Romani Zapisi iz mrtvoga doma (186162), Zloin i kazna (1866), Idiot
(1868), Bjesovi (1872) i Braa Karamazovi (187980) ubrajaju se meu najpoznatije romane svjetske knjievnosti. Opseno knjievno djelo i snaan utjecaj na mnoga knjievna gibanja ine ga jednim od najznaajnijih ruskih i svjetskih pisaca. Ostala vanija djela: Bijedni ljudi (1845), Selo Stepanikovo (1859), Ponieni i uvrijeeni (1861), Kockar (1867), Demoni (187172), Mladi (1875). ZLOIN I KAZNA Kratak sadraj: Glavni je junak romana siromaan student prava Rodion Raskoljnjikov. Raskoljnjikova progoni ideja o izvrenju vie pravde koju e ostvariti ubojstvom Aljone Ivanove, gramzive i podle stare lihvarice ijim bi se novcem moglo usreiti barem sto ljudi i ijim bi nestankom bili zadovoljni mnogi, ukljuujui i njenu sestru Lizavetu koju Aljona mui i iskoritava.Raskoljnjikov pomno razrauje i provjerava plan iako dio njega ne vjeruje u izvrenje plana, ali sklop ivotnih okolnosti naprosto gura Raskoljnjikova u zloin. On dobiva majino pismo, razgovara u krmi s Marmeladovim, susreu Sonju, doznaje da e lihvarica biti sama oko sedam sati. Majino pismo puno je nemone pomirenosti sa ivotom. Sestra Dunja obeala je ruku bogatom Luinu koji trai siromanu djevojku da bi mu bila pokorna i zahvalna da bi se spasila sramne i poniavajue guvernantske slube kod razvratnika. Mati se nada da e tako materijalno pomoi sinu jer je sestra strpljivo podnosila teror Svidrigajlova vezana obvezom vraanja posuenog novca za Rodionovo kolovanje.Raskoljnjikov ne moe prihvatiti sestrinu rtvu. Teko optereen time u krmi susree propalog alkoholiara Marmeladova koji utapa tugu piem kupljenim novcem koji zarauje starija ki Sonja prostituirajui se. Raskoljnjikov upoznaje obitelj Marmeladovih ija sudbina pokazuje pogubnost djelovanja bijede na ljudski rod. Najvei je stradalnik Sonja, ali ona im prua najvee nade. Ostat e moralno ista uz sva zla koja je zadese u ivotu. Raskoljnjikov gotovo podsvjesno donosi odluku te pada u san ispunjen komarima. Kao da je upravljan neim izvan svijesti, pomno i hladno ostvaruje svoj plan. Prisustvo Lizavete koje je bilo nepredviena okolnost, rjeava brutalno, ubija je zajedno sa sestrom. Opljakan novac skriva pod kamen ne brojei ga. Vraa se u stan i pada u groznicu.Tada oinje muna psiholoka drama te se bori sa savjeu. Borba s istraiteljem Poefirijem Petroviem oko Raskoljnjikova stee psiholoki obru. Pronaeno je vie rjeenja i pitanja, a najekstremnije nude Sonja i Svidrigajlov. On predlae bijeg i amoralnost, a Sonja priznanje, kajanje i oprost zasluen patnjom i rtvom. U trenutku kada ga Petrovi gotovo natjera da prizna, upada Nikolaj i priznaje da je ubojsvo poinio u trenutku pomraene svijesti. Raskoljnjikov se dvoumi i odlazi na mjesto zloina, razmilja o rjeenju, nagovjetava i priznaje ubojstvo. Osjea neumitnost pobjede dobra nad zlom. Pod Sonjinim utjecajem potresen samoubojstvom Svidrigajlova koji sav svoj novac ostavlja kao dobroinstvo djeci Marmeladova, okajavi tako svoj razvratni ivot, Rodion prijavivi se policiji doivljava proienje.Zavretak nas romana izvjetava o sudbinama likova. Sonja prati Raskoljnjikova u Sibir. Dunja se iz ljubavi
udaje za bratova prilatelja Razumihina. Umire im majka. Raskoljnjikov se razboli.
Nakon dugog bolovanja vraa se u ivot proien i vedar, pun nade. Sedam preostalih godina u Sibiru ine se kratke kao tren uz utjehu naenu u evanelju i Sonjinoj ljubavi. Temeljno pitanje romana je opravdanost ubojstva beznaajne i moralno upitne osobe, i to pitanje, kao i Raskoljnikovljeva teorija o postojanju posebnih, izabranih ljudi, pokretaa povijesti, kojima on sam eli pripadati, daje djelu filozofsku dimenziju. U Raskoljnikovljevoj ideji o postojanju takvih posebnih ljudi, sredstvo je opravdano ciljem, pa tako on pokuava opravdati sam ubojstvo koje je poinio, ali poinje sumnjati u svoju teoriju. Iako je Zloin i kazna na jedan nain kriminalistiki roman, ono to je bitna odrednica djela je psiholoka karakterizacija glavnog lika, njegova dakle razmiljanja, analiziranje njegova ina, promjene kroz koje junak prolazi, filozofska pitanja koja roman obrauje, te na kraju, i roman kao djelo realizma bla bla Udjelu je iznesena i ideja( kroz likove Sonje i Marmeladova) kako je patnja pput do spasenja, a smisao treba traiti u boanskoj ideji pravde. Osim toga, sonja je ovdje svojevrsta antipod raskoljnikovu