Prvo polugodite

Datum: 14.05.2015.
Broj lekcije: 2

SVIJET I EUROPA U DRUGOJ POLOVICI 19.st.

RADNIKE ORGANIZACIJE
19.st. je vrijeme druge industrijske revolucije. Tada se javljaju velike razlike
izmeu drutvenih klasa, tj. Izmeu radnika i kapitalista. Radnici trae svoja
prava: skraivanje radnog vremena, poveavanje plaa, i poboljanje
ivotnih uvjeta. Prvi radniki pokret javlja se u engleskoj krajem 18.st. i
naziva se ludistiki pokret. Radnici masovno unitavaju strojeve mislei da
im oni oduzimaju posao. Vei ustanci u Europi javljaju se u Francuskoj kada
su izbili ustanci lionskih tkalaca(1831.god. i 1834.god.) i leskih tkalaca
(1844.god.). Radni ustanci najmanje zahvaaju Veliku Britaniju gdje su
radnici kroz artistiki pokret mirnim putem poboljali radne i ivotne
uvjete.
U 19.st. javljaju se prvi mislioci filozofi koji su svojim idejama pokuali
poboljati poloaj radnika. Oni se nazivaju socijalutopisiti, a glavni
predstavnici su: Robert Owen, Charles Fourier, i Saint-Simon koji
smatraju da radnici svoja prava trebaju ostvariti mirnim putem. Druga
ideologija koja nastaje u 19.st. je socijalistiko - komunistika. Osnivai ove
ideologije su Karl Marx (1818. 1883.god.) i Friedrich Engels (1820.
1895.god.). Komunistika ideologija se iznosi u 2 kljuna djela:

Manifest komunistike partije

Kapital

Marx i Engels smatraju da radnici trebaju revolucijom doi na vlast. Njih

dvojica takoer osnivaju prve internacionale, meunarodna radnika
udruenja. Prva internacionala je osnovana u Londonu 1854.god i radi do
1876.god. U toj organizaciji nije bilo jedinstva jer su druge radnike voe
imale svoje stavove o radnikim pitanjima. Te voe su bili: Lassalle
Proudhon i Bakunjin. Radnici u 19.st. su ukljueni u razne socijal demokratske stranke, radnike sindikate i zadruge.
Godine 1889. osnovana je Druga internacionala u Parizu. Ova
organizacija donosi par vanih odluka:

uvode radniko zakonodavstvo

zabranjuju rad za ene i djecu u tekim uvjetima
uvode 1. svibanj kao meunarodni praznik rada - ovaj datum uzet je
kao spomen na dogaaj u Chicagu 1886.god. kada je krvavo uguen
ustanak radnika. Ovaj praznik u Hrvatskoj se prvi put obiljeava
1890.god.

U drugoj internacionali se javljaju tri struje;

Ljevica podrava marksizam, a voe su Rosa Luxemburg, Karl

Liebknecht, Vladimir Ili Lenjin, kasnije voa Oktobarske revolucije u
Rusiji
Centar voe: Karl Kautsky august Bebel i Clara Zetkin.
Desnica voe: Eduard Berstein i Alexandre Milleranad.

Marksistika ideologija vremenom gubi utjecaj, posebno u razvijenim

zemljama gdje se radnika prava uspijevaju ostvariti mirnim putem. Prva
socijalistika revolucija dogodila se u Carskoj Rusiji, tada najzaostalijoj
europskoj zemlji. Odmah nakon dolaska na vlast komunisti uspostavljaju
otvorenu diktaturu; uvodi se apsolutna kontrola drutva koju provode policija
i vojska, rue se vjerske i osobne slobode i sve je podreeno partiji.
Socijalistiki sustav uveden je u 14 drava. Opstao 70 godina i jednostavno
se uruio. Pad komunizma u Europi oznaen je padom Berlinskog zida.