8.

mart
 Meunarodni dan ena (skraeno Dan ena), meunarodni praznik koji se
obiljeava 8. 3. svake godine.
Tog dana se slave ekonomska, politika i drutvena dostignua pripadnica
enskog spola.
Prvi Dan ena se slavio 28.2. 1909. u SAD temeljem deklaracije koju je
donijela Socijalistika partija Amerike.
Izmeu ostalih vanih istorijskih dogaaja, njime se obiljeava i poar u
fabrici Triangle Shirtwaist u (New Yorku 1911. godine) kada je poginulo preko
140 ena.
Ideja da se obiljeava meunarodni dan ena se prvi put pojavila poetkom
20. vijeka u doba brze industrijalizacije i ekonomske ekspanzije koja je esto
dovodila do protesta zbog loih radnih uvjeta.
ene zaposlene u industriji odjee i tekstila su javno demonstrirale 8.3.
1857. u New Yorku. Tekstilne radnice su protestirale zbog loih radnih uvjeta i
niskih plaa.
Demonstracije je rastjerala policija. Te iste ene su osnovale sindikat dva
mjeseca kasnije.
 Protesti na 8.3. su se dogaali i slijedeih godina, od kojih je najpoznatiji bio
1908. godine kada je 15.000 ena mariralo kroz New York traei krae radno
vrijeme, bolje plae i pravo glasa.
Godine 1910. prva meunarodna enska konferencija bila je odrana u
Kopenhagenu u organizaciji Socijalistike Internacionale te ustanovila
'Meunarodni dan ena' na prijedlog slavne njemake socijalistice Clare
Zetkin.
Slijedee godine je Meunarodni dan ena obiljeen od preko milijun ljudi u
Austriji, Danskoj, Njemakoj i vicarskoj.
Ti dogaaji su koincidirali s poar u fabrici Triangle Shirtwaist u New Yorku,
nakon koga su slabe mjere sigurnosti na radu okrivljene za veliki broj rtava.
U predveerje prvog svjetskog rata ene irom Evrope su odrale mirovne
demonstracije 8.3. 1913.

Demonstracije povodom Meunarodnog dana ena u Rusiji bile su prvi stadij

ruske revolucije. Nakon oktobarske revolucije, boljevika feminstkinja
Alexandra Kollontai nagovorila je Lenjina da 8.3. postane dravni praznik, i
tokom sovjetskog perioda se koristio za obiljeavanje "herojstva radnica"
 Dan ena je ostao dravnim praznikom u Rusiji, Bjelorusiji, Ukrajini,
Kazahstanu, Kirgiziji, Moldovi, Mongoliji i Tadikistanu, a obiljeava se
cvijeem i poklonima.

Na Zapadu se Meunarodni dan ena uglavnom prestao obiljeavati 1930-ih,

dijelom i zbog toga to ga se povezivalo s komunizmom. Meutim, 1960-ih su
ga ponovno poele slaviti feministice. Godine 1975, koja je proglaena
Meunarodnom godinom ene, UN su slubeno poele obiljeavati
Meunarodni dan ena.

Danas mnoge organizacije u svijetu, obiljeavaju Meunarodni dan ena, a

neke se nastoje izboriti da postane dravnim praznikom u kojima to jo nije
sluaj
 Danas je ovaj praznik neto sasvim drugaije, te se svodi na poklanjanje cvijea
i drugih poklona. ene moda zakonom imaju zagarantirana sva prava, no u
praksi je slika potpuno drugaija. To je posebno izraeno u nerazvijenim ili
zemljama u razvoju.

U BiH ena nema na rukovodeim pozicijama u institucijama vlasti, kao ni u

javnim preduzeima. Manje su plaene i viestruko diskriminisane na radnim
mjestima.

U mnogim sluajevima nemaju pravo na porodiljsko odsustvo, prijeti im se

otkazom ako zatrudne, a na tritu rada nemaju jednake anse kao i mukarci.

Takoer, nasilje nad enama u naoj zemlji posljednjih godina je u porastu.

Prema podacima nadlenih svaka etvrta ena je bila izloena nekoj vrsti nasilja.

Upravo zbog ovih, ali i mnogih drugih stvari koje enu stavljaju u neravnopravan
poloaj, njihova borba ni danas nije zavrena.