VRSTE MODELIRANJA

TEHNOLOŠKIH OBRADNIH
PROCESA
• Tehnološko oblikovanje i projektiranje modernih procesa obrade
zahtjeva analizu svih tehničko tehnoloških parametara procesa i
primjenu znanstvenih metoda u cilju modeliranja i definiranja
optimalnih uslovaa obradnih procesa i sistema

Metode modeliranja usavršene su razvojem primjenjene

matematike, statistike, operacijskih istraživanja, eksperimentalnih i
informatičkih metoda.
• Koja će od postojećih metoda biti primijenjena u procesu ovisi o
zahtjevnom stepenu pouzdanosti modela, o samom objektu
modeliranja, vrsti procesa, raspoloživoj opremi, potrebi
optimalnosti i izgradnji sistema upravljanja.

• Postoje dvije osnovne metode modeliranja:

• determinstičke metode
• stohastičke metode.
• Deterministički model se izražava pomoću različitih matematskih
struktura, a to su: algebarske,obične diferencijalne, parcijalne,
integralne i druge jednadžbe.
• Kod determinističkog procesa obrade postoji ovisnost izlaznih
veličina (y) od ulaznih veličina (x), tako da deterministički model ne
sadrži nekontrolisane veličine. (slika 1)

• Stohastički model dolazi u obzir kada u procesu obrade postoji znatan

broj nekontrolisanih odnosno utjecajnih faktora (z). (slika2)
• U analizi i istraživanju procesa i sistema mogu biti primijenjene neke
od sljedećih navedenih metoda modeliranja: analitičke(matematičke),
numeričke, eksperimentalne, računalno grafičke, stohastičke,fizikalne,
misaone, analogne

• Matematičkim modeliranjem, primjenom eksperimentalnih

vrijednosti postojanosti alata i optimizacijom procesa mogu se
definirati optimalne vrijednosti postojanosti alata bez TiN (Titanium
Nitrid) prevlake i sa TiN prevlakom, čije poznavanje je neophodno za
uspješan rad obradnog sistema.
• Za određivanje postojanosti alata treba odrediti trenutak kada
nastupa zatupljenost oštrice alata.
• Zavisnost postojanosti alata o parametrima procesa može se prikazati
u obliku:
• Ta = f (v, s, a)
• Postojanost alata za uzdužno struganje je modelirana u zavisnosti
od brzine rezanja - v (m/min), posmaka alata - s (mm/o) i dubine
rezanja - a (mm).
• Obradni procesi spadaju u višefaktorne procese kod kojih treba
pronaći model koji adekvatno opisuje stanje procesa obrade
• Režimi obrade rezanjem određuju međusobni položaj alata i obratka u
toku procesa obrade.
• Određuju se za svaku operaciju, pa se tako za jednu operaciju ili za
jedan zahvat mogu primjeniti dvije ili više različitih kombinacija
režima obrade.
• Optimalne vrijednosti režima obrade mogu se odrediti na osnovu
iskustva tehnologa, preporuka proizvođača alata ili primjenom
metoda optimizacije.
• Optimizacija matematičkog modela se izvodi tako da funkcija cilja
• Ta = f (v, s, a) dobiva maksimalnu vrijednost kada je postojanost alata
• maksimalna, a izvedena je pomoću klasične matematičke analize.

• Optimalne vrijednosti režima obrade tokarskog noža bez TiN

prevlake se dobiju diferenciranjem matematičkog modela
• Blok shema prikazuje ulazno-izlazne parametre procesa obrade sa
skidanjem strugotine, gdje je manji broj nezavisno promjenljivih
ulaznih veličina od broja konstantnih veličina procesa.

• Matematički model postojanosti alata u fizikalnim veličinama.