Professional Documents
Culture Documents
Velika Britanija
dinastija Stuart (iz škotske) - vladari Jakov I., Karlo I., Karlo II., Jakov II.
o „Slavna revolucija“ 1688. g.
Jakov II. protiv Vilim III. Oranski
vladar postaje Vilim III. Oranski - personalna unija sa Nizozemskom
o 1689. ustavna monarhija
„Zakon o pravima“
trodioba vlasti - sudska (sudovi), zakonodavna (parlament), izvršna (kralj i vlada) - najveću vlast ima
predsjednik vlade (premijer)
dvije glavne stranke
vigovci - liberali, građani
torijevci - konzervativci, uz kralja
o Ana Stuart
1707. Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije (Škotska + Engleska)
prva kraljica Velike Britanije
vlast nad Irskom (odvojeno od Velike Britanije)
Rat za španjolsko nasljeđe
rat za prevlast nad Španjolskom
1713. dinastija Bourbon dolazi na Španjolsko prijestolje
Velika Britanija dobila trgovinu robljem i Gibraltar
1714. dinastija Hanover (do danas)
o Juraj I., Juraj II.
jačanje parlamenta (vigovci)
kolonijalna politika - Sedmogodišnji rat
porezi
o Juraj III.
slabljenje parlamenta
premijeri William Pitt Stariji i William Pitt Mlađi
rat s američkim kolonijama stvaranje SAD-a
pomorska trgovina
o Istočnoindijska kompanija (sukob s nizozemskom Ujedinjenom istočnoindijskom kompanijom - za prevlast u Aziji)
o sekstant
1
2
posljedice:
1. gospodarske
razvitak rudarstva i prometa (parobrodi i željeznica)
1807. prvi parobrod Clermont - Robert Fulton
o plovio po Hudsonu (New York - Albany)
1814. prva lokomotiva - George Stephenson
1825. prva željeznica na svijetu (Stockton - Darlington u Engleskoj)
razvoj industrije (brža proizvodnja jeftiniji i dostupniji proizvodi)
svjetsko tržište
2. društvene
zapošljavanje
urbanizacija - oko rudnika i tvornica
buržoazija - vlasnici tvornica (u kojima rade građani)
raslojavanje građanstva
ludizam
Ned Ludd
razbijanje strojeva („ljudi gube poslove zbog strojeva“)
čartizam
pisanje peticija kralju/parlamentu za prava radnika
poboljšanje kvalitete života - jeftiniji i dostupniji proizvodi
3. političke - borba za tržišta (kolonije)
2
3
Prosvjetiteljstvo
opći duhovni pokret u 17. i 18. st.
vjera u ljudski razum - glavno obilježje
o kao u humanizmu i renesansi prije - utjecaj reformacije, Velikih geografskih otkrića - heliocentrični sustav
napredak u društvenim i prirodnim znanostima
o POVIJEST - postaje znanstvena disciplina
o Antoine Lavoisier, Carl Linnaeus
umjetnost - klasicizam - vraćanje na antiku kao uzor (istražuju Pompeje)
kritika vjere
o traže vjersku slobodu
o ateizam - bog ne postoji
o deizam - bog je stvorio svijet, ali ne sudjeluje u zbivanjima
kritika apsolutizma
o svi ljudi trebaju biti jednaki
o apsolutizam = „neprirodna tvorevina“
filozofija
o sloboda misli i govora
o racionalizam (Rene Descartes) i empirizam (John Locke)
Rene Descartes (FRA)
važan razum - „mislim dakle jesam“
John Locke (ENG) - podržava Slavnu revoluciju
važno iskustvo - „um je prazan, puni se iskustvima“
protiv apsolutizma („Dvije rasprave o vladavini“, jednakost i sloboda ljudi)
o Voltaire (volter)
važan razum i iskustvo
smatra ENG politički sustav idealnim - vjeruje da će isti sustav doći i u Francusku
jednakost ljudi (porezna i sudska)
deizam
o Diderot (didro)
o D'Alembert (dalember)
o Immanuel Kant
lat. sapere aude = „budi hrabar da se služiš razumom“ - moto prosvjetitelja
Enciklopedija - 1751. (zamišljena kao prijevod engleske - napravljena potpuno nova)
o „svo ljudsko znanje na jednom mjestu“
o Diderot - urednik
o D'Alembert - matematika i fizika
o protive se crkva i plemići
doktrine
o prirodni zakoni
uzor zakonima je priroda - „prirodni red treba se pretočiti na društvo“
opće dobro pojedinca - pojedinac se mora pridržavati zakona
sloboda i jednakost ljudi
o suverenitet naroda
Jean-Jacques Rousseau
„Društveni ugovor“
o suverenitet pripada narodu
o vlast = dogovor naroda i vladara
o temelj - učenje Johna Lockea
o trodioba vlasti
izvršna, zakonodavna, sudska
Charles de Montesquieu
djelo - „O duhu zakona“
traži ustavnu monarhiju
ekonomske doktrine
o prije - merkantilizam
izvoz obrtničkih proizvoda - prihod novca, carine na uvoz
Francuska (Luj XIV.) i Engleska (ministar Colbert)
o fiziokratizam (Francois Quesnay [kene])
grč. phisys + kratein = priroda + vladati
poljoprivreda - jedina produktivan djelatnost - izvoz
privatno vlasništvo
sloboda tržišta
o ekonomski liberalizam (Adam Smith - „Bogatstvo naroda“)
fra. „laisser faire“ - „pusti neka radi“
glavni mehanizam = sloboda tržišta
država se ne smije miješati u gospodarstvo
3
4
4
5
posljedice
o prosvjećeni apsolutizam
vladari koji slušaju prosvjetiteljstvo
Marija Terezija i Josip II. (Habsburška monarhija)
Fridrik II. (Pruska)
Petar I. Veliki, Katarina II. (Rusija)
vladar = „prvi sluga države“
zaštita seljaka
jednakost vjere - manji utjecaj vjere i pape - ukidanje crkvenih redova
jednaki porezi svima
obavezno školovanje (samo muški) - ukinut nadzor crkve nad školama
monarhije i apsolutizam se zadržali do 1. svjetskog rata
Francuska
vladar ima svu vlast
Luj XIV. - dvorski apsolutizam (merkantilizam)
Luj XV. (1715. - 1774.)
o praunuk Luja XIV.
o unutrašnja politika
sukob s aristokracijom jačanje monarhije
financijska kriza reforme
progoni jansenista (dio crkve koji kritizira negativno u crkvi)
prosvjetiteljske ideje - pokušava spriječiti
o vanjska politika
Rat za austrijsko nasljeđe (1740. - 1748.)
Sedmogodišnji rat (1756. - 1763.)
5
6
Pruska
nastanak:
o kneževina Brandenburg - dinastija Hohenzollern
Berlin - sjedište
knez - jedan od onih koji biraju cara
o širenje
Kneževina Pruska (1618.) - istočna Pruska - nastala od teutonaca
dijelovi Njemačkog Carstva
Pomeranija
o prostorno razdijeljena
samostalnost - 1657. (od Poljske)
političke prilike
o Fridrik Vilim (17. st.)
„veliki elektor“ - jedan od onih koji biraju cara
vojska i porezi (dozvolio ih parlament)
plemići (junkeri)
pruski plemići
bave se proizvodnjom i trgovinom žita
najbogatiji u Europi
priklonili se Fridriku
o Fridrik III.
1701. - Kraljevina Pruska (Fridrik III. = Fridrik I. - kralj)
o Fridrik Vilim I. (1713. - 1740.)
centralizacija
vojska
utemeljio
ogromna
kantonalna regrutacija - podjela grana vojske po kantonima natjecanje bolja vojska
porezi (seljaci i plemići) novac za vojsku
plemstvo = temelj vlasti
obrazovanje - osniva škole
o Fridrik II. (1740. - 1786.)
umjetnička duša, flautist
Sanssouci - fra. sans souci = bez briga
dvorac (ljetna palača) u Potsdamu
Fridrikov rokoko - stil rokokoa, po uputama Fridrika
prosvjećeni apsolutist
unutrašnja politika
centralizacija i unifikacija države
reforme
o kodifikacija prava
novi zakonici
ukinuta tortura
smanjene smrtne kazne
o školska obveza
muška djeca
ukinut nadzor crkve
o vjerska tolerancija
o ceste i kanali
o obrti i trgovina
kameralizam
o njem. kammer = državna riznica
o njemački oblik merkantilizma
o osigurati prihode za državnu riznicu - prikupljanje poreza i carina
o bolji položaj seljaka
o cilj - osigurati obrazovane činovnike korisne reforme (pomoću novca od poreza)
vanjska politika
jačanje vojske
osvajanja
o Rat za austrijsko nasljeđe
o Sedmogodišnji rat
o prva podjela Poljske - Zapadna pruska pripojena Pruskoj
6
7
Habsburška Monarhija
dinastija Habsburg
o španjolska loza - Belgija, Milano, Napuljsko Kraljevstvo, Španjolska
o austrijska loza - SRC, Habsburška Monarhija
Karlo VI.
o nema sina Pragmatička sankcija (1713.) - dokumentom traži pravo da ga naslijedi kćer
o Hrvatska pragmatička sankcija (1712.) - hrvatska dopustila ženskog nasljednika
o reforme - centralizacija, trgovina
Marija Terezija (1740. - 1780.)
o kći Karla VI.
o muž Stjepan Lotarinški - car SRC
o vanjska politika
Rat za austrijsko nasljeđe (1740. - 1748.)
osporavaju pravo Mariji Tereziji na prijestolje
Pruska, Francuska, Bavarska protiv Habsburška Monarhija
mir u Aachenu
o Marija Terezija ostala vladarica
o bogata pokrajina Šleska pripala Pruskoj
Sedmogodišnji rat
o unutrašnja politika - reforme (rat pokazao loše stanje) - kancelari Haugwitz i Kaunitz (provode)
1. upravne
centralizacija
o jedinstvena lokalna uprava - podjela na provincije i okružja
o kancelari osnovali Državno vijeće smanjenje ovlasti parlamentima i gradovima
2. crkveno-političke
vjerska tolerancija
ograničenje utjecaja pape
3. socijalne
porezi plemićima
štiti seljake dokumentima - URBARI - točno određuje seljačke obveze
otvaranje škola i obvezno obrazovanje (muški)
reforma vojske
o otvara časničke škole („TERESIANUM“)
o povećana baza za novačenje
Josip II. (1780. - 1790.)
o želi poboljšati život svojih podanika
o nastavak reformi (protive se plemići i crkva)
1. upravne
reforme uprave i sudstva, donošenje kaznenog zakona germanizacija
smanjena sudska ovlast vlastelinima (nenamjerno)
2. crkveno-političke
1781. Edikt o vjerskoj toleranciji - ravnopravnost židova i protestanata
nadzor nad crkvom
smanjena moć pape
škole izuzete od crkve
ukidanje nepotrebnih redova (npr. isusovci)
3. socijalne
1781. Edikt o osobnoj slobodi kmetova
o mogli su dobiti slobodu
o nisu mogli dobiti zemlju
70% prihoda ostaje seljacima
4. gospodarske
razvoj obrta (u Austriji - drugdje sprečavan)
razvoj trgovina
razvoj cesta (Jozefina)
o vanjska politika
savez s Francuskom (protiv Pruske)
savez s Rusijom (protiv Osmanskog Carstva)
neprijateljstvo s Pruskom - zbog Šleske
o umro bez muškog potomka - naslijedio ga Leopold II. (brat)
7
8
Poljsko-Litavska Unija
Rusija
8
9
o vanjska politika:
Veliki sjeverni rat (1700. - 1721.)
Rusija protiv Švedska
borba za Baltik (švedski)
bitka kod Narve 1700. - poraz Rusije
bitka kod Poltave 1709. - poraz Švedske
mir u Nystadu
o ruska pobjeda
o teritorijalni dobici
Estonija
Livonija
Ingrija
Karelija
o gradi se Sankt Petersburg
na ušću rijeke Neve (Finska)
muzej Ermitaž
Katarina II. (1762. - 1796.)
o njemačka princeza - popularna
o poslao ju Fridrik II. - utjecaj nad Rusijom
o muž Petar III.
pronjemačka politika
urota (sudjelovala Katarina II.) - ubijen
o reforme
1. upravne
podjela države - GUBERNIJE (postavlja GUBERNATORA)
smanjuje vlast gradova i kozaka
plemići - samouprava
2. socijalne
oslonac na plemiće - na štetu seljaka
↳ 1773. Pugačov - ustanak seljaka - neuspješan
osnutak škola (gimnazije, medicinske)
bolnice
moderno pravosuđe
o vanjska politika
1. podjele Poljske
2. ratovi s Osmanskim Carstvom (uspješni)
1768. - 1774. - mir u Kučuk Kajnardžiju (Bugarska)
1787. - 1792. - mir u Jašiju (Ukrajina)
teritorijalni dobici - Krim i sjeverna obala Crnom mora
o trgovačka mornarica na Crnom moru
o može ploviti tjesnacima i Crnim morem
pravo zaštite pravoslavnog stanovništva u Osmanskom Carstvu
o Grigorij Potemkin - ljubavnik
„Potemkinovo selo“ - samo izvana se čini dobro, inače loše
(gradio kuće s fasadom samo s prednje strane gdje je dolazila Katarina II.)
9
10
10
11
11
12
12
13
SABOR
o predlaže zakone, proračun, poreze
o bira i šalje zastupnike u hrvatsko-ugarski parlament
o prostorije:
do 18. st. nema stalno mjesto održavanja sjednica
na Trgu sv. Marka kupljena palača - središte sabora danas Hrvatski sabor
kupljena druga palača na Trgu sv. Marka (od Ferdinanda Kulmera)
ban, institucije (Banski dvori) danas Vlada RH
1712. - Hrvatska pragmatička sankcija
o Hrvatska želi pokazati da nije ovisna o Mađarskoj
o kralj ne potvrđuje (sankcionira) - boji se Mađara
o kralj kasnije sankcionirao Mađarsku pragmatičku sankciju
1715. - „čl. 120“
o 1708. - Mađarska želi da se zakoni Hrvatske usklade s mađarskim
o Hrvatska donosi „članak 120“ potvrdio (sankcionirao) kralj pokazuje da je Hrvatska neovisna od Mađarske
Vojna Krajina
o Habsburgovci - žele koristiti kao izvor vojske
o pod upravom Dvorskog ratnog vijeća u Beču (premješteno iz Graza - centralizacija)
o stalna, moderna, profesionalna, plaćena vojska
krajišnici - služba od 16. do 60. godine
uvode se uniforme
obvezna naobrazba
ratuju / sudjeluju u vježbama
o 11 pukovnija (ukidaju se kapetanije)
o njemački jezik
o 1754. - Krajiška prava (Marija Terezija - unaprijeđen svakodnevni život, ukinuta krajiška autonomija i privilegije)
o zadruge (radi samoodržavanja krajine)
„proširene obitelji“
žene obrađuju polja (bivša zemlja hrvatskih plemića)
muškarci u vojski
13
14
vanjska politika
o Rat za austrijsko nasljeđe (1740. - 1748.)
Franjo Trenk
slavonski plemić
prusko porijeklo
nasilno ratovanje Marija Terezija zatvorila u zatvor kraj Brna
o danas postoji pivnica BARON TRENK kraj Brna
Trenkovi panduri
vojnici okupljeni pod Franjom Trenkom
pomažu Mariji Tereziji u Ratu za austrijsko nasljeđe
„mali rat“ - gerilsko ratovanje
odore s osmanskim elementima
imali glazbu, vikali
o Šleski ratovi
ukupno 3
2 se vode za vrijeme Rata za austrijsko nasljeđe
Austrija izgubila Šlesku
unutrašnja politika - Pruska bolje skuplja poreze (u Šleskoj) sustav reformi (terezijanizam)
o uprava
obnova županija 1745. (Požeška, Virovitička, Srijemska, Severinska)
Marija Terezija odužila se HRV za pomoć u ratu
strane plemićkih obitelji veza s kraljem, ne HRV
šalju zastupnike u Ugarski sabor
Rijeka vraćena HRV (Severinska županija)
1779. „corpus separatum“ - Marija Terezija izdvojila Rijeku-Vinodol, podredila Mađarskoj
Hrvatsko kraljevsko vijeće 1767.
prva, moderna hrvatska vlada
preuzima ovlasti sabora (proračun, porezi)
ujedinjenje hrvatskih zemalja
neovisnost o Ugarskoj
Varaždin („mali Beč“) - sjedište (do velikog požara)
ban - na čelu vlade
nezadovoljstvo plemića ostali bez vlasti opiru se reformama priklanjanju se Mađarima
ukinuto 1779. - Hrvatska podređena Ugarskoj (Ugarsko namjesničko vijeće u Požunu)
o porezni sustav - plaćaju plemići, svećenici i seljaci
o vojska
opća vojna obveza
Vojna Krajina - 11 pukovnija
obrazovanje vojnika
ukinuta samouprava (1754. Krajiška prava)
zadruge
„Teresianum“ - časnička škola
o gospodarstvo
poticanje poljoprivrede, obrta i manufakture (u Austriji), trgovine
urbari - Slavonski 1756. i Hrvatski 1780.
smanjuju radnu rentu seljaka mogu više proizvesti za sebe mogu plaćati poreze
ceste
prije Karolina (1728.) - Karlovac-Rijeka ime po Karlu VI.
Jozefina (1779.) - Karlovac-Senj ime po Josipu II.
kasnije Lujzijana - Karlovac-Senj ime po supruzi Napoleona
o obrazovanje - „važno političko pitanje“
Nikola Škrlec Lomnički - vrhovni ravnatelj školstva u Hrvatskoj
Kraljevska akademija znanosti u Zagrebu 1776.
3 studija - teološki, pravni, filozofski
temelj sveučilišta
današnja Gornjogradska gimnazija u Zagrebu
o razvoj zdravstvenog sustava
14
15
15