PISANA PRIPREMA ZA NASTAVU HRVATSKOGA JEZIKA

Škola:
Ime i prezime učitelja:
Razredni odjel: 8.
Naziv nastavne jedinice:
Nastavno područje:
Nastavni oblici:
čelni rad, pojedinačni rad,
rad u paru.
Ključni pojmovi:
Operacionalizirani cilj:
Zadaće sata
a) obrazovne
b) odgojne
c) funkcionalne
d) komunikacijske
Redni broj sata: Mjesto i datum:
KNJIŽEVNI JEZIK, ZAVIČAJNI GOVOR I NARJEČJE
JEZIK.
Tip nastavnoga sata: Nastavni materijali:
ponavljanje i vježbanje
nastavni listići.
(B).
zavičajni govor i hrvatski književni jezik.
prepoznavati i razlikovati zavičajni govor i narječje od književnoga
jezika; razumjeti odnos i ulogu zavičajnoga govora i narječja prema
hrvatskome književnome jeziku; zamjenjivati riječi, izraze i rečenice
zavičajnoga govora hrvatskim književnim jezikom i obrnuto.
Učenik će:
 znati što su zavičajni govori
 znati koja su obilježja književnoga jezika
 znati objasniti pojam standardni jezik
 znati razlikovati zavičajni govor i narječje od književnoga jezika
 razumjeti što je sve obuhvaćeno pojmom hrvatski jezik
 znati zamjenjivati riječi, izraze i rečenice zavičajnoga govora
hrvatskim književnim jezikom i obrnuto
 razvijati jezičnu toleranciju
 spoznavati vrijednost zavičajnih govora i narječja
 osvijestiti potrebu njegovanja i čuvanja zavičajnih govora
 razvijati zanimanje za upoznavanjem tradicije, običaja i govora
različitih krajeva Republike Hrvatske
 razvijati logičko i apstraktno mišljenje (zapažanje,
uspoređivanje, izdvajanje bitnoga i nebitnoga, zaključivanje,
sažimanje)
 usvajati i ovladavati sposobnostima aktivnoga slušanja
sugovornika te govorenja i pisanja standardnim jezikom i
zavičajnim govorom.

Domaća zadaća: napisati mali rječnik svojega kraja.

Tijek sata (artikulacija)

1. Uvodni dio sata
a) Provjera domaće zadaće.
b) Pričanje anegdote.
Učitelj učenicima ispriča anegdotu. Razgovor o sadržaju anegdote. Učenici mogu olujom ideja
predložiti nove izraze za spomenute pojmove. Najava teme.

2. Glavni dio sata

a) Ponavljanje gradiva o književnom jeziku, zavičajnom govoru i narječju.
Uz učiteljeva pitanja i svoje bilješke, učenici će se prisjetiti postojećih znanja o književnom jeziku,
zavičajnom govoru i narječju.
Pravljenje sažetka.
Zapisivanje na ploču, učenici zapisuju u bilježnicu.
b) Rješavanje listića za provjeru znanja
Pojedinačni rad – rješavanje radnih listića za provjeru znanja.
Rad u paru – zamjenjuju listiće i vrednuju točnost riješenih zadataka.

3. Završni dio sata

a) Ponavljanje gradiva o književnom jeziku, zavičajnom govoru i narječju.
b) Izrada umnih mapa po kojima će učenici moći utvrditi znanje o književnom jeziku, zavičajnom
govoru i narječju.
c) Zadavanje zadatka za domaću zadaću – izrada malog zavičajnog rječnika
 Plan ploče

KNJIŽEVNI JEZIK, ZAVIČAJNI GOVOR I NARJEČJE – PONAVLJANJE

ANEGDOTA
Razgovaraju Slavonac i Zagorac, susjedi na jednom našem jadranskom otoku.
Ivo: „Trimer mi ne radi. Moram u Zadar kupiti novi dio da ga popravim.“
Joža: „Idem ja u Zadar. Moram kupiti flaks. Ako želiš, ja ću ti kupiti taj dio. Samo mi, molim te, reci
što je to trimer?“
Ivo: „Pa kosilica za travu. A što je flaks?“
Joža: „Pa kosilica za travu! Ako ti popravim trimer, hoćeš li mi posuditi flaks da pokosim svoj
travnjak?“

Postupci i oblici vrednovanja i samovrednovanja

‒ provjera rješenja motivacijskog listića
‒ usmeno izražavanje – provjera razumijevanja pročitanoga i točnosti odgovora
‒ provjera rješenja listića za provjeru.
 Plan ploče

KNJIŽEVNI JEZIK, ZAVIČAJNI GOVOR I NARJEČJE – PONAVLJANJE

ANEGDOTA
Razgovaraju Slavonac i Zagorac, susjedi na jednom našem jadranskom otoku.
Ivo: „Trimer mi ne radi. Moram u Zadar kupiti novi dio da ga popravim.“
Joža: „Idem ja u Zadar. Moram kupiti flaks. Ako želiš, ja ću ti kupiti taj dio.
Samo mi, molim te, reci što je to trimer?“
Ivo: „Pa kosilica za travu. A što je flaks?“
Joža: „Pa kosilica za travu! Ako ti popravim trimer, hoćeš li mi posuditi flaks da
pokosim svoj travnjak?“