UNIVERZITET U ZENICI

MAŠINSKI FAKULTET U ZENICI

ZENICA

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA MATERIJALI II

Alatni čelici za hladni rad-nelegirani,legirani i nehrđajući

Predmetni profesor: Studenti:

Red.prof.dr. Nađija Haračić Horić Ajla T-533/19
Dizdarević Merima T-538/19

Zenica,maj 2020 godine

 SADRŽAJ

1.UVOD 3
2.ALATNI ČELICI 4
2.1.Zahtjevi za alatne čelike 4
2.2.Podjela alatnih čelika 5
3.ALATNI ČELICI ZA HLADNI RAD 7
4.PODJELA ALATNIH ČELIKA ZA HLADNI RAD 8
4.1. Nelegirani alatni čelici za hladni rad 8
4.1.1.Podjela nelegiranih (ugljičnih) čelika za hladni rad 9
4. 2. Niskolegirani alatni čelici za hladan rad 11
4.3 Visokolegirani alatni čelici za hladan rad 14
4.4 Nehrđajući alatni čelici za hladni rad 15
5.ZAKLJUČAK 17

2
1.UVOD

Alatni čelici služe za izradu alata kojima se obrađuju i oblikuju metalni i nemetalni materijali.
Alatni čelici koriste se između ostalog i za izradu kalupa za duboko vučenje, sjekira,
krampova, kamenolomskih alata, alata za štancanje, škara, sjekača, različitih strojnih noževa,
valjaka, alata za izradu cijevi, glodala, svrdla, turpija, dlijeta, kalupi za toplo vučenje, kalupi
za prešanje matala, granične pločice, kutnici, pomična mjerila itd
Jedna od definicija je da se alatnim čelicima nazivaju čelici koji se primjenjuju za primarno
oblikovanje, razdvajanje ili preoblikovanje ili općenito za obradu ili preradu materijala.
Najvažnija svojstva koja karakterišu ponašanje alatnih čelika pri upotrebi su tvrdoća, otpor
prema trošenju i žilavost. Uz to se često zahtijeva dinamička izdržljivost, postojanost prema
oksidaciji i koroziji, postojanost prema vrućim pukotinama i popuštanju.
Prema radnoj temperaturi i uvjetima primjene alatni čelici se dijele na:

- alatni čelik za hladni rad (< 200 °C),

- alatni čelik za topli rad (>200 °C),
- brzorezni čelik​.
Alatni čelici za hladni rad koriste se za izradu alata, čija površinska temeperatura pri radu,
općenito, ne prelazi 200°C.
Alatni čelici za hladni rad su od velike upotrebne važnosti.

3
2.ALATNI ČELICI

Upotreba raznih alata potječe od samih početaka ljudske civilizacije.

Prvi korišteni alati bili su kamena sjekira, kameni nož te svi ostali predmeti koje je čovjek
koristio u svakodnevnom životu.
Prije 5000 godina započinje upotreba alata izrađenog od meteoritskog željeza. Kasnijim
kontaktom u vatri takvog željeza s sredstvom za pougljičavanje nastaju prvi alati od čelika.
Alat predstavlja svako sredstvo kojim čovjek olakšava ili omogućava izvršenje željene radnje
bilo neposredno, snagom ruke, bilo posredno snagom nekog stroja.
Razvoj modernih industrijskih alata doživljava tehnološku revoluciju u drugoj polovici 19.
stoljeća. U tom razvoju najvažnije je istaknuti slijedeće godine:
- 1868 g. MUSHET-ov čelik (2% C, 7% W, 2,5% Mo),
- 1898 g. TAYLOR-WHITE-ov brzorezni čelik (1,85% C, 3,8% Cr, 8% W), - 1904 g. J.
A. MATHEWS
- brzorezni čelik s vanadijem, - 1910 g. razvoj wolframovih čelika za topli rad,
- 1912 g. dodatak kobalta u alatne čelike,
- 1930 g. započinje razvoj brzoreznih čelika legiranih molibdenom.

2.1.Zahtjevi za alatne čelike

Svojstva i zahtjevi koje alatni čelici moraju posjedovati se dijele na primarne i

proizvodno(ekonomske).

Osnovna svojstva koja alatni čelici moraju posjedovati su:

- otpornost na trošenje (martenzitna mikrostruktura s visokim udjelom karbida) ,

- udarna izdržljivost (žilavost, visoka udarna radnja loma).

Stručna literatura često navodi i otpornost na popuštanje kao osnovno svojstvo, ali prema
nekim ​autorima to ipak pripada posebnim zahtjevima prema alatnim čelicima za rad pri
povišenim temperaturama (> 200 °C). autorima to ipak pripada posebnim zahtjevima prema
alatnim čelicima za rad pri povišenim temperaturama (> 200 °C).​[1]
Proizvodni (ekonomski) zahtjevi i svojstva prema alatnim čelicima su:

- mogućnost obrade alata odvajanjem čestica,

- visoka zakaljivost,
- visoka prokaljivost,
- zanemariva sklonost pogrubljenju kristalnih zrna prilikom austenitizacije,
- neznatna promjena dimenzija tijekom rada,
- sigurnost s obzirom na pojavu pukotina i lomova tijekom toplinske obrade,
- neznatna sklonost razugljičenju tijekom toplinske obrade,
- otpornost na koroziju,
- mogućnost poliranja,

4
 - ekonomičnost itd.
2.2.Podjela alatnih čelika

S obzirom na hemijski sastav alatni čelici mogu biti:

- ugljični (nelegirani) alatni čelik,

- niskolegirani alatni čelik,
- visokolegirani alatni čelik.

Prema radnoj temperaturi i uvjetima primjene alatni čelici se dijele na:

- alatni čelik za hladni rad (< 200 °C),

- alatni čelik za topli rad (>200 °C),
- brzorezni čelik​.

Alat
i čelik je plemeniti ugljični ili legirani čelik, s udjelom ugljika od 0,6% do 2,06% ili legirani (
Slika1. Podjela alatnih čelika prema radnoj temperaturi, uslovima primjene i važnije
karakteristike

5
Prema drugoj literaturi alatni čelici se mogu rasporediti prema sličnosti termičke obrade,
prema sličnim sadržajima legirajućih elemenata ili čak prema sličnim grupama primjene.

Tabela 1. Vrste
alatnih čelika

U literaturi se može naći i podjela koja odgovara podjeli prikazanoj u tabeli1, ali prema
drugačijem rasporedu i s dodatnim pojašnjenjem upotrebe, kako je dato u tabeli 2.

Tabela 2.Grupe alatnih čelika

6
3.ALATNI ČELICI ZA HLADNI RAD

Alatni čelici za hladni rad koriste se za izradu alata, čija površinska temeperatura pri radu,
općenito, ne prelazi 200°C. Ovi materijali odlikuju se visokom tvrdoćom i otpornošću na
trošenje, dobrom žilavošću i obradivošću i malom promjenom dimenzija nakon toplinske
obrade
Zahvaljujući ovim svojstvima svoju primjenu nalaze u izradi alata za štancanje i
preoblikovanje, najrazličitijih strojnih noževa, matrica i žigova za prosijecanje i odrezivanje,
valjaka i pakni za utiskivanje navoja

7
4.PODJELA ALATNIH ČELIKA ZA HLADNI RAD

Alatni čelici za hladni rad se dijele na:

- nelegirane
- niskolegirane
- visokolegirane

4.1. Nelegirani alatni čelici za hladni rad

Ugljični ili nelegirani alatni čelici pripadaju skupini plemenitih čelika, a sadrže 0,5 -
1,5% ​ugljika​, te manje udjele ​silicija​ i ​mangana​. Što je viši udio ugljika u čeliku to je
viša ​tvrdoća​ (viši udio sekundarnog ​cementita​), a niža ​žilavost​.

Budući da nisu legirani, ova skupina čelika ima nisku ​prokaljivost​ (​∼​ 10 ​mm​).
Zbog niske prokaljivosti imaju bolju žilavost u odnosu na druge alatne čelike, jer se kaljenjem
u rubnim slojevima postiže ​martenzitna​ ​mikrostruktura​, dok u jezgri
ostaje ​eutektoidna​ mikrostruktura.

Ova skupina alatnih čelika se kali s relativno niskih temperatura ​austenitizacije​ u vodi i
nisko ​popušta​ (< 200 °C) zbog pada tvrdoće. Prije kaljenja obično se provodi sferoidizacijsko
(meko) ​žarenje​, kojim se olakšava obrada odvajanjem čestica i priprema kasnija
austenitizacija.

Trenutno nelegirani (ugljični) alatni čelici zauzimaju oko 10% udjela u ukupnoj masi
proizvedenih alatnih čelika. Unatoč znatno nepovoljnijim svojstvima tako visoki udio
ugljičnih alatnih čelika održao se zbog toga što su: najjeftinija vrsta alatnih čelika, najšireg
asortimana dimenzija, jednostavni za ​toplinsku obradu​, razmjerno niske
temperature ​austenitizacije​, manje osjetljivi prema razugljičenju površine tijekom toplinske
obrade, lakše obradivi odvajanjem čestica, bolje ​zavarljivi​.

Glavni nedostatak ugljičnih alatnih čelika je vrlo kratko inkubacijsko trajanje do pretvorbe
pothlađenog ​austenita​ u ​eutektoidne​ ili ​bainitne​ konstituente. Zbog toga što taj period traje
svega nekoliko sekundi nužno je intenzivno hlađenje u ​vodi​. To može dovesti do pojave
velikih naprezanja koja uzrokuju napuknuća i lomove.

8
Najvažnija prednost ove skupine alatnih čelika predstavlja njihova žilavost, pa stoga mjesto
primjene uglavnom pronalaze u izradi udarnih alata.

Od njih se izrađuju manji alati jednostavnijeg oblika i manjih presjeka:dlijeta,čekići,kliješta,

Ručne makaze,sjekači,turpije i slično.

4.1.1.Podjela nelegiranih (ugljičnih) čelika za hladni rad

Od kvaliteta W 1 prema W 3 raste prokaljivost, ali i opasnost od grubog zrna (pri povišenoj
temperaturi austenitizacije ili predugom trajanju austenitizacije). Kod ovih čelika provodi se
dezoksidacija aluminijem koji daje okside i nitride koji spriječavaju rast zrna. Kvaliteti W 1
proizvode se samo u elektropeći, a W 2 i W 3 ili u elektropeći ili u SM (Siemens Martinovoj)
peći gdje su ove još u upotrebi.

Prema drugim literaturnim navodima ugljenični alatni čelici se dijele na grupe:

​−​ I kvalitetna grupa,
−​ II kvalitetna grupa,
​−​ III kvalitetna grupa,
​−​ čelici za turpije i
​−​ čelici za kose.

U I kvalitetnu grupu ugljeničnih alatnih čelika spadaju čelik Č 1941 (100V1 oznake prema
DIN i EN standardima) i čelik Č 1944, koji se upotrebljavaju za izradu alata gdje je potrebna
tvrda površina i povećana žilavost (klipovi za pneumatske čekiće).

U II kvalitetnu grupu ugljeničnih alatnih čelika spadaju čelik Č 1740 (C70W2 prema DIN-u),
čelik Č 1840 (C80U ili C80W1 prema EN odnosno DIN-u) , Č 1940 (C105U ili C105W1
prema EN i DIN-u) i čelik Č 1943 (C125U ili C125W pema EN i DINu), koji su namijenjeni
za izradu čekića i alata za kovanje, reznog alata i turpija za drvo, probijača za papir, noževa
poljoprivrednih mašina, alata za sječenje, bušenje i obradu mekog i srednje tvrdog kamena.

U III kvalitetnu grupu ugljeničnih alatnih čelika spada čelik Č 1540 (C45U ili C45W prema
EN i DIN-u) koji se zbog lošijih svojstava koristi za izradu sitnog alata: srpova, sjekira,
čekića, noževa, burgija za drvo i drugog ručnog alata.

Čelici za turpije koriste se za izradu turpija srednjih i malih dimenzija [čelici: Č 1741, Č 1946
(C110U ili C110W prema EN i DIN-u) i čelik Č 1948 (C135U ili C135W prema EN ili
DIN-u)

9
Čelici za kose su ugljenični alatni čelici visoke tvrdoće. U ovu grupu spada čelik Č 1841
namijenjen sa izradu svih vrsta kosa. Čelici iz ove skupine upotrebljavaju se za alate do
temperature 150 °C i brzine rezanja do 25 m/min.

Zavisno od udjela ugljenika i mikrostrukture nelegirani alatni čelici mogu se dalje podijeliti
na:
​−​ podeutektoidne (do 0,8 %C)
- feritno-perlitne;
−​ eutektoidne (0,8 %C)
- perlitne i
​−​ nadeutektoidne (>0,8 % C) - perlitno-cementitne.

Osnovni element u ovim čelicima kako je već navedeno je ugljenik i on određuje njihova
svojstva, ali primjese Si, Mn, P, Cr i V modificiraju ta osnovna svojstva.

Uticaj navedenih elemenata je slijedeći:

​ i​- služi kao dezoksidant, a na svojstva alatnih čelika utiče ukoliko je njegov udio >0,5 %.
S
Do tog udjela silicij malo povećava otpornost, a malo smanjuje žilavost (samo u slučaju ako
je visok udio ugljenika).

Mn​- dovodi do jačeg prokaljivanja i utiče na ogrubljenje zrna pri povišenoj (Ta) temperaturi
austenitizacije (Ta) i vremenu austenitizacije (ta), pa čelici s većim udjelom mangana têže
lomu pri hlađenju, prvenstveno zato što je mangan snizio Ms– temperaturu početka stvaranja
martenzita pri hlađenju. Tada čelik više nije sposoban izdržati sva naprezanja nastala pri
transformaciji, pogotovo ukoliko je brzina između Ms i Mf (završetak stvaranja martenzita)
velika, a sloj martenzita deblji po presjeku.

​ ​- osnovna zadaća vanadija je spriječiti rast austenitnog zrna jer mu je karbid V4C3 vrlo
V
otporan i ne dislocira čak niti pri visokim temperaturama austenitizacije. Zbog toga se
ugljenični čelici s vanadijem smiju gasiti i sa onih temperatura gdje bi običnim ugljeničnim
alatnim čelicima sigurno naraslo zrno. V4C3 također predstavlja klice kristalizacije
(nedislociran) i smanjuje prokaljivost. Također V4C3 smanjuje ugljenik otopljen u austenitu.
Ako V4C3 dislocira i dođe do rastvaranja u austenitu, onda se prokaljivost povećava i
austenitno zrno raste. Kombinacija s visokim udjelom V (npr. 1 %C i 0,5 %V) omogućuje da
se dio vanadija zadrži kao karbid V4C3 i spriječi porast austenitnog zrna, a drugi dio vanadija
se rastvori u austenitu i poveća prokaljivost. Tako se navedeni čelik može austenitizirati u vrlo
velikom rasponu temperatura (od Ta=790˚C do Ta=980˚C) te gasiti čak i u slanoj vodi bez
rizika od loma. Primjer tako širokog raspona temperature austenitizacije pomaže da se
prokaljivost reguliše u vrlo širokom rasponu zavisno o dimenzijama i namjenama upotrebe
alata.

10
 ​ r, Ni​- tzv. lutajući legirajući elementi koji najčešće potiču iz sirovine (staro željezo) a mogu
C
slučajno biti prisutni i u većim (neočekivanim količinama) te mogu povećati prokaljivost, ali i
izazvati nejednak kvalitet temičke obrade (tabela 3.2.). Tako Cr uglavnom služi za regulaciju
prokaljivosti i spriječava nastajanje mekih mjesta uobičajenih kod običnih ugljeničnih alatnih
čelika.

4. 2. Niskolegirani alatni čelici za hladan rad

Legirani alatni čelici imaju izdržljivost do 300 °C i alati od njih mogu izdržati brzine rezanja
do 300 m/min.

Niskolegirani alatni čelici za hladni rad su prva skupina čelika s dodatkom legirajućih
elemenata. Zajednička karakteristika ove skupine čelika je manja otpornost na popuštanje,
manja žilavost (u odnosu na ugljenične alatne čelike) te velika otpornost na trošenje. Legiraju
se sa slijedećim elementima: Mn, Si, Cr, Mo, W, V. Oni imaju bolju prokaljivost te kaljivost u
ulju.

Osnovni cilj zbog kojeg se provodi legiranje ovih čelika predstavlja povećanje prokaljivosti te
dobivanje kvalitetnijih i postojanijih karbida u odnosu na karbid Fe3C. Niskolegirani alatni
čelici popuštaju se na temperaturi ≤ 250 °C pri čemu je primarni cilj izbjegavanje pojave
velikih naprezanja i pukotina.

Podskupine niskolegiranih alatnih čelika za hladan rad su :

- visokougljenični W-V čelici,
- nisko i srednjeugljenični W-Cr-(Si)-V čelici,
- niskolegirani Cr-čelici,
- niskolegirani Mn-Cr-V i Mn-Cr-W čelici

Visokougljenični W-V čelici

Ovo je grupa čelika poznata kao OW čelici koja se upotrebljava za alate za završnu obradu.
Visokougljenični W-V čelici pripadaju skupini nadeutektoidnih čelika jer sadrže od 1,0 do
1,45 % ugljenika i 1-4 % volframa.
Uglavnom sadrže tvrde neotopljene karbide tipa M23C6 u martenzitu pa su prije svega
namijenjeni za rad u uvjetima posebno jakog abrazivnog trošenja u hladnom stanju. Karbidi
koji nastaju su uglavnom tipa (Fe,W)23C6 prijelaznog karaktera koji dužim žarenjem prelaze
u netopivi karbid WC. Ovi čelici su skloni razugljeničenju.

11
Glavni razlog dodatka kroma ovoj skupini čelika prvenstveno je uticaj na usporenje nastanka
karbida tipa MC te povećanje prokaljivosti i smanjenje težnje grafitizaciji. Glavna upotreba
ovih čelika je za izradu slijedećih alata i pribora: spiralna svrdla, manja glodala, zubarska
svrdla, razne vrste noževa, matrice, dlijeta i sl.

Slika 2.Predmeti izrađeni od visokougljeničnih W i V čelika​ .

Nisko i srednjeugljenični W-Cr-(Si)-V čelici

Ova grupa čelika naziva se još i OSIKRO čelici ili čelici za alate za udarni rad. To su nisko i
srednje ugljenični čelici koji mogu biti podeutektoidni i nadeutektoidni i pogodni su za
cementaciju.

Ova podskupina niskolegiranih alatnih čelika može se koristiti za rad u hladnom stanju, ali i
za kratkotrajni rad pri povišenim temperaturama (350​÷​380 °C).
U ovu podskupinu čelika spadaju čelici oznake prema EN (i JUS) standardima: 45WCrV7 (Č
6443), 60WCrV7 (Č 6444), odnosno DIN standardu čelik 80WCrV8 (Č 6445).

Osnovno svojstvo ove podskupine čelika je otpornost na udarna opterećenja i to zahvaljujući

sniženom masenom udjelu ugljenika (od 0,45 do 0,80 %).
Volfram (​∼2​ %) i krom (​∼​1,1 %) povećavaju otpornost na trošenje i prokaljivost.
Vanadij (do 0,3 %) spriječava rast austenitnog zrna.
Dodatak silicija pozitivno djeluje na opružna svojstva čelika te na pomicanje kritične
temperature, tzv. “krtosti 300 °C“ u više temperaturno područje popuštanja. Stoga se ovi
čelici još u literaturi nazivaju i niskolegirani alatni čelici za topli i hladni rad. Zahvaljujući
niskom udjelu ugljenika ova podskupina alatnih čelika ima visoku žilavost te im se
mikrostruktura sastoji od martenzita i zaostalog austenita.

Primjeri primjene niskolegiranih alatnih čelika za rad pod udarnim opterećenjima te za rad u
toplom i hladnom stanju su: razna dlijeta, makaze, matrice, alati za hladno utiskivanje i
istiskivanje, valjci za hladno valjanje, alat za obradu drveta i sl.

12
 Slika 3.Neki primjeri upotrebe nisko i srednjeugljeničnih W-Cr (Si) čelika

Niskolegirani Cr-čelici (OCR čelici)

Glavna karakteristika hemijskog sastava ove skupine alatnih čelika je da sadrže 1,0- 1,5%
ugljenika i 0,5-1,5% kroma, te se najčešće koriste za izradu alata i kotrljajućih ležajeva
(prstena, kuglica, valjaka i sl.). Relativno nizak udio kroma u ovim čelicima omogućava
stvaranje cementita sastava (Fe,Cr)3C, ali ne i nastanak posebnih karbida. Niskolegirani
Cr-čelici se nisko popuštaju (150 do 250 °C) pa se ne stvaraju karbidi posebnog Cr-tipa nego
se otpornost na trošenje postiže karbidima tipa Fe2,4C.

Niskolegirani Cr-čelici su nadeutektoidni pa nakon

kaljenja postižu mikrostrukturu koja se sastoji od
martenzita, karbida (Fe, Cr)3C i zaostalog austenita. Otopljeni krom ne povećava krtost ferita
i martenzita, ali utiče na pojavu nepoželjnog zaostalog austenita. Zaostali austenit može se
izbjeći nižom temperaturom austenitizacije te kaljenjem na temperature ispod 0 °C, odnosno
“dubokim“ hlađenjem (-196 °C).

13
Najčešći čelici iz ove skupine su čelici oznaka prema EN (i JUS) standardima: 115CrV3 (Č
4141), 140 Cr 3 (Č 4143), 100 Cr 6 (Č 4146).

Upotreba im je najčešće za razne vrste svrdla, pile, rezne alate i alate za navoje, turpije,
glodala i sl.

Niskolegirani Mn-Cr-V i Mn-Cr-W čelici ( Merilo čelici)

Glavni predstavnici ove skupine niskolegiranih alatnih čelika su čelici oznaka prema EN (i
JUS) standardu: 90MnCrV8 (Č 3840) i 105WCr6 (Č 6440).
Može se primijetiti da navedeni čelici u svom sastavu sadrže znatnije udjele mangana
(gamageni element). Mangan znatno povisuje prokaljivost i snižava eutektoidnu temperaturu.
Ovi čelici su postojani pri kaljenju. Budući da Mn-Cr-V i Mn-Cr-W čelici pripadaju skupini
nadeutektoidnih čelika mangan snižava eutektoidnu temperaturu, temperaturu austenitizacije i
Ms temperaturu te uzrokuje pojavu zaostalog austenita nakon kaljenja. Mangan ne stvara
vlastite karbide nego legira cementit tako da nastaju karbidi tipa (Fe, Mn)3C.

Niskolegirani Mn-Cr-V i Mn-Cr-W čelici skloni su razugljeničavanju pa ih treba

austenitizirati u zaštitnoj atmosferi ili u vakuumu. Popuštaju se nisko (150 do 250 °C), a
“duboko“ hlađenje se koristi samo ako se zahtijeva bezdeformaciono ponašanje pri termičkoj
obradi [2]. Najpoznatiji čelici iz ove grupe su: 90MnCrV8 (Č 3840) i 105WCr6 (Č 6440),
oznaka prema DIN i EN odnosno ranije upotrebljavanog JUS standarda prikazano u
zagradama, kao i u prethodnim navodima.
Ovi čelici se najčešće primjenjuju za izradu: raznih kalupa, alata za navoje, reznih ploča,
noževa, glodala i alata većih dimenzija.

4.3 Visokolegirani alatni čelici za hladan rad

Glavni legirajući element ove skupine čelika je krom (>5 %) uz moguće dodatno legiranje
vanadijem, molibdenom i/ili volframom. Krom pri tome može djelovati na slijedeće [2]: ​−
nastanak karbida (Fe,Cr)3C, Cr7C3 s približno 91 % kroma ili Cr23C6 s približno 94 %
kroma, tj. postiže se porast otpornosti na trošenje, ​− povišenje temperature austenitizacije, ​−
porast otpornosti na koroziju (što je manji udio ugljenika više će se kroma otopiti u
austenitu). Povećanjem stepena legiranosti i temperature austenitizacije raste udio zaostalog
austenita u zakaljenoj mikrostrukturi što može smanjiti deformaciju nakon kaljenja.

S obzirom na hemijski sastav, mikrostrukturu i svojstva visokolegirani alatni čelici za hladni

rad mogu se podijeliti na 3 podgrupe:
- čelici s ​∼​5% kroma, npr. X100CrMoV5-1 (EN) odnosno Č 4756 (JUS);

14
 - visokougljenični ledeburitni čelici s 12% kroma, npr. X210Cr12 (EN) odnosno Č
4150 (JUS); X210CrW12 (EN) odnosno Č 4650 (JUS); X65CrMoV12;
X55CrVMo12-1;
- martenzitni nehrđajući čelici, npr. X42Cr13 (DIN i EN) odnosno Č 4175 ili Č 4173
(JUS); X50CrMoV15 (EN) odnosno Č 4770 (JUS); X5CrMo14; X1CrMoV18.

Čelici s ​∼​ 5% kroma

Čelik X100CrMoV5-1 pripada skupini nadeutektoidnih čelika čiji je hemijski sastav: 1 %

ugljenika, 5 % kroma, 1 % molibdena i 0,25 % vanadija. Odlikuje se vrlo dobrom otpornošću
na trošenje, žilavošću, visokom prokaljivosti te postojanošću dimenzija tokom kaljenja, tj.
nema anizotropije svojstava i deformacija.

Glavna primjena mu je za izradu makaza i alata za oblikovanje lima, mjernog alata, nareznih
svrdala, nareznica, matrica složenih oblika, alata za preradu polimera, štanci, alata za duboko
izvlačenje itd. Termička obrada čelika X100CrMoV5-1 obuhvata austenitizaciju najčešće pri
temperaturama od 920 do 970 °C, kaljenje voda/ulje, popuštanje pri temperaturama od 175
do 230 °C (za visoke zahtjeve na otpornost prema trošenju) ili od 370 do 400 °C (za visoke
zahtjeve prema žilavosti).

Visokolegirani ledeburitni čelici s 12% kroma

Glavni predstavnik ove skupine alatnih čelika je čelik X210Cr12 koji pripada podeutektičkim
(ledeburitnim) čelicima, a sadrži: 2 % ugljenika, 12 % kroma i 0,1 % vanadija.
Pokušaj korekcije nekih lošijih svojstava (npr. žilavosti) čelika X210Cr12 doveli su do
modifikacije sastava u pogledu snižavanja sadržaja ugljenika i dodatka molibdena i vanadija.
Dodatak volframa čeliku X210CrW12 samo je povećao otpornost na trošenje u poređenju s
čelikom X210Cr12, ali nije povećao otpornost na popuštanje.

Termička obrada visokolegiranih ledeburitnih čelika s 12 % kroma sastoji se od

austenitizacije (​∼​1000 °C), kaljenja u ulju i popuštanja pri 480 do 560 °C. Čelici su otporni
na deformaciju pri kaljenju („bezdeformcijski zakaljiv čelik“).
Najčešća primjena ove skupine čelika je za izradu alata za hladno oblikovanje, utiskivanje,
duboko izvlačenje, istiskivanje pod pritiskom, makaze, štance, igle za provlačenje, valjci za
navoje, alati za reckanje (rendanje) itd. Svi ledeburitni čelici su skloni razugljeničenju pa ih je
potrebno sporo zagrijavati u zaštitnoj atmosferi (npr. inertni plin, vakuum, inertna solna
kupka).

4.4 Nehrđajući alatni čelici za hladni rad

Nehrđajući čelik ili korozijski postojani čelik je legura ​željeza​ i najmanje

10,5 % ​kroma​ (moderni nehrđajući čelici sadrže i do 30% kroma), za razliku od
običnog ​čelika​ koji brzo oksidira na ​zraku​ (​oksid​ je crvene boje) ako nije na neki zaštićen
od ​korozije​.

15
 Osim legiranja s najmanje 10,5% kroma, da bi čelik bio korozijski postojan (pasivan), mora
biti ispunjen još jedan uvjet, a to je postojanje homogene
monofazne ​feritne​, ​austenitne​ ili ​martenzitne​ ​mikrostrukture​, radi izbjegavanja opasnosti od
nastanka područja s različitim ​elektropotencijalom​ od potencijala osnovne mase.

Pored kroma postojanost prema koroziji povećava se dodatkom ​nikla​.

Kombinacijom ​legiranja​ kromom i niklom razvijeni su ​čelici​ tipa 18/8 (18% Cr i 8% Ni), s
austenitnom mikrostrukturom koji su otporni na djelovanje ​kiselina​.

Legiranje ​molibdenom​ omogućava lakše pasiviziranje, te poboljšava ​korozijsku​ postojanost i

otpornost na jamičastu koroziju Cr-Ni čelika.

Legiranjem jakim karbidotvorcima (npr. ​titanij​, ​niobij​) omogućava se izbjegavanje pojave

interkristalne korozije. Općenito vrijedi da skupina korozijski postojanih čelika mora
sadržavati.

Glavni legirajući elemenat kod visokolegiranih (nehrđajućih) alatnih čelika za hladni rad je
krom (Cr > 5 % ), a osim kroma pojedini čelici sadrže V, Mo i W. Legiranje kromom dovodi
do stvaranja karbida: (Fe,Cr)3C, Cr7C3 ili Cr23C6. Sa povišenjem masenog udjela kroma
smanjuje se eutektoidna koncentracija i povisuju temperature transformacije, što znači da
raste potrebna temperatura austenitizacije.

Nadalje, kao što je poznato kod čelika sa manjim masenim udjelom ugljika i visokim udjelom
kroma (Cr > 13 % ) – martenzitni nehrđajući čelici – postiže se velika otpornost na koroziju u
zakaljenom i popuštenom stanju, ali i manja otpornost na trošenje.

Prema mikrostrukturi ovi čelici se mogu podijeliti na feritne, martenzitne i austenitne.

Podjela s obzirom na sastav i mikrostrukturu: čelici s oko 5 % Cr; visokougljični ledeburitni
čelici s 12 % Cr i martenzitni, nehrđajući čelici.

Primjena: matrice za vučenje žice, profilni alati, valjci, alati za presovanje duromera, alati za
hladno oblikovanje, kalibri za provrte i navoje i slično.

Slika 4. Mikrostruktura austenitno-feritnih nehrđajućih čelika

16
 Slika 5. Mikrostruktura austenitnih nehrđajućih čelika

Slika 6. Mikrostruktura martenzitnih nehrđajućih čelika

5.ZAKLJUČAK

Alatni čelik mora zadovoljiti niz zahtjeva koji se dijele na primarne i sekundarne zahtjeve i
svojstva.Primarnim zahtjevima se smatraju otpornost na trošenje i žilavost dok se
sekundarnim zahtjevima smatraju npr. otpornost na popuštanje (neki radovi smještaju ovo
svojstvo u primarnu skupinu ali pošto se ovaj radi bavi alatnim čelikom za hladni rad za tu

17
vrstu čelika nije predviđen rad na povišenim temperaturama), rezljivost, što veda zakaljivost,
prokaljivost, otpornost na koroziju, sigurnost protiv pojave pukotina itd.

Da bi se zadovoljili traženi zahtjevi alatni čelici se primjenjuju u toplinski obrađenom stanju

primarno zakaljeni i popušteni, no dodatno ili alternativno se podvrgavaju raznim postupcima
modificiranja mikrostrukture ili nanošenja novih slojeva poput površinskog kaljenja, raznih
termokemijskih postupaka, postupaka nanošenja karbida, postupka tvrdog elektrokemijskog
kromiranja te postupcima nanošenja dijamantnih slojeva.

Alatni čelik za rad u hladnom stanju ima visok sadržaj krroma, sa visokim stepenom
površinske tvrdoće. Takođe posjeduje dobru žilavost i postojanost pri obradi. Koristi se za
različite alate za rad u hladnom stanju, kao što su alati za sečenje i alati za merenje.

Literatura

● Nađija Haračić,Skripta „Materijali u mašinstvu“,Zenica 2015.

18
● https://sh.wikipedia.org/​ (31.3.2020.)
● https://www.researchgate.net/​ (31.3.2001.)
● http://repozitorij.fsb.hr/​ (2.4.2020.)
● http://repozitorij.fsb.hr/​ (2.4.2020.)

19