TVRDI METALI

• Nastanak i razvoj tvrdih metala počinje s uvođenjem volframa u

proizvodnju električnih žarulja

• Njemačka kompanija Krupp je uspjela načiniti smjesu praha volfram

karbida i praha kobalta koja je sinterirana u atmosferi vodika.

• Tako je 1926. godine stvoren materijal pod nazivom Widia (prema

njemačkom wie Diamant = kao dijamant) pogodan ne samo za izradu
matrica, nego i za izradu svih vrsta alata za različite obrade.
• Tvrda faza (uglavnom karbid) je osnovna komponenta mikrostrukture
tvrdih metala.

• Ona ima dobru električnu i toplinsku vodljivost

• Tvrdi metali imaju izražena metalna svojstva za razliku od ostalih
neoksidnih keramičkih materijala

• Tvrdi metali imaju zrnastu strukturu, tj. zrnca karbida su zalivena

metalnim vezivom
• Imaju veliku primjenu prilikom izrade alata za obradu rezanjem i od
njih se izrađuje samo radni dio alata, rezne pločice.

• Alatima sa pločicama od tvrdih metala moguće je pri obradi na strugu

i bušilicama raditi vrlo visokim brzinama rezanja koje su veće 5-8 puta
od odgovarajućih vrijednosti za brzine kojima se vrši obrada alatima
od brzoreznih čelika.

• Od tvrdih metala se izrađuju i drugi alati za obradu bez skidanja

strugotine, kao što su prstenovi za izvlačenje, matrice, kao i drugi
dijelovi od kojih se zahtijeva velika tvrdoća i otpornost prema habanju
i visokim temperaturama.
• Tvrdi metali su sastavljeni od metalnih karbida: volframa, hroma,
molibdena, titana, koji imaju visoku tvrdoću i otpornost na habanje a
u njihov sastav kao vezivo ulaze : kobalt, nikal i gvožđe.

• Ne mogu se kovati, valjati niti termički obrađivati, pa se oblikuju

livenjem, brušenjem.