: "OGLEDI".ANTUN GUSTAV MATOŠ (1873..motiv prolaznosti "Bele rože" VLADIMIR NAZOR (1876. negacija. "Suton". 1903. "DUGA". . .-1929. poezija pobune "Pjesma nad pjesmama" .simbolika disharmonična struktura .) .najbolji roman hrvatske moderne (tip leskovarca) IVAN KOZARAC (1885.-1931. "BEZ TREĆEGA". "V SUNCU I SENCI" impresionizam pejzaža (rafinirani dekor) . digresivnost.. 2.) "Notturno".-1948.krik.pejzažni motivi "Jesenski veter".: 1.bel" DRAGUTIN DOMJANIĆ (1875.ženski likovi (tragika) "MRKODOL".soneti "Prelude" i "Na Mihajlu" MILAN BEGOVIĆ (1876.) drame: "PUSTOLOV PRED VRATIMA". "RUDICA" MILUTIN CIHLAR NEHAJEV (1880. "Na taraci" (prozni odlomci didaskalija i lirizam psiholoških dijaloga) .) "Z MOJIH BREGOV" .-1910.-1933.-1910. 1895. JANKO POLIĆ KAMOV (1886. 1909. "Stara pjesma" DINKO ŠIMUNOVIĆ (1873.-1914."PSOVKA" . 1931. "DUBROVAČKA TRILOGIJA". 68 . "Jesenje veče" 2.-1914.) pejzaž Dalmatinske zagore .-1949. friški pereci". "ALKAR".rodoljublje . "UMORNE PRIČE" a) anegdota: "Pereci.antipoezija .analiza psihe .) kastavsko čakavsko narječje "SEH DUŠ DAN".šok. b) intima: "Balkon".) " UKA BEGOVIĆ". "GALEOTOVA PESAN" IVO VOJNOVIĆ (1857. "Cvijet sa raskršća" c) kozmopolitizam (simbolizam i impresionizam): "Miš".

u Njemačkoj teme: vječnost. krik. u Zurichu TRISTAN TZARA . slobodan stih. – poema MARCEL PROUST (1871. NADREALIZAM . mistika .20-ih god.-1973.20-ih god.-1936. ELUARD i L.afektivna memorija 69 . nobelovac .destrukcija 3. kaos GEORG TRAKL i FRANZ WERFEL 2.nihilistička raspoloženja 1.-1965. "DOM BERNARDE ALBE" PABLO NERUDA (1904.aluzivno pjesništvo.) vo a ruskih imažinista 20-ih god. i 1930. "PJESNIK U NEW YORKU" drame: "KRVAVA SVADBA". DADAIZAM . IMAŽINIZAM . ARAGON 4. metafore (mirisne i jestive slike) . .vezan uz Andaluziju i folklor (nadrealizam) . u Francuskoj (automatizam misli) ANDRE BRETON . bez verbalizma 5.otpor tradiciji . rat.manifest 1909. KUBIZAM .manifest 1918.) španjolski pjesnik .) hispanoamerički pjesnik (Čile).manifesti 1924.tragičan boemski život FEDERICO GARCIA LORCA (1898. nobelovac . . VLADIMIR MAJAKOVSKI . očaj..poč. AVANGARDA I MODERNISTIČKI POKRETI (I. 1922.seoski pejzaži "ISPOVIJED MANGUPA" .engleski književnik.susret prošlosti i sadašnjosti (simultanost vremena) pejzaži.-1925. P.-1922.1916.antiesteticizam .motivi: strah.imažizam i neoklasicizam "PUSTA ZEMLJA". razdoblje) stilski pluralizam .tema: smrt lirika: "CIGANSKI ROMANCERO"."jesenjinština" . FUTURIZAM . st.) Amerikanac .XVII. EKSPRESIONIZAM .) ciklus od 13 romana "U TRAGANJU ZA IZGUBLJENIM VREMENOM" "Combray" – dekadencija . jeza."ŠPANJOLSKA U SRCU" THOMAS STEARNS ELIOT (1888.urbane teme SERGEJ A.priroda doživljena kroz geometrijske oblike 6. u Italiji i Rusiji (motivi industrijske civilizacije) FILIPO TOMASO MARINETTI . JESENJIN (1895.

"PJESME I."Ciklus o siromasima" XIX.tzv.-1929 (EKSPRESIONIZAM) ekspresionistički časopis "KOKOT". "Juriš". "TRI SIMFONIJE"... 1918. 1917. 1924. ."GALICIJA" (U LOGORU). urednik časopisa "Književna republika". i "PROCES" . HRVATSKA KNJIŽEVNOST OD 1914.) pjesnik. II. 1928. 1912. . III.kulminacija 30-ih god.-1936. ciklus . .moderna drama (misaono kazalište) isprekidana priča . 1939. 1921. . 1932. (trilogija) I."KRIK I BIJES". 1933.-1924. (II. društvena kritika "PREOBRAŽAJ". HRVATSKA KNJIŽEVNOST OD 1929. 1916. nadrealizam. i "Danas".ratna lirika 70 .prvak moderne književnosti tzv. esejist i leksikograf urednik časopisa "Plamen". "Leda" "ARETEJ" ili Legenda o sv. 1963.-19.-1952. "SVJETLOST U KOLOVOZU" moderni romani . ciklus ."LEGENDE". "Gospoda Glembajevi". 1920. ciklus .) njemački Židov iz Praga . prozaist. 1914. i "Književnik" "PREOBRAŽENJA". alegorija. 1929. (ekspresionizam) 2. "U agoniji" i III. . .članak "DIJALEKTIČKI ANTIBARBARUS" 1.nema radnje. vremenski vakuum WILLIAM FAULKNER (1897.novost: slobodan stih egzistencijalne teme .-1925. "sukob na književnoj ljevici" esej "PREDGOVOR PODRAVSKIM MOTIVIMA"."GLEMBAJEVI". Ancilli. dramatičar. groteska.tehnika struje svijesti (unutrašnji monolog) LUIGI PIRANDELLO (1867. 2. "GOLGOTA" I "VUČJAK" 3.) teme američkog Juga . poezija: "PAN". drame: 1. II. magijski realizam . 1917.." i "LIRIKA".članak "HRVATSKA KNJIŽEVNA LAŽ" socijalni realizam .efekt odbojnosti (sablasna kafkijanska atmosfera) stil: ekspresionizam. urednik časopisa "Pečat".) "ŠEST OSOBA TRAŽI AUTORA".) urednik ekspresionističkih časopisa: "Vijavica". 1919.-31. razdoblje) MIROSLAV KRLEŽA (1893.ljubav i smrt (sukob duha i tijela) .. Ulderika Donadinija ANTUN BRANKO ŠIMIĆ (1898.FRANZ KAFKA (1883."efekt umnožavanja slika" (dva zrcala) XVIII.-1962.-1981.

1938. 1937. "EPPUR SI MUOVE". "NA RUBU PAMETI". 1932. 39. .-1975. (rezignacija) kritike i eseji: "SKALPEL KAOSA". . "BALADE PETRICE KEREMPUHA". proza: a) novele: "HRVATSKI BOG MARS". "KOZA" 71 . Baudelaire "LELEK SEBRA".) "Hrvatska mlada lirika". "BANKET U BLITVI".čakavska poezija "DVI DASKE". "DJETINJSTVO U AGRAMU" (dnevnik) 4. 1938. 63. 1914. u zimsku bijelu noć" "PRSTEN". (roman-rijeka) "MOJ OBRAČUN S NJIMA". "TRAVNIČKA KRONIKA" – nobelovac AUGUSTIN (TIN) UJEVIĆ (1891. 1937. 1932. 1914.) pravim imenom Mijo Mirković .) autobiografski motivi (Rastušje) ."KNJIGA PJESAMA". 1967."Pobratimstvo lica u svemiru" "ŽEDAN KAMEN NA STUDENCU". ."Balada iz predgra a".) "SPASENA SVJETLA"..-1973. "Bitka kod Bistrice Lesne"/ "NOVELE". (polemike) "DESET KRVAVIH GODINA". 1918. (političke teme) "EUROPA DANAS"."Svakidašnja jadikovka" (usamljenost. 1932. . 1922. Zagreb. . (studije) "DAVNI DANI". (malogra anska tematika) b) romani: "POVRATAK FILIPA LATINOVICZA". "Mrtvačnica najbjednijih" DRAGUTIN TADIJANOVIĆ (1905.-1980. 1932.) "Hrvatska mlada lirika". 1955. "Khevenhiller"/ 3. Matoš. 1936. 1926.-1955. 1924.knjiga lirike "EX PONTO".optimizam) "OJA ENO ZVONO". . ..uzori: Kranjčević. 1920. lamentacija) "KOLAJNA".sukob sela i grada (nostalgija) . "Na mukah". (kajkavština) /"Ni med cvetjem ni pravice". proza: "PROKLETA AVLIJA"."Visoki jablani" (motiv prirode . 1931."Večer nad gradom" MATE BALOTA (1898. "Povratak" socijalna lirika . . 1965."PJESME U TMINI". . eseji: IVO ANDRIĆ (1892."Notturno" (neopetrarkizam) "AUTO NA KORZU". (antiratna tema) /"Baraka 5B". 1938."Oblak". "LJUDI ZA VRATIMA GOSTIONICE" DOBRIŠA CESARIĆ (1902. 1933. "ZASTAVE"."Dugo u noć.

) "OGNJI I ROŽE" . besmisao filozofski romani: "MUČNINA".) "DERVIŠ I SMRT" . "RIJEČI" (nobelovac) ALBERT CAMUS (1913."ZBOGOM ORUŽJE". faza . pozitivan moral EUGENE IONESCO (1912.-1943.-1980.poema u 10 pjevanja (monološki oblik. "KOMU ZVONO ZVONI".) američki pripovjedač. "STOLICE". "krugovaši" (1952. socijalističkog realizma (1945. 2."KUGA". «IGRA STAKLENIM PERLAMA» BERTOLT BRECHT (1898.pesimizam i besmisao . kazalište šutnje (antiestetika) ERNEST HEMINGWAY (1898. faza apsurda .IVAN GORAN KOVAČIĆ (1913. pučki komadi:"MAJKA COURAGE".tzv.tzv.) "ĆELAVA PJEVAČICA". "INSTRUKCIJA". 1952. "NOSOROG" antidrame .raspad dijaloga.poezija gorskokotarske kajkavštine "DANI GNJEVA" .socijalna tematika (defabularizacija proze) "JAMA" .-1960. 1947.kritika Šegedina i Krleže 1.) tzv.pripovjedački elementi u predstavi "efekt začudnosti" JEAN PAUL SARTRE (1905.bliskost egzistencijalizmu .) elementi psihoanalize i meditacije – autobiografska proza (esejističke digresije) »SIDDHARTA».-1952.urednik časopisa "Krugovi" Vlatko PAVLETIĆ kozmopolitizam .-1982.-1956.osjećaj strave i tjeskobe.-1961.pripadnik "izgubljene generacije" novinarski stil . 1942.-1994.raskid s egzistencijalizmom . DRUGA MODERNA U HRVATSKOJ KNJIŽEVNOSTI (1952."STRANAC".-1989. nobelovac . "KAVKASKI KRUG KREDOM" EPSKO KAZALIŠTE .) apsurdnost života .) EGZISTENCIJALIZAM ."U OČEKIVANJU GODOTA" KAZALIŠTE APSURDA . "STARAC I MORE".-1960.zapadni uzori.) . pjesnički ludizam 72 .sentencioznost XX.-1962.) 1. «STEPSKI VUK». govorni klišei . stih: jedanaesterac) HERMAN HESSE (1877. kazalište nasilja SAMUEL BECKETT (1906.gl.) .-1969. junak je pripovjedač . "I SUNCE SE RA A".) doktrina tzv. MEŠA SELIMOVIĆ (1910.

.časopis "Razlog" (DRAGOJEVIĆ.egzistencijalne teme monološkoasocijativni romani: "DJECA BOŽJA". .) neobično primorstvo ("Barbara") ."Jadikovka kamena" VESNA PARUN (1922. čiste umjetnosti "MLADIĆI".kritika društva.) pjesništvo egzistencijalizma .-2001. abešimićevska grafička struktura ("More") SLAVKO MIHALIĆ (1928. "CRNA MASLINA". .PUPAČIĆ.tehnika struje svijesti (defabularizacija) "PROLJEĆA IVANA GALEBA".ironija i sarkazam JURE KAŠTELAN (1919.) "CRVENI KONJ". roman "spužva" irealni dnevnik . VRKLJAN 2.unutarnji monolog. 1950. . "razlogovci" (1961. pojmovno pjesništvo afirmacija Zagrebačke stilističke škole .) intelektualni pisac (hermetičnost i misaonost) . "PIJETAO NA KROVU"."Ti koja imaš nevinije ruke" JOSIP PUPAČIĆ (1928. SLAMNIG. nadrealizam (simboli zavičaja) .-2001. i "OSAMLJENICI" (personalizam) VLADAN DESNICA (1905.) subjektivni svijet intime . mozaična kompozicija igra riječi .egzistencijalna problematika (strah) modernost teme i stila .. KRMPOTIĆ.ideal tzv. . PETAR ŠEGEDIN (1909. MIHALIĆ.) asocijativno-intelektualistička proza .dvoplanska radnja (realna i alegorijska) moralizatorski roman (monodrama) . hermetizam IVAN SLAMNIG (1930.) "MIRISI.kolokvijalan govor.) "ZORE I VIHORI".roman-esej.55.) "KIKLOP". 1957.motivi prirode i djetinjstva "Mati čovjekova" .književne asocijacije i simbolika SLOBODAN NOVAK (1924. 1966."KOMORNA MUZIKA" poezija frustriranosti . ironija .-1998.) .-1969. "ROPSTVO" emocionalnost .. 1957. ZLATO I TAMJAN". 1946. 1967.urbani govor (ironija. STAMAĆ) tzv. 1947..časopis "Umjetnost riječi". "MOJ KRIŽ SVEJEDNO GORI". 1971. 1955. 1955.-1971. "DIVLJE OKO". dosjetka) 73 .hermetičnost zavičajni motivi i intima.-1991..-1967.lirske meditacije (tijek podsvijesti) RANKO MARINKOVIĆ (1913. 1940.

teme . 1979. zabavne književnosti) miješanje fantastike i kriminalističkih elemenata . jeans-proza) ..) POSTMODERNIZAM pluralizam stilova . bizarno) časopisi: "Republika" (izlazi neprekidno od 1945.ANTUN ŠOLJAN (1932. SUVREMENA HRVATSKA KNJIŽEVNOST (1970.) najpopularniji suvremeni hrvatski prozaist (tehnike tzv. Boris Maruna IVO BREŠAN (1936. "KRATKI IZLET" . "KORALJNA VRATA".-1991. intermedijalnost .Vinko Nikolić. knjiž.).. "GRADITELJ SVRATIŠTA". avanturistički ili horror romani "novi historizam" .sukob interesa u Hrvatskoj (Turska. "RUPA NA NEBU" 74 .-1993.) Iz Bosne i Hercegovine – «kult istine» i fantastične teme »SOBA ZA PROLAZNIKE».) "PREDSTAVA HAMLETA U SELU MRDUŠA DONJA" tzv.tzv. 1986. Lucijan Kordić.tzv.parabola . 1982. groteskne tragedije (predstava u predstavi) . «ZAUSTAVLJENI KALENDAR» XXI. roman-šipak (završeci nisu konačni) NEDJELJKO FABRIO (1937..-1990. 1984. paralelni svjetovi (iracionalno."VEČERNJI AKT". Viktor Vida. "PUT BEZ SNA". 1951. "DUŠE ROBOVA". "Off" i "Quorum" trivijalni žanrovi . Buenos Aires (Nikolić i Bonifačić) poezija .) romaneskna duologija: "VJEŽBANJE ŽIVOTA".) refleksivnost .uzor amer. "SLOBODNI PAD".egzistencijalna pitanja: "IZDAJICE".intertekstualnost.) povijesna tetralogija: "PSI U TRGOVIŠTU". "LUKA".uporaba literarnog arhetipa IVAN ARALICA (1930.arkadijski ugo aji (uloga klape) VITOMIR LUKIĆ (1929.kriminalistički. bulevarski.-1990. «ALBUM». Venecija. i "BERENIKINA KOSA" hrvatsko-talijanski odnosi (egzistencijalne drame) PAVAO PAVLIČIĆ (1946.povijesni i obiteljsko-genealoški romani hrvatska književnost u egzilu (dijaspora) časopis "Hrvatska revija".(Salinger) "fantastičari" . 85. Austrija) tzv. patchwork (estetički infantilizam) "proza u trapericama" (tzv..

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful