-

roman pripada razdoblju visokog ruskog realizma koji se javlja 70

ih i 80 ih godina 19 stoljeaKnjievni rod: epika
Knjievna vrsta: roman
Vrsta romana: psiholoki (pisac prati psihika stanja i podsvijest
glavnih likova)
Prema pripovjedakoj tehnici, roman je: asocijativno monoloki
(pisac biljei asocijacije glavnog lika i svjesne i podsvjesne te
unutarnje monologe koji otkrivaju svijest, motivaciju, osjeaje glavnog
lika)
u romanu su zastupljeni dramski i esejistiki elementi
u romanu prevladava dijalog pomou kojeg se sukobljavaju nositelji
razliitih svjetonazora ili ideja tzv. likovi ideje npr. Buntovnik protiv
drutvene nepravde - Raskoljnikov, cinini razvratnik - Svidrigajlov,
ponizna kranka - Sonja itd...
Pripovjeda: sveznajui, pouzdani pripovjeda u 3. licu

Tema: u elji za drutvenom afimacijom glavni lik Rakoljnikov poini zloin

(ubije staru lihvaricu Aljonu i njenu polusestru Lizavetu) nakon ega slijedi kazna
(zloin je opisan u 1. dijelu romana, a kazna u ostalih 5. dijelova i Epilogu)
Ideja: Postoji iskupljenje i za najveeg grenika ako se iskreno pokaje. Za
iskupljenje od grijeha treba priznati i sebi i drugima to si uinio, tek
nakon toga ovjek moe nastaviti ivjeti u skladu s ljudima i Bogom.
Dostojevski nudi Raskoljnikovu dva izlaza: vjeru i ljubav. Dva lika predlau
Raskoljnikovu to bi trebao napraviti nakon priznanja zloina: Sonja
predlae priznanje pred Bogom i svijetom te odsluenje kazne, a
razvratnik Svidrigajlov neka ode nekamo s novcem i predmetima koje je
uzeo lihvarici, zavri studij prava i nastavi ivjeti kao da se nita nije
dogodilo.
Tri razloga ubojstva:
1. socijalni siromani, gladni i loe odjeveni bivi student prava Rodion
Romanovi Raskoljnikov ubivi staru lihvaricu Aljonu ne eli se okoristiti
1

zloinom, ve pomoi svima koji su zadueni kod iste lihvarice kako bi

prestali biti zadueni i iskoriteni (altruizam ovjekoljublje)
2. psiholoki u Periodinoj besjedi Raskoljnikov je objavio filozofski
lanak u kojemu ljude dijeli na obine i neobine. Obini su
reproduktivni materijal koji samo slui za opstanak ljudske vrste, oni
su konzervativni, moraju potovati zakone i proive svoj prosjean ivot.
Neobini su ljudi sutranjice, oni imaju snage rei novu rije, kre
zakon i imaju pravo na neposluh jer e vanost i vrijednost njihovih djela
promijeniti budunost (Aleksandar Veliki, Napoleon...). Raskoljnikov
sebe svrstava meu neobine ljude koji imaju pravo i na zloin ukoliko
je poinjen za vii cilj
3. moralni Raskoljnikov misli kako ima pravo ubiti, tj. pravo na zloin jer
se ubraja u neobine ljude, a njegov zloin se ne kosi s njegovom
religioznou.
Roman se kompozicijski sastoji od 6 dijelova i epiloga /osuda
Raskoljnikova na 8 godina robije u Sibiru jer je u trenutku ubojstva bio
hipohondar i psihiki rastrojen, nije se pokuao obraniti ve je priznao svu
okrutnost ubojstva Aljone i Lizavete, a svjedoci su iznijeli niz plemenitih
djela koja je Raskoljnikov uradio: njegovao tuberkuloznog kolegu pa nakon
njegove smrti i njegova bolesnog oca te ga pokopao vlastitim novcem,
spasio je djecu iz zapaljene zgrade i zadobio teke opekotine itd. Dalje se
radnja odvija u Sibiru./
Prezime Raskoljnikov dolazi od glagola raskoliti (raskol),
oksimoronski je lik, potpuno suprotnih djelovanja:spreman je
ubiti, ali uiniti iznimno plemeno djelo.
Mnoga su prezimena u romanu Zloin i kazna primjerena
karakteru lika koji ih nosi, npr. Marmeladov dobar i sladak kao
marmelada, ali kronini alkoholiar, Razumihin razum , Luin
opasnost, luina...
Fjodor Mihajlovi Dostojevski
Fjodor Mihajlovi Dostojevski /1821. - 1881./: Zloin i kazna
Fjodor Mihajlovi Dostojevski roen je u Moskvi 1821., a umro u Petrogradu
1881. godine. Uz Lava Nikolajevia Tolstoja najznaajniji je predstavnik
visokog ruskog realizma koji se javlja 70 - ih i 80 - ih godina 19. stoljea.
2

Tvorac je novog tipa psiholokog romana /psiholoki realizam uveo je

ve sredinom 19. stoljea francuski realist Flaubert/, u kojemu se Dostojevski
koristi tehnikom unutarnjeg monologa kako bi to dublje opisao stanja
ovjekove due i njegovu podsvijest. U svojim djelima najavljuje
modernistiki stil pisanja odabirom tema i tehnika: npr. pie o otuenom
pojedincu koji je u potrazi za vlastitim identitetom, opisuje snove te likove
koji zastupaju razliite ideje i svjetonazore (glavni lik u Zloinu i kazni, bivi
student prava Raskoljnikov dijeli ljude na obine i neobine...).
Najznaajniji romani Fjodora Mihajlovia Dostojevskog su: Zloin i kazna,
Idiot, Braa Karamazovi i Bjesovi. est motiv u njegovim djelima je
ubojstvo (otac mu je ubijen pod nerazjanjenim okolnostima) pa tako i
ubojstvo lihvarice Aljone u Zloinu i kazni. Dostojevski je utjecao na sve pisce
moderne i vanije europske knjievnike 20. stoljea kao to su: Franz Kafka,
Jean-Paul Sartre, Albert Camus, Miroslav Krlea, a u naoj knjievnosti imao
je poseban utjecaj na Ranka Marinkovia.
PRVI DIO
Petrograd, siromana etvrt, Stolarska ulica u kojoj stanuje, u stanu iznad
gazdarice, bivi student prava Rodion Romanovi Raskoljnikov. Mjesec je
srpanj, sparno je i vrue, gradom se iri smrad pokvarenih namirnica,
ljudskog znoja, a Raskoljnikov je odjeven u kaput, hlae koje su toliko
dotrajale da im se vide resice na dnu, nosi njemaki poderani eir zbog
kojeg mu se sirotinja na ulici smije. Na poetku romana ga susreemo kako
sa svoje dvadeset i dvije godine izbjegava gazdaricu jer mjesecima nije platio
stanarinu, duan joj je i kosom na glavi. Osjea se malaksalo, ak vjeruje da
je hipohondar (onaj koji umilja bolesti koje nema), nema snage od gladi,
ei i oajnih okolnosti u kojima se nalazi. Nema novca ni za to pa je prestao
studirati, a zbog negativnih misli koje njeguje predaje se i ne dri instrukcije
djeci iz imunijih obitelji jer ga je sram pohabane odjee i situacije u kojoj se
osjea pomueno i maloduno. Jedina koja mu kriomice donosi aj, kruh i
juhu je dobra sluavka sa sela koja uvia Raskoljnikov jad Nastasja. Na
poetku romana pratimo Raskoljnikova koji planira poiniti ubojstvo stare
gnjide i ui lihvarice Aljone Ivanovne, a doao je zaloiti srebrni depni
sat - oev- kojemu je sa stranje strane ugraviran globus. Raskoljnikov je
pomno promatrao sve u stanu, gdje lihvarica dri novac, a gdje vrijedne
predmete, kljueve od krinje nosi za pojasom, zapravo planira savren
zloin ubit e babu, pokrasti je i neopaeno se izvui iz stana. Od njegove
zgrade do Aljonina stana ima 730 koraka, sjekiru e ukrasti pazikui, ak s
unutarnje strane kaputa ije vezice koje e drati sjekiru kako ju nitko ne bi
3

vidio. Aljona ivi na treem katu, bijae suhonjava bakica, pakosnih oiju,
malog iljstog nosa, tankog vrata koji ga podsjea na kokoju nogu, usred
ljeta nosi haljetak obrubljen krznom. Aljona mu za srebrni sat daje samo
rublju i 15 kopjejaka jer nije na vrijeme otkupio prijanji prsten pa mu je
zaraunala kamate. Raskoljnikov ljutit odlazi i obeava kako e brzo navratiti
i donijeti srebrnu dozu za cigarete /lae Aljoni jer zna da nee donijeti nita.
Sprema se na ubojstvo).
Kasnije saznajemo (iz njegovih meditacija i sjeanja) da je jednom u krmi
uo razgovor dvojice mladia kako bi bilo najbolje ubiti staru Aljonu koja
iskoritava ljude i koja se bogati lukavim otkupom vrijednih predmeta od
siromanih ljudi za male novce, a uzima previsoke kamate; pritom je strano
gruba prema svojoj dobroudnoj, skoro maloumnoj i mnogo mlaoj,
polusestri Lizaveti koja radi za nju i isti joj stan. Tad je pala konana odluka
Raskoljnikov kao neobian ovjek uzet e pravdu u svoje ruke i ubiti Aljonu
Ivanovnu. Mladi je razvio teoriju kako bi babu valjalo ubiti jer je kao stjenica
koja pije krv, time bi spasio sebe i nastavio studirati te jo najmanje 100
obitelji koje su kod nje zaduene i jo plaaju visoke kamate. Raskoljnikovu je
taj razgovor dvojice mladia u krmi bio poetak kovanja planova o ubojstvu i
krai.
Nakon posjeta lihvarici koji je bio proba za konani pothvat- ubojstvo, u krmi
je upoznao osiromaenog i propalog inovnika Marmeladova koji mu je
otvorio duu tunom priom o obitelji koju je upropastio zapivi sav svoj
novac te novac i rubac svoje druge supruge, tuberkulozne Katerine Ivanovne,
a ki Sonja je postala prostitutka ( na nagovor maehe jer je to bio jedini izlaz
i zarada za cijelu obitelj lijekovi za bolesnu maehu, hrana za njene dvije
djevojice i jednog djeaka iz prvog braka te oca, kroninog alkoholiara koji
zbog pijanstva neprestano dobiva otkaze). Djeca imaju samo kouljice na
sebi, a drugih odijevnih predmeta nemaju pa se neprestano peru i sue te
kouljice. Raskoljnikov dobrog, ali sklonog alkoholu, Marmeladova otprati
kui gdje nije bio pet dana, nije rekao da je ponovno dobio otkaz, a ena
Katerina ga poe vui za kosu i tui. Raskoljnikov im ostavi 50 kopjejki koje je
dobio od majke i sestre i nestane kad je K. Ivanovna poela vikati i na njega.
U prljavu podstanarsku sobicu (koja je bila preuska i previsoka, Raskoljnikov
se osjeao kao u mrtvakom lijesu) slukinja Nastasja mu donese majino
pismo puno ljubavi koje ga raznjei i rastui. Majka Puljherija Raskoljnikova
ga je izvijestila o tekom ivotu Dunje, njegove sestre koja je radila kao
guvernanta u gospodskoj kui razvratnika Svidrigajlova i negove supruge
Marfe (koja je sklonija enskom spolu), a hedonist Svidrigajlov se zaljubio u
4

nju, neprestano ju opsjedao i htio iskoristiti. Dunja pie pismo Svidrigajlovu

kako ne moe udovoljiti njegovim prohtjevima i daje otkaz na guvernantsko
mjesto, a to je bio jedini izvor prihoda za studij Raskoljnikova. Marfa je
doznala za udvaranje svog supruga pa je isprva okrivila Dunju, pukla je
sramota u selu, no uskoro je saznala istinu od samog Svidrigajlova koji je eni
priznao da je on salijetao Dunju pa je Marfa ponovno prihvatila Dunju i ak joj
pronala bogataa skorojevia Petra Petrovia Luina, svog roaka za mua.
Marfa Petrovna je ak ila po selu od vrata do vrata pokazujui mjetanima
pismo koje je Dunja poslala njenom muu i koje skida sa nje svaku krivicu.
Majka i Dunja su tekom mukom slale sinu novac u grad i polagale su velike
nade u njega. Sirota Puljherija mu je pisala i o skoroj Dunjinoj udaji za
dvorskog savjetnika Petra Petrovia Luina. "Pouzdan i imuan, ima dodue
45 godina ali jo se moe svidjeti enama." Nije napisala kako se Luin eli
oeniti prekrasnom Dunjom radi vlastite promidbe i zato to e mu vjeno
biti zahvalna i posluna ena jer ju je spasio siromatva. Raskoljnikov je bio
izvan sebe jer su ga dovele pred gotov in, znao je da se Dunja eli tom
udajom rtvovati kako bi on nastavio studirati. Nisu ga pitale za miljenje o
ovjeku koji je "ini se dobar" i otprema na put za Sankt Petersburg krinju
"na svoj raun", a majka i Dunja putuju o svom troku. Raskoljnikov se udio
Dunji i bio ljut na nju, a Dunja je tip prave ruske ene koja se rtvuje za
obitelj. On stalno preispituje sebe, svoje postupke, moral ljudi i vremena.
SAN - umoran je zaspao i sanjao mraan san o staroj rioj maloj kobilici koja
nije u taljigama mogla povui 7 pijanih seljaka i jednu enu (svi su poprilino
pijani, izlaze iz oblinje krme) pa su je nemilice pretukli bievima jer nije
mogla trkom povui zapregu. Sanja kako s ocem eta izvan gradia u kojem
su tad stanovali i kako se od straha privinuo ocu. U snu je Raskoljnikov djeak
od sedam godina i plaui pokuava spasiti staru kobilu, a otac ga odvlai
nemono. Probudivi se zaklinje se kako on ne moe uiniti "ono", ali zatim
razmilja o dogaaju koji je odredio njegovu sudbinu. San je simbolian on
nije osoba koja moe gledati tuu patnju, makar bila ivotinjska, a kamoli
hladnokrvno ubiti ovjeka. U prolazu je uo razgovor trgovca s Lizavetom da
e sutra u sedam sati naveer doi trgovcu. Takva savrena prilika ga je
potaknula na provoenje plana u djelo /ubit e Aljonu dok nema Lizavete/ i
vie se nije premiljao jer je taj razgovor doivio kao znak da je ubojstvo
Aljone ispravan in. Shvatio je da e lihvarica tada biti sama i da je to prilika
za ubojstvo.
U kaputu s unutranje stane je zaio trake na kojima e visjeti sjekira, nije
mogao uzeti sjekiru iz kuhinje jer je u njoj bila Nastasja (nepredvieno), ali
imao je sree kad je zavirio u kuepaziteljevu kuicu gdje nije bilo nikoga.
5

Hladnokrvno i pomno se pripremajui za zloin, preao je tih 730 koraka do

Aljonine zgrade, uzeo paketi u kojemu nije bilo niega kako bi ga starica
pustila u stan. Proao je neopaeno jer ga 3 pazikue u Aljoninoj zgradi nisu
vidjele. Pozvonio je na vrata na treem katu, no lihvarica je neto sumnjala
pa nije odmah otvorila. Cijelo to vrijeme je Raskoljnikov razmiljao o svom
ponaanju i jo uvijek zdravom razumu. Pruio je starici vrsto svezani
smotuljak koji je trebao biti srebrna tabakera /doza za cigarete/. Tri puta ju je
udario sjekirom po tjemenu i zatim u sobi iz krinje natrpao depove raznim
predmetima ne znajui to uzima i koliko to vrijedi. Uurbano je uzeo i
Aljonin novanik, ali nije pogledao koliko novca ima u njemu. Bio je toliko
neoprezan da nije zakljuao ulazna vrata. Odjednom je zauo korake u
susjednoj sobi, zaprepastio se kad je ugledao Lizavetu i potom ju je ubio
udarcem sjekire u elo. "Strah ga je hvatao sve vie i vie - osobito nakon tog
drugog, sasvim neoekivanog umorstva."
Kad je htio pobjei, zauo je korake i zakraunao vrata, ali ih nije zakljuao
dvojica lihvara su lupala i shvatila da se zbiva neto neobino. Jedan je
krenuo po pomo, a kad se drugi nakratko izgubio, Raskoljnikov se spustio
kat nie gdje su se upravo odselili neki Nijemci i skrio u stanu koji su radnici
liili pa su vrata bila otvorena. Nisu ga zapazili. "Znoj je curio s njega, ija mu
je bila posve mokra - prolaznici su mislili da je pijan. Vratio je sjekiru na
mjesto sve u bunilu... Komadii i odlomci nekakvih misli rojile su mu se u
glavi, ali ni jedne misli nije mogao uloviti, ni na jednoj se nije mogao zadrati,
koliko se god trsio.."

DRUGI DIO
Od drugog dijela do kraja roma prikazana je kazna prvo podsvjena
kroz Rasoljnikovljevo bunilo, vruicu, malaksalost te psihiku
rastrojenost do priznanja i odsluenja kazne u Sibiru (8 godina)
Leao je vrlo dugo i razne misli su mu se rojile glavom, osjeao se kao da e
dobiti groznicu, nisu to bile logine misli ve kaotini monolog sa samim
sobom, opravdanje zloina, a istovremeno duboko u sebi osjeaj kako je
uinio smrtni grijeh ubojstvo. Zaspao je, bolje reeno upao u nekakvo
bunilo i probudivi se usred noi shvatio kako su mu resice na hlaama
krvave, a ukradeni predmeti neskriveni. Ree resice na hlaama, a ukradene
stvari stavlja pod dasku koja nije bila dobro uglavljena u podu svoje
siromane sobice. Sluavka Nastasja mu je donijela poziv od policije protrnuo je. No, u policijskoj postaji je saznao da ga je gazdarica prijavila jer
6

nije plaao stanarinu. U stanju razdraljivosti i nervne napetosti svaao se s

isljednikom /detektivom/ Porfirijem Iljom Petroviem. Odahnuo je, ali kad se u
postajii poelo priati o ubojstvu lihvarice Aljone i njene polusestre- sruio se
u nesvijest.
U strahu je ukradeno Aljonino "blago" skrio u gradu, na nekom gradilitu,
ispod tekog kamena. udno se ponaao (uao kod Razmihina i odmah
izaao, buncao je, sanjao grozniave snove), pao je u groznicu, a Razmihin
ga je s prijateljem Zosimovim, lijepo odjevenim lijenikom, portvovno
njegovao. Raskoljnikov je bio lijep i stasit mladi, tamnoplave kose, pravilnih
crta lica, teko je uope komunicirao s kolegama s fakulteta i uope se malo
druio s ljudima. Kolege su doivljavale njegovo ponaanje kao da je toliko
bolji od njih i ne eli priati s obinim ljudima, ali su ga zbog njegovog znanja
i uenja potovale. Razumihin je takoer siromani student kao i
Raskoljnikov, uvijek spreman na alu, borben i ponosan, ivi u krajnjoj bijedi i
govori kako mu mozak najbolje pamti kad je -20 stupnjeva u sobi (nema
novca za grijanje), a jedne je zime pio samo aj i jeo kruh te tvrdio kako se
osjea posve dobro. Razumihin je plemenita dua koja se ni u kakvim tekim
prilikama ne predaje niti saalijeva, dapae, dri instrukcije, prevodi knjige s
raznih jezika za jednog tiskara, ak razmilja otvoriti vlastitu tiskaru. Za
razliku od Raskoljnikova ne doivljava nita traginim i nemoguim, vodi
posve drukiji unutarnji monolog. Sad se u potpunosti posvetio Raskoljnikovu
kojega njeguje i razumije kao malo dijete, iako ga nita izravno ne pita. U to
vrijeme su svi poeli komentirati ubojstvo, u prvi mah su optuili soboslikare
koji se u vrijeme ubojstva nisu ni nalazili u zgradi otili su neto pojesti!
Dok je Raskoljnikov bio u krevetu posjetio ga je Luin, a Raskoljnikov je
sluajui komentar na pismo njegove majke rekao: "Tornjajte se dovraga!"
Luin je bio olienje svega to je Raskoljnikov prezirao okrutan i krt prema
slabijima, ulizica prema nadreenima, a kad je rekao kako je najbolje imati
siromanu suprugu s kojom moe upravljati i koja e u svemu biti pokorna,
Raskoljnikov se zakune samom sebi da do vjenanja Dunje i ove spodobe
nee doi, jedino preko njega mrtvog. Jasno Luinu daje do znanja koliko ga
prezire i koliko nije zasluio obrazovanu i lijepu Dunju. Jo onako slab
pobjegao je iz sobe i lutao gradom, uao u neku krmu i za ankom je drsko
izazivao inovnika Zamjotova priajui mu o zloinu i izazovno ga gledajui u
oi. Navrh jezika mu je bilo da prizna: "A to ako sam onda ba ja ubio babu i
Lizavetu?!" Neki vrag mu nije dao mira i uao je u Aljoninu kuu i sobu gdje
se zbilo ubojstvo, provocirao je radnike koji su ureivali stan. "Pod je opran,
hoe li ga ofarbati?! Nema krvi?!" Otjerali su ga.
7

Na cesti je uo graju i pribliio se - zaprega s konjima je pregazila pijanog

Marmeladova. Raskoljnikov se zauzeo za nastradalog i pomogao da ga
odnesu u kuu. ena Katerina Ivanova bila je izvan sebe. Pop ga je
ispovijedio okrvavljenog. Dirljiv prizor kada ena pomae muu, a pop moli
da mu oprosti. "Ma ta je pijanica zapila sve to je imala...upropastio mi je
ivot! Hvala Bogu to umire. Bit e manje tete!" Govorei to, ona je davala
sve od sebe kako bi mu mu olakala posljednje trenutke. Na vratima se
pojavila ki iz prvog braka Sonja i Marmeladovu su zasuzile oi.
Raskoljnikov je zadivljen Sonjinom krhkom, mravom prilikom s predivnim
plavim oima. Dao je Katerini sav novac, tj. rublje to je imao (koje je dobio
od majke) i rekao da on snosi trokove sprovoda, iako zna da vie nema od
ega ivjeti. Kad je odlazio mala sestrica je dotrala i rekla da Sonja pita za
adresu.
Vrativi se kui doekale su ga majka i sestra vritei od uzbuenja. "Ali on
stajae kao mrtav... nije ni ruke podigao da ih zagrli - nije mogao." Sruio se
u nesvijest. Razmihinih je smirivao Puljheriju i Dunju, uvjeravao da mu nije
nita, valjda groznica koja e proi.

TREI DIO
Razmihin je nagovorio Dunju i majku neka odu u svoj iznajmljeni stan, a on
e se pobrinuti za Raskoljnikova. Raskoljnikov je samo uspio rei da je Luin
podlac i da se on kao sin i brat protivi vjenanju. "Ili on ili ja!" Razmihinih je
Raskoljnikovljevu majku i sestru pratio do stana umirujui ih. Bio je pijan jer
se upravo vratio s tervenke, ali se na prvi pogled zaljubio u visoku,
tamnoplavokosu, ponosnu i naoitu Dunju koja je bila nalik svom bratu, a
jedina nepravilnost na njenom licu bila je prkosno isturena brada koja joj je
davala peat prkosne osobnosti. Obeao je da e doi s lijenikom
Zosimovim i odrao obeanje.
Luin im je poslao pismo i dogovorio sastanak s Dunjom i majkom pod
uvjetom da Raskoljnikov ne bude tamo. Dunja i mati su se tome usprotivile.
Sutradan se Raskoljnikov naao s njima, ali je razgovor svejedno zapinjao,
majka nije mogla prepoznati sina i njegovu odvratnost prema Luinu, on se
suprotstavljao sestrinoj svadbi, ali Dunja je o tome eljela odluiti sama....
Tada u sobu uleti, odjevena sukladno svom zanatu, Sonja da pozove
Raskoljnikova na pokop - svi se zbune, a Raskoljnikov se rastri oko nje
upoznavi ju sa svima, majci je sve to bilo sumnjivo. Sonja je ponizna
kranka koja esto moli iz Biblije i duboko vjeruje u Boga, a prostituira se jer
je ruska ena koja se , kao i Dunja udajom za Luina, rtvuje zbog svoje
obitelji. ivi u stanu gluhonijemih krojaa i tamo obavlja posao znajui da
8

radi zloin nad svojim tijelom. Sonja nije smjela ivjeti u istom stanu s ocem,
maehom i njenom djecom jer su susjedi protestirali ne elei u svojoj blizini
prostitutku. Jedna ju je susjeda prijavila pa je Sonja dobila sramotnu utu
knjiicu i iselila se iz te zgrade. Pred Puljherijom i Dunjom osjea se
malenom, jadnom, zna kako joj nije mjesto meu estitim enama i posve je
zbunjena, a Raskoljnikov ju hrabri jer su oboje zloinci on je ubojica, a ona
prodaje vlastito tijelo.
Raskoljnikov je Razmihinu otkrio kako je i on zalagao neke predmete kod
stare lihvarice i Razmihin ga je uputio k prijatelju Porfiriju Petroviu, veoma
inteligentnom isljedniku koji zna da je Raskoljnikov ubojica, ali za to nema
dokaza. Porfirij se pokazao smirenim lukavcem te je alama i pitanjima
provocirao Raskoljnikova. Samo su jo njega i ekali, jer su na zamotuljcima
kod starice nali napisano i njegovo ime, raspitivao se i o smrti Marmeladova.
Zatim se inspektor kao sluajno
zainteresirao za filozofski lanak
Raskoljnikova objavljen u "Periodinoj besjedi" u kojem je Raskoljnikov izloio
teoriju o obinim i neobinim ljudima koji vuku svijet pa im se moe
oprostiti ak i zloin ako to znai napredak ovjeanstva. Porfirij je to
povezao sa psihikim stanjem zloinca u trenutku zloina (Raskoljnikovu se
inilo da mu je Porfirij namignuo). Na kraju ga je ak pitao je li vidio
soboslikare one noi - Raskoljnikov se nije dao prevariti, a Razmihin se
razbjesnio na Porfirija.
Raskoljnikov stalno razmilja i preispituje svoj in. "Vrlo vano za babuskaru!"
- mislio je uzrujano i prestraeno. Moda sam tu i pogrijeio, ali nije sad to
vano. To je bila tek bolest... Htio sam to prije preskoiti granicu.. nisam
ubio ovjeka nego naelo! Naelo sam zaista ubio, ali nisam prekoraio
granicu, nisam, ostao sam na ovoj strani Majka, sestra, koliko sam ih volio!
Zato ih sada mrzim, ne trpim ih u svojoj blizini.... Grliti je i misliti: Kad bi ona
znala... pa da joj kaem?! O kako sad mrzim tu babuskaru! Mislim da bih je i
po drugi put ubio kad bi oivjela! Sirota Lizaveta! Zato se ona morala tamo
zatei? udno je ipak zato na nju i ne mislim, ba kao da je nisam ni ubio!
Lizaveta! Sonja! Sirotice moje krotkih oiju.. ..Mile moje!"
- ovaj je komentarjedan od vanijih odrednica romana, obrazloenje
njegova
postupka
i
pojava
unutranjeg
monologa
inae
karakteristinog za moderni roman, kao to je i opis sna
karakteristian za razdoblje moderne
Zaspao je u bunilu, sanjao da udara babu sjekirom, a cijelo je predsoblje bilo
puno ljudi. Kad se probudio kraj kreveta je sjedio nepoznati ovjek - bogati
Dunjin oboavatelj i bivi poslodavac, Svidrigajlov. Slijedio je Dunju i majku te
Luina i shvatio gdje ivi Rodio, Dunjin brat.
ETVRTI DIO
9

Svidrigajlov je mu sad pokojne Marfe Petrovne koji je pokuao napastovati

Dunju kad je radila u Marfinoj kui kao guvernanta. Raskoljnikov ga je htio
otjerati, ali mu je ovaj ponudio 1000 rubalja za Dunjeku bez ikakvih
protuusluga. Raskoljnikov je bio izvan sebe, a Svidrigajlov neobino hladan i
miran. Otkrio je da je Marfa oporuno ostavila Dunji 3000 rubalja i neka se ne
udaje za Luina jer je nitkov! Na izlazu ga je vidio Razmihin.
U svratitu majke i Dunje sastaju se Luin, Razmihin i Raskoljnikov. Luin je u
unoj raspravi napao Raskoljnikova i pozvao se na svoju velikodunost
prema "ozloglaenoj" djevojci i siromanoj majci koje je htio spasiti od
neimatine. Dunja je pobjesnila i zajedno s bratom otjerala iznenaenog
Luina. Luin je ak zatraio da mu vrate novac za trokove puta.
Raskoljnikov se odmah zatim oprata od majke i sestre i taj oprotaj izgleda
konaan. Razmihin ga je pokuao zaustaviti, ali Raskoljnikov ga je nijemo
gledao, pogled mu je prodirao u duu. Odjednom se Razmihin lecne.. Neto
udnovato kao da je prostrujalo izmeu njih... Nekakva misao proleti kao
kakav nagovjetaj, neto uasno runo, to su obojica shvatila. Razmihin
problijedi kao krpa. "Razumije li sad? - upita Raskoljnikov a lice mu se iskrivi
od bola. Vrati se k njima i uvaj ih uvijek!" Iznenada se okrene i ode.
Od te veeri Razmihin im je postao sin i brat.
Raskoljnikov je poao Sonji koja se oduevila kad ga je vidjela. On ju je
ispitivao o njezinu ivotu, bio je ganut njezinim izgledom, sudbinom i
rtvovanjem za dobrobit svoje obitelji (iako joj maeha i njena djeca nisu ni u
kakvom krvnom srodstvu), pitao ju je vjeruje li u Boga i kako on moe
dopustiti takvu bijedu, natjerao ju je da mu ita Bibliju - uskrsnue Lazarovo,
itavo vrijeme osjeajui kako mu se vraa elja za ivotom, kako se nazire
smisao svega i kako se neto budi u njemu. Rekao joj je da je danas raskrstio
sa sestrom i majkom. "Sad imam samo tebe. Hajdemo zajedno... Oboje smo
prokleti, pa emo dalje zajedno!" Ako sutra opet doe, rei e joj tko je ubio
Aljonu i Lizavetu Sonja je bila zaprepatena i zbunjena i preplaena.
Raskoljnikov je poao Porfiriju koji mu je natuknuo kako ga eli ispitati. Porfirij
ga je u aljivom tonu doveo do ludila i Raskoljnikov je zavikao kako mu to ne
doputa: "Uhapsite me ako elite, ali nemojte se poigravati sa mnom. Porfirij
je znao da je Raskoljnikov odlazio babi, da je pitao za krv. Porfirij mu je
obeao iznenaenje, ali u jednom trenutku ue Nikolaj, soboslikar s
priznanjem da je on ubojica, a Porfirij se zbunio. Raskoljnikov je doao sebi i
uzvratio mu:"Neete mi pokazati ono nae malo iznenaenje?!" Nikolaj kao
vjerski fanatik eli platiti za nepoinjeni zloin kako bi Bog oprostio zloincu.
10

Isljednik Petrovi zna da soboslikar nije ubojica, ali ga mora uhititi zbog
priznanja.
U svo podstanarskom stanu, u trenutku kad je htio izii , otvorila su se vrata i
pojavio se ovjek koji mu je na ulici apnuo da je ubojica. "kao da je iznikao iz
zemlje". Raskoljnikov se sledio. No, ovaj mu se stane ispriavati to ga je
krivo optuio Profiriju jer je vidio Raskoljnikova onu veer u Aljoninoj zgradi
kad je izveo prdstavu pred stanarima i pazikuama, a on je obrtnik - krznar,
iz iste vee i nije htio da Raskoljnikov proe nekanjeno. (On je bio to
iznenaenje o kojem je Porfirij priao, stajao je iza vrata i uo razgovor, no
kad se Nikolaj pojavio, pokajao se i doao u stan ispriati se.) "Oprostite mi
zbog klevete i zloe." Raskoljnikov je izaao iz sobe bodriji nego ikad. "Sad
emo se jo ogledati", ree smjeei se pakosno.
PETI DIO
Luin se nije predavao i u glavi je smiljao osvetu Raskoljnikovu. ivio je u
sobi sa studentom Lebezjatnikovom (koji je imao moderna naela - ivot u
komuni, ena moe varati mukarca jer mu nije rob....) i poslao ga po Sonju
kojoj je velikoduno dao 10 rubalja pravei se duebrinikom, ali joj je
skriveki gurnuo u dep presavijenih 100 rublji kanei je optuiti pred svima
kako mu je Sonja ukrala novac. Lui je htio okaljati Sonju kao lopova i
Raskoljnikova pred Dunjom i majkom te vratiti izgubljeno povjerenje. Sreom
je na dai (obredu u ast pokojnika) pred raskalaenom gomilom koja uope
nije dola oplakati Marmeladova, nego najesti se, Lebezjatnikov iznenaen
Luinovim postupkom izrekao je pravu istinu, ne znajui ni sam Luinove
porive. Sonja je dokazala svoju nevinost.
Sve to nije sprijeilo Sonjinu maehu Katerinu Ivanovu da se poupa zbog
Sonje s gazdaricom Njemicom koja se pravila dama i smjeno govorila ruski.
Raskoljnikov je odluio Sonji priznati zloin. Dok joj je s mukom govorio,
onako nemona, podsjetila ga je na Lizavetu. Na poetku govorio joj je o
nesretnoj sudbini njegove obitelji. Ja sam im bio jedina uzdanica. Studirao
sam, ali se nisam mogao uzdravati pa sam privremeno prekinuo studij. Ali,
sve da sam se i nastavio tako kolovati, mogao sam se nadati da u za deset
dvanaest godina (kad bi se prilike popravile) ipak postati nekakav profesor
ili inovnik, s tisuu rubalja plae Govorio je kao da je sve to nauio
napamet. No, Sonja je shvatila da to nije pravi razlog zloina. I tada
Raskoljnjikov zapone pravu ispovijest i otvori napokon du Ree joj, kako se
moda ipak mogao uzdravati za vrijeme studija, no da se upravo
raspakostio. I svidi mu se kako je dobro odabrao tu rije. Zavukao sam se
11

kao pauk, u svoj kut. Pa bila si u onom mom brlogu, vidjela si i sama Zna li
ti Sonja, da nizak strop I tijesna sobica pritiu um i duu? () po cijele dane
nisam izlazio i nisam htio raditi
Najvolio sam leati i razmiljati. I neprestano sam razmiljao () Tada sam
se, Sonja, dosjetio nastavi on zaneseno da vlast moe zadobiti samo onaj
tko se usudit sagnuti se i uzeti je u svoje ruke () Tada sam doao na jednu
misao, prvi put u ivotu, na koju jo nitko nikad prije mene nije nadoao!
Nitko! Odjednom mi je sinulo, jasno kao sunce: kako to da se nitko dosad nije
usudio niti se usuuje, prolazei pored sve te besmislice, zgrabiti naprosto
sve za rep I baciti do vraga! Ja Jas am poelio odvaiti se i ubio sam samo
sam poelio da se odvaim, Sonja, eto, to je bio svemu razlog!
Nisam ubio radi toga da pomognem majci kojeta! Nisam ubio ni radi toga
da se domognem sredstava i vlasti pa da postanem dobrotvor
ovjeeanstva! Jednostavno sam ubio; radi sebe sam ubio, samo radi sebe
Shvati me, kad bih opet iao tim istim putem, moda se nikad vie ne bi
latio ubojstva. Neto sam drugo morao doznati, i to to prije doznati, jesam li
gnjida kao i svi, ili sam ovjek? Hou li moi preskoiti zapreku ili neu? Hou
li se odvaiti da se sagnem i uzmem ili neu? Jesam li puzav stvor ili imam
pravo
Ja sam sebe ubio, a ne babu!
( Krenuo je svjesno poiniti zloin, nije se ak elio domoi novca: Nisam
ubio radi toga da se domognem sredstava i vlasti pa da postanem dobrotvor
ovjeanstva! dakle, njegovi razlozi nisu bili ovjekoljubivi nikome nije
elio materijalno pomoi pa ni sebi, tj. nije uistinu htio postati dobrotvor
ovjeanstva nego je ubio samo radi sebe i bez opravdanog uzroka (bez
kazuistike). Jednostavno sam ubio; radi sebe sam ubio, samo radi sebe...
Neto sam drugo morao doznati, neto drugo me je guralo naprijed: morao
sam tada doznati, i to to prije doznati, jesam li gnjida kao svi, ili sam
ovjek? Raskoljnikov eli doznati moe li ubiti bez grinje savjesti i
pripada li doista neobinim ljudima sutranjice za koje ne vrijede
zakoni jer e napraviti ope dobro cijelom ovjeanstvu. Istovremeno shvaa
da je obian ovjek koji vie ne bi ubio nikoga kad bi doao u slinu
situaciju te se ne moe izjednaiti s Napoleonom i slinim voama. elio je
provjeriti svoju teoriju
o malobrojnim viim ljudima poput
Napoleona, koji imaju pravo na zloin iz plemenitih pobuda, odnosno
dobiti odgovor na pitanje moe li se on sam ubrojiti meu te ljude
(doznati, jesam li gnjida kao i svi, ili sam ovjek). Raskoljnikov
12

shvaa da je obian smrtnik koji se kaje zbog ubojsta ve samim time to se

poeo pitati i ispitivati ima li pravo prigrabiti vlast, odnosno ubiti, ili nema: I
im sam se dane i dane muio pitanjem : bi li Napoleon to uinio ili ne bi,
onda znai da da sam ve jasno nasluivao da nisam Napoleon. Raskoljnikov
pati od Napoleonova kompleksa i eli sebi dokazati kako moe i ubiti, a da se
zloin ne kosi s njegovom religioznou.)
Ustani!" i epa ga za rame, a on se pridigne gledajui je gotovo u udu.
Idi sad odmah to prvog raskrija, stani, pokloni se, poljubi najprije zemlju
koju si oskrvnio, a onda se pokloni cijelom svijetu, na sve etiri strane, i reci
svima, na sav glas: "Ubio sam!" Pa e ti Bog opet vratiti ivot. Hoe li?"
Znao je da ona misli na robiju, da prihvati kaznu prema drutvu i iskreno se
pokaje pred Bogom.Dala mu je drveni krii neka ga objesi oko vrata.
Raskoljnikov je u sebi odluio predati se, priznati zloin, okajati svoje grijehe,
ii na robiju i vratiti se kao dostojanstven novoroeni ovjek.
Katerina Ivanova je imala histerian napadaj zbog slbih ivaca i tuberkuloze,
odvukla je djeicu na cestu jer ju je gazdarica istjerala iz stana, i pjevala,
tjerala ih da pleu i prosila novac, otila je ak do nekog generala. Umrla je u
hropcu na cesti okruena znatieljnom gomilom. Raskoljnikovu je priao
Svidrigajlov obavjestivi ga da je preuzeo brigu o malianima i Sonji i da e
tako utroiti onih 10000 rubalja namjenjenih Dunji. Na Raskoljnikovljevo
zaprepatenje izrekao mu je iste rijei koje je Raskoljnikov izrekao Sonji. I
Svidrigajlov mu je priznao da stanuje u stanu gluhonijemik krojaa, tik do
Sonje i da je prislukivao njihov razgovor. "Pa rekao sam vam da emo se nas
dvojica jo zbliiti!" Sad ga je imao u aci.

ESTI DIO
"Za Raskoljnikova su poeli udni dani: kao da ga je odjednom obavila magla
i zatoila u bezizlaznu, munu osamljenost. Kad se poslije, ve mnogo kasnije
prisjeao tih dana, poimao je da mu se svijest gdjekad mutila i da je tako
bilo, uz stanovite prekide, sve do konane katastrofe. Na mahove ga
obuzimao bolestan i muan nemir to je prelazio ak u panian strah."
Najvie ga je muio Svidrigajlov.
S Razmihinom se oprostio i ponovio mu da ga Dunja voli i neka mu uva
majku i sestru, a Razmihin mu je uzvratio kako mu je sada sve jasno, zna da
je Raskoljnikov nevin jer mu je Porfirije sve razjasnio. Raskoljnikov je u dvojbi
- to Porfirij sprema?
13

I zaista, inspektor mu je sam doao na vrata. Ispoetka je hinio da mu se

doao ispriati zbog neugodnosti to mu je zadao, ali je onda na svoj stari
lukavi nain poeo rekonstruirati zloin i psiholoki portret poinioca. Nikolaj
pripada ruskoj sekti RASKOLNIKA koji su rado prihvaali na sebe patnju. "Ne,
dragi moj Rodione Romanoviu, nije Nikolaj nita kriv! Posrijedi je fantastino,
mrano nedjelo, suvremeno, sluaj naeg doba kad se smutilo ljudsko srce ...
ubio je, a sam sebe smatra za potena ovjeka, ljude prezire, ponaa se kao
kakav aneo, ne dragoviu moj, nije Nikolaj nita kriv!" Raskoljnikov je samo
zadrhtao kao da ga je neto presjeklo. "Pa tko je onda ubio?" ne odoli da ne
upita jedva diui. "Kako tko je ubio? ponovi Porfirije i ba kao da nevjeruje
svojim uima, kae: Pa vi ste ih ubili Rodione Romanoviu! Vi ste ih ubili...
Doda gotovo aptom, duboko uvjerenim glasom." Raskoljnikovu su se
oduzele noge. Pokuao se pobuniti, ali ga je ovaj proitao. Predloio mu je da
se sam prijavi pa e mu smanjiti kaznu, a cijeli ivot je pred njim. "Smanjit e
mi kaznu...nasmijao se." Porfirij mu je dao rok od par dana i obeao da ga do
tada nee prijaviti.
Raskoljnikov je pohitao do Svidrigajlova. Naao ga je u nekom bijednom
svratitu, a ovaj je pak bio raspoloen i priao mu o dogodovtinama iz ivota
(zavoenje siromanih maloljetnih djevojaka, o svojoj mani - neutaivoj gladi
za enama), pokazao se u svjetlu razuzdanog i perverznog ovjeka.
Raskoljnikov mu je zaprijetio da e ga ubiti bude li dirao Dunju. Svidrigajlov
ga se jedva otarasio i poao na ugovoreni sastanak s Dunjom. Prethodno joj
je napisao pismo u kojem joj je natuknuo o bratovom zloinu. Ona je
usplahireno dola na mjesto sastanka, a on ju je, kujui u glavi plan,
namamio u dobro izolirani stan zakljuavi za njom vrata. Znao je da je
sudbina njezine obitelji u njegovim rukama - ponudio joj je da e uvati tajnu,
a zauzvrat e joj biti "rob" do kraja ivota. Dunja se istrgla i izvadila pitolj,
pucala je samo jednom, ali ga je samo okrznula. Svidrigajlov opinjen
Dunjom polako joj se pribliio i rekao neka pokua jo jednom, no ona je
bacila oruje, a on ju je zagrlio. Dunja ga je zamolila neka ju pusti.
"Ne voli me dakle? tiho priupita.
Ne. I ne bih mogla? Nikad?
Nikad. - apne Dunja. Svidrigajlov slomljeno spusti ruke, pustivi ju da izae."
Svidrigajlov se oprostio od Sonje, ostavivi njoj i Dunji sav svoj i Marfin
novac. Uao je u neko svratite i pokuao zaspati, ali mu san mu nije dolazio
na oi. Na poslijetku je izaao i spustio se do Male Neve (most). Straar ga je

14

mucajui htio potjerati, ali Svidrigajlov uzme pitolj i napne ga. "Ovdje vam
nema mjesta.
E, pa brate moj, svejedno. Mjesto je dobro i ako te budu to pitali, reci im
da sam otputovao u Ameriku." I ubije se.
Raskoljnikov se oprostio od majke, ne rekavi joj nita, zatim od sestre kojoj
je bilo teko, ali oprostila mu je u svojoj bezuvjetno ljubavi i zagrlila ga.
Pobjegao je od Dunje i uinio na ulici kako mu je Sonja rekla: kleknuo je
nasred trga, poklonio se i poljubio prljavu zemlju, sav proet nasladom i
sreom. Ljudi su se smijali mislei da je pijan. Malo dalje od njega stajala je
Sonja, i tada je shvatio da e ostati s njom do kraja.
Uao je u policijsku postaju i naletio na Porfirija Petrovia koji ga je ugodno
primio, nije mogao priznati zloin i izaao je van. No, tada je ugledao Sonju
na ijem licu je ugledao slabaan smijeak. Vratio se i rekao: "Ja sam onda
ubio sjekirom onu staru inovniku udovicu i njezinu sestru Lizavetu." I
Petrovi zine. Sjatie se ljudi sa svih strana.
EPILOG
Zbog olakotnih okolnosti (sam je priznao zloin za koji je drugi ve okrivljen,
nije kanjavan, potpomagao je studenta bolesnog od tuberkuloze, pokopao
siromanog Marmeladova) dobio je samo osam godina Sibira. Porfirij je
odrao obeanje. Majka mu je oboljela i umrla vjerojatno znajui za stranu
istinu, Dunja se udala za Razmihina, a Sonja je s njim pola u Sibir.
Raskoljnikov je utke radio i svi su ga kanjenici mrzili. Teko se razbolio i
Sonja je pismom javila Dunji da lei u zatvorskoj bolnici. No, nije se razbolio
od tekog rada i posne hrane - razbolio se od povrijeenog ponosa. Stidio se
to je on, Raskoljnikov, propao tako glupo i slijepo, to se mora poniziti i
pokoriti pred besmislom. "Kad bi mu bar sudbina poslala kajanje... Ali, nije se
kajao zbog svog zloina.... Eto to je jedino on drao za svoj zloin: samo to
to nije uspio i to je sam.
Nije shvaao kako su svi kanjenici zavoljeli Sonju (posredovala je u slanju
pisama i posjetama kanjenika), svima se osmjehivala. Za bolesti je opet u
bunilu sanjao o propasti svijeta i nekolicini odabranih koji su preivjeli. Bolno
se prisjeao tog sna. Jednom je ugledao Sonju kod bolnikog ulaza "kao da ga
je neto ujelo za srce", brzo se odmakao od prozora. Sonja se razboljela i
neko vrijeme nije dolazila. Raskoljnikov se uznemirio i stalno raspitivao za
nju. Poslala mu je pismo pisano olovkom - srce mu je tako snano tuklo dok je
itao, neto se u njemu prelomilo.
15

Sjedio je pokraj rijeke, ona je sjela do njega, straar ih nije gledao. "Nije ni
sam znao kako se to dogodilo, ali najednom kao da ga je neto zgrabilo i
bacilo do njenih nogu. Plakao je i grlio joj koljena. Ona se u prvi mah strano
prepala i problijedila kao krpa. Skoila je s mjesta i zagledala se u nj drui.
Ali, zaas, u isti tren sve pojmi. U oima joj zasja beskrajna srea. Pojmila je i
vie nije sumnjala da ju on voli, da je napokon doao taj as... Uskrsnula ih je
ljubav, srce jednog mrsilo je u sebi neiscrpne izvore ivota za srce drugog."
Nikad do tada nije u ruke uzeo Evanelje koje mu je Sonja dala (nikad ga nije
optereivala vjerom), ali ga je sad otvorio. Sedam godina im se inilo kao
sedam dana. Bili su sretni.

Zloin i kazna izdan je 1866. godine u asopisu Ruski vjesnik.

Smatra se jednim od najveih djela ruske knjievnosti.

16