PRVI MAJ

Prvi maj, Praznik rada, međunarodni je praznik rada,

koji se svake godine obilježava 1. svibnja u većini
zemalja svijeta. Zbog toga je ispravno ponovno ga se
sjećati ove godine.
Tijekom 19. stoljeća dolazi do suradnje među
organizacijama koje su se borile za prava radništva u
mnogim zemljama. Jedna od takvih udruga bio je Savez
komunista, prva proleterska organizacija rukovođena
potrebama i interesima radnika, osnovana u Londonu
1848., za koji su Karl Marx i Friedrich Engels 1848.
napisali Komunistički manifest, u kojem su izneseni
temelji marksizma – proletarijat je trebao srušiti vlast
buržoazije i dovesti do stvaranja besklasnog društva –
komunizma. Niske nadnice i višesatni dnevni rad, od 12,
čak i 18 sati za odrasle pa i djecu, iscrpljivao je ljude
koji su u svim zemljama razvijenog kapitalizma
štrajkovima zahtijevali dostojnije uvjete rada i života.
Štrajkaški pokreti doživjeli su najveći zamah u SAD-u. U
spomen na krvoproliće u Chichagu, na 1. kongresu
Druge internacionale 1889. godine odlučeno je da će se
1. svibnja svake godine održavati radničke prosvjede.
Već od sljedeće 1890. godine taj datum postaje
međunarodnim danom opće solidarnosti radništva. I u
Hrvatskoj praznik rada počeo se slaviti 1890. godine.
Hrvatski radnici istaknuli su zahtjeve u znaku tri osmice.
Zagrebački su radnici kao uvod u proslavu te godine
održali niz štrajkova i skupova. U zgradi Hrvatskoga
doma, kako su pisale Narodne novine, govornici su na
velikoj radničkoj skupštini pred 1000 radnika
naglašavali: "Mi smo za rad, ali hoćemo živjeti kao
ljudi". Tijekom sljedećih godina radnici su u zapadnim
zemljama, uz posredovanje sindikata i
sporazumijevanje s poslodavcima, odnosno državom,
postigli zapažene uspjehe u borbi za svoja prava pa su s
vremenom smirene socijalne tenzije. U istočnim
zemljama radnički su pokreti nadzirani od boljševičkih,
odnosno komunističkih partija, koje su formalno
zagovarale socijalnu pravdu, ali su radnici još više bili
izrabljivani nego na Zapadu.
Tijekom sljedećih nekoliko godina na taj su se dan
organizirale masovne radničke demonstracije u spomen
na čikaško krvoproliće. Krajem 19. stoljeća u Europi se
osnivaju socijalističke stranke. Prva je osnovana u
Njemačkoj 1869. Njezini vođe bili su August Bebel i Karl
Liebknecht. Jedna od prvakinja socijalističkog pokreta u
Njemačkoj bila je i Rosa Luxemburg. 1879. je osnovana
prva socijalistička stranka u Francuskoj, a 1900. je u
Velikoj Britaniji osnovana Stranka rada – Labour Party.
Druga internacionala, osnovana 1889, više nije, kao
prva, bila udruga pojedinaca – sada je to udruga
socijalističkih stranaka.
U Hrvatskoj praznik rada počeo se slaviti 1890.
godine te je tako 1. svibnja jedini neradni praznik u
Hrvatskoj. Iako se u duhu hrvatskoga jezika u medijima
koristi i 1. svibanj, raširen je i naziv iz jugoslavenskog
razdoblja 1. maj.