Peter Burke - to je kulturalna povijest?

Uvod
- kulturalna povijest ponovno je "otkrivena" sedamdesetih godina 20. stoljea
- knjiga pokuava spojiti dva pristupa: 1. onaj usredotoen na unutarnje rjeavanje neprekidnih
problema unutar same discipline kulturalni povjesniari prikupljaju one dijelove povijesti koje
drugi povjesniari nisu u stanju vidjeti! i 2. onaj i"vana# kao odgovor na pitanje to povjesniari
daju vremenu u kojem $ive javlja se poveano "animanje "a vrijednosti kojih se dr$e pojedine
grupe na pojedinim polo$ajima u pojedinim ra"dobljima!
- rije "kultura" u dananjem sve vremenu sve vie koristi# tako da je sve te$e shvatiti to se sve
podra"umijeva pod kulturom
- teko je odrediti i to je to kulturalna povijest to pitanje 1%&'. postavlja (arl )ampercht!
- pitanje metoda kulturalne povijesti - npr. intuitivno *akob +urckhardt! - neki svoj rad "ovu
traganjem "a smislom# neki tra$e prakse i repre"entacije - neki opisuju# neki kulturalnu povijest
predstavljaju kao priu
- svima im je "ajednika "aokupljenost simbolikim i njegovom interpretacijom
- epigram *eana-,aula -artrea ",remda kulturalna povijest nema svoju bit# ima svoju vlastitu
povijest."
- +urke u knji"i kulturalnu povijest kulturalne povijesti tumai tako da se prema njoj odnosi kao
prema primjeru kulturne tradicije koja se stalno mijenja i prilago.ava novim okolnostima
va$nost njemake tradicije# ra"like i"me.u britanske i amerike# /rancuska tradicija koja
i"bjegava rije "kultura"# ve koristi pojmove kao to su civili"acija i mentalitet!
- /rancuski povjesniari okupljeni oko asopisa 0nnales# poredani po generacijama i podrujima
istra$ivanja: 1arc +loch# )ucien 2ebvre povijest mentaliteta# sen"ibiliteta!# 2ernand +raudel
povijest materijalne kulture!# *ac3ues )e 4o//# 5mmanuel )e 6o7 )adurie# 0lain 8orbin
povijest mentaliteta# socijalna imigracija!
- pokreti esto "avravaju jer su ih istisnuli takmaci - novi pristupi "asnovani na starim pokretima
1
1. Velika tradicija
- u 9jemakoj se pojam "kulturalna povijest" koristio pred vie od 200 godina (ulturgeschichte!
- u 1%. stoljeu rije kultura se sve vie rabi u :elikoj +ritaniji 1atthe; 0rnold 1&%<. "8ulture
and anarch7"!# -0= 5d;ard >7lor 1&'1. ",rimitive culture"! i 9jemakoj koju u
sedamdesetim godinama 1%. st. potresa "rat kultura"# (ulturkamp/!# dok 2rancu"i radije koriste
pojam civili"acije
? /a"e kulturalne povijesti:
1. (lasina /a"a - velika tradicija
2. /a"a "socijalne povijesti umjetnosti" - u @0im godinama 20og stoljea
@. otkrie povijesti popularne kulture u <0im godinama 20og stoljea
?. "nova kulturalna povijest"
(lasina povijest kulture
- obuhvaa ra"doblje od 1&00. - 1%A0.
- /ra"a engleskog kritiara 2.6. )eavisa - rije je o "velikoj tradiciji"
- ona ukljuuje djela "(ultura renesanse u Btaliji" *acoba +urckhardta 1&<0.!# "*esen srednjeg
vijeka" *ohana Cui"inge 1%1%.!# ":ictorian 5ngland" 4.1. Doung - povjesniar je slikar
"portreta vremena"
- povjesniare kulture osobito "animaju pove"anosti me.u ra"liitim umjetnostima# koje onda
ra"matraju kro" odnose tih umjetnosti# i njihov odnos prema duhu vremena Eeitgeist!
- njemaki povjesniari piu "povijest svijesti" 4eistesgeschichte! - "itaju" umjetnika djela
kako bi prouavali kulturu vremena u kojem su nastali
- tako ire ideju hermenautike# koja se prvotno odnosila na interpretaciju biblijskih tekstova# ali
sad obuhvaa i interpretaciju arte/akata i djela
- +urckhardt Fvicarac! u svom radu obuhvaa iroko ra"doblje - "od stare 4rke preko ranog
kranstva i talijanske renesanse..." - posvetio je malo po"ornosti doga.ajnoj povijesti
save"nitva# politika previranja# ratovi!# evocirao je neku kulturu i" prolosti i isticao ono
"ponavljajue# konstantno i tipino" u njoj - na temelju umjetnikih djela nekog ra"doblja daje
generali"acije
- u "(ultura renesanse u Btaliji" opisuje individuali"am# takmiarstvo# /ilo"o/iju# politiku
renesansne Btalije dakle individualnost pojedinca u to vrijeme!# dok u ",ovijest grke kulture"
naglaava sukob individualca sa "ahtjevima koje mu postavlja drutvo
- Cui"inga 9i"o"emac! obra.uje iroko povijesno i geogra/ski# od stare Bndije do Eapada# od
2rancuske 12. st. do 9i"o"emske 1'. st.
- u eseju objavljenom 1%2%. ka$e da je "glavni doseg povjesniara kulture portretirati kulturne
obrasce" - opisivanje karakteristinih misli i osjeaja vremena i njihovu uklopljenost u
umjetnika djela# a obrasce nala"i prouavajui teme# simbole# osjeaje i oblike
- u "*esen srednjeg vijeka" koja se bavi $ivotnim idealima npr. vitetvo! primjenjuje ta naela
- "akljuuje da je to vrijeme bilo vrlo rituali"irano
- imao je mor/ologijski pristup cjelina sastavljena od manjih dijelova# koji se "asebno
prouavaju! - bavio se stilom cijele kulture# ali prouavao i stilove pojedinanih slika i stihova
2
- ka$e da je povijest koja oblikuje ideju o nekom vremenu ne vrijedi ako ne prika$emo ljude koji
su u tom vremenu $ivjeli i radili
Od sociologije do povijesti umjetnosti
- 1aG Heber ",rotestantska etika i duh kapitali"ma" 1%0?.! anali"ira kulturne korijene
ekonomskog sustava u 0merici i Eapadnoj 5uropi - kulturalno objanjenje ekonomskih promjena
- protestantska etika akumulacija bogatstva i po$rtvovan rad!
- 9orbert 5lias "I procesu civili"acije" 1%@%.! opisuje ono to na"iva "drutveni pritisak na
samokontrolu" kro" obiaje ponaanja "a stolom
- 0b7 Harburg - ne mari "a akademsku karijeru - cilj mu je bio pridonijeti opoj ""nanosti o
kulturi" (ultur;issenscha/t! - cijenio je +urckhardta i njegove "nepogreive intuitivne
generali"acije" - "aokupljen je klasinom tradicijom - usredotoava se na kulturne i perceptivne
sheme# ili na /ormule# geste koje i"ra$avaju pojedine emocije
- ideja sheme se poka"ala stimulativna "a povjesniare kulture - (arl ,opper tvrdi da je
nemogue ispravno promatrati prirodu# a pritom ne imati hipote"u "a provjeru kojom mo$emo
vidjeti obra"ac# a ne "brku
- povjesniari knji$evnosti: 5rnst-6obert 8urious "5uropska knji$evnost i latinsko
srednjovjekovlje"
- Hilliam >indall - studija o *ohnu +un7anu - primjer studije tekstova usredotoenih na shemu
- 5rnst 4obrich "Jmjetnost i ilu"ija" 1%<0.! - najpotpunije je ra"vio ideju kulturne sheme
- 0b7 Harburg oko sebe okuplja grupu "nanstvenika# to je je"gra budueg Harburg instituta
- me.u pripadnicima su: 5rnst 8assierer /ilo"o/! "2ilo"o/ija simbolikih oblika" i povjesniari
umjetnosti 2rit" -aGl# 5dgar Hind i 5r;in ,ano/sk7
:elika dijaspora
- 5r;in ,ano/sk7 9ijemac# emigrirao u -0=! tvrdi da postoji pove"anost i"me.u arhitekture i
/ilo/o"ije
- dola"ak Citlera na vlast raselio je $idovske "nanstvenike# i posljedice toga su "a njihove "emlje
bile velike# kao i "a povijest kulture 5r;in ,ano/sk7# -aGl# Hind# 8assirer# 5rnst (antoro;ic"!
- u -0= je bio naglasak na "civili"aciji"# a ne na "kulturi" 8harles i 1ar7 +eard ">he rise o/
0merican civili"ation" 1%2'.! - predavanja o civili"aciji poinju se odr$avati "bog pokreta "9ova
povijest" u kojem sudjeluju radikalni povjesniari
- u amerikoj tradiciji "astupljenije je bilo istra$ivanje "povijesti ideja" - ,err7 1iller ">he 9e;
5ngland mind" 1%@%.!# kao i krug s *ohn Copkins -veuilita okupljen oko "*ournal o/ the
histor7 o/ ideas"# asopisa koji je pove"ivao /ilo"o/iju# knji$evnost i povijest interdisciplinaran!
- u :elikoj +ritaniji povijest kulture pie se i"van katedri povijesti: +asil Hille7 ">he
seventeenth-centur7 background" 1%@?.! - studija "misli epohe" kako bi dao podlogu
knji$evnosti toga doba
- i"nimke stavljanja povijesti ideja u prvi plan: 8ristopher =a;son ">he 1aking o/ 5urope"
1%@2.!# 0rnold >on7bee "-tud7 o/ histor7" 1%@?.-1%<1.! u vie sve"aka# koncentrirano na 21
3
ra"dvojenu "civili"aciju"
- velika dijaspora utjee i na britanske "nanstvenike - tako utjeu na 2rances Dates# koja koristi
varburijansku tehniku koritenja vi"ualnog doka"a kao povijesnog doka"a u svom prouavanju
okultnog
Kultura i drutvo
- u dijaspori je bilo i marksista koje su "animali odnosi i"me.u kulture i drutva# koji podi$u
svijest o tim odnosima u "emljama u koje su doli
- 8harles i 1ar7 +eard - u ">he rise o/ 0merican civili"ation" raspravljaju o irenju urbanih
vrijednosti i "stereotipnih mentalnih do$ivljaja"
- debatna grupa "-unda7 circle" kojoj pripadaju trojica 1a.ara koji su emigrirali u 5nglesku:
sociolog (arl 1annheim# 0rnold Causer# povjesiar umjetnosti 2rederick 0ntal# okupljeni oko
kritiara 4eorgea )ukacsa
- 1annheim - "anima ga sociologija "nanja# pristupa pitanju s povijesnog stajalita na primjer
prouavajui mentalitet njemakih kon"ervativaca!# $ali se na tekoe "prevo.enja" sociologije u
:eliku +ritaniju "bog kulturalnog otpora +ritanaca!
- 0rnold Causer - iri spo"naje do kojih je grupa oko "-unda7 circle"! dola knjigom "-ocijalna
povijest umjetnosti" - u kojoj kulturu ve$e s ekonomskim i drutvenim sukobom# po"ivajui se
na marksistike pojmove kao to su klasna borba i kri"a kapitali"ma
- 2rederick 0ntal ma.arski povjesniar umjetnosti! - kulturi prila"i kao i"ra"u# "odra"u" drutva
- njegovi su pristae bili 2rancis (lingender autor "0rt and the industrial 6evolution"!# 0nthon7
+lunt povjesniar umjetnosti!# *ohn +erger prila"i umjetnosti s drutvenog aspekta!
- mala grupa britanskih marksista koja je primala ideje novopridolica: 6o7 ,ascal pisao je o
socijalnoj povijesti knji$evnosti!# *oseph 9eedham "-cience and civilisation in 8hina"!
- nostalgiar "a starom "organskom "ajednicom :elike +ritanije# 2.6. )eavis ">he great
tradition" 1%?&.!# u kojoj govori o ovisnosti knji$evnosti o "socijalnoj kulturi i umijeu
$ivljenja"
- 6a7mond Hilliams ">he long revolution" 1%<1.! - socijalna povijest drame i i"ra" "struktura
osjeaja"
Itkrie naroda
- ideja popularne kulture :olkskultur! javlja se u 9jemakoj potraj 1&. stoljea
- od <0ih godina 20og stoljea akademski povjesniari prouavaju popularnu kulturu
- 5ric Cobsba;m povjesniar ekonomije i drutva! - ">he ja"" scene" 1%A%.! - prouava
gla"bu# publiku koja je slua# njenu poslovnu komponentu i politiki protest
- najutjecajnija studija u <0im "1aking o/ the 5nglish ;orking class" 1%<@.! 5d;arda
>hompsona - istra$uje simboli"am i ikonogra/iju# ne samo /aktore koji utjeu na ra"voj radnike
klase u :elikoj +ritaniji# stavlja velik naglasak na metodi"am metode stvaranja novog!# opisuje
"strukturu osjeaja radnike klase"
- pokret Cistorijskog seminara osnovan <0ih pod vodstvom 6aphaela -amuela# vodi
kon/erencije# utemeljuje asopis "Cistor7 ;orkshop" i inspirira mnoge da piu povijest
- pitanje ra"loga "aokupljenosti povijeu popularne kulture ba u to vrijeme# dva objanjenja:
1. unutarnje - "odgovor na manjkavosti prethodnih pristupa# povijesti kulture koju "aboravlja
obian svijet# te politike i ekonomske povijesti koja "anemaruje kulturu" - prouavaju ono to
4
oni prije njih nisu i istra$uju "obine ljude"
2. vanjsko - osnivanje 888-a 8entre /or 8ontemporar7 8ultural -tudies! odgovara "ahtjevu "a
kritikom naglaavanja tradicionalne elitne kulture# kao i nove promjene u odnosima potronje#
pojavljivanje oglaavanja i televi"ije
5
2. Problemi kulturalne povijesti
,reispitivanje klasika
- problem pristupa doka"ima u klasicima kao to je Cun"ingina "*esen srednjeg vijeka"
- po njemu su "akljuci koje su donijeli povjesniari kulture relativno pou"dani# dok je politika
povijest esto nepou"dana i netona "4rci su pretjerivali i esto lagali"!
- svjedoci i" prolosti mogu nam govoriti kro" svoja djela! o stvarima koje nisu ni "nali da
po"naju
- ali# ta djela nisu napravljena be" vanjskih utjecaja# kao na primjer "ato je nastala neka slika
- kritika +urckhardta i Cui"inge kao impresionistikih - utjecaj utisaka koje su na njih ostavljali
proueni arte/akti# subjektivnost itanja - *ohn 8lapham povjesniar ekonomije!
- pitanje metode:
- alternativa impresionistikoj povijesti kulture mogla bi biti "doga.ajna povijest" /rancuski
termin i metoda!# u kojoj se dokumenti anali"iraju kronolokim slijedom
- "kvantitativna anali"a sadr$aja" - odabire se tekst ili grupa tekstova i i"rauna uestalost
spominjanja neke teme ili tema i anali"ira uestalost ve"a koje se pojavljuju kro" tekst - kritika
ove metode je ta da je previe mehanika sama po sebi rijei imaju ra"liite ra"ine "naenja#
ovisno o kontekstu!# ali ima je smisla koristiti u" tradicionalne knji$evne metode pomnog itanja
- "anali"a diskursa" - lingvistika anali"a odlomaka umjesto pojedinane reenice
- problematika pretpostavki na kojima se gradi djelo - kritika +urckhardta# Cui"inge# marksista
najvie Causera! - najee i"gra.ene na ideji Eeitgeista koju neki smatraju "astarjelom
1arksistike debate
- glavna marksistika kritika klasinog pristupa kulture jest to to ona nema dodira ni s
ekonomskom ni s drutvenom ba"om +urckhardt# Cui"inga i ,ano/ski djelom ignoriraju
ekonomske /aktore i drutvene ve"e!
- druga kritika ka$e da precjenjuju homogenost prouavanih kultura - ignoriraju kulturne
kon/likte - tako >hompson kulturu na"iva "nedora.enim terminom" koji okuplja pojmove i
skriva ra"like - ra"liite su kulture mukaraca i $ena# ra"liitih narataja# ra"liitih klasa
- 5rnst +lock njemaki marksist! - "vremenske "one" - odre.ene skupine ljudi "a sobom vuku
prolost# s time i kulturu tog vremena primjer osiromaene srednje klase njegovog vremena!# i
tako ne postoji kulturno jedinstvo
,roblemi marksistike povijesti
- paradoks marksistike povijesti "aokupljenost povijeu# to je po 1arGu ista nadgradnja!
- marksisti su ">he making o/ the 5nglish ;orking class" kriti"irali "bog "kulturali"ma"
naglasak je bio na iskustvu i ideji# ne na ekonomsko-socijalnoj i politikoj stvarnosti!#
>hompson pak njih kriti"ira "bog "ekonomi"ma"
- to pokree unutarnju kritiku marksi"ma# i tako 6a7mond Hilliams koncept ba"e i nadgradnje
proglaava previe rigidnim pre/erira prouavanje "odnosa i"me.u elemenata ukupnog $ivota"!
- ideja kulturne hegemonije 0ntonio 4ramsci! - vladajue klase ne vladaju neposredno# ve i jer
su njihove ideje prihvaene od podre.enih klasa
- problematika marksi"ma koji i"ostavlja svoje elementarne ideje ba"e i nadgradnje# ali ako se ta
ideja koristi postavlja se pitanje je li uope mogue promatrati kulturu be" da se pretpostavi
nje"ina homogenost slinost svih njenih dijelova!
6
2 odgovora na to pitanje:
1. treba prouavati kulturne tradicije one su homogene!
2. treba ra"dvojiti uenu i popularnu kulturu# prouavati ih kao "supkulture" u odnosu jedne od
druge
,aradoksi tradicije
- tradicija - odre.ena "nanja i vjetine koje se prenose s narataja na narataj
- ideja tradicije povjesniare kulture osloba.a od pretpostavki homogenosti i jedinstva neke
"epohe" vremenskog ra"doblja obilje$enog nekom karakteristikom! - srednji vijek#
prosvjetiteljstvo...
- 0b7 Harburg i 5rnst-6obert 8urtius "aokupljeni su tradicijom
2 paradoksa tradicije:
1. inovacija mo$e prekinuti ili oslabiti tradiciju
- na primjer# ustrajnost religio"nih stavova katolikih# islamskih# protestantskih...! u
sekulari"iranom drutvo se odmaknulo od identi/ikacije s religijom# sad su u vie odvojenom
odnosu! obliku - odre.eni pogledi opstaju
- danas se naglasak stavlja na svjesno ili nesvjesno mijeanje vjerovanja i vrijednosti religija
2. tradicija mo$e oslabiti inovaciju
- problem utemeljitelja i sljedbenika 1arGova ala kako on uope nije marksist! - sljedbenici
naglaavaju odre.ene aspekte# ovisno kako im odgovara na primjer raniji i kasniji 1arG!
- ono to se prenosi se mijenja predajom novom narataju
I popularnoj kulturi
- ra"lika uene i popularne kulture kao opreka pretpostavke kulturne homogenosti
- problem odre.ivanja - tko su ljudi# svi# ili samo ne-elita - to opet dovodi do problema
homogenosti iskljuenih
- novije rjeenje - popularne kulture mno$ina!# urbana i ruralna# mukaraca i $ena... - tu se onda
javlja problem preuveliavanja ra"lika i sve veeg raslojavanja grupa
- *ohn Hinkler klasicist inspiriran kulturnom antropologijom! poka"uje ra"liitost $enske i
muke perspektive prema seksu i ostalom kro" i"vore koji su gotovo iskljuivo djela mukaraca
- treba li u popularnu kulturu u odre.enim ra"dobljima! ukljuiti elituK - u nekim se ra"dobljima
kultura elite i ne-elite nije mnogo ra"likovala
- na toj osnovi 6oger 8hartier doka"uje da je praktiki nemogue djelatnosti i obiaje obilje$iti
kao "popularne" - usredotoio se na elitu Eapadne 5urope u ranom 9ovom vijeku i "akljuio da
su bili bikulturalni - sudjelovali su i u elitnoj i u popularnoj kulturi# a i" popularne se kulture
povlae nakon sredine 1'og stoljea
- este interakcije i"me.u uene i popularne kulture kao ra"log "a naputanje oba pridjeva# ali se
be" njih ne mogu opisati interakcije uenog i popularnog - najbolje je koristiti oba pojma ne
inei ra"liku i"me.u njih previe rigidnom
Fto je kulturaK
- pojam se obino odnosio na elitnu kulturu
- proiren je kako bi ukljuio i popularnu ili nisku! kulturu
- pojam se obino odnosio na umjetnost i "nanost# pa se poeo iriti na opise popularnih
ekvivalenata umjetnosti i "nanosti narodna gla"ba i medicina etc.!
7
- jo je +ronislav 1alino;ski kulturu iroko de/inirao kao ono to obuhvaa "naslije.ene
arte/akte# robe# tehnike procese# ideje# navike i vrijednosti."
- antropologija koristi pojam kulture kao irok i obuhvatan pojam
- historijska antropologija i nova kulturalna povijest - dva pokreta kulturnih povjesniara nove
generacije
8
3. Vrijeme historijske antropoloije
- obrat prema antropologiji u kulturalnoj povijesti od <0ih do %0ih godina
- koriste pojam kulture u irokom smislu# posu.uju koncepte
Ekspanzija kulture
- utjecajnost i "animanje "a kulturu# kulturalnu povijest i kulturalne studije - kulturalna
psihologija sva bia nemaju identine nagone!# kulturalna geogra/ija i"bjegavanje ideje
kulturnih podruja!# ekonomija rastui interes "a potronju!# politika "nanost
- "nanstvenici koji do tada nisu pisali kulturalnu povijest poinju je pisati# npr. *ohn 5lliot
"6evolt o/ the 8atalans" 1%<@.!# *onathan +ro;n "0 palace /or a king" 1%&0.!
- poinju rabiti pojmove kao to su "kultura tiska"# "dvorska kultura"# "kultura apsoluti"ma"
- nova kulturalna povijest 98C - "ne; cultural histor7# 9(, - "nova kulturalna povijest"! ima
najvei uspjeh u -0=-u# obuhvaa povjesniare umjetnosti i povjesniare "nanosti# povjesniare
knji$evnosti okupljenih oko "novog historici"ma"!
- pokret je internacionalan - u 2rancuskoj pojam polako ula"i u je"ik# a 6oger 8hartier i drugi
sami sebe "ovu kulturalnim povjesniarima
- 8hartier knjigom "8ultural origins o/ the 2rench revolution" 1%%0.! suprotstavlja iru
kulturalnu povijest prema u$oj intelektualnoj
- u 9jemakoj i 9i"o"emskoj stavlja se vei naglasak na "povijest svakodnevice"
- u +ritaniji su pak kulturalni studiji va$niji od kulturalne povijesti# koje gotovo i nema
(ulturalna ra"janjenja
- ra"janjenje nekih polja koja do tada nisu koristili pojam kulture u irem smislu# objanjavanje
pojava s kulturom u vidu
- "animanje "a osjeaj pada ekonomski pad +ritanije# obilje i siromatvo naroda openito!#
karakteristian "a cijelu generaciju povjesniara
- *ohn 5lliot objavljuje lanak ">he decline o/ -pain" 1%<1.!
- i "a promjene u politikom svijetu se sve ee daju kulturalna objanjenja revolucije# osnutak
dr$ave!
- primjer kulturnog ra"janjenja politikih "bivanja: 2.-.). )7ons "8ulture and anarch7 in Breland
1&%0-1%@%" 1%'%.! opisuje "emlju ra"dvojenu na ? kulture - irsku# englesku# angloirsku i
ulstersko-protestantsku# "a koje tvrdi da su nesposobne $ivjeti i "ajedno i odvojeno - problem je
u sudarima kultura
- pojam koji je nekad va$io "a elitnu kulturu sada ukljuuje i svakodnevnu kulturu
:rijeme historijske antropologije
- povjesniari su najvie prouavali djela 1arcela 1aussa o obdarenosti# 5d;arda 5vans-
,ritcharda o vraanju# 1ar7 =ouglas o istoi i cli//orda 4eert"a o +aliju
- 0aron 4urevi ruski mediavelist! prouava oblike vlasnitva u srednjevjekovnoj 9orvekoj i
Bslandu# i koristi antropologiju kako bi objasnio sustav temeljen na stalnom prijenosu pokretnih
dobara
- go"be -kandinavaca uspore.uje s ritualom potlatcha me.u (;akutlima - preko njega
objanjava karakteristike darivanja
- to vodi tome da se plemena koja su bili neprijatelji 6imskog carstva i bila "vana barbarima sada
9
promatra na po"itiviji nain
- (eith >homas "6eligion and the decline o/ magic" 1%'1.! nadahnuto 5vans-,ritchadom govori
o poetcima 5ngleske u novom vijeku# koristei re/erence o 0/rici i 5vans-,ritchardovim
istra$ivanjem plemena 0"andi
- 1ar7 =ouglas ",urit7 and danger" 1%<<.! - prljavtina postoji u oku promatraa i oblik je
nereda - otkriva dugu povijest "apadnjake "aokupljenosti istoom
- )evi--trauss ima utjecaj me.u /rancuskim povjesniarima
- koriste njegov strukturalistiki pristup preu"et i" lingvistike
- anali"irao je mitologiju amerikih Bndijanaca# to potie povjesniare da na slian nain
anali"iraju europske mitove *ac3ues le 4o//# 5mmanuel )e 6o7 )adurie!
- povijesne studije koje i"vlae korist i" sagledavanja strukturali"ma ili semiotike - esej *urija
)otmana o "poetici svakodnevnog ponaanja" u 6usiji 1&og stoljea
- koncept poetike obra.uje kao ogranien na stanovito ra"doblje povijesti# ali se taj pristup mo$e
koristiti kao opi
- 8li//ord 4eert" utjecajan je u -0=# njegova interpretativna teorija kulture je na suprotnom polu
od one )evi--traussa# 4eert" naglaava "naenje i "gustu deskripciju"
- po njemu kultura je "povijesno prenesen obra"ac utjelovljen u simbolima# sistem naslije.enih
koncepcija i"ra$enih u simbolikim oblicima upotrebom kojih ljudi komuniciraju# odr$avaju i
ra"vijaju svoje "nanje i stavove o $ivotu."
- pove"uje borbe pijetlova na +aliju s irim svijetom balijske kulture# po njemu je to pria koju ni
priaju sami sebi# kao to su "(ralj )ear" ili "+raa (arama"ovi" prie u naoj kulturi
- dramaturki pristup ideja (ennetha +urkea! - slijedei taj pristup pie knjigu o "dr$avi teatra"
u 1&. stoljeu na +aliju - toj je dr$avi mo slu$ila "a spektakle
- :ictor >urner - ideja "socijalne drame"# po kojoj se poremeaji u drutvenom $ivotu esto
odvijaju u manje ili vie redovitom ni"u# u etiri /a"e
- 6obert =arnton ">he great cat massacre" 1%&?.! - pod utjecajem 4eert"a - odre.uje "adau
kulturalnih povjesniara kao "osvajanje drukijeg" i tvrdi da se grad ili ritual mogu itati kao to
se mo$e itati narodna pripovijetka ili /ilo"o/ski tekst
- 4eert" je toliko utjecajan jer je "analogija drame" vrlo sna$na# pove"uje elitnu kulturu s novim
"animanjem "a svakodnevicu - snaga analogije drame mo$e objasniti i poveano ra"umijevanje
"a rituale
- analogija drame u djelu 6h7sa Bssaca ">he trans/ormation o/ :irginia" 1%&2.! po"iva se na rad
4eert"a i navodi da svaka kultura ima svoju "asebnu "dramaturku opremu" ili repertoar
- u :irginiji - primjena modela teatra na gotovo sve# od ceremonije ispijanja aja do
svakodnevnih malih doga.aja
- 4eer"ova djela i pojmovi davali su novi smisao onom to povjesniari rade# novu dimen"iju
- principi kongruencije i konvergencije - ljude jedne kulture privlae drugoj su ideje ili obiaji
slini njihovima# istodobno i bliski i neuobiajeni - slijedei tu privlanost ideje ili obiaji tih
kultura poinju sve vie nalikovati jedni drugima
- okreu se antropologiji u potra"i "a alternativnim pove"ivanjem kulture i drutva
- antropoloki# iroki koncept kulture pove"uje prouavanje simbola sa svakodnevnim $ivotom -
10
analogija drame
- antropoloka ideja o kulturalnim pravilima ili protokolima privlai kulturne povjesniare
- jo i Cui"inga pri"naje utjecaj koji je na njega imao >7lor ",rimitive culture"!# i ve i on ka$e
da ga obiaj re"anja jabuke na tri djela u ast svetom trojstvu na dvoru (arla smjelog podsjea
na i"vedbu velike predstave
- ).,. Cartle7 svoj roman "apoinje epigramom kratka# pamtljiva i"java!: ",rolost je strana
"emlja. Ini to tamo rade drukije." - sedamdesetih godina skupina povjesniara ga citira i govori
da kulturalna povijest dosti$e punu koherentnost i ima najvie smisla kad se promatra kao vrsta
retrospektivne etnogra/ije etnogra/ija je "apisivanje na terenu kako bi se opisalo ljudsko
drutvo# retrospektiva je pogled unatrag# dakle retrospektivna etnogra/ija je promatranje prolosti
kro" dokumente i "apisivanje injenica ve"anih u" ljudsko drutvo i kulturu!
- time to su bili i"lo$eni stranom drugim kulturama! "apadni povjesniari su poeli otkrivati
simboli"am svakodnevice "na kunom pragu"
- -tephen 4reenblatt "-hakespearean negotiations" 1%&&.! odbacuje tradicionalni marksistiki
pogled na umjetnost kao odra" drutva - usredotoava se na ra"mjenu ili premoivanje i"me.u
ta dva pojma
- vi"ualna kultura - +ernard -mith# 1ichael +aGandall
- -mith "5uropean vision and the -outh ,aci/ic" 1%A%.! - ka$e da su 5uropljani narode ,aci/ika
promatrali kro" stereotipe# uspore.ujui ih s obrascima koji su im po"nati
- +aGandall ",ainting and eGpirience in /i/teenth centur7 Btal7" 1%'2.! - raspravlja o percepciji
slikarstva i svakodnevnih do$ivljaja ples!
- neki se povjesniari "nanosti rede/iniraju kao kulturalni povjesniari - 1ario +iagioli "4alileo
8ourtier" 1%%@.! - primjer povijesne antropologije - oslanja se na rad antropologa
- povjesniari se tako hvataju rada antropologa kako bi svjesno ili nesvjesno reagirali na
primjene u irem svijetu# ukljuujui gubitak vjere u progres i uspon antrikolonijali"ma i
/emini"ma
,od mikroskopom
- u '0im nova vrsta povijesti - mikro povijest - ve$e se u" malu grupu talijanskih povjesniara
8arlo 4in"burg# 4iovanni )evi# 5doardo 4rendi!
Ina je odgovorLreakcija na:
1. protiv odre.enog stila u povijesti drutva koji je slijedio model povijesti ekonomije slu$ei se
kvantitativnim koliinskim! metodama i opisujui ope trendove be" osjeaja "a ra"novrsnost ili
speci/inost lokalnih kultura
2. odgovor na utjecaj antropologije - ona nudi irok pogled# dok mikro pogled opet omoguuje
pojedincu ili lokalnom iskustvu da u.u u povijest
@. odgovor na ra"oaranje priom o progresu "apadne civili"acije koja mimoila"i dostignua
mnogih drugih kultura
5mmanuel )e 6o7 )adurie "1ontaillou" 1%'A.! - portret /rancuskog sela od 200tinjak
stanovnika u 1? stoljeu# mogu "bog inkvi"icijskih spisa - prouava tadanju materijalnu
kulturu i mentalitet tog mjesta
8arlo 4in"burg "-ir i crvi" 1%'<.! - sjeveroistona Btalija# 1<. stoljee# po inkvi"icijskim spisima
- u kojoj pojedinac inkvi"itorima opirno odgovara na pitanja nudei im svoju vi"iju svemira -
11
autor se koncentrira na njega samoga
- ostale povijesne studije vie su potaknute geogra/ijom ili /olklorom# prouavaju vee lokalne
jedinice
- =avid 2ischer "0lbionMs -eed" 1%&%.! - ra"likuje ' kulturnih regija u dananjem -0= i ? u
kolonijalnoj 0merici# govori o njihovoj /ormaciji i onome to na"iva "narodnim obiajima"
- problem mikro-povijesnih studija je kako anali"irati odnos i"me.u "ajednice i vanjskoga svijeta
,ostkolonijali"am i /emini"am
- problematika "apadnih predrasuda i i"ostavljanje podataka o ne"apadnim civili"acijama
- kolonijalne predrasude
- 5d;ard -aid "Irijentali"am" 1%'&.! - opo"icija Bstoka i Eapada u "apadnom miljenju -
ra"like i"me.u "njih i nas" - uoava pove"anost kolonijali"ma s orijentali"mom - potie mnoge
sline studije
- neke autorice naglaavaju $enski doprinos kulturi# koji je praktiki nevidljiv u tradicionalnoj
velikoj prii
- 4eorges =ub7 i 1ichelle ,errot "Cisto7 o/ Homen in the Hest" - eseji o kulturalnoj povijesti -
o obra"ovanju $ena# pogledima mukaraca na $ene...
- *oan (ell7 pie lanak "*esu li $ene imale renesansuK" - usmjeren je na $ene umjetnice tog
ra"doblja i prepreke na koje su nala"ile - tvrdi da je doprinos $ena prouavanju 6enesanse
rede/inirao pojam 6enesanse
- 8aroline +7num "Col7 /east and hol7 /ast" 1%'&.! - studija o simboli"mu hrane u kasnom
-rednjem vijeku - doka"uje da je hrana "naajniji simbol $enama nego mukarcima
12
!. "ova paradima?
- /ra"a nove kulturalne povijesti 9(,! koristi se od kraja &0ih
- ona je danas prevladavajui oblik kulturne povijesti# model "a standardni postupak
- "ove se novom kako bi se ra"likovala od starijih /ormi - naglaava mentalitete pretpostavke! ili
osjeaje vie nego ideje ili sustave miljenja
- rije kulturalna slu$i da se ra"likuje od povijesti drutva
- povijest gradova - istra$uje se svim povijesnim metodama - politika povijest# ekonomska i
socijalna povijest# kulturalna povijest koja je jo svje$a - trei val "apoinje knjigom "+e
krajem stoljea" 8arla -crorskea - usredotouje se na elitnu kulturu# i smjeta je u urbani
kontekst
- drugi se kulturalni povjesniari vie bave urbanim supkulturama
- novi stil kulturalne povijesti je odgovor na i"a"ove i"ra$ene ranije
- nove kulturalne teorije osvijestile su teoretiare o novim problemima i time im stvarale nove
probleme
- "aokupljenost teorijom - jedna od glavnih osobina 9(,
- *ac3ues =erridae ideja o "dodatku"# ulo"i ruba u oblikovanju sredita - povjesniari je koriste u
mnogim drugim kontekstima *oan -cott tako opisuje ra"voj $enske povijesti - "$ene su
pridodane povijesti"
Netiri teoretiara
- +ahtin je teoretiar je"ika i knji$evnosti# a ostali su socijalni teoretiari
- potaknuli su kulturne povjesniare da se bave i repre"entacijom i praksom
1. 1ihail +ahtin 6usija!# "6abelais and his ;orld" 1%<A.!# inspirator kole semoiotike
- temeljni koncepti: karnevali"acija# je"ik tr$nice# groteskni reali"am - koriste se u 9(,
- naglaava va$nost subver"ije i prodora "niske" u "visoku" kulturu
- koncepti kao to su "poliglosija" nisu "a$ivjeli# iako vrlo dobro slu$e opisu karnevala kao skupa
glasova# a ne kao i"ra"a puke subver"ije
2. 9orbert 5lias - sociolog "aokupljen kulturom i civili"acijom - "I procesu civili"acije" 1%@%.!
- koncepti - prag "bunjenosti# prag odvratnosti koji su podi"ani prolaskom vremena# "drutveni
pritisak na samokontrolu"# habitus# /iguracija obra"ac me.uljudskih odnosa koji se neprestano
mijenja!
- prolaskom vremena djelo ima sve vei utjecaj# pogotovo na povijesne antropologe
- kriti"iraju ga da je previe posveen dvorovima a premalo gradovima te da je eurocentrian
@. 1ichael 2oucault - povjesniar ideja koji je postao povjesniar drutva - ni" knjiga o povijesti
ludila# nad"ora i seksualnosti...
- kritiar teorije progresa# evolucije - novom paradigmom mijenja one stare
- naglasak na kulturnom konstruktu - doprinos 9(,
- pojmovi "mre$a" i "reetki" - strukture doputaju nekim in/ormacijama da opstanu u kulturi# a
nekima ne
- predavanje ">he order o/ =iscourse" - "povijest sistema miljenja" - prouavanje kontrole
miljenja# naini na koji su teme ili ideje iskljuene i" ra"govora
- studija ">he order o/ things" - kategori"acija i naini po kojima se temelji i organi"ira ono to
13
mo$e biti miljeno reeno ili "apisano u datom ra"doblju - diskurs ra"doblja
- problem je odrediti to je mislio pod pojmom diskursa to mu tvori diskurs!
- pie intelektualnu povijest - politika na mikrora"ini - "diskur"ivni postupci" uspostavljaju
predmete o kojima se govori
- "9ad"or i ka"na" - "upravljiva tijela" koja olakavaju kontrolu nad"ora
?. ,ierre +ourdieue - koncept "polja" - knji$evnog# lingvistikog# umjetnikog# intelektualnog ili
"nanstvenog - podruje koje u odre.enom trenutku dosi$e neovisnost i i"vodi vlastite kulturne
konvencije
- ideja kulturne reprodukcije - utjecajna - grupa odr$ava svoj polo$aj u drutvu putem
obra"ovnog sustava
- teorija prakse - koncept habitusa - preu"ima ga od 5r;ina ,ano/skog - svakodnevna praksa u
uvjetima i"riito podupirane improvi"acije unutar shema unesenih kulturom u miljenje i tijelo -
tako se vrijednosti bur$oa"ije poklapaju sa vrijednostima drutva# i nje"inim lanovima je lake
tokom obra"ovanja
- i"ra"i "kulturni kapital"# "simboliki kapital"
- pojam distinkcije - bur$oa"ija se $eli ra"likovati od nebur$oa"ije
,rakse
- jedno su od naela 9(, - povijest religio"ne prakse# a ne teologija# povijest govora# a ne
lingvistika
- na njih najvie utjeu socijalna i kulturna teorija pogledaj gornja ? teoretiara!
- npr. >imoth7 1itchell u svom djelu "8olonising 5g7pt" 1%&&.! obraa po"ornost na va$nost
discipline 2oucault!# "igra ra"like" =erridae!
- poinje se baviti povijeu govora - privlai ih ugla.enost i neugla.enost
- prouavanje religijske prakse - meditacije i hodoaa pod utjecajem antropologa >urnera -
hodoaa kao rituali inicijacije i liminalnaLgranina pojava!
- povijest putovanja - umjetnost i metoda putovanja
- povijest praksi ostavlja trag na ra"dobljima koje su tradicionalno bile predmet prouavanja
povijesti# na primjer 6enesansa
- "kultura skupljanja" - mu"eji# povjesniari umjetnosti i "nanosti - prouavaju to se sve
skupljalo# kome su bile dostupne# kako su se kategori"irale
- npr. "-uper/lous things" 8raiga 8lunasa koji na temelju knjige i" 1'og stoljea pie o ra"likama
u nainu ra"miljanja o "aokupljenosti suvinim - ra"like i"me.u stvari su ra"like i"me.u
plemenitog "nanca i novopeenog bogataa
- okrenutost povijesti svakodnevnih praksi - selidba /okusa s velikih pojedinaca i njihovih ideja
Povijest itanja
- odre.uje je povijest pisanja i povijest knjige
- popularna tema istra$ivanja su biljeke itatelja pisane u" tekstove
- radovi o $enama i njihovim knji$evnim ukusima - *ohn +re;er anali"ira dnevnik 5ngleskinje
koja je $ivjela u 1&om stoljeu koji ona vodi o knjigama koje je proitala - ona je naklonjena
$enskim piscima i djelima s $enskim likovima - to uka"uje na ra"voj povijesti opho.enja i
obiaja
- pomaci u nainima itanja - od na glas do u sebi# od javnog do intimnog - revolucija itanja u
1&om stoljeu - knjiga je toliko da ih se ne mo$e proitati sve
14
6epre"entacije
- odgovori na 2oucaultovu kritiku povjesniara po kojoj daju "osiromaene ideje stvarnog":
- 4eorges =ub7 "Oena# vite"# sveenik" 1%'&.! - istra$ivanje tri stale$a# prika"anih kao
repre"entacija koja ima mo da stvarnost modi/icira onako kako se odra$ava u "rcalu drutvo se
prilago.ava slici koje ima o samom sebi!
- *ac3ues )e 4o// "6o.enje istilita" 1%&1.! - ra.anje ideje istilita u srednjem vijeku
objanjava tako da je pove"uje s promjenom poimanja prostora i vremena
- /rancuski pojam "povijest imaginacije" jo se ne koristi u engleskom govornom podruju# ali je
"povijest repre"entacija puno uobiajeniji pojam"
- mnotvo oblika repre"entacija# knji$evnih# vi"ualnih i mentalnih tokom "adnja 2-@ desetljea
- povijesti repre"entacija socijalne strukture
- "6epresentations" - ime asopisa pokrenutog na +erkle7u# obra.uje i i"daje repre"entacije
- studije o povijesti putovanja usredotouju se na stereotipe kojima je opisana strana kultura#
primjeuju se obrasci koji se ponavljaju ljudi vide ono o emu itaju prije negoli "bilja do.u u
tu "emlju!
Orijentalizam u glazbi
- mu"ikologijom se bave kulturalni povjesniari
- neki odgovaraju na -aidov "Irijentali"am"# povjesniari umjetnosti u &0im# povjesniari
gla"be u %0im
- sam -aid 1%%@. obra.uje :erdijevu 0idu u kojoj je Irijent oslikan kao "daleko i drevno mjesto
na kojem 5uropljani mogu demonstrirati svoju silu"
- 6alph )ocke - studija o "-amsonu i =alili" -aint--aensa - svijet +iblije poistovjeen je sa
+liskim istokom 1%. stoljea
Povijest sjeanja
- ,ierre 9ora ")es )ieuG de memoire" - sedam sve"aka - bavi se "nacionalnim sjeanjem" onako
kako se sauvano u vrijednim dokumentima
- slini su projekti objavljeni u 9jemakoj# Btaliji i drugdje
- 2rederick +artlett "6emembering" - "akljuak da# kako doga.aji odmiu# gube na speci/inosti#
obra.eni su nesvjesno! da slie opoj vladajuoj shemi u kulturi primjer: ,hilippe *outard
prouava protestante u ju$noj 2rancuskoj - sjeanja na progon oblikovana su biblijskim priama!
- *ohn +un7an ",igrimMs progress" - utjecaj iskustva prvog svjetskog rata na iskustvo drugog
- sjeanje se ne oblikuje samo itanjem - npr. nain na koji protestanti i katolici u Brskoj priaju
drugaije prie
- drutveno pitanje - o "ijim se to sjeanjima govoriK" - ra"lika u sjeanjima pobjednika i
pobije.enih
1aterijalna kultura
- pridavalo se manje pa$nje materijalnoj kulturi nego idejama
- u &0im i %0im poinje se prouavati materijalna kultura - neki kulturalni povjesniari se
udru$uju s arheolo"ima# ravnateljima mu"eja...
- neki se povjesniari knji$evnosti okreu ovom pravcu i prouavaju gra/ite# sonete i minijature
smatraju osobnim govorima ljubavi
- =on 1c(en"ie "+ibliograph7 and the sociolog7 o/ teGts" - rede/inira bibliogra/iju kao oblik
15
kuturalne povijesti
- veina studija materijalne kulture naglaava @ teme: hranu# odjeu i stanovanje
- npr: -idne7 1int" antropolog! "-;eetness and po;er:the place o/ sugar in modern histor7" -
socijalna komponenta eera - nekad su ga samo bogati mogli priutiti# ali se preobra"io u robu
iroke potronje - i kulturalna - simbolika strana eera - statusni simbol
- =aniel 6oche ">he culture o/ clothing" 1%&%.! - pravila odijevanja otkrivaju kulturne kodove -
"i"a odijevanja mogu se otkriti mentalne strukture" - nala"i ve"u i"me.u revolucije odijevanja i
2rancuske revolucije
- Irvar )o/gren vedski antropolog! "8ulture builders" 1%'%.! - povijest stanovanja - vedski
dom u 1%om stoljeu - pomak od jednostavnosti do luksu"a - dom# pogotovo salon# postaje
mjesto na kojem obitelj poka"uje bogatstvo# dok je s druge strane sve vea va$nost pridavana
privatnim prostorijama kao sklonite pred vanjskim svijetom
- Cabermas koji o kavanama govori kao o mjestima politike diskusije! i 2oucault nacrti kola i
"atvora kao pomo disciplini! - pa$nju povjesniara usmjerava na va$nost prostora
,ovijest tijela
- danas cvijeta# prije se inilo nepojmljivim - bilo je malo studija koje su se time bavile
- 4ilberto 2re7re bra"ilski sociolog i povjesniar! - prouava /i"iki i"gled robova prema
potjernicama i" 1%og stoljea - uoava /i"ike promjene nastale loim odnosom prema njima
- 5mmanuel )e 6o7 )adourie - 1%'2. prouava muskulaturu /rancuskih novaka u 1%om stoljeu
i uoava ra"like u visini ovisno o tome otkud dola"e sa sjevera ili s juga!
- od poetka &0ih studije koje istra$uju muka i $enska tijela# tijela kao do$ivljaj i kao simbol
- 1%%A. pokrenut je asopis "+od7 and societ7"
- povijest geste - *ean 8laude -chmitt - gesta u srednjem vijeku - rekonstruirao ih je i"
dokumenata# i npr. "akljuio da su molitve sklopljenih ruku i kleanje pri molitvi prijenosi u
religijsko podruje i" /eudalnog - kao iska"ivanje poasti
- povijesni "naaj nai"gled malih ra"lika - dijeljenje pravoslavne crkve u 6usiji 1<<'. - treba li
blagoslivati s dva ruska tradicija! ili tri grka tradicija!
- ,eter +ro;n " >he +od7 and -ociet7" 1%&&.!# 8aroline +7num "Col7 /east and hol7 /ast"
1%&'.! - i"a"ivaju tradicionalne u ovom sluaju kranske! pretpostavke
- 6o7 ,orter primjeuje da je "animanje "a temu tijela potaknuto pojavom 0B=-a# koji je
privukao pa$nju na "ranjivost suvremenog tijela"
- u djelima 1ichela 2oucaulta i ,ierrea +ourdieua /ilo"o/ijska uporita prouavanju tijela postala
su vidljiva
Revolucija u kulturalnoj povijesti?
- 9(, je pridonijela "naajnim kolektivnim dose"ima u posljednja 2-@ desetljea
- otkrivene su mnoge nove teme i istra$ene pomou novih koncepata
- -ig/ried 4iedion vicarski arhitekt! "1echanisation takes command" 1%?&.! - knjiga o
materijalnoj kulturi# tvrdi da ""a povjesniara na postoje banalne stvari"
- mnogi autori su pod utjecajem klasika kao to su djela +urckhardta i Cui"inge =arnton#
4eert"!
- pomak u istra$ivanju i temama mo$e se opisati kao promjena naglaska# a ne kao rast# re/orma
tradicije a ne revolucija
- 9(, su esto kriti"irali# odbacujui ishodinu teoriju
16
#. $d repre%entacije do konstrukcije
- ideja repre"entacije je sredinji koncept 9(, - slike i tekstovi jednostavno odra$avaju ili
imitiraju socijalnu stvarnost
- svi koji pripadaju 9(, ne sla$u se s time - poinju misliti i govoriti o konstrukciji i produkciji
stvarnosti od "nanja do bolesti...!
- 6oger 8hartier - uoava pomak "od drutvene povijesti kulture prema kulturalnoj povijesti
drutva"
Jspon konstruktivi"ma
- /ilo"o/i i "nanstvenici osporavaju steena miljenja o objektivnom "nanju
- 0rthur -chopenhauer njemaki /ilo"o/! raspravlja tvrdnju "svijet je moja predstava"# 2riedrich
9iet"sche je"ik opisuje kao "atvor# )ud;ig Hittgenstein tvrdi "granice mojeg je"ika jesu granice
mojeg svijeta"# *ohn =e;e7 ameriki pragmatist! tvrdi da smo mi oni koji stvaraju stvarnost
- javlja se pitanje objektivnosti povijesnih i"vora# a i povjesniara samih
- u vrijeme u kojem je 9(, koristio ideju repre"entacije# konstruktivi"am je bio primjenjivan u
npr. istra$ivanjima i" kuta povijesti koloni"iranih u 0"iji# 0/rici i 0merici# a /eministike
povjesniarke pokuavaju napraviti $enu vidljivom u povijesti pisati o povijesti sa stajalita $ene
- pojam "drutvene konstrukcije stvarnosti" - do koje mjere "nanstvenici konstruiraju predmete
svojih prouavanja
- naputa se socijalni determini"am u mnogim "nanostima - "nanstvenici i"ra$avaju osjeaj
slobode
Ponovna upotreba Micela de !ertaua
- 1ichel 2oucault "0rcheolog7 o/ kno;ledge" - utjee na konstruktivi"am kad diskurse de/inira
kao "prakse koje sustavno konstruiraju predmete o kojima govore"
- 1ichel de 8erteau bavi se teologijom# /ilo"o/ijom# psiholoanali"om# antropologijom#
sociologijom!# doprinjeo je povijesti mistici"ma# historiogra/ije i je"ika
- njegov je pojam "analogije drame"
- "a 9(, najutjecajnije djelo je knjiga o svakodnevnom $ivotu u 2rancuskoj '0ih godina
- prouava "prakse" obinih ljudi# njihove svakodnevne aktivnosti
- po njemu oni nisu pasivni potroai# ve kreativni i inventivni - stvaraju nove slo$ene odnose
i"me.u stvari koje odaberu# i stavljaju to u nove kontekste
- koriste "taktike" - imaju ogranienu slobodu manevra unutar ogranienja koja su postavili drugi
- slinosti i"me.u 8erteaua i 2oucaulta i +ourdieua - "amjenjuje 2oucaltov pojam discipline u
"anti-discplinu"# "taktike" su pogled odo"do# a +oudieuve "strategije" odo"go
Recepcija knji"evnosti i umjetnosti
- od prouavanja umjetnika# pisaca i skladatelja povijest umjetnosti okree se na publiku i njene
reakcije
- =avid 2reedberg ">he po;er o/ images" - istra$uje religio"ne reakcije u umjetnosti
#nvencija invencije
- ako je kulturalna konstrukcija va$na kao to to ka$u 2oucault i 8erteau# onda je sva povijest -
kulturalna povijest
- tako 6o7 ,orter "1ind-/orged manacles" 1%%0.! "akljuuje da su u ra"nim ra"dobljima
17
postojale ra"liite "kulture ludila"
- studije o invenciji nacija i kulturalnoj konstrukciji regija
9ove konstrukcije
- Ca7den Hhite 0merikanac! "1etahistor7" 1%'@.! - anali"ira povijesne tekstove# i tvrdi da
autori piu povijest u knji$evnom $anru tako 1ichelet pie povijest "apletenu u ljubavni roman#
a 6anke u komediju!# povjesniari konstruiraju samu prolost kao takvu
- pojam "kovanje "apleta" ula"i u diskurs brojnih povjesniara
- 9orthrop 2r7e (ana.anin! - pojam "metapovijesti" - ka$e da "kada povjesniareva shema
dopre do odre.ene toke ra"umljivosti poprima obrise mitskoga"
Konstruiranje klasa i roda
- socijalne kategorije koje su nekad smatrane vrstima sada se promatraju kao /leksibilne
- tako se indijske kaste ne u"imaju "dravo "a gotovo# ve tretiraju kao kulturni konstrukt s
povijeu
- pojam etniciteta kao socijalne kategorije koja je /leksibilna ili prenosiva
- klasa se promatra kao kulturalni# povijesni ili diskur"ivni konstrukt
- /eministice $ele da se rod u"me u ra"matranje - mukost i $enskost kao drutvene uloge
- isnkripcije - nauene kro" $ivot# mogu se mijenjati - dr$anje# geste# je"ik i odjea
- me.uovisnost modela mukosti i $enskosti u datoj kulturi
- ,atricia 5bre7 ">he Bnner Puarters" 1%%@.! - prouava (inu u doba dinastije >ang# vidi
promjenu u idealima mu$evnosti od ratnika prema "nanstveniku# sakupljau umjetnina! i
$enstvenosti lijepe i nje$ne# kako mukarac postaje nje$niji tako one moraju postati jo nje$nije
- podve"ivanje stopala!
Konstruiranje zajednica
- 1%&@. 2 utjecajne knjige:
- +enedict 0nderson "Bmagined 8ommunities" - bavi se povijeu modernog nacionali"ma#
ra"likuje najmanje tri njegova vida:
1. perspektiva - pogled na 5uropu i"vana
2. koristi kulturalni pristup politici - "kultura nacionali"ma" - korijeni nacionali"ma su u
nesvijesnim ili polusvijesnim stavovima prema religiji# vremenu...
@. povijest imaginacije - "imaginarne "ajednice" - npr. narodi koji su se nali na mjestu prolih
- 5ric Cobsba;m i >erence 6anger ">he invention o/ tradition" - naglaavaju ra"doblje prelaska
i" 1%. u 20. stoljee i njegovu bit "a nastanak novih tradicija
- tvrde da su tradicije "koje se pojavljuju ili dr$e starima# esto i"vorno posve nove i ponekad
i"miljene"
- "invencija tradicije" - pogotovo o narodima i nacionalnostima - narod kao paradigmatski
primjer konstrukcije
- nove studije naglaavaju ulogu politikih svetkovina u konstrukciji "ajednice
- -imon -chame ">he 5mbarrassment o/ 6iches" 1%'&.! - o "ro.enju ni"o"emske nacionalnosti"
- ni"o"emsku opsesiju istoom u1'. stoljeu tumai kao "a/irmaciju ra"dvajanja"# to je
"narci"am malih ra"lika" - $ele se ra"likovati od onih protiv kojih su se pobunili - to otkriva
18
"simboliku konstrukciju "ajednice"
(onstrukcija monarhije
- 6ichard Hortman "-cenarios o/ po;er" 1%%A.! - prouava mjesto mita i ceremonije u stvaranju
ruske monarhije
- usredotoen je na "ideju scenarija" - scenariji dinastije# sree# poni"nosti# nacionalnosti - sve se
do$ivljava kao demonstracija nacionalnog jedinstva
- >akashi 2ujitani "-plendid monarch7: po;er and pageantr7 im modern *apan" 1%%<.! -
prouava invenciju tradicije *apana nakon restauracije carstva 1&<&.
- sveanosti i povorke su "stvarali mo jednostavno svojom pompom i sjajem# a ne stoga to bi
pronosili neki poseban mit ili ideologiju" - "carski pogled" - ljudi se probijavaju pogledati cara#
ali "naju da on gleda njih
- ,eter +urke ">he /abrication o/ )ouis QB:" 1%%2.! - stvaranje slike /rancuskog kralja )uja
QB: - "scenariji" ustajanja i odla$enja u krevet# obroka... - trudio se odigrati "teatar
pristupanosti - stvarao je idealnu sliku o sebi# koja je pomagala odr$avaju moi monarhije
- kralj je bio neprekidno kreiran i re-kreiran u per/ormansima u kojima je igrao svoju "veliku
ulogu"
- tradicionalnu povjesniari +urkeu "amjeraju stavljanje kraljeve politike na margine# a
postmoderni mu itatelji spoitavaju i"ostavljanje djela i"a teksta i"a repre"entacije kralja! -
kulturalni povjesniari hodaju po $ici i"me.u tradicionalne povijesti i postmodernih koncepata!
Konstruiranje individualni identiteta
- "aokupljenost konstrukcijom identiteta kao glavna odlika 9(,
- va$no pitanje u mnogim "emljama - politika identiteta
- prouavanje dokumenata - uoljivo je da se na primjer pisma piu u skladu konvencijama
epohe - "retorika identiteta"
- 9atalie =avis "2iction in the archives" 1%'&.! - prouava "prie o pomilovanjima" - uoava
"/ikcionalne" strane ovih dokumenata - /ormalne# oblikovne i matrine elemente
- vi.enje autobiogra/ija poelo je u ob"ir u"imati konvencije ili pravila samopredstavljanja - ljudi
percipiraju sebe u nekoj ulo"i skladno s vremenom u kojem se nala"e - npr. asni plemi!
- Hilliam >indall "*ohn +un7an# 1echanick ,reacher" 1%@?.! - koji +un7anovo djelo "4race
abounding to the chie/ o/ sinners" smjeta u poseban $anr entu"ijastike biogra/ije - koja slijedi
modele ispovijesti svetog 0ugustina i $ivot svetog ,avla u "=jelima apostolskim"
- tako su se neki "nanstveni $ivotopisi usredotoili na samopredstavljanje ili samooblikovanje
svojih subjekata
- 6o7 2oster irski povjesniar! pie biogra/iju Hilliama +utlera Deatsa - naglaava njegovo
samopredstavljanje - njegovu "ainteresiranost da "od sebe napravi legendu"
- povjesniari sve vie $ele "atei ljude u konstruiranju njihovih ra"liitih identiteta
B"vedbe i prigode
- od '0ih godina raste "animanje "a i"vedbu
#zvoditi kulturnu povijest
- kretanje od pojma drutvenog "rukopisa" prema pojmu drutvene "i"vedbe"
- prvi s time poinju antropolo"i - 1arshall -ahlins iri ideju o kulturi kao ni"u recepata "a
19
provo.enje "i"vedbe"
- povijest politikih ideja ponovno se pie s aspekta i"vedbe
- Puentin -kinner "2oundation o/ modern political thought" 1%'&.! - pove"uje ono to su
politiari inili dok su pisali svoje knjige# njihovi su postupci utjecali na ono to su pisali
"snagom oblika i"ra"a"
- 8hristian *ouhaud "1a"arinades" 1%&A.! - predstavlja pam/lete# pisanih u tisuama protiv
kardinala 1a"arina sredinom 1'og stoljea kao brojne akcije i tekstove koje "ahtijevaju raspravu
o pojmovima njihovih strategija# upri"orenja# recepcije...
- javne svetkovine se posebno istra$uju u pojmovima per/ormansa krunidba kraljice - i"vedba
konsen"usa# /estivali u :ene"ueli kao per/ormansi nacionali"ma"
- ti se koncepti koriste u anali"i svakodnevnog $ivota
- i"ra"i pokornosti robova kao i"vo.enje# pretjerivanje
- lingvisti koriste pojam "iska"a identiteta" - je"ik pripoma$e stvaranju i "adr$avanju identiteta
- pojam "i"vedbe" javlja se i u arhitekturi - tako se u doba kad se gradio trg svetog ,etra u
:atikanu trg opisivao kao "ka"alite"
- naputa se pojam /iksnog kulturnog pravila# koristi se ideja o improvi"aciji
- ,ierre +ourdieu protivi se strukturalistikom poimanju kulture kao skupa pravila koji smatra
previe rigidnim
- 0lbert )ord ">he singer o/ tales" 1%<0.! - istra$ivanje u +osni# skupljaju i sluaju pjesme
epskih pjesnikaLpjevaa - istu priu ra"liito i"vode u ra"liitim prilikama - improvi"acija je
mogua "bog okvira "adanog "obrascima" i "temama"
- u &0im ideja i"vedbe dobiva ire "naenje - studije o svetkovinama - i"vedba vie nije samo
i"ra"# nego ima aktivniju ulogu# "naenje se u svakoj prilici stvara i"nova - viestrukost "naenja
odre.ene svetkovine
- npr. procesije u srednjem vijeku - va$na uloga u vjerskim i sekularnim sveanostima - bile su
va$ne "a repre"entaciju# utjelovljenje drutvene strukture
- naglaavanje inkompatibilnih pogleda - nisu se uvijek svi slagali# npr. tue u naju"vienijim
prigodama
- >homas )a3ueur - usredotouje se na reakcije gomile i na "neoekivane obrate" u svom studiju
o eg"ekucijama
$spon okazionalizma
- studije o $ivotu kao i"vedbi vode trendu "oka"ionali"ma" - ponaanje rituali# pria...!
pojedinca varira ovisno o prilici occasion! u kojoj se nala"i i u ijem se drutvu nala"i
- korak dalje od ideje o /iksnim reakcijama
- 5rving 4o//man ameriki sociolog! - rad o samorepre"entaciji
- sociolingvisti - pojam "diglosije" - primjer toga je "elitni" je"ik "a raspravu o politici# "niski"
je"ik "a ra"govor o nogometu
- pojam "bikulturali"ma" - bilingvi"am kao primjer toga - stilovi rukopisa ra"likuju se po
drutvenim ulogama
- povjesniari umjetnosti poinju u ob"ir u"imati oblikovanje stila prema prigodi# ra"doblju i
pojedincu
%ekonstrukcija
20
- povjesniari su aktivni u konstruiranju drutvenih kategorija
- tako )ucien 2ebvre ka$e da su "nai oevi /abricirali svoju 6enesansu" - "mit renesanse"
- odnos i"me.u povijesti i mita
- 2rancis 8on/ord ">huc7dides 17thistoricus" - anali"a analogije i"me.u njegovih djela i grkih
tragedija
- 0merico 8astro "-tructure o/ -panish histor7" 1%?&.! - promjenjivost nacije - "=r$ava nije
/iksni entitet"# nego "problematini subjekt koji je mora pronai sebe i "adr$ati sebe tijekom svog
postojanja"
- dodue# danas je ideja konstrukcije i dalje prihvaena
- npr. *ean-)oup 0mselle /rancuski antropolog! "1esti"o )ogic" 1%%0.! - studija o identitetu u
0/rici - ka$e da se identitet nekih plemena neprekidno rekonstruira ili premouje
- konstruktivi"am kriti"ira pretpostavku o kulturama ili drutvenim skupinama kao homogenim i
jasno odijeljenim od vanjskog svijeta
- 0mselle kriti"ira "esencijali"am" - ra"doblja poput renesanse# re/ormacije# romanti"ma i
impresioni"ma nisu produkt homogenih skupina
- glavni problemi kulturalne konstrukcije:
1. tko i"vodi konstrukcijuK
- primjer "Irijenta"# kojeg je Eapad konstruirao kao svoju suprotnost
- putnici# uenjaci# misionari... - problem va$nosti udjela - kolektivna kreativnostK
2. pod kojim ogranienjimaK
- ekonomski# politiki# kulturni imbenici ogranienja# podlo$ni promjenama# ali do neke toke
@. i" egaK
- materijal kulturalne konstrukcije - "koritenje drevnih materijala" 5ric Cobsba;m!#
prenoenje kulture na novi narataj - "ponovno koritenje"
- "unutarnji kon/likt tradicije" koji postaje vidljiv tek kad sljedbenici pokuavaju protumaiti
poetnu poruku - nei"bje$ne ra"like i"me.u utemeljitelja i sljedbenika vode kulturnim
polaritetima
21
&. ' onu stranu kulturalno obrata?
- "nova kulturalna povijest" stara je vie od 20 godina
- bila je predmet o"biljnih kritika
- je li spremna "a novu /a"u ili je ona ve "apoela
- princip alternativnih scenarija pitanje - to e biti ako e biti!
+urckhardtov povratak
- njegovo pre"ime kao simbol "a o$ivljavanje tradicionalne povijesti kulture
- povijest koju je on prouavao - povijest elitne kulture renesansna# prosvjetiteljska...! nikad se
nije prestala pisati# primjer 0nhon7ja 4ra/tona ">he /ootnote" 1%%'.! - rad usredotoen na
povijest klasine renesanse
- 8arl -corske "+e krajem stoljea" 1%'&.! - obra.uje "elitne" i utjecajne autore moderne
(limt# (okoschka# 2reud# -chonberg! - to predstavlja kao studiju o modernitetu# koju de/inira
nasuprot historici"mu devetnaestoga stoljea nudi politiku interpretaciju tog pokreta!
- mogunost naglaavanja povijesti elitne kulture nasuprot povijesti popularne kulture koja je od
<0ih u centru prouavanja!
- +urke naglaava da pokuaj povratka u prolost mo$e uroditi neim novim
,olitika# nasilje i emocije
- to su podruja koja su "anemarena i" perspektive kulturalne povijesti
Kulturalna povijest politike
- "aokupljenost "kulturnim menad$mentom" - npr. predsjednik :argas +ra"il! se usredotoio na
nacionalnu kulturu
- djelo 1arca +locha o iscjeliteljskim moima /rancuskim i engleskim vladarima
- 1urra7 5delman ",olitics as -7mbolic 0ction" 1%'1.! - prouava politike rituale i druge
simbolike aspekte politikog ponaanja
- )7nn Cunt ",olitics# culture and class in the 2rench revolution" 1%&?.! - usredotoena je na
promjene u "pravilima ponaanja" i "simbolike prakse" - odjea na javnim svetkovinama -
crvene kape# male geste bratstva
- -kupina "a subalterne skupine u Btaliji - govori o "duhovnom ustrojstvu podinjenih"
- studija -hahida 0mina o slici 4andija u "seljakoj svijesti" - imao je okultnu mo# to mu je
dalo legitimitet da vodi i da ga se slua - "kulturalna hibridi"acija"
- utemeljena je i )atinoamrika grupa "a subalterne studije
- velik broj va$nih tema jo uvijek eka svoje kulturalne povjesniare
Kulturalna povijest nasilja
- :ojni povjesniar *ohn (eegan - po"nat po socijalnoj povijesti ratova - po njemu rat je
kulturalni /enomen
- ra"matra 1. svjetski rat s kulturalnog gledita# usredotouje se na 1%1?. i nain na koji je
prijetnja ratu utjecala na /ormiranje generacije
- povjesniari koji se bave "amkovima vie na njih ne gledaju iskljuivo kao sredstva "a obranu#
ve i u smislu "amka kao teatra - slu$ili su "a poka"ivanje bogatstva i moi
- teatar trke u naoru$anju i"me.u :elike +ritanije i 9jemake oko 1%00.
- smisao kulturalnog pristupa je u otkrivanju "naenja "besmislenog" nasilja
22
- radovi antropologa 1ar7 =ouglas i :ictora >urnera - lin na amerikom jugu u 1%. stoljeu je
"moralni scenarij"# a pobune u 9apulju 1<?'. "socijalna drama"
- prouavanje nasilja gomile - 9atalie =avis i =enis 8rou"et
- "amjeuju va$nost uloge i"vedbaR! mladih ljudi u inu nasilja# koriste ideje 1ikhaila +akhtina
o svearskom nasilju
- religio"no "naenje "bivanja - nasilje kao nastojanje da se "ajednicu oisti od "aga.enja
- budue studije o etikom ienju i kulturalnoj povijesti terori"ma
Kulturalna povijest emocija
- *akob +urckhardt opisuje "avist# ljutnju i ljubav u renesansnoj Btaliji
- *ohan Cui"inga govori o "strastvenoj i divljoj dui vremena"
- 9orbert 5lias pokuaj kulture emocija smatra dijelom "procesa civili"iranja"
- tek se nedavno veina povjesniara o"biljno prihvatilo emocija
- >heodor Eeldin - intimna povijest emocija u 2rancuskoj 1%. stoljea
- ,eter 4a7 - psihopovijest ljubavi i mr$nje bur$oa"ije 1%. stoljea
- 8arol i ,eter -tearns - objavljuju mani/est "a povijest "emociologije"# monogra/ije o bijesu i
ljubomori
- Hilliam 6edd7 ">he navigation o/ /eeling" 2001.! - ideja o "emocionalnom re$imu"#
"per/ormativnim iska"ima" emocija
- temeljna dvojba: pri pisanju povijesti emocija# treba li se dr$ati i vjerovati u esencijalnu
povijesnost ili nepovijesnost# i jesu li emocije podlo$ne promjenama tokom vremena ili ostaju
iste u ra"liitim ra"dobljima
- 5ric =odds ",agan and 8hristian in an 0ge o/ 0nGiet7" 1%<A.! - opisuje klasino ra"doblje kao
doba tjeskobe
Kulturalna povijest percepcije
- -imon -chama "6embrandtMs e7es" - pokuava predstaviti 0msterdam 1'. stoljea kro" svih A
osjetila# najvie kro" miris i "vuk
- 0lain 8orbin ">he /oul and the 2ragrant" 1%&<.! - knjiga se bavi mirisima# pragom tolerancije
prema mirisima s poetka 1%. stoljea u 2rancuskoj
- ":illage bells" - njegovo djelo o povijesti "vuka - tako ka$e da se "vuk "vona drugaije
do$ivljavao u prolosti jer je bio pove"an s pobo$nou
- miris je kulturalan time to su mirisi obdareni kulturnim vrijednostima
- tema mirisa privlai povjesniare
- prete$ni dio povijesti "vuka koncentriran je na "buku"
- va$nost ope povijesti osjeta# a ne samo onih ogranienih na odre.ene osjete
Isveta socijalne historije
- tradicionalna socijalna povijest tvrdi da je previe politikoj ili socijalnog teritorija predano
"kulturi"
- novi narataj povjesniara napada 9(,# jer $ele "nai svoje mjesto pod suncem"# odmaknuti se
od starijih kolega
- @ problema 9(,:
1. de/inicija kulture - postala je previe inklu"ivna preopirna! - hibridni $anr "sociokulturalne
povijesti"
- i"mjenjivanje pojmova - +urke pre/erira koristiti pojam "kulturalno" "a povijest /enomena koji
23
se ine prirodnim# a "socijalno" "a ono to su oigledno kulturalni arte/akti
- konstruktivistiki projekt je vrijedan "a kulturalnu povijest drutva# ali nije "amjena "a
socijalnu povijest kulture
- :ictorija +unnell i )7nn Cunt - ideju socijalnog ne treba odbaciti nego rekon/igurirati
2. problem metode koju treba provoditi - novi i"vori mirisi i buka# prostori# tijela...! "ahtijevaju
vlastite oblike kritike i drugaije metode
- npr. ideja da je kultura tekst - problematina - meta/ora itanja doputa intuiciju
- problem de/inicije rituala
- misliti o istra$ivanju jednog subjekta samo jednom metodom osiromauje kulturalnu povijest
- kvantitativne metode su ipak korisne i primjenjive - sretan spoj kvantitativne i kvalitativne
metode
@. problem /ragmentacije - rani povjesniari imali su holistike ambicije - voljeli su pove"ivati
- prika" kulture kao sile koja ohrabruje /ragmentaciju# npr. 0rthur 1. -chlesinger jr. ">he
disuniting o/ 0merica" 1%%2.! - isticanje etnikih identiteta /ragmentira ameriko drutvo
- oka"ionali"am implicira /ragmentarni pogled drutvenih grupa ii ak pojedinanog sebe
- mikropovijest - problem odnosa malih skupina i veih cjelina - npr. "akljuci o nacionalnim
karakteristikama na temelju jednog incidenta =arnton "pokolj maaka"!
4ranice i susreti
- 2erdinand +raudel "1editerranean" 1%?%.! raspravlja o va$nosti "kulturnih granica"
- atraktivna ideja - bavi se iskljuivo granicama i"me.u kultura
- granice na karti nisu granice kulture - "kulturno podruje" se teko mo$e odrediti preci"nom
crtom na karti - pogled i"vana
- pove"anost i"me.u "njih" i "nas" - simbolike granice koje se ne mogu ucrtati# ali se ne smije
"aboraviti njihovo postojanje
- /unkcije kulturnih granica:
1. kao barijere - /i"ike# politike ili kulturalne prepreke# ukljuujui je"ik i religiju# koje
usporavaju kulturne pokrete ili ih skreu u ra"liitim pravcima odbijanje re/ormacije u
mediteranskom svijetu# odbijanje tiska u islamskom svijetu do devetnaestog stoljea!
2. susretite# "kontaktna "ona" - mjesto na kojem se sreu ra"liite kulture# i "a njih su
karakteristine samosvojne hibridne kulture - na njima cvjetaju epske pjesme i balade# dola"i do
ra"mjene praksi na primjer preu"imanje naina borbe od >uraka!
#nterpretiranje kulturni susreta
- jedan od ra"loga va$nosti kulturalne povijesti je va$nost kulturnih susreta u naem vremenu
- pojam kulturnih susreta se koristi da bi "amjenio etnocentristiku rije "otkrie"
- nove perspektive - "vi"ija pobije.enih" - npr. nastoji se rekonstruirati kako su na (aribima
percipirali (olumba
- "aokupljenost nera"umijevanjem - "kulturalno prevo.enje" pojam 5d;arda 5vans-,ritcharda!
- @ modela kulturne promjene:
1.misionari su vjerovali u prevodivost kranstva# da svugdje postoji jednaki sustavi vjerovanja
>rojstvo itd.!
- prevodi se u oba smjera# tako se i predmeti mogu "prevoditi" i prilago.avati drugoj kulturi
- prednost prijevoda je u naglaavanju radnji koje pojedinci i grupe moraju podu"eti da bi
domesti/icirali stranca npr. susret i"me.u protestantskog misionara i bulokog kralja! ili
predmet
24
2. kulturna hibridnost - spoj koji nije ni jedna# ni druga kultura - to ostavlja prostor "a nesvjesne
procese i nenamjeravane posljedice
@. "kreoli"acija" pojam i" lingvistike! - konvergencija dva je"ika da bi se stvorio trei# u"imajui
glavninu gramatike i" jednog# a veinu rijei i" drugog
,ria u kulturalnoj povijesti
- po"icija pripovijedanja o doga.ajima u kulturalnoj povijesti
- )a;rence -tone povjesniar drutva! upo"orava na "o$ivljavanje prie" - potraga "a novim
oblicima prie kako bi se ra"matrala socijalna i kulturalna povijest
- pojam prie je paradoksalan - radikalni je povjesniari drutva odbacuju# jer je pove"uju s
prenaglaavanjem velikih djela velikih ljudi# ali pria se vraa "ajedno s poveanom
"aokupljenou obinim ljudima i nainima na koji objanjavaju svoj $ivot i svijet
- vea va$nost prie# na primjer u "pokretu pravne nacije" u -0=# koji je tra$io miljenje
etnikih manjina i $ena jer su njihove prie i"a"ov pravnom sustavu kojeg su sastavili bijeli
mukarci
- "kulturalne prie" - narativne prakse karakteristine "a pojedinu kulturu
- )7nn Cunt istra$uje "narativne strukture" /rancuske revolucije
- optu$ivanje Oidova "a "vjerstva u srednjem vijeku# koje prela"i u kulturalnu priu# diskurs ili
mit# i poma$u odre.ivanju kranskog identiteta
- *udith Halko;it" "8it7 o/ dread/ul delight" 1%%2.! - stvaranje slike viktorijanskog )ondona
kao o "mranom# monom i "avodljivom labirintu"
- 1archall -ahlins antropolog! "Bslands o/ histor7" 1%&A.! pie o ra"liitoj ulo"i o"naka u akciji
- kako su Cavajci 8ooka pokuali prenjeti u svoj sustav
- to je ra"liito od "statikih portreta" vremena kako su ih oslikavali +urkhardt i Cui"inga
- i"bjegavanje prianja povijesne prie na trijum/alistiki nain - to su prie o progresu# gubitku#
nostalgine prie
- prouavanje "kulturnih revolucija" - pogotovo /rancuske
- boljevika revolucija sadr$ala je "kampanju civili"iranja" - propaganda
- ali# novost esto mo$e pokrivati ono to je "apravo stara tradicija - boljevici imaju 2rancusku
revoluciju# /rancu"i su "amiljali da opet odigravaju englesku revoluciju# a 5ngle"i /rancuske
vjerske ratove 1<. stoljea
- ponovno odigravanje nije ogranieno na revolucije - tako su se ra"ni pisci do$ivljavali kao da
prola"e 1uku 4ospodnju +eckett# ,earse...!
- primjer dananje Fri )anke - dve skupine# -ingali# koji drugu skupinu# >amile# do$ivljavaju kao
demone i" njihovih religijskih naracija
- njihova povijest mora pronai mjesto "a takvu priu - takvih vrsta povjesti e biti sve vie kao
opravdanje kon/likata!
25
(aklju)ak
- 9(, mo$e doi do svog kraja# ali glavna pria kulturalne povijesti traje i dalje
- kulturalna je povjest proirila teritorij povjesniara i povijest uinila pristupanijom iroj
javnosti
- doprinos "totalnoj povijesti" - povjesti kao cjelini# skup svih njenih podgrana
- +urke ka$e da je reakcija protiv "kulture" nei"bje$na
- slabost doslovnog# po"itivstikog pristupa je doka"ana - bitna je i simbolika i propitkivanje
povijesnih dokumenata# povratka doslovnosti ne bi trebalo biti
26