Prvo polugodite

Datum: 18.09.2015.
Broj lekcije: 6

HRVATSKA U DRUGOJ POLOVICI 19.st.

NEOAPSOLUTIZAM
U Hrvatskoj se povijesti u nekoliko navrata uspostavljao apsolutizam: u doba
Marije Terezije, kneza Matternicha te se nakon revolucije 1848.god.
uspostavlja neoapsolutizam ili tzv. Bachov apsolutizam (1851.1859.god.). Ovakav apsolutizam karakteristian je po samovolji vladara u
podrujima gdje je bila gospodarska mogunost razvoja kapitala. Prije
uspostave apsolutizma ukinuto je bansko vijee, rasputa se sabor, osniva
se banska vlada (na elu s Josipom Jelaiem). Banska vlada je odgovarala
izravno sredinjoj vladi u Beu.
U doba neoapsolutizam u Hrvatskoj su se dogaale velike promjene; drutvo
se modernizira, sustav daje otpor jer hrvatske institucije nisu sudjelovale u
donoenju odluka. Neoapsolutizam provode strani inovnici zvani Bachovi
husari. U ovo doba vanu ulogu igra Josip Jelai koji je branio hrvatske
interese, posebno po pitanju uporabe hrvatskog jezika kao slubenog i
uporabe dravnih simbola. Hrvatska trobojnica postala je dravna zastava
Trojedne kraljevine. Na poticaj bana Jelaia ujedinjuje se vie manjih naselja
te tako nastaje Zagreb. On je postao pravo politiko, gospodarsko i kulturno
sredite. Prvi gradonaelnik Zagreba bio je Janko Kamauf. Ban Jelai
umire u svibnju 1859.god., a sahranjen je u Novim Dvorima kraj Zapreia te
postaje simbol hrvatstva. U doba neoapsolutizam, Hrvatska gubi upanijski
sustav, a dijeli se na 5 okruja. Car za novu vladu stavlja Kraljevsko
namjesnitvo. U ovo se doba pojaava germanizacija. U doba
neoapsolutizma nastavljena je agrarna reforma. Nakon ukidanja kmetstva
1848.god. seljaci ne dobivaju zemlju. Feudalno rastereenje dolazi
1853.god. i seljaci dobivaju zemlju, ali e je otkupiti uz visoke poreze.
Seljaci su nezadovoljni jer ne smiju nesmetano ume i panjake. Seljaci
otada ulaze u sva zvanja i polako nestaju staleke podjele. U Hrvatskoj
prevladavaju mali posjedi koji ne prelazi 10 000 jutara.

Nastanak zagrebake nadbiskupije

Jo od srednjeg vijeka Crkva u Hrvata je vezana uz ugarsku Crkvu. Isticana je

elja za odvajanje od nje, a to se dogodilo u poslanici Urbi primum plaenit
pape Pia IX. 11.prosinca 1852.god. Tom poslanicom nastaje
Zagrebaka nadbiskupija u koju ulaze akovaka, krievaka, i senjska
biskupija, a jedno vrijeme i kninska. Ovaj dogaaj je vaan jer hrvatski
sveenici postaju najjai oslonac u politici u borbi za neovisnost. Prvi
zagrebaki nadbiskup je Juraj Haulik koji je na tu funkciju doao
1853.god., a na funkciju prvog zagrebakog kardinala 1856.god. Od svih
sveenika najvanija ulogu ima Josip Juraj Strossmayer koji djeluje na
politikom, gospodarskom i kulturnom planu. On je pokreta otvaranja
Akademije znanosti i umjetnosti.
U doba neoapsolutizma zamrlo je politiko djelovanje u Hrvata. Veina bivih
preporoditelja bavi se znanou i kulturom, a posebno se izuava hrvatski
jezik i hrvatska nacionalna povijest. Tako e Ivan Kukuljevi Sakcinski
osnovati drutvo za izuavanje jugoslavenske povijesti i osnovao je dravni
arhiv. Uz njega djeluju Bogoslav ulek, Mirko Bogovi (Frankopan,
Stjepan - posljednji bosanski kralj), Ljudevit Vukotinovi, Ante Starevi
(bavi se jezikoslovljem, povijesti, suprotstavlja se politici Vuka Karadia koji
tvrdi da su svi tokavci Srbi), Dragojlo Kulan, fra Grga Marti