Materijali - proizvodnja i svojstva metala

Atomi metala povezani su relativno jakim metalnim vezama i svi su metali na sobnoj temperaturi čvrstog
agregatnog stanja, osim žive koja je tečna. Metali se u čvrstom agregatnom stanju odlikuju stalnim
oblikom i zapreminom, te uređenim razmještajem atoma koji nazivamo kristalnom strukturom (kristalna
rešetka).

Metali su sive boje osim bakra, koji je crven, i zlata, koje je žuto.
Metali čine najveći dio Periodnog sistema elemenata (PSE), više od tri četvrtine svih poznatih
hemijskih elemenata.

Metali su materijali mineralnog podrijetla. Zajedničko svojstvo svih metala, osim žive, jeste da su na sobnoj
temperaturi (oko 20° C) u čvrstome stanju.

Metali su jedan od nazastrupljenijih materijala u suvremenoj proizvodnji.

Zbog dobrih mehaničkih svojstava oni se rabe za proizvodnju alata, strojeva, različitih nosivih konstrukcija, I
sl

Svi metali su dobri vodiči električne struje, zato se rabe u elektrotehnici za izradbu vodiča.
Metali se po prirodi rijetko nalaze samorodni, ne nalaze se u čistome stanju, već se dobijaju preradbom iz
ruda.

Rude su prirodne smjese metala I nemetala koji se se metalurškim postupcima može odvojiti metal.

Mnogi metali u čistome stanju imaju loša svojstva I mehanička I kemijska I fizikalna. Radi poboljšanja
svojstava metali se miješaju sa drugim metalima Ili nemetalima te tako nastaju legure ili slitine.
Zajedničko svojstvo većine metala I legura jeste da se daju kovati te se metali legure nazivaju često I
kovine.
Najčešće se rabe legure:

- Bronca ( bakar I kositra)

- Mjed (bakar I cink)
- Legura za meko lemljenje (olovo I kositra)
- Čelik (željezo sa smanjenim dijelom ugljena, manje od 2%)

Posebne vrste čelika jesu legirani čelici kojima se dodaju metali kako bi im se poboljšala svojstva. Npr. Čelik
od kojeg se izrađuju osovine I vratila imaju primjese mangana, a čelik za zupčanike mjenjača ima primjese
kroma I nikla.
Čelik koji ima više od 13% kroma naziva se nehrđajućim čelikom(inox, pokrom)I otporan je na koroziju.

Proizvodnja željeza
Željezo se dobiva preradbom željezne rude, najčešće hematita I magnetita u visokim pećima. Visoke peći su
izrađene od čelika I obložene su vatrostalnim opekama. Na vrhu se nalazi otvor, grotlo u koje se ubacuje
željezna ruda, visokokvalitetna vrsta ugljena – koks I razni dodatci.
Izgaranjem koksa željezna se ruda zagrijava do 1200°C I tali se. Na dnu peći se odvaja sirovo željez u
tekućem stanju, a na površini pliva troska, ostatci rastaljene željezne rude.

Troska se upotrebljava kao dodatak pri proizvodnji cementa I kao izolacijski materijal.
Sirovo željezo se zatim lijeva u kalupe te otprema na dalju obdradbu. Sirovo im malu čvrstoću te se veći dio
proizvedenog sirovog željeza dalje prerađuje kako bi se dobio čelik sa mnogo boljim svojstvima.7
Dijelovi visoke peći
1. željezna ruda + vapnenac
2. koks
3. mehanizam za prijevoz zasipa
4. ždrijelo peći
5. sloj koksa
6. sloj željezne rude i vapnenca
7. puhalica zraka za visoku peć (oko 1200 °C)
8. ispust za trosku
9. ispust za sirovo željezo
10. prijevoz troske
11. prijevoz sirovog željeza
12. pročišćavanje prašine iz plina visoke peći
13. zagrijači zraka (kauperi)
14. dimnjak
15: predgrijači zraka
16. dostava ugljena
17. peć za koks
18. koks
19. zasipni toranj s dovodom grotlenog plina.

Svojstva metala
1. MEHANIČKA SVOJSTVA
a) ČVRSTOĆA (na vlak, tlak, savijanje, torziju, smik) - je otpornost prema djelovanju statičkih sila -
vlačna čvrstoća se ispituje rastezanjem metala tako da se smanjuje poprečni presjek ispitne epruvete, sve
do pojave loma
 b) TVRDOĆA ( po Brinelu, Vickersu, Rockwelu, Shoreu) - je otpornost protiv zadiranja u površinu tj
otpornost na trošenje - ispituje se utiskivanjem kuglice u površinu metala
c) ELASTIČNOST - je svojstvo metala da se nakon prestanka djelovanja sile vrati u prvobitan položaj -
plastičnost je svojstvo metala da nakon djelovanja sile zadrži novi položaj

2. FIZIKALNA SVOJSTVA

a) specifična težina (N/m3 ); gustoća x gravitacijsko ubrzanje (9,81 m/s2 )

b) talište (temperaturna točka u kojoj metal iz krutog prelazi u tekuće stanje)
c) toplinsko rastezanje
d) magnetizam (primjer: tehničko željezo, plemeniti Cr/Ni čelik)

3. KEMIJSKA SVOJSTVA
a) otpornost na koroziju
b) toplinska otpornost
c) vatrootpornost

4. TEHNOLOŠKA SVOJSTVA
a) kovkost (obrada kovanjem)
b) obradivost rezanjem (tokarenje, glodanje, bušenje..)

c) kaljivost (postupak toplinske obrade-kaljenje)

d) svarljivost (obrada zavarivanjem)