Introverti njihov utjecaj na kulturu

Mahatma Gandhi, William Shakespeare, Franz Kafka i Albert Einstein su samo neki
primjeri introvertiranih osoba i svaki od njih je u svoje vrijeme na razliite i, sebi svojstvene
naine, utjecao i oblikovao kulturu. Dok je kljuna razlika izmeu njih nain na koji
prikupljaju energiju; ekstroverti dobivaju energiju iz svoje okoline i drutva, a introverti crpe
energiju sami okupljeni svojim mislima, ipak su neke od vanih razlika kreativno izraavanje
i procesi promiljanja i stvaralatva.

Budui da se danas u drutvu oekuje karizmatinost, priljivost, energinost i brzina,

biti introvert i nije toliko poeljno. Tako je nastava u kolama organizirana u skladu s tim
zahtjevima drutva. Stoga se oekuje rad u grupama, trenutno javljanje i sudjelovanje u
aktivnostima. Kljuna karakteristika kod introvertiranih osoba jest da im je potrebno vrijeme
da promisle o odreenom pitanju, da sagledaju neki problem sa svih strana. Njima nije
dovoljno samo povrno se dotaknuti nekog problema. Zbog toga su razloga, prema
istraivanjima, introverti bolji menaderi, kao to je, primjerice, Bill Gates. Uz to, iako se
bolje izraavaju kroz pisanu rije, mnogi introverti su bili voe i glas ljudi, naroda. Tako se
Gandhi zalagao za osnovna ljudska prava Indijaca, Majka Terezija je bila glas beskunika i
nemonih, Martin Luther King je bio jedan od najveih voa za prava crnaca. Druga kljuna
karakteristika, prema Susan Cain i njezinoj knjizi Tiina, jest samoa. Doza samoe je
uvijek potreba za stvaralatvo, a u sluaju introverata, moda i u veoj koliini. Zbog elje za
samoom, esta su kriva promiljanja da su introverti stidljivi i nedrutveni. Kao to sam i
sama iskusila taj osjeaj da me nazivaju nedrutvenom jer sam radije ostajala kui itajui
knjige ili odbijala izai van s drutvom jer nisam imala energije za razgovor. No, introverti
osjeaju potrebu za kreativnim izraavanjem, a samoa im je potrebna da bi organizirali svoje
misli, ideje, sami lake izrazili svoje osjeaje. Vode se naelom priaj manje, sluaj vie te
na taj nain promatraju okolinu, drutvo oko sebe i dolaze do ideja za izraavanje svoje mate.
Stoga se najee pronalaze u zanimanjima kao to su pisci, slikari ili fotografi. Tako su neki
od poznatijih primjera introvertiranih umjetnika Lewis Carroll koji je svoju matu i
kreativnost izrazio u djelu Alisa u zemlji udesa, Virginia Woolf koja je imala utjecaja na
feminizam, Vincent van Gogh je ostavio traga u slikarstvu i umjetnosti, Edgar Allan Poe je
inspirirao A. C. Doylea, pisca Sherlocka Holmesa.

Tako, koliko god grupni rad i aktivnost na satu olakavaju profesorima i uenicima,
toliko i onemoguuju individualno izraavanje i samostalno razmiljanje. Da bi se stvarala
raznolikost u knjievnosti, slikarstvu ili bilo kojem drugom obliku umjetnosti, vano je
dopustiti i osigurati introvertima slobodu da budu ono to jesu, slobodu da provedu vrijeme u
samoi razmiljajui i matajui, da provode vrijeme razgovarajui o vanim temama i da
stvaraju i kreiraju svoje vizije. Introverzija nije neto to se treba izlijeiti, i ekstroverti i
introverti mogu biti podjednako kreativni, inteligentni i uspjeni u umjetnosti, znanosti,
medicini i mogu ostaviti svoj utisak na kulturu, samo ako se ne potiskuje njihov proces
razmiljanja i brzina stvaranja ideja.