METALNI

MATERIJALI
Ak. g. 2012/2013.
II godina / IV semestar
Nastavnik/saradnik: v. prof. dr Diana Ćubela
diana.cubela@famm.unze.ba
 CILJEVI UČENJA PREDMETA
• Znati osnovne informacije (vrste, načine podjele,
vrijednosti osnovnih fizičkih i mehaničkih svojstava,
primjenu) o metalima i njihovim legurama koji su od
tehničkog značaja.
• Znati navesti konkretne primjere proizvoda
napravljenih od metala i legura i njihova fizička i
mehanička svojstva povezati sa njihovom primjenom tj.
uslovima eksploatacije.
• Znati nacrtati i označiti, i definisati faze na faznom
dijagramu Fe-C, Al-Si i Cu-Zn,
• Znati definiciju pojma mikrostrukture, njene elemente i
načine podjele.
• Znati samostalno odrediti postupak i pripremiti uzorak
metalnog materijala za posmatranje na optičkom
mikroskopu.
• Poznavati princip rada optičkog mikroskopa i
samostalno njime rukovati.
 LITERATURA
• Predavanja nastavnika
• Šuman H.: METALOGRAFIJA,
Beograd, 1968.
 METALNI MATERIJALI
1. PREGLED RAZVOJA METALNIH MATERIJALA
2. OSOBINE I PRIMJENA
1. Čelik
2. Sivi liv
3. Bakar
4. Aluminij
5. Magnezij
6. Titan
7. Plemeniti metali
8. Ostali metali
3. INTERPRETACIJA FAZNIH DIJAGRAMA SISTEMA FE-
C, AL-SI, CU - ZN
4. MIKROSTRUKTURA
1. Pojam i značaj
2. Metalografske metode ispitivanja
 METALNI MATERIJALI
• Kako u prošlosti tako i danas metalni
materijali na bazi željeza dominiraju
u odnosu na druge grupe metalnih
materijala.
• Osim Fe i njegovih legura, tehnički
vrlo važni metalni materijali su: Al,
Mg, Ti, Ni, Zn, Cu i njihove legure.
 PREGLED RAZVOJA METALNIH
MATERIJALA
• Sa slike je vidljivo da
približno svakih 75
godina pojedine grupe
materijala imaju svoj
maksimum
proizvodnje i
korištenja.
• Prema toj zakonitosti
materijali na bazi Fe
su imali svoj
maksimum oko 1970.
godine, nakon čega je
uslijedio period
stagnacije.
S – kriva u razvoju i primjeni materijala
PREGLED RAZVOJA METALNIH
MATERIJALA
• Trend rasta proizvodnje i potrošnje
osnovnih metalnih materijala od 1975.
godine gotovo je zaustavljen zbog:
– Štednje materijala dobijenih iz neobnovljivih
sirovina.
– Zasićenja industrijskim proizvodima.
– Rasta udjela polimernih materijala i njihovih
kompozita, te ostalih novih materijala.
– Povećanog udjela recikliranih materijala, što
smanjuje potrebu za primarnom proizvodnjom.
PREGLED RAZVOJA METALNIH
MATERIJALA
• Tendencije sadašnjeg razvoja metalnih
materijala idu u pravcu:
– Poboljšanja kvaliteta već postojećih materijala
uvođenjem statističkog praćenja i računarskog
upravljanja procesom proizvodnje.
– Modernizacijom tehnoloških procesa i
razvijanjem novih sa manje proizvodnih
operacija što skraćuje vrijeme proizvodnje,
štedi energiju i daje proizvod konkurentniji na
tržištu.
– Razvoj novih klasa metalnih materijala koji
proširuju područje njihove primjene.
METALNI
MATERIJALI

Željezo
Čelik - Sivi liv
ŽELJEZO
• Željezo je metal srebrenaste boje.
• U prirodi se ne javlja samorodno nego u vidu
ruda siderit, pirit i dr. Za dobijanje željeza su
važne oksidne rude.
• Željezo se lako oblikuje u toplom i hladnom
stanju, dobro zavaruje a po svojoj
rasprostranjenosti u Zemljinoj kori je četvrti po
redu hemijski element.
• Hemijski element Fe ima gustinu od 7,89 g/cm 3,
relativnu atomsku masu od 55,85 i atomski
radijus od 0,124 nm.
• Temperatura topljenja je 1539oC.
Željezo ima više alotropskih modifikacija, što znači da mijenja
svoju kristalnu strukturu sa temperaturom.
• Na sobnoj temperaturi Fe
ima VCK rešetku i
označava se kao -Fe (Ar2,
Ac2).
• -Fe je magnetično.
Magnetičnost gubi na
770oC (-Fe). Temperatura
gubitka magnetičnosti -Fe
se naziva Kiri temperatura.
• Prvi polimorfni preobražaj
se tokom hlađenja javlja na
898oC (Ar3), odnosno kod
zagrijavanja na 911oC (Ac3),
kada -Fe prelazi u -Fe,
koje ima PCK rešetku.
• Ova razlika u temperaturi
transformacije u toku
hlađenja odnosno
zagrijavanja naziva se
temperaturni histerezis.
• Na 1392oC -Fe sa PCK
rešetkom se transformiše u
-Fe sa VCK rešetkom.
Alotropske transformacije Fe
ŽELJEZO

Svojstvo Vrijednost
Specifični toplinski kapacitet C [J/kg] 450
Koeficijent toplotnog širenja  (20 – 100oC) [1/K] 11,7x10-6
Modul elastičnosti E [N/mm2] 210000
Zatezna čvrstoća Rm [N/mm2] 200 - 220
Napon tečenja Re [N/mm2] 100 - 120
Izduženje A [%]  50
Kontrakcija Z [%]  80
Energija udara KV [J]  250
ČELIK
• Čelik je legura Fe i C.
• Sadržaj ugljika ne prelazi 2%, a pored ove dvije
osnovne komponente postoji hiljade legura Fe-C
koje se razlikuju po svojim mehaničkim i fizičkim
svojstvima zbog svog hemijskog sastava kao i
termičkog tretmana kojemu su bile izložene.
• Ugljik je hemijski element atomske mase 12,
gustine 2,24 g/cm3, radijusa atoma 0, 77 nm i
temperature topljenja 3836oC.
• Ima tri alotropske modifikacije: dijamant sa
dijamantskom kubnom kristalnom rešetkom, grafit
sa heksagonalno gusto pakovanom kristalnom
rešetkom i ugljik, koji nema kristalnu strukturu.
ČELIK

Svojstva Vrijednost
Specifični toplinski kapacitet C [J/kg] 720
Koeficijent toplotnog širenja  (20 – 100oC) [1/K] 0,6 – 4,3
Toplotna vodljivost  [W/mK] 23,9
 ČELIK
• Čelici se klasifikuju na različite načine, a jedan od
osnovnih je prema hemijskom sastavu.
• Prema sadržaju ugljika čelici mogu biti: nisko-,
srednje- i visokougljenični, a prema sadržaju
legirajućih elemenata: nisko- i visokolegirani.
• Podjela može biti:
 po metodi proizvodnje (elektročelik, konvertorski čelik),
 prema vrsti proizvoda koji se proizvodi iz određene grupe
čelika (čelik za cijevi, čelik za limove, strukturni čelik),
 prema termičkom tretmanu (napušteni, kaljeni i temperovani,
termomehanički, poboljšani, normalizovani),
 prema opisnom kvalitetu (kovački kvalitet, komercijalni),
 prema procesu dezoksidacije (umireni, polumireni,
neumireni),
 po mikrostrukturi (feritni, perlitni, martenzitni),
 po završnoj obradi (vruće ili hladno valjani).
ČELIK
• Veliki je broj mogućih kriterija podjele
kao i vrsta čelika (registrovanih 1900),
koje su sve precizno definisane i date
odgovarajućim državnim i
međunarodnim standardima.
ČELIK
ČELIK
• Niskougljenični čelici generalno sadrže manje od
0,25%C. Tipična namjena za ove čelik su komponente
šasije automobila, limovi, profili cijevi, građevinski
materijali, konzerve i sl.
• Ugljenični čelici su relativno jeftini ali imaju slijedeća
ograničenja:
 Ne mogu biti očvrsnuti iznad 690 MPa bez značajnog
gubitka duktilnosti i otpornosti na udar
 Mala prokaljivost
 Mala otpornost na koroziju
 Vrlo mala apsorpcija energije udara na niskim
temperaturama.
• Ugljenični čelici su klasa čelika koja se najviše koristi.
ČELIK
• Srednje ugljenični čelici imaju sadržaj ugljika
od 0,25 do 0,6 mas.%.
• Različitim tretmanima termičke obrade je
moguće poboljšati mehanička svojstva ovih
čelika.
• Koriste se za izradu šina, točkova vagona,
zupčanika, osovina i drugih mašinskih
dijelova, za strukturne komponente koje
zahtijevaju kombinaciju visoke čvrstoće,
otpora na habanje i žilavosti.
ČELIK
• Visokougljenični čelici obično sadrže između 0,6 i
1,4 mas. % C. Tvrđi su, jači i manje duktilni od
nisko i srednjeugljeničnih. Alatni i rezni čelici su
obično visokougljenični čelici sa dodatkom Cr, V, W
i Mo.
• Značajno poboljšanje svojstava čelika se postiže
legiranjem, tj. dodavanjem ostalih hemijskih
elemenata.
• Prema sadržaju legirajućih elemenata čelici se
dijele na nisko- i visokolegirane.
• Ako je sadržaj legirajućih elemenata u čeliku do 5
mas.% čelici se označavaju kao niskolegirani, a ako
je veći onda se radi o visokolegiranim čelicima.
ČELIK
• Niskolegirani čelici su klasa čelika koja
ima superiornija svojstva u odnosu na
ugljenične čelike zbog legirajućih
elemenata kao što su Ni, Cr i Mo.
• Za mnoge niskolegirane čelike primarna
funkcija legirajućih elemenata je
povećanje prokaljivosti da bi se
optimizirala mehanička svojstva i žilavost
nakon termičke obrade.
• Niskolegirani čelici se široko koriste za
izradu dijelova automobila i kamiona.
ČELIK
• Visokočvrstoćni niskolegirani čelici
(HSLA) su niskolegirani čelici dizajnirani
za zadovoljavanje specifičnih zahtjeva u
pogledu mehaničkih svojstava i većom
otpornosti na atmosfersku koroziju u
odnosu na konvencionalne ugljenične
čelike.
• Sadržaj ugljika se kreće od 0,05 do 0,25
mas.% uz dodatak Cr, Ni, Mo, Cu, N, V,
Nb, Ti i Zr u različitim kombinacijama.
ČELIK
• Nehrđajući čelici su otporni na koroziju u različitim
sredinama.
• Osnovni legirajući element je Cr.
• Otpornost na koroziju se dodatno poboljšava
dodavanjem Ni i Mo, a dodaju se i Cu, Ti, Al, Si, Nb, N,
S i Se.
• Izbor nehrđajućeg čelika se uglavnom temelji na
njegovoj otpornosti na koroziji, proizvodnim
karakteristikama, raspoloživosti, mehaničkim
svojstvima u specifičnom temperaturnom intervalu i
cijeni.
• Koriste se za izradu posuđa, noževa, dekorativnih
dijelova u arhitekturi, za opremu u hemijskoj i
prehrambenoj industriji, medicini, rafinerijama,
tekstilnoj industriji, farmaciji, industriji automobila i sl.
ČELIK
• Alatni čelici se koriste za izradu raznih alata.
Metalurške karakteristike različitih alatnih čelika su
vrlo složene. Postoji stotine različitih tipova alatnih
čelika od kojih svaki može imati specifični hemijski
sastav i primjenu.
• Alatni čelici su osnovi od srednje do
visokougljenični sa specifičnim elementima koji u
različitim količinama daju specijalne karakteristike.
• Ugljik daje veću tvrdoću i veći otpor habanju, a
ostali elementi se dodaju da bi se povećala žilavost
i čvrstoća (Cr, Co, Mo, Ni, Wi V).
• Alatni čelici se dizajniraju za specijalne namjene
koje su zavisne od hemijskog sastava. Tako se neki
alatni čelici namjenski prave za proizvodnju kalupa,
drugi za rad u vrućem stanju, treći za brzoreznu
mašinsku obradu i sl.
ČELIK
• Vodeće zemlje u svijetu po proizvodnji čelika u 2012. godini
su bile:
– Kina (716,5 mil. t)
– EU (169,4 mil. t)
– Japan (107,2 mil.t)
– SAD (88,6 mil. t)
– Indija (76,7 mil. t)
– Rusija (70,6 mil. t)
• Vodeće kompanije u svijetu po proizvodnji čelika u 2011.
godini su:
– ArcelorMittal (97,2,5 mil. t)
– Habei Iron and Steel (44,4 mil. t)
– Baosteel (43,3 mil. t)
– POSCO (39,1 mil. t)
– Wuhan Iron and Steel (37,7 mil. t)
– Nippon Steel (33,4 mil. t)
ČELIK
ČELIK – 2011.
ČELIK – 2011.
SIVI LIV
• Sivi liv je legura koja osim dvije osnovne
komponente, Fe i C, sadrži i Si.
• Sadržaj ugljika se kreće od 2 do 4 mas.% , a
sadržaj Si do 3 mas.%.
• Si je hemijski element relativne atomske
mase 28,08 g/cm3, radijus atoma 0,177 nm i
temperature topljenja 14140C. Kristalizira po
dijamantskom kubnom sistemu.
• Pored C i Si sivi liv može sadržavati i Mn u
zavisnosti od željene mikrostrukture, kao i
male količini P i S kao primjesa.
SIVI LIV
• Sivi liv je legura namijenjena za livenje, jer se lako
topi, vrlo je fluidna u tečnom stanju i tokom livenja
ne formira neželjeni površinski film. Solidificira sa
malim do srednjim procentom skupljanja u toku
livenja i hlađenja.
• Ove legure imaju širok raspon vrijednosti čvrstoće i
tvrdoće i u većini slučajeva se lako obrađuju, imaju
dobru sposobnost apsorpcije vibracija.
• Legiranjem im se mogu poboljšati otpornost na
habanje, abraziju i koroziona otpornost.
• Nedostaci su mala otpornost na udarna opterećenja
i duktilnost.
• Velika prednost im je niska cijena koštanja.