Marksizam

- Politička doktrina
 materijalizam
besklasno društvo
- Diktatura proletarijata!  KARL MARX FRIEDRICH ENGELS
- “Borba između dviju klasa“
- Podizanje revolucije = nasilna promjena društvenih odnosa
- 1847. g. u Londonu osnovali “SAVEZ KOMUNISTA“
- “Komunistički manifest“ (1848.)
- 1864. g. u Londonu utemeljili PRVU INTERNACIONALU – međunarodno udtuženje radništva (do 1876. g.)
- K. Marx – djelo “Kapital“ (1864.)
- 1889. g. – osnovana “Druga internacionala“ (Pariz)
Katolička crkva i radništvo
- Papa Pio IX. (1846. – 1878.) – enciklika “Syllabus erroruum“
 kritika socijalizma i liberalno-demokratskih ideja
- Papa Leon XIII. (1878. – 1903.) – 1891. g. – enciklika “Reruum novanum“
 novi odnos prema radništvu, zauzimanje za ljudsko dostojanstvo, osuda
socijalističkih ideja

Industralizacija Europe

- Započela u V. Britaniji
- Preduvjeti:
*uništenje seljačkih gospodarstava i zapljena njihove zemlje
 pretvaranje u pašnjake za ovce  vuna  industrijska prerada
- Napredak u tekstilnoj proizvodnji
- Kameni ugljen  novi energent

PRVA INDUSTRIJSKA REVOLUCIJA

- Tehnička otkrića  pojava industrijske proizvodnje

- James Watt  1765. usavršio parni stroj Thomasa Newcomena iz 1712. godine
 POČETAK PRVE INDUSTRIJSKE REVOLUCIJE
- 1807. g. Robert Fulton u SAD-u konstruirao prvi parobrod “Clermont“
- Razvoj željeznice  George Stephenson  parna lokomotiva “Rocket“ (1814.g.)
- Prva željeznička pruga u svijetu Stockton – Darlington, 1825. g. (V.Britanija)

Posljedice prve industrijske revolucije:

- Manufakturna proizvodnja – industrijska proizvodnja (i u poljoprivredi) – veće količine hrane  porast

stanovništva
- Osiromašenje seljaka u zapadnoj Europi  odlazak u gradove (urbanizacija)
 PROLETARIJAT
- VELIKA BRITANIJA – 1833. g.  “factory act“
– 1838. g.  “people's Charter“
– spriječena revolucija
- Ahumulacija kapitala  KAPITALIZAM, Adam Smith
- slobodno tržište
- konkurencija
- društveno uređenje zasnovano na eksploataciji vlasnika proizvodnih sredstava nad njegovim
radnicima
 Velika Britanija u 2. polovici XIX. Stoljeća

Viktorijansko doba u Velikoj Britaniji

- Kraljica Viktorija (1837. - 1901.)

- “Viktorijansko doba“ - *vrhunac britanske industrijske revolucije
* kolonijalni imperij, Kanada, Australija, Indija
- Imperijalna kultura (pokućstvo, ispijanje čaja) (crni čaj s mlijekom, 17h)
- Brzi gospodarski razvitak zahvaljujući ubrzanoj industralizaciji i kolonijalnim sirovinama
- Velika svjetska gospodarska izložba u Londonu, 185. g.(Crystal palace u Hyde Parku)

Britanski kolonijalizam

- Kolonije  nasljedničke eksploatirane, bitno Sredozemno more

- Tržište za industrijsku robu 1869. prokopan Sueski kanal
- Izvori sirovina
- (kolonije) Indija  1876. krunska kolonija
- 1876. – Viktorija = “CARICA INDIJE“
- dijamant “Koh-i-noor“
- Dominioni – kolonije s unutarnjom aautonomijom
- Lord Cecil Rhodes – zagovornik britanske premoći u Africi
– predlagao izgradnju transkontinentalne afričke ceste od Egipta do J.Amerike
– veliki zločinac
- Neriješeno “Irsko pitanje“
- Probuđena nacionalna svijest kod Iraca
- Sredina XIX. St. – 2 mil. umrlih od gladi u Irskoj  iseljavanje u svijet
- 1905. osnovan pokret “Sinn Fein“ za oslobođenje Irske od britanske okupacije

Razvoj industrijalizacije Europe u XVIII. I XIX stoljeću

- Gospodarska preobrazba Europe iz feudalne, manufakturne u modernu, industrijsku

- Potaknulo:
a) društveno(socijalno) raslojavanje (POJAVA RADNIŠTVA unutar gospodarskog sloja)
b) daljnju i pojačanu kolonizaciju izvaneuropskih područja  stvaranje kolonijalnih imperija ( V.
Britanija, francuska,…)
c) razvoj kapitalističkih odnosa

Preduvjeti industralizacije:

1. KOLONIJALIZAM
2. TEHNIČKA OTKRIĆA (izumi)
- James Cook – otkriva Australiju i Novi Zeland = 1700. godine (engleski pomorac)
- Stvaranje britanskog kolonijalnog imeprija  korijen svih kasnijih zala na svjetskom nivou
- Portugal  veliki potres, 1.XI. 1755.  9.0 po Richteru (pretpostavke)  uništenje Lisabona i Portugala
(sličnosti sa sudbinom Dubrovnika i Dub.Rep. 1667.god)
- Atlantska trgovina
- Piratstvo i gusarstvo (nisu istonačnice!)
(piratstvo) – zlobnost, materijalnim sredstvima sami upravljali, vlastita korist
(gusartsvo) – obračunavanje jedne države protiv druge, zastupaju zemlju, zemljinu korist, financiranje od
strane zemlje
- Plantaže pamuka, duhana i šećerne trske na području Amerika
 sirovine za europsku prerađivačku industriju
 korištenje besplatne crnačke radne snage = trgovina robovima
(oko 12. mil. robova iz Afrike u Ameriku)
 - PAMUK
- uzgoj na američkim plantažama
- glavna sirovina za europsku tekstilnu industriju
- Sjeverna Amerika  TRAPERI (lovci na krznaše)
- Krzna  sirovina za industriju odjevnih predmeta  izvoz u Europu
- Sjeverni Atlantik  KITOLOV
- Kitovo ulje (spermacet)  sirovina za proizvodnju svijeća, rasvjetnih tijela, kozmetike, parfema..
 iz kitove glave

Doba tehničkih otkrića i novih izvora energije u 2.polovici XIX. St.

- II. industrijska revolucija:
proizvodnja čelika
metalurgija
obrada ugljena
Novi izvori energije
- Izum motora s unutarnjim sagorijevanjem – RUDOLF DIESEL
- NAFTA – novi izvor energije
- 1859. g. – prva naftna bušotina (Pennsylvanija, SAD)
- Automobili (Ford, Benz i dr. 1895. )
- Zrakoplovi (braća Wright, 1903.)
- Izumi vezani uz elektricitet – 1931. g. – Michael Faraday – prvi električni motor
- 1879. g. – T. A. Edison – prva električna žarulja
- 1887. g. – Nikola Tesla – izmjenična struja
Promjene u životu ljudi
- Strojni rad – ubrzavanje i povećanje proizvodnje dobara
- Masovna industrijska proizvodnja
- Poboljšanje uvjeta života i higijene
- Nagli demografski porast ( + urbanizacija)
- Veća potražnja za materijalnim dobrima
- Željeznica: brža putovanja i jeftiniji prijevoz robe
- 2. pol. XIX. st. – izgradnja velikih željezničkih pravaca
 1869. g. Pacifička u SAD-u (“Union Pacific“)
 1904. g. Transsibirska željeznica
- Stvaranje novih tržišta – kolonijalni posjedi

Razvoj radničkog pokreta u XIX. st.

- RADNIŠTVO – najbrojnije i najsiromašnije gradsko stanovništvo

Radnički pokret

- Radništvo (proletarijat)
 život na rubu egzistencije
 dječji rad
- Sindikati
- Političke stranke
- Štrajk
- 1868. “ Trade Union Congress“ (V. Britanija)
 prvi sindikat (“Udruga radničkih stranaka“)
- 1. svibnja 1886. g. – protest radnika u Chicagu
– krvavi sukob s policijom
– zahtjev za 8-satnim radnim vremenom
 - 1889. g. u Parizu osnovana DRUGA INTERNACIONALA
 odluke: - 1. svibanj = međunarodni praznik rada
- 8-satno radno vrijeme !
- Program radničkog pokreta  građanske slobode – SOCIJALIZAM  pravedna raspodjela dobara

Socijalizam

- Društveni poredak
- Temeljen na: RADU
ZAJEDNIČKOM VLASNIŠTVU
JEDNAKOSTI
SURADNJI

Borci za radnička prava

- SOCIJALISTI – UTOPISTI
a) Henri de Saint Simon
b) Charles Fourier
c) Robert Owen
- Stvaranje idealnog društva (utopija!)

Razvoj znanosti i znanstvenih institucija u XIX. stoljeću

Razvoj znanstvenih institucija

- Sustav modernih sveučilišta  središta za razvoj znanosti

- ZNANOST – termin koji obuhvaća strukturirano znanje izvan područja svakodnevnog života
- XIX.st. – podjela znanosti na:
1. PRIRODNE
2. DRUŠTVENE
3. HUMANISTIČKE
- Njemačka sveučilišta – najnaprednija(pretvorili sveučilišta u istraživačke centre)
razlozi: a) nacionalna revolucija i ujedinjenje
b) integracija znanstvenih spoznaja i njihove primjene (istraživački centri)
c) objedinjavanje teorijske i praktične nastave
d) nacionalna revolucija i ujedinjenje
- Berlinsko sveučilište  “Humboldt Universitat“
- Osnovao ga je 1810. njemački filozof Wilhelm von Humboldt

Ratzvoj znanosti

- Kemija  D.I.Mendeljejev  PERIODNI SUSTAV ELEMENATA

- Marie Sklodowska Curie – poljsko-francuska kemičarka: istraživala radioaktivnost kemijskih elemenata
- prva žena primljena na Francusku akademiju znanosti
- otkrila kemijske elemente radij(Ra) i polonij(Po)
- Fizika – Wilhelm Konrad Rontgen – 1895. otkrio X-zrake
- “redgenske zrake“ – primjena u medicini
- Medicina – Louis Pasteur  utemljitelj bakteriologije
- cjepivo protiv bjesnoće
-- Robert Koch – otkrio uzročnike tuberkuloze (sušice) i kolere (dvije najopasnije bolesti XIX.st)
- Nikola Tesla (1856. – 1943.) – proučavanje i primjena izmjenične struje
- radiokomunikacija, elektrotehnika, Niagarini slapovi(provodio pokuse tamo)
- Andrija Mohorovičić (1857.-1936.) – razvoj seizmologije i meterologije
- 1909. proučavao širenje potresnih valova nakon potresa u Pokupskom
- Moho-sloj između Zemljine kore i plašta
 - Dragutin Gorjanović Kramberger (1856.-1936.) – pronalazak i opis krapinskog pračovjeka (neandertalac)
- utemeljitelj paleoantropologije

Liberalni i nacionalni pokreti u Europi u 1. polovici XIX.st.

- KONZERVATIZAM – svjetonazor i politička ideologija – austrijski kancelar knez Metternich

-cilj očuvanje postojećeg društveno-političkog stanja
-aristokracija(svjetovna i duhovna)
-lat. “natio“ = hrv “narod“
-NACIONALIZAM = NARODNJAŠTVO
- LIBERALIZAM-ideologija protivna odlukama Bečkog kongresa
– svjetonazor i politička ideologija u kojem su prava pojedinca najviša vrijednost
- slobodoumnost
- zalaže se za opće slobode
- LIBERALI-traženje građanskih sloboda
- LIBERALNE IDEJE – probudile se kod naroda svijest o vlastitoj posebnosti  nacionalni pokreti  kulturni
preporod + nacionalno osamostaljenje

- I. polovca XIX.st.  razvitak nacionalnih ideja (ravni nacionalizam)

- Nacionalni pokret(ČESI, HRVATI, SRBI, SLOVACI, SLOVENCI, UKRAJINCI,RUMUNJIŽ)

1.FAZA NACIONALNE SVIJESTI (kultura, jezi)
2.FAZA NACIONALNE SVIJESTI (samostalne države)
- NACIJA
- ITALIJA(lat. “natio“ = hrv “narod“) – veća ili manja skupina ljudi koja osjeća povezanost kroz zejedniki jezik,
kulturu, nošnju, vjeru, običaje…
- NACIONALIZAM – pretjeranoj isticanje kvaliteta vlastite nacije, do razine isključivosti ostalih
- “risorgimento“ preporod
- 1820. – pokret Karbonara
- 1831. – osnovana “Mlada Italija“ (išao za ujedinjenjem talijanskih zemalja)
- - ustanci ugušeni austrijskom intervencijom
- Giusepee Mazzini vođa “Mlade Italije“

- NJEMAČKA
- pruska – nova predvodnica njemačkih zemalja ka ujedinjenju
- 1834.  Carinski savez

- SRBIJA
- Poč XIX.st. započeo nacionalni pokret za oslobođenjem od Osmanlija
- Srpska pravoslavna crkva
- 1804. Prvi srpski ustanak - Đorđe Petrović Karađorđe
- KARAĐORĐEVIĆI
- 1815. Drugi srpski ustanak – Miloš Obrenović
- OBRENOVIĆI
- 1830. – Srbija postaje vazalna kneževina Osmanskog carstva
- Srbin Ilija Gara Garašanin 1844. – program “NAČERTANIJE” – velikosrpski program
- Car i kralj Franjo Josip I. – 1848.-1916.
- Pod vodstvom Jelačića 5.1..1849. osvojena Budim i Pešta
- Predaja Mađara kod Vilagosa 1849. – konačni mađarski poraz
- Uspostavljen mir u Habsburškoj Monarhiji
 - NACIONALNE TEŽNJE – glavni izvor političkih zbivanja
- Rusi im pomogli
- RUSIJA
- 1825. ustanak “dekabrista“ (vojnika)  car Nikola I. GUŠI USTANAK
- represivna politika u Poljskoj  ustanak u Varšavi 1830.

Ujedinjenje Italije

- Nakon 1848. – sustavna borba za ujedinjenje talijanskih zemalja

- Austrija – glavni neprijatelj tal. Ujedinjenja
- Giuseppe Garibaldi – tal. Revolucionar – služi se ustancima (crvenokošuljaši)
- Grof Camillo Cavour – od 1852. glavni predsjednik vlade Kraljevine Pijemonta , diplomat (pregovori)
- Francuska pomoć pri tal. Uujedinjenju
- 1859. – bitke kod Megente i Solferina u sj. Italiji – pobjeda zadružnih franc – pijemontakih snaga na d
Austrijom
- 1864. – Švicarac Henry Dunant – CRVENI KRIŽ (humanitarno društvo) – zaštita ranjenika
- 1861. g. proglašeno ujedinjenje svih tal. Zemalja (bez Rima i Venecije)
- Gl. Grad Torino
- Pijemontski kralj VITTORIO EMANUELLE II. Postaje kralj Italije
- 1866. -Italija pripaja Veneciju
- 1866. – bitka kod Visa = Talijani pokušali Austriji preoteti Dalmaciju, ali nisu uspjeli
- 1870. – Italija dovršava ujedinjenje, a Rim postaje prijestolnica
- Tal. Iredentizam – politika tal. Imperijalizma u Europi, sva područja gdje žive Talijani da potpadne kod
talijansku kraljevinu
- Protiv italije = Austrija i papinska država
- Giuseppe Verdi – talijanski operni skladatelj; domoljube teme, pristaša ujedinjenja

Revolucije u Europi 1848./1849.

Revolucije 1848:

1. LIBERALNO – DEMOKRATSKE (Beč)

2. DRUŠTVENE (Francuska)
3. NACIONALNE (Mađarska)

ITALIJA

- Težnje za nacionalnim oslobođenjem u ujedinjenjem

- Antiaustrijski nastupi u Milanu i Veneciji
- Austrijski feldmaršal J.J.Rodetzky – bitke kod Custoze(1848) i Novare(1849)
- “Rodeztky Marsch” – simbol austrijske pobjede i imperijalizma

Revolucija u njemačkim zemljama

- 1848. sabor u Frankfurtu na Majni(ujedinjenje dijelova H.M. na kojima zive Njemci

- “Velikonjemačko rješenje “ > s Austrijom
- “Malonjemačko rješenje > bez Austrije (Nijemci predvođeni Pruskom) – prevladalo
HABSBURŠKA MONARHIJA

a) Građanske revolucije
b) Nacionalne revolucije
- Ferdinand I. (V.) Habsburški – austrijski car i hrvatsko ugarski kralj (1835.-1848.)
- “WIR” - A.Windschojratz, J.Jelačić, J.J.Radetzky – ujedinjeni u borbe za Habsburške interese

Austroslavizam

- Politički program Slavena u H.M.

- Zaštita od Nijemaca, Mađara i Rusa
- 1848.- “Manifest europskim narodima”

Mađarska revolucija 1848./1849.

- Budimpešta
- Lajos Kossuth – vođa Mađara u revoluciji 1848.
- Ban Jelačić- 21.3.1848.imenovan banom
- Započinje rat protiv Mađara – prijelaz hrvatske vojske preko Drave kraj Varaždina
- Napad na Beč 1848.

Austro Ugarska Monarhija

- 1849.-1859. = “Bachov apsolutizam”

- 1860.-“ Listopadska diploma “
- CAREVINSKO VIJEĆE(Austrijski parlament)
- 1861. = “Veljački patent”
- CISLAJTANIJA = austrijski dio Monarhije
- TRANSLAJTANIJA = mađarski dio Monarhije
- Austro Ugarska nagodba 1867.
- AUSTRO-UGARSKA = dualistička monarhija
- 1867. car i kralj Franjo Josip I. = u Budimpešti okrunjen za ugarskog kralja
- Zajednički poslovi :
>>>>>vanjski poslovi
>>>>>vojska
>>>>>financije
>>>>>novac
- 1896. = proslava 1000. obljetnice mađarske države
- “Mienijska izložba” u Budimpešti
- ČEŠKA = profesor i političar TOMAŠ GARIGGUE MASARYK
- Traženje čeških državnih prava = uzalud!

RUSKO CARSTVO

Krimski rat (1853.-1856.) – poraz Rusije

- Velika Britanija, Francuska, Habsburška Monarhija protiv Rusije

- Prvi rat u modernom društvu
- Korištenje modernog naouruzavanja
- Stradavanje vojnika i civila
- Florence Nightingale – utemeljiteljica medicine, britanka, “anđeo milosti”, obilazila ranijenike sa svijećom,
dokaz samilosti

Reforme Aleksandra II.

- Državna zaostalost
- Reforme:
>>>>ukidanje kmetstva,1861.
>>>>javni zivot(školstvo, samouprava)
>>>> prodaja Aljaske SADu, 1867.
- Širenje Rusije po azijskom kontinentu
- Industrijalizacija
- Imperijalna politika Rusije – izgradnja Transsibirkse željeznice, 1891. -1902.
- Utjecaj u središnjoj Aziji
- Težnje za stvaranjem snažne ruske nacije – RUSIFIKACIJA – otpor Poljaka, Finaca, Ukrajinaca..
 Npr 1885. ruska carska vlast nastojala je suzbiti uporabu ukrajinskoga jezika
- “Molitav za Ukrajinu” 1885
Tekst: književnik Oleksandr Koniskij
Glazba: Mikola Lisenko (utemeljitelj ukrajinske nacionalne skladateljske skole)