BOSNA I HERCEGOVINA

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

TUZLANSKI KANTON
MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, NAUKE, KULTURE I SPORTA
PEDAGOKI ZAVOD TUZLA

NASTAVNI PLAN I PROGRAM

ZA PRVI I DRUGI RAZRED ZA STRUNA ZVANJA:

- MAINSKI TEHNIAR ZA KOMPJUTERSKO

PROJEKTOVANJE
- MAINSKI TEHNIAR OPERATOR ZA CNC MAINE

TUZLA, JUNA 2004. GODINE

 I - NASTAVNI PLAN

Struno zvanje: - MAINSKI TEHNIAR ZA KOMPJUTERSKO

PROJEKTOVANJE.
- MAINSKI TEHNIAR OPERATOR ZA CNC MAINE.

Red. NASTAVNI PREDMETI Sedmino asova

br. I razred II razred

A. OPE OBRAZOVANJE
1. Bosanski i hrvatski jezik i knjievnost 2 2
2. Strani jezik 2 2
3. Historija-povijest 2 2
4. Tjelesni i zdravstveni odgoj 2 2
5. Matematika 4 4
6. Fizika 3 3
7. Hemija-kemija 2 -
8. Informatika 2 -
UKUPNO: A 19 15

B. STRUNO OBRAZOVANJE
9. Tehniko crtanje s nacrtnom geometrijom 2 2
10 Mainski materijali 2 -
11.Tehnika mehanika 2 2
12. Programiranje - 2
13.Tehnologija obrade i montae 2 2
14. Crtanje pomou raunara - 3
15. Mainski elementi - 3
16.Praktina nastava 3 2
UKUPNO: B 11 16
UKUPNO A + B: 30 31

NAPOMENA: Nastavni plan i program za struna zvanja: mainski tehniar za

kompjutersko projektovanje i mainski tehniar operator za CNC
maine u I i II razredu je identian, a u III i IV razredu se razlikuje
programski i sadrajno.

2
 II - NASTAVNI PROGRAM

A. OPE OBRAZOVANJE

Nastavni program za predmete:

1. BOSANSKI I HRVATSKI JEZIK I KNJIEVNOST

2. STRANI JEZIK
3. HISTORIJA-POVIJEST
4. TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ
5. MATEMATIKA
6. FIZIKA,
7. HEMIJA-KEMIJA.

nalaze se u Knjizi "NASTAVNI PLANOVI I PROGRAMI", SREDNJE TEHNIKE I

SRODNE KOLE, odobreni za upotrebu u kolskoj 1995/96. godini Rjeenjem
Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta broj UP-I-03-6113465/95.
Sarajevo, 07.juna 1995. godine.

3
Nastavni predmet: INFORMATIKA
Razred: I
Sedmino asova: 2
Godinje asova: 70

A) CILJ NASTAVE

Cilj nastave iz predmeta informatika je da se uenici pripreme i osposobe za

ivot, uenje i rad u nadolazeem periodu tehnolokog razvoja.

B) ZADACI NASTAVE
Uenici treba:
- da shvate mjesto, ulogu i znaaj informatike u suvremenom periodu tehnolokog
razvoja;
- da upoznaju mjesto i ulogu raunara u radnim procesima i raznovrsnim
ovjekovim aktivnostima:
- da upoznaju osnovne karakteristike razvoja raunarske i drugih informacionih
tehnika i tehnologija;
- da upoznaju osnovne elemente i princip rada raunara;- da se osposobe za
samostalno rukovanje raunarom;
- da savlada osnove operativnog sustava Windows kao i jednog od tekst procesora.
- da se upoznaju sa osnovama komunikacija i raunarskih mrea
- da svate ulogu multimedije
- da savladaju osnove jednog od programa za tabelarna izraunavanja
- da razvijaju sistematinost, temeljitost, istrajnost i cjelovitost u radu; - da se
podstiu na stvaralaki pristup i osposobljavanje za rjeavanje problema pomou
raunara.
- da se upoznaju sa Internetom.

C) TEMATSKE CJELINE ZA REALIZIRANJE PROGRAMSKIH

SADRAJA
Redni Broj
Broj Naziv tematske cjeline asova
1. Uvod u informatiku 2
2. Arhitektura raunara 3
3. Osnovni principi rada raunara 3
4. Windows okruenje 10
5. Tekst procesori 12
6. Komunikacije i raunarske mree 6
7. Grafiki paketi 8
8. Multimedija 4
9. Programi za tabelarna proraunavanja 12
10. Internet 10
Ukupno: 70

4
D) SADRAJI TEMATSKIH CJELINA

1. UVOD U INFORMATIKU 2 asa

Teme: Uvod u informatiku. ta je informatika? Podaci i informacija. Obrada

informacija. Uticaj raunara na drutvo i okolinu.

2. ARHITEKTURA RAUNARA 3 asa

Teme: Historijski razvoj raunara. Hardverska struktura PC raunara. Organizacija

softvera PC raunara.

3. OSNOVNI PRINCIP RADA RAUNARA 3 asa

Teme: Analogne i digitalne veliine. Brojni sistemi. Binarna aritmetika. Bulova

algebra.

4. WINDOWS OKRUENJE 10 asova

Teme: Mjere bezbjednosti pri radu sa raunarom. Instaliranje raunara. Proces

pokretanja raunara. Minimalna hardverska i softverska konfiguracija PC raunara.
Komuniciranje sa WINDOWS 2000 uz pomo mia i tastature. Desktop (radni sto)
WINDOWS-a 2000. Osnovni elementi prozora WINDOWS 2000. Rad sa ikonom My
Computer. Podeavanje WINDOWS-a 2000 uz pomo Control Panel-a. Rad sa
datotekama. WINDOWS EXPLORER.

5. TEKST PROCESORI 12 asova

Teme: Programi za obradu teksta. Osnovne karakteristike WORD-a 2000. Pokretanje

WORD-a. Zatita ukucanog dokumenta u datoteku (File). Unos i ureivanje teksta.
Trikovi sa slovima i simbolima. Kretanje po dokumentu. Prelamanje rijei na na kraju
reda (hipenacija). Tabulatori i margine. Zaglavlje i podnoje. Priprema za tampu i
tampanje dokumenta. Tabele.

6. KOMUNIKACIJE I RAUNARSKE MREE 6 asova

Teme: Opa struktura komunikacionog procesa. Metode komuniciranja ovjek

Raunar. Prenos podataka i raunarske mree. Prenos podataka kroz telefonsku mreu
i modem. Raunarske i terminalske mree. Topologija raunarskih mrea.

7. GRAFIKI PAKETI 8 asova

Teme: Uvod u raunarsku grafiku. Struktura grafikih sistema. Manipuliranje

elementima slike. Grafiki paketi. Virtualna stvarnost.

5
8. MULTIMEDIA 4 asa

Teme: Osnovni pojmovi o multimediji. Neophodna softverska podrka

multimedijalnim sistemima. Neophodna hardverska podrka multimedijalnim
sistemima.

9. PROGRAMI ZA TABELARNA PRORAUNAVANJA 12 asova

Teme: Razvoj sistema za tabelarne proraune na PC raunarima. Organizacija

dokumenata u programu MICROSOFT EXCEL. Radna tabela EXCEL 2000. Unos i
auriranje podataka. Pomijeranje po radnoj tabeli. Kalkulacije (preraunavanja).
Relativno i apsolutno adresiranje. Upotreba funkcije SUM i AVERAGE. Upotreba
logikih i uslovnih funkcija. Sortiranje. tampanje malih tabela. Povezivanje tabela.
Dijagrami i grafikoni. Prenoenje tabela i dijagrama iz EXCELA u WORD.

10. INTERNET 10 asova

Teme: ta je Internet? Kako pristupiti Internetu? Elektronska pota. WEB MAIL.

Odgovaranje na prispjelu poruku. Popunjavanje i upotreba adresara. Dodavanje
prilog datoteke uz poruku. WORLD WIDE WEB. WEB pretraivai. Pretraivanje
WEB-a.

A) UPUTSTVO ZA REALIZACIJU PROGRAMSKIH SADRAJA

Nastava iz informatike izvodi se u raunarskoj labaratoriji sa standardnom

opremom. Za jednim raunarom rade manje grupe uenika (2-3 uenika), a
optimalno rjeenje je da na raunaru radi jedan uenik. U zavisnosti od broja
uenika u odjeljenju i broja raspoloivih raunara u labaratoriji, taj odnos se
postie rastavljanjem odjeljenja na dvije ili tri grupe. Svaka grupa ima svoj termin
rada u labaratoriji.
Rad uenika na raunaru, njihove vjebe i realizaciju dobivenih zadataka
nastavnik kontrolira i ocjenjuje.

6
 B. STRUNO OBRAZOVANJE

1. TEHNIKO CRTANJE S NACRTNOM GEOMETRIJOM

6 2. MAINSKI MATERIJALI
7 3. TEHNIKA MEHANIKA
4. PROGRAMIRANJE
5. TEHNOLOGIJA OBRADE I MONTAE
6. CRTANJE POMOU RAUNARA
7. MAINSKI ELEMENTI
8. PRAKTINA NASTAVA

7
Nastavni predmet: TEHNIKO CRTANJE S NACRTNOM GEOMETRIJOM
Razred: I
Sedmino asova: 2
Godinje asova: 70

A) CILJ NASTAVE
Cjelokupna aktivnost strunih radnika mainske struke bazira se na primjeni
tehnikog crtea. Podjela rada istakla je tehniki crte kao najefikasniji i
najekonominiji nain sporazumijevanja u mainskoj industriji. Stoga je cilj ovoga
nastavnog predmeta da osposobi uenike da shvate tehniki crte. Meutim, ovaj cilj
ne treba shvatiti kao neto to iskljuuje uvoenje uenika u vjetine crtanja. Da bi
uenik mogao shvatiti crte, mora znati na koji nain crte nastaje. Prema tome, cilj je
nastave tehnikog crtanja da osposobi uenike da mogu nacrtati neki predmet koji
posmatraju ili zamiljaju, odnosno da na osnovu crtea shvate tehniku zamisao koja
treba da se realizira.

B) ZADACI NASTAVE
Zadaci nastave tehnikog crtanja s nacrtnom geometrijom su:
- da kod uenika razvije sposobnost za prostornim predstavljanjem predmeta koji
su prikazani na crteu i projekcijama,
- da pripremi uenike za nastavu strunih predmeta kod kojih se tehniko crtanje s
nacrtnom geometrijom javlja kao neophodno za razumijevanje sadraja tih predmeta,
- da kod uenika formira stvaralaku sposobnost i smisao za estetiku,
- da upozna uenika s terminologijom, pravilima, standardima i simbolima koji se
upotrebljavaju u tehnikom crtanju,
- da obui uenike u rukovanju tehnikim priborom kako bi se savladale osnovne
vjetine u tehnikom crtanju,
- da doprinese daljem razvijanju naunog pogleda na svijet.

C) TEMATSKE CJELINE ZA REALIZACIJU PROGRAMSKIH SADRAJA

Red. Naziv tematske cjeline broj
Broj asova
1. Pribor i materijal za tehniko crtanje 2
2. Uvod u tehniko crtanje 14
3. Geometrijsko crtanje 6
4. Osnovni pojmovi iz nacrtne geometrije 16
5. Pravila crtanja u mainstvu 8
6. Crtanje mainskih elemenata i itanje crtea 24
Ukupno: 70

D) SADRAJI TEMATSKIH CJELINA

4. PRIBOR I MATERIJAL ZA TEHNIKO CRTANJE 2 asa

Teme: Upoznavanje uenika sa nastavnim programom, planom realizacije,

obavezama i potrebnom literaturom. Opis i upustio za rukovanje i odravanje pribora
i materijala za tehniko crtanje (table, lenjiri, trouglovi, razmjernici, uglomjeri,
krivuljari, estari, gume, olovke, pera, papir za crtanje i drugo).

8
5. UVOD U TEHNIKO CRTANJE 14 asova
Teme: Standardi u tehnikom crtanju i njihova primjena u mainstvu. Vrste standarda.
Standardni brojevi , prenici, poluprenici, konusi i nagibi. Vrste tehnikih crtea.
Formati i mjerila crtea u mainstvu. Produeni formati. Previjanje i odlaganje crtea.
Vrste linija, njihove skupine i primjena. Tehniko pismo, standardne dimenzije
tehnikog pisma i abloni za ispisivanje slova i brojeva. Zaglavlja i sastavnice.
Obiljeavanje , brojevi crtea, izmjene i uvanje crtea.

I GRAFIKI RAD
Dva formata A3, papir hamer, izrada prvo u olovci a zatim u tuu. Rad treba da
obuhvati: linije, velika i mala slova, arapske i rimske brojeve i zaglavlje.

6. GEOMETRIJSKO CRTANJE 6 asova

Teme: Geometrijske konstrukcije. Konstrukcije simetrale dui, paralelnih pravih,
simetrale ugla, podjela dui na N dijelova. Odreivanje centra krunog luka i
zajedniki luk za tri take. Spajanje linija. Spajanje pravih linija lukom datog
poluprenika. Spajanje krunog luka i prave lukom datog poluprenika. Spajanje
lukova lukom datog poluprenika. Pravilni poligoni u zadatom krugu. Krive linije.
Konstrukcija elipse pomou estara i krivuljara, pomou zategnutog konca, pomou
dva kruga . Konstrukcija evolvente i arhimedove spirale.

7. OSNOVNI POJMOVI IZ NACRTNE GEOMETRIJE 16 asova

Teme: Znaaj mjesto i uloga nacrtne geometrije u mainskoj tehnici. Prostorno
predstavljanje: perspektiva ili centralna projekcija, aksonometrija (izometrika,
dimetrika i trimetrika). Kosa i ortogonalna projekcija. Pojam prostora. Kvadranti i
oktanti, prostor-ravan. Projektovanje take. Projektovanje prave u optem i
specijalnom poloaju. Prodor prave kroz projekcijske ravni (tragovi prave). Vidljivost
prave. Meusobni poloaj pravih. Projekcija ravni. Tragovi ravni. Specijalni poloaj
ravni. Taka i prava u ravni. Presjek ravni. Transformacija take, prave i tijela.
Rotacija take, prave i ravni oko ose rotacije. Ortogonalna projekcija take, dui
geometrijskih slika, rogljastih i oblih tijela na dvije i tri ravni. Evropski i ameriki
nain normalne projekcije.

8. PRAVILA CRTANJA U MAINSTVU 8 asova

Teme: Presjeci (puni, polovini, djelomini i zaokrenuti presjek). Raspored
uzastopnih presjeka. rafiranje presjeka. Mainski dijelovi koji se ne prikazuju u
presjeku. Prekidi (prelomi). Utede na projekcijama i uproenja pri crtanju.
Kotiranje. Opta naela. Elementi kota. Nanoenje kota. Kotiranje poluprenika,
prenika, kulge, konusa, nagiba, suenja i dr, hrapavosti obraene povrine, veliina
znakova obrade, oznake koje se dodaju znacima i postavljanje znakova obrade.
Oznaavanje materijala na crteu oznakom, rafurom i bojom.

9. CRTANJE MAINSKIH ELEMENATA I ITANJE CRTEA 24 asa

Teme: Crtanje i prikazivanje navoja (vijka i navrtke). Uproeno prikazivanje navoja
vijka i navrtke. Crtanje vijka i navrtke. Oznaavanje navoja. Uproenja pri crtanju i
kotiranju sitnih navoja i vijaka. Crtanje podlone ploice. Crtanje opruga. Crtanje
vratila. Crtanje raznih navoja i vijaka. Crtanje podlone ploice. Crtanje opruga.
Crtanje vratila. Crtanje raznih elemenata za prenos krunog kretanja: kainici,
zupanici, lananici, leita i slino. Uproeno i ematsko prikazivanje navedenih

9
elemenata. Crtanje sklopnih crtea mainskih sklopova i ureaja. Izrada radionikih
crtea detalja. itanje tehnikih crtea.
III GRAFIKI RAD
Format A2, papir hamer, izrada u tuu. Rad obuhvata uproeno prikazivanje vijka i
navrtke, opruge, zupanika i leita.
IV GRAFIKI RAD
Format A2 , papir hamer, rad u olovci i precrtati na paus u tuu. Rad obuhvata sklopni
crte jednostavnog mainskog sklopa iz koga treba razraditi jedan do dva radionika
crtea odabranih pozicija.

NAPOMENA: Po zavrenoj tematskoj cjeliniOsnovni pojmovi iz nacrtne

geometrije raditi pismenu kolsku zadau iz oblasti nacrtne geometrije u trajanju od
dva kolska asa.

10
 II RAZRED

Sedmino asova: 2
Godinje asova: 70

C) TEMATSKE CJELINE ZA REALIZACIJU PROGRAMSKIH SADRAJA

Redni Naziv tematske cjeline Broj asova
broj
1. Tolerancije 6
2. Prikazivanje elinih konstrukcija, zavarenih konstrukcija i
elektrinih instalacija 8
3. Skiciranje i snimanje mainskih dijelova 12
4. Konstrukcija krivih linija 8
5. Kosi presjeci tijela i mree 14
6. Prodori geometrijskih tijela
14
7. Umnoavanje i obrada tehnike dokumentacije 4
8. Kompjuterska grafika 4
Ukupno:
70

E) SADRAJ TEMATSKIH CJELINA

1. TOLERANCIJE 6 asova
Teme: Pojam tolerancije. Vrste duinskih mjera. Stvarna i nazivna mjera. Donja i
gornja granina mjera. Nulta linija, tolerantno polje, kvalitet tolerancije. Poloaj
tolerancijskih polja u odnosu na nultu liniju. Vrste nalijeganja i sistemi nalijeganja.
Tolerancije slobodnih mjera. Tolerancije oblika i poloaja povrina. Primjeri
prorauna i crtanja osnovnih veliina tolerancije.

I GRAFIKI RAD
Format A3,izrada u olovci na milimetarskom papiru zadataka iz nalijeganja u sistemu
zajednikog otvora i sistemu zajednike osovine.

2.PRIKAZIVANJE ELINIH KONSTRUKCIJA, ZAVARENIH

KONSTRUKCIJA I ELEKTRINIH INSTALACIJA 8 asova
Vrste zavarenih spojeva. Oznaavanje zavarenih spojeva na crteima. Prikazivanje
cijevnih vodova i armatura.
Elektrotehniki grafiki simboli. Oznaavanje izolovanih provodnika i kablova.
Elektrine eme: principijelna spojna ema upravljanja i ema vezivanja.

3. SKICIRANJE I SNIMANJE MAINSKIH DIJELOVA 12 asova

Teme: Znaaj skiciranja u mainstvu. Redoslijed operacija pri skiciranju. Snimanje
mainskih dijelova. Postupak snimanja, izrada skica. Mjerni instrumenti za snimanje
mainskih dijelova. Izrada radionikog crtea. Vjebe.
II GRAFIKI RAD:

11
Format A3, izrada u olovci a zatim u tuu na paus papiru skice mainskih dijelova.

11. KONSTRUKCIJE KRIVIH LINIJA 8 asova

Teme: Konstrukcije hiperbole, parabole, zavojne linije, cikloide, epicikloide,
sinusoide i njihova primjena u mainstvu.

12. KOSI PRESJECI TIJELA I MREE 14 asova

Teme: Kosi presjek prizme i njena mrea. Kosi presjek valjka i njegova mrea. Kosi
presjek piramide i njena mrea. Kosi presjek kupe i njena mrea. Kosi presjek lopte.
III GRAFIKI RAD
Format A2, papir hamer, rad u olovci, presjeci i mree.
13. PRODORI GEOMETRIJSKIH TIJELA 14 asova
Teme: Prodor prizme kroz prizmu. Prodor prizme kroz piramidu. Prodor valjka kroz
valjak Prodor valjka kroz kupu. Prodor kupe kroz valjak.
14. UMNOAVANJE I OBRADA TEHNIKE DOKUMENTACIJE 4 asa
Teme: Umnoavanje tehnike dokumentacije. Tehnika umnoavanja. Mehanografska
obrada podataka i crtea.
15. KOMPJUTERSKA GRAFIKA 4 asa
Teme: Znaaj kompjuterske grafike. Raunarski programi iz oblasti tehnikog crtanja
i nacrtne geometrije i njihova primjena.
Napomena: U drugom polugoditu po zavrenim tematskim cjelinama Kosi presjeci
tijela i mrea i Prodori geometrijskih tijela raditi jednu pismenu kolsku zadau iz
oblasti nacrtne geometrije u trajanju od dva kolska asa.

F) UPUTSTVO ZA REALIZACIJU PROGRAMA

Poznata je injenica da se skoro cjelokupna aktivnost mainskih tehniara zasniva
na primjeni tehnikog crtea. Podjela rada, do koje je dolo u razvoju industrije
istakla je tehniki crte kao najefikasniji i najekonominiji nain sporazumijevanja u
industriji.
U proirivanju znanja i osposobljavanju uenika u sagledavanju prostornih
predstava (da uenici mogu nacrtati neki predmet koji posmatraju ili zamiljaju,
odnosno, da na osnovu crtea shvate tehniku zamisao, koja treba da se realizuje)
tehniko crtanje s nacrtnom geometrijom igra veliku ulogu. Zbog toga realizacija
programa ovog predmeta zahtjeva punu panju i maksimalno angaovanje nastavnika.
Raspoloivi fond asova odnosi se na sve obaveze koje proizilaze iz karaktera
grae pojedinih cjelina: obrada nove grae, vjebanje, davanje i pregled grafikih
radova, utvrivanje, ponavljanje, provjeravanje, konsultacije i dr. Da bi se ovo
realizovalo zahtjeva se od nastavnika da svaki nastavni as planski pripremi, svaku
metodsku jedinku po planu izvede. Od nastavnika se trai da bude to manje
predava, a vie organizator samostalnog rada uenika i njihovog aktivnog
angaovanja u nastavi.
Graa programa obrauje se postupno. Karakter programa je takav da polazi
od jednostavnog ka sloenijem. Uenike treba najprije upoznati sa ciljevima i
sadrajem programa i njihovim obavezama koje proizilaze iz programa, sa linim
priborom i osnovnim materijalnim uslovima neophodnim za savladavanje
programa.
Primarni zadatak nastave ovog predmeta je da osposobi uenika da shvati
tehniki crte. Svakako, ovo ne treba shvatiti kao neto to iskljuuje uvoenje
uenika u vjetinu crtanja, jer da bi mogao da shvati crte, mora da zna na koji
nain on nastaje. Veoma je vano da nastavnik ovog predmeta nastavu usmjeri

12
tako da se ona bazira na primjerima sa kojima se uenik susree u praktinoj
nastavi kao i da se oslanja na vezu ovoga predmeta i drugih teorisjskih predmeta
koji se izuavaju u mainskoj tehnikoj koli. Nastava iz tehnikog crtanja s
nacrtnom geometrijom moe se uiniti privlanom za uenike ako se bazira na
psihikim procesima koji se zbivaju u ueniku, njegovoj svijesti, emocijama i
volji. Grafiki i domai radovi imaju za cilj da doprinesu kvalitetu nastave i da
aktiviraju uenika. Sadraj grafikih i domaih radova odreen je nastavnim
Programom. Neispravno rjeene grafike i domae radove treba vraati s
naznakama greaka da bi uenik stekao to bolju uvjebanost u crtanju, imajui
stalno na umu da je crtanje jezik sporazumijevanja u mainstvu.
Provjeravanje i ocjenjivanje znanja uenika obavlja se sistematski tokom nastavne
godine. Elementi ocjenjivanja mogu biti: usmeni razgovori s uenikom, kontrolni
radovi, zadaci objektivnog tipa, ocjene grafikih i domaih radova, vjebe i dr.
Osim toga kao elemenat ocjenjivanja moe biti i sposobnost analize originalnih
tehnikih crtea. Pri takvim analizama mora pokazati samostalnost u itanju
tehnikih crtea i vladati odgovarajuom terminologijom.

13
Nastavni predmet: MAINSKI MATERIJALI
Razred: I
Sedmino asova: 2
Godinje asova: 70

A) CILJ NASTAVE
Cilj nastave ovog predmeta je da se uenici upoznaju sa osobinama, sastavom,
upoznavanjem i drugim karakteristikama materijala koji nalaze iroku primjenu
u mainstvu i drugim granama privrede.

B) ZADACI NASTAVE
Zadaci nastave mainskih materijala su:
- da uenicima prui sistematski pregled najvanijih materijala
koji se primjenjuju u mainstvu, sa svim potrebnim karakteristikama;
- da uenike upozna sa mehanikim i tehnolokim osobinama
pojedinih materijala radi lakeg i pravilnijeg izbora za izradu mainskih dijelova i
sklopova;
- da navikne uenike da se koriste standardnim oznakama materijala, kako
bi ih mogli pravilno koristiti;
- navikavanje uenika da se izraavaju pravilnom strunom terminologijom;
- osposobljavanje uenika da se koriste prirunicima, katalozima, tabelama
i drugim strunim tekstovima;
- razvijanje interesovanja za samoobrazovanje i redovno praenje strune
literature.

C) TEMATSKE CJELINE ZA REALIZIRANJE PROGRAMSKIH

SADRAJA
Redni Broj
broj Naziv tematske cjeline asova
1. Uvod u mainske materijale 1
2. Osobine mainskih materijala 9
3. Struktura metala 6
4. Tehniko gvoe i elik 28
5. Obojeni metali i njihove legure 10
6. Plastine mase 6
7. Goriva 2
8. Maziva 4
9. Pomoni materijali 4
Ukupno: 70

D) SADRAJI TEMATSKIH CJELINA

1. UVOD U MAINSKE MATERIJALE 1 as
Teme: Definicija mainskih materijala, podjela i znaaj u oblasti mainstva.

2. OSOBINE MAINSKIH MATERIJALA 9 asova

Teme: Fizike osobine: zapreminska masa, temperatura topljenja mase, koliina
toplote, provodljivosti toplote, dilatacija, provodljivost elektrine struje i

14
magnetinost. Hemijske osobine materijala- pojam, nastanak i vrste korozije. Zatite
od korozije. Mehanike osobine, vrstoa, elastinost, tvrdoa, ilavost i zamor
materijala Statika i dinamika vrstoa. Mehanika ispitivanja materijala (u kratkim
crtama). Tehnoloke osobine materijala: livljivost, zavarivost, mogunost plastinih
deformacija, lemljivost, krtost, obradivost i sposobnost termike obrade. Tehnoloka
ispitivanja (u kratkim crtama).

3. STRUKTURA METALA 6 asova

Teme: Amorfni i kristalni materijali. Proces kristalizacije. Struktura metala, prostorni
raspored atoma i pojam kristalne reetke. Najei tipovi kristalnih reetki kod metala.
Kristalne reetke legura. Krive hlaenja i zagrijavanja kod metala i legura. Dijagrami
stanja legura.

4. TEHNIKO GVOE I ELIK 28 asova

Teme: Gvoe i legure gvoa. Dobijanje sirovog gvoa: uloga goriva, vazduha i
topitelja u procesu rada pei. Proizvodnja visoke pei. Postupci proizvodnje elika
(Besemerov, Tomasov, Simens-Martinov, LD postupak i dr.). Karakteristike elika
dobijenih pojedinim postupcima. Liveno gvoe: karakteristike procesa proizvodnje,
osnovne vrste livenog gvoa: sivi liv, sivi liv sa kuglastim grafitom, tvrdi liv,
modificirani liv, legirani sivi liv i temperovani liv. Karakteristike i smjernice za
upotrebu pojedinih vrsta livenog gvoa. Oznaavanje livenog gvoa.
elik, hemijski sastav i uticaj stalnih i legirajuih elemenata na osobine elika.
Podjela elika: prema postupcima proizvodnje, prema istoi, prema hemijskom
sastavu i prema namjeni. Oznaavanje elika: oznaavanje elika sa negarantovanim
sastavom, sa garantovanim sastavom i legiranih elika.
Konstrukcioni elici: karakteristike i primjena, opi konstrukcioni elici, elici
za armirano-betonske konstrukcije, elici za zakovice, vijke i lance, elici za
kotlogradnju, elici za cementaciju, elici za poboljanje, elici za automate, elici za
nitriranje, specijalni i visokolegirani konstrukcioni elici. Alatni elici: osobine i
namjena. Alatni ugljenini elici, alatni legirani elici i brzorezni elici. Tvrdi metali:
osobine i primjena. Liveni tvrdi metali, sinterovani tvrdi metali. Oznaavanje tvrdih
metala. Specijalni elici: osobine, vrste i primjena. Proizvodi od elika. Valjaoniki
proizvodi: limovi, trake, profili, ipke i dr. Kovani elici. elini odlivci.

5. OBOJENI METALI I NJIHOVE LEGURE 10 asova

Teme: Podjela obojenih metala i njihovih legura. Laki i teki obojeni metali. Osobine
legure. Legure prema nainu tehnoloke prerade;
Bakar i njegove legure: osobine bakra, legure bakra za gnjeenje, legure bakra
za livenje.Osobine legura bakra. Aluminijum i njegove legure: osobine aluminijuma i
njegovih legura, legura za livenje i gnjeenje. Oznaavanje legura aluminijuma.
Magnezijum i njegove legure, osobine i primjena. Legura za obradu livenjem i
gnjeenjem. Oznaavanje.
Titan i njegove legure: osobine i primjena. Oznaavanje. Olovo, kalaj i
njihove legure: osobine, vrste i primjena pojedinih legura.

6. PLASTINE MASE 6 asova

Teme: Dobijanje, osobine i podjela plastinih masa. Vrste. Mehanike i tehnoloke
osobine plastinih masa. Primjena plastinih masa u mainstvu. Ploe za izradu
zupanika tvrde i otporne na habanje.

15
7. GORIVA 2asa
Teme: Pojam goriva. Podjela goriva. Podjela goriva. Podjela goriva (prema porijeklu i
agregatnom stanju.
Primjene i prednosti upotrebe pojedinih vrsta goriva.

1. MAZIVA 4 asa
Teme: Pojam, znaaj i primjena maziva u mainstvu. Podjela maziva. Princip i sutina
podmazivanja. Preiavanje (regeneracija) upotrebljenog maziva.

2. POMONI MATERIJALI 4 asa

Teme: Voda u industriji, primjena (napajanje kotlova, za termiku obradu, hlaenje i
podmazivanje). Drvo, azbest, koa i guma: osobine i primjena u mainstvu.
Vatrostalni materijali. Zaptivni materijali. Zaptivni i izolacioni materijali.

E) UPUTSTVO ZA REALIZOVANJE PROGRAMA

Programom ovog nastavnog predmeta obuhvaeni su sadraji od znaaja za sva
struna zvanja i zanimanja u mainskoj struci. Program je koncipiran tako, da
uenicima prui aktuelna saznanja o vrstama i osobinama i primjeni mainskih
materijala i da ih osposobi za primjenu tih saznanja u praksi.
Redoslijed sadraja programa izloen je po logikom redu. Fond asova po
tematskim cjelinama je orjentacioni i obuhvata sve obaveze nastavnog procesa
(obrada novog gradiva, ponavljanje, utvrivanje, provjeravanje i dr.)
Prilikom obrade tematske cjeline o osobinama mainskih materijala posebno
treba naglasiti znaaj mehanikih osobina materijala sa aspekta njihove namjene i
tehnolokih osobina sa aspekta sposobnosti za obradu.
Tematska cjelina Struktura metala je jedan od najznaajnijih za
razumijevanje karakteristika metala i legura i zbog toga joj treba posvetiti posebnu
panju.
U nastavnom programa posebno mjesto zauzima tematska cjelina Tehniko
gvoe i elik kako po broju asova tako i po sadraju. Pri obradi ovih sadraja
proizvodnju gvoa i elika treba obraditi informativno, po mogunosti uz koritenje
prigodnih nastavnih filmova. Bitno je da uenici uoe razlike izmeu eljeza, livenog
gvoa i elika, kako u pogledu sastava, tako i u pogledu osobina i same primjene.
Uenici treba da shvate kako osobine i upotreba elika zavise od njihovog hemijskog
sastava i postupke prerade, ukljuujui i termiku obradu. Kod pojedinih elika treba
naglasiti njihove mehanike i tehnoloke osobine i dati smjernice za upotrebu tih
elika.
Kod oznaavanje elika i livenog gvoa uenici treba da razlikuju dijelove
oznake, njihovo znaenje, da na osnovu oznake razlikuju elike negarantovanog
sastava, ugljenine elike garantovanog sastava i legirane elike.
Uenike, takoe, treba obuiti da, na osnovu dovoljnog broja podataka, znaju
napisati oznaku elika, da se snalaze u upotrebi tablica, kao i tabelarnom uporeivanju
domaih elika sa poznatijim vrstama inostranih elika.
Legure obojenih metala, takoe spadaju u mainske materijale koji imaju
iroku primjenu. Ali zbog ogranienog broja asova, uenike treba upoznati samo sa
osobinama materijala koje se postiu legiranjem a koje se razlikuju od osobina
komponenata u leguri. Podjelu legura obraditi prema nainu tehnoloke prerade. O
pojedinim metalima koji ulaze u sastav legura, uenici posjeduju odreena znanja

16
koja su stekli u okviru nastave hemije, pa u okviru mainskih materijala kao i njihov
uticaj na osobine legura u ijem se sastavu nalaze. Uenike ne treba optereivati sa
pamenjem koliinskih iznosa u % koji ulaze u sastav legura. Dovoljno je da znaju
koji su osnovni, a koji su legirajui elementi u leguri, kakav je njihov uticaj na
osobine legura i osnovne smjernice za upotrebu legure.
Pri obradi tematske cjeline Plastine mase posebno treba obratiti panju na
mehanike i tehnoloke osobine i sve veu primjenu u mainstvu, ne uputajui se u
objanjenje njihove molekularne strukture i procesa proizvodnje. Ostale tematske
cjeline interpretira tako da doe do izraaja njihova funkcionalna prirodnost
mainskim materijalima.
Zbog specifinosti sadraja za izvoenje nastave iz ovog predmeta potreban je
poseban kabinet. Kabinet mora biti opremljen prema normativu nastavnih sredstava
za ovaj predmet. Nastava iz ovog predmeta treba da bude u korelaciji sa nastavom iz
hemije, fizike i praktine nastave.

17
Nastavni predmet: TEHNIKA MEHANIKA
Razred: 1
Sedmino asova: 2
Godinje asova: 70

A) CILJ NASTAVE
Cilj nastave tehnike mehanike jeste da upozna uenika sa zakonima mehanike i
procesima u prirodi i njihovom primjenom u mainstvu kao i svakodnevnoj tehnikoj
praksi.
B) ZADACI NASTAVE
Zadaci nastave tehnike mehanike su:
- da pripremi i osposobi uenika za uspjeno usvajanje gradiva
onih strunih predmeta koji se baziraju na tehnikoj mehanici kao fundamentalnoj
nauci;
- da se izvri sinteza steenih znanja iz matematike, fizike i tehnikog crtanja s
nacrtnom geometrijom;
- da kod uenika njeguje i razvija logiko miljenje i rasuivanje u samostalnom
rjeavanju tehnikih problema:
- da razvija radne navike i osjeaj za tanost i preciznost u radu:
- da razvija interesovanje za dalje obrazovanje i usavravanje u struci.

C)TEMATSKE CJELINE ZA REALIZACIJU PROGRAMSKIH SADRAJA

Redni Naziv tematske cjeline Broj
broj asova
1. Uvod 2
2. Osnovni pojmovi iz statike 2
3. Sistem sueljenih sila 8
4. Sistem proizvoljnih sila u ravni 12
5. Teita 8
6. Puni ravni nosai 18
7. Ravni reetkasti nosai 8
8. Trenje 6
9. Proste maine 6
_____________________________________________________________________
Ukupno: 70

D) SADRAJ TEMATSKIH CJELINA

1. UVOD 2 asa
Teme: Zadatak, znaaj, podjela i primjena mehanike u praksi. Pojam tijela i vrste
tijela. Mjerni sistemi koji se primjenjuju u mehanici.
2. OSNOVNI POJMOVI IZ STATIKE 2 asa
Teme: Zadatak i podjela statike. Pojam i podjela sila, pojam rezultante sila , grafiko
predstavljanje sile. Aksiome statike.
3. SISTEM SUELJENIH SILA 8 asova
Teme: Slaganje sistema sueljenih sila grafike metode). Grafiki uslovi ravnotee
sueljenih sila. Uslovi ravnotee tri sile. Razlaganje sile na dvije komponente.

18
Projekcija sile na koordinatne ose. Odreivanje rezultante sistema sueljenih sila
(analitika metoda). Analitiki uslovi ravnotee sueljenih sila.
4. SISTEM PROIZVOLJNIH SILA U RAVNI 12 asova
Teme: Moment sile za taku (statiki moment). Varinjonova teorema o momentu
rezultante. Slaganje dvije paralelne sile. Spreg sila i moment sprega. Uslovi ravnotee
spregova. Slaganje sila i sprega, redukcija sile na datu taku. Redukcija sistema
proizvoljnog sistema sila u ravni na datu taku, glavni vektor i glavni momenat.
Odreivanje rezultante sistema sila u ravni. Analitiki uslovi ravnotee sistema sila u
ravni. Verini poligon. Grafiki uslovi ravnotee sistema sila u ravni.

I GRAFIKI RAD
Na formatu A4 u olovci u prvom tromjeseju iz gradiva koje je obraeno izraditi rad.
I KOLSKA PISMENA ZADAA u trajanju od 2 kolska asa u prvom tromjeseju.

5. TEITA 8 asova
Teme: Sredite dvaju paralelnih i kosih sila. Sredite sistema paralelnih sila. Teite.
Teite dui, luka i sloenih linija. Teite ravnih povrina: paralelograma, trougla,
krunog isjeka i sloene ravne povrine. Teite ravnih povrina: paralelograma,
trougla, krunog isjeka i sloene ravne povrine. Teite tijela: prizme, piramide,
valjka, kupe, lopte, polulopte i sloenih tijela. Papus-Guldinove teoreme.

II GRAFIKI RAD
Na formatu A4, odreivanje teita sloenih povrina i tijela.
II KOLSKA PISMENA ZADAA u trajanju od dva kolska asa.

6. PUNI RAVNI NOSAI 18 asova

Teme: Vrste nosaa. Vrste oslonaca. Vrste optereenja Spoljanje sile kod nosaa.
Unutranje sile kod nosaa. Statiki odreeni puni ravni nosai. Odreivanje otpora
oslonaca grafiki i analitiki kod punih ravnih nosaa optereenih vertikalnim, kosim
i ekscentrinim koncentrisanim silama, kontinualnim ravnomjernim optereenjem ,
spregovima i kombinacijom ovih optereene (ilustrovati ove sluajeve na primjerima
proste grede, grede s prepustima i konzole). Konstrukcija statikih dijagrama
grafikom i analitikom metodom za pune ravne nosae optereenjem, spregovima i
kombinacijom ovih optereenja (ilustrovati ove sluajeve na primjerima proste grede,
grede s prepustima i konzole).

III GRAFIKI RAD

Na formatu A4 izraditi zadatak iz punih ravnih nosaa.
III KOLSKA PISMENA ZADAA u trajanju od dva kolska asa.

7. RAVNI REETKASTI NOSAI 8 asova

Teme: Vrste reetkastih nosaa. Odnos izmeu broja tapova i broja vorova.
Odreivanje sila u tapovima metodom vorova (Kremonina metoda). Odreivanje
sila u tapovima metodom presjeka (Rihterova metoda).

8. TRENJE 6 asova
Teme: osnovni pojmovi i vrste trenja. Trenje pri klizanju, ugao trenja, konus trenja.
Kulonovi zakoni. Trenje kotrljanja.

19
9. PROSTE MAINE 6 asova
Teme: Primjena uslova ravnotee i trenja kod prostih maina: jednokrake i dvokrake
poluge, pominog i nepominog kotura, koturae, strme ravni, vitla, klina, vijka, ueta
i kaia, konice i pua i punog toka.

IV GRAFIKI RAD
Na formatu A3 u olovci rijeiti puni reetkasti nosa grafikom i analitikom
metodom.
IV kolska pismena zadaa u trajanju od 2 kolska asa.

20
II RAZRED
Sedmino asova: 2
Godinje asova: 70

C) TEMATSKE CJELINE ZA REALIZACIJU PROGRAMSKIH SADRAJA

Redni Naziv tematske cjeline Broj
Broj asova
1. Uvod 6
2. Aksijalna naprezanja 12
3. Smicanje 6
4. Geometrijska karakteristika poprenog presjeka nosaa 6
5. Savijanje- fleksija 14
6. Uvijanje torzija 8
7. Izvijanje 6
8. Sloeno naprezanje 12
Ukupno: 70

D) SADRAJI TEMATSKIH CJELINA

3. UVOD 6 asova
Teme: Zadatak nauke o vrstoi (otpornosti) materijala. Vrste naprezanja i pojam
napona. Osnovne hipoteze o otpornosti materijala. Zamor materijala. Uticaj toplote na
ponaanje. Doputena naprezanja i stepen sigurnosti. Uticaj zareza i naglih promjena
presjeka na jainu materijala i ilavost (koncentracija naprezanja). Oznake u
otpornosti materijala.
4. AKSIJALNA NAPREZANJA 12 asova
Teme: Naprezanja na istezanje i pritisak. Ispitivanje materijala na istezanje i pritisak.
Dijagram napona i dilatacija. Hukov zakon i proireni Hukov zakon. Granica
elastinosti i proporcionalnosti. Prekidna vrstoa. Modul elastinosti. Dozvoljeni
naponi i stepen sigurnosti. Kritina visina i duina. Elementi jednake otpornosti pri
istezanju i pritisku. Proraun elemenata napregnutih aksijalnih optereenjima i uslovi
za dimenzioniranje. Naprezanje uslijed centrifugalne sile. Dimenzionisanje tankih
cilindrinih posuda. Naprezanje uslijed promjene temperature. Povrinski pritisak.

5. SMICANJE 6 asova
Teme: Pojam smicanja i naprezanja na smicanje. Raspored napona po presjeku.
Obrasci na smicanje. Modul klizanja. Smicanje kod pojedinih mainskih elemenata
(zakivci, klinovi, vijci i dr.). Probijanje limova. Naprezanje u kosom presjeku.

6. GEOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE POPRENOG PRESJEKA

NOSAA 6 asova
Teme: Statiki moment povrine. Aksijalni i polarni moment inercije. Otporni
moment. Hajgens-tajnerova teorema. Aksijalni i polarni moment inercije, otporni
moment geometrijskih povrina: kvadrat, pravougaonik, paralelogram, trougao, krug,
Kruni prsten, elipsa i sloenih povrina. Stepen iskoritenja presjeka. Centrifugalni
moment inercije i elipsa inercije. Standardni profili.
I GRAFIKI RAD: Format A2, papir hamer, rad u olovci i u tuu, a obuhvata
geometrijske karakteristike poprenih presjeka nosaa.

21
I PISMENA KOLSKA ZADAA: u trajanju od dva kolska asa sa ispravkom u
trajanju jednog asa.
7. SAVIJANJE- FLEKSIJA 14 asova
Teme: isto savijanje i savijanje silama. Poluprenik krivine elastine linije.
Raspored normalnog napona po poprenom presjeku. Normalni napon pri istom
savijanju. Normalni i tangencijalni naponi pri savijanju silama. Proraun statiki
odreenih nosaa izloenih savijanju. Nosa jednake otpornosti pri savijanju.
Pojaanje profilnih nosaa lamelama. Pomino optereenje. Statiki neodreeni
nosai. Savijanje silama u raznim ravninama. Savijanje kosim silama.
II GRAFIKI RAD: Format A2, papir hamer, rad obuhvata nosae optereene
savijanjem
8. UVIJANJE- TORZIJA 8 asova
Teme: Uvijanje -pojam, napon i defomracije. Ugao zaokretanja kod uvijanja. Uvijanje
nosaa krunog, kvadratnog i pravougaonog poprenog presjeka. Dijagrami momenta
uvijanja. Proraun vratila i uslovi za dimenzionisanje.
9. IZVIJANJE 6 asova
Teme: Izvijanje i kritina sila. etiri osnovna sluaja izvijanja. Ojlerov obrazac.
Kritini napon i granina vrijednost. Dimenzionisanje tapova izloenih izvijanju.
III GRAFIKI RAD: Format A2, papir hamer, rad u olovci i tuu, a obuhvata teka
vratila.
II PISMENA KOLSKA ZADAA u trajanju od dva kolska asa i ispravka jedan
as.

E) UPUTSTVO ZA REALIZACIJU PROGRAMA

Nastavu tehnike mehanike treba organizirati tako da uenik ne bude samo pasivni
slualac, ve aktivni sudionik u nastavnom procesu. To znai, da u nastavi ovog
predmeta treba koristiti uenikovo ranije iskustvo, organizovano posmatranje pojava u
praksi u vidu u kojem se one obavljaju, eksperimentalno izvoenje pojava uz
kvantitativna i kvalitativna mjerenja.
U tom smislu u nastavi tehnike mehanike, pored zapaanja u kolskoj radionici i
ve steenih iskustava uenika, treba da se primjenjuju odgovarajua nastavna
sredstva, kao to su modeli, mehanizmi, mjerni instrumenti, zidne slike i drugo.
Nastava tehnike mehanike ne samo to iziskuje princip oiglednosti i insistira na
radnim metodama, ve ih i omoguava.
Induktivni put u nastavi tehnike mehanike ne treba uvijek, naroito ne previe,
forsirati. Osnovno je da uenici svjesno prihvaaju pojmove i zakone, ne samo da ih
mehaniki memoriraju, ve da su sposobni da ih razumiju i prihvaaju u praksi.
Rjeavanje zadataka ne bi trebalo svesti, niti usmjeriti iskljuivo na matematiko ili
grafiko tretiranje. U takvom sluaju dolazi vie do izraaja uvjebavanja
matematikih operacija, odnosno grafikih rjeenja po odreenom ablonu.
Osnovni cilj rjeavanja zadataka treba da bude uoavanje novih injenica, sticanje
vjetina i obogaivanje iskustva u primjeni novih saznanja..
Tok rada na rjeavanju zadataka treba usmjeriti na logiko rasuivanje i osmiljavanje
zakona i zakonitosti. Podaci sadrani u zadacima treba da su realni, a veliine
usklaene sa uslovima u praksi a mjerne jedinice u sistemu Sl.
Prilikom realizacije uvodnog dijela programa, ne uzimajui u obzir to su sistemi
jedinica obraeni u fizici, potrebno je izvriti jedan sistematski pregled istih u okviru
ovog predmeta. Insistirati na to je mogue veoj primjeni SI sistema jedinica.

22
 Obradu dijela gradiva koji se odnosi na pojam sile, slaganje i razlaganje sila,
momente i spreg sila i uslov i uslove ravnotee, potrebno se bazirati na znanjima iz
fizike i matematike (vektori) i obraditi sa to vie praktinih raunskih zadataka iz
oblasti mainstva.
Pri obradi teita posebnu panju treba obratiti teitima sloenih linija i
povrina.
Pune ravne nosae treba detaljno obraditi i posebno ukazati na znaaj
maksimalnog napadnog momenta, jer e se sa istim susresti kasnije prilikom
dimenzionisanja nosaa.
Odreivanje maksimalnog napona momenta treba uvjebati na
karakteristinim primjerima iz mainstva.
Reetkaste nosae treba takoe obraditi na primjerima.
Trenje i koeficijente trenja treba uvjebati putem raunskih zadataka i oblasti
mainstva.
U uvodnom dijelu iz otpornosti materijala treba ukratko uenike upoznati sa
pojmovima koji su neophodni za ovu materiju ne uputajui se u detalje.
Hukov zakon, kao jedan od osnovnih zakona o otpornosti materijala, koji vai skoro
za sve vrste deformacija, treba izvesti eksperimentalno na kidalici i dati detaljno
objanjenje njegovog matematikog izraza . Brojanim primjerima treba uvjebavati
ovaj vaan zakon koji ima veliku primjenu u tehnici.
Sve vrste naprezanja i dimenzionisanje dijelova (elemenata) izloenih
pojedinim vrstama naprezanja treba obraditi to je mogue vie na konkretnim
primjerima iz oblasti mainstva.
Posebnu panju treba obratiti na momente inercije i otporne momente
karakteristinih presjeka i na koritenje tablice.
Pismene kolske zadae i grafiki radovi imaju za cilj da doprinesu boljem
savladavanju i uvjebavanju nastavnog gradiva i da aktiviraju uenike. Sadraj
grafikih radova odreen je programom. Ukoliko 50% i vie uenika u odjeljenju
dobije negativnu ocjenu iz pismene kolske zadae , ona se mora obavezno ponoviti.

23
Nastavni predmet: PROGRAMIRANJE
Razred: II
Sedmino asova : 2
Godinje asova: 70

A) CILJ NASTAVE
Cilj nastavnog predmeta je da se uenici naue programiranju na raunarima.
B) ZADACI NASTAVE
Zadaci nastavnog predmeta programiranja su:
- da se uenici naue elementima jezika Fortran,
- da se uenici upoznaju sa pisanjem i grafikim predstavljanjem programa,
- da se uenici upoznaju sa podprogramima,
- da se poveu nastavni predmeti tehniko crtanje, tehnologija obrade, mainski
materijali, mainski elementi i tehnika mehanika,
- da kod uenika razvije interes za kompjutersko projektovanje i njegovu primjenu
u mainskoj tehnici.
- da stvori solidnu bazu za dalje napredovanje u struci i viu naobrazbu.

C TEMATSKE CJELINE ZA REALIZACIJU PROGRAMSKIH SADRAJA

Redni Broj
Broj Naziv tematske cjeline asova
1. Uvod 3
2. Elementi jezika Fortran 10
3. priprema programa 2
4. Naredbe u Fortranu 30
5. Potprogrami 25
Ukupno: 70

D) SADRAJ TEMATSKIH CJELINA

1. UVOD 3 asa
Teme: Istorijat i podjela raunara. Brojni sistemi i kodovi

2. ELEMENTI JEZIKA FORTRAN 10 asova

Teme: Konstante: Cijele konstante, realne konstante, kompleksne konstante, logike
konstante. Varijable: cijele varijable, realne varijable, kompleksne varijable, logike
varijable. Operacije: aritmetike operacije, operacije poreenja, logike operacije.
Izrazi: aritmetiki izrazi, logiki izrazi. Specijalne oznake. Standardne matematike
funkcije.

3. PRIPREMA PROGRAMA 2 asa

Teme: Pisanje programa. Grafiko predstavljanje programa (blok dijagrami).

1. NAREDBE U FORTRANU 30 asova

Teme: Aritmetika naredba. Logika naredba. Naredbe grananja. Opte naredbe.
Naredbe ulaza i izlaza. Instrukcije specifikacije: DIMENSION lista, COMMON lista,

24
REAL lista, DOUBLE PRECISION lista, COMPLEX lista, LOGICAL lista. Naredbe
upravljakom sistemu.

2. PODPROGRAMI 25 asova
Teme: Standardne funkcije biblioteke. Aritmetike funkcije. Podprogram
FUNCTION. Podprogram SUBROUTINE.

E) UPUTSTVO ZA REALIZACIJU NASTAVNOG PROGRAMA

Predmet Programiranje treba obezbjediti da uenici u prvom redu shvate njegov
znaaj, naune osnove programiranja, a nakon toga praktino primjene steena znanja
rjeavajui probleme vezane za njihov obrazovni profil. Pri realizaciji nastavnog
programa treba teiti da se svaka nastavna jedinica nakon teorijske obrade i praktino
obradi u raunarskoj sali. Nepotrebno je teiti ka programiranju i rjeavanju problema
iju sutinu uenik ne razumije jer se na taj nain postie suprotan efekat od eljenog,
odbojnost prema predmetu. Dakle, veoma je vano da nastavnik ovog predmeta
nastavu usmjeri tako da se ona bazira na primjerima sa kojima se uenik susree u
drugim nastavnim predmetima (tehnika mehanika, tehnologija obrade i montae,
mainski elementi, termodinamika) te da rjeavanjem problema iju sutinu i sam
razumije shvati da je programiranje krai, a ne dui put do konanog cilja- rjeenja
problema.

25
Nastavni predmet: TEHNOLOGIJA OBRADE I MONTAE
Razred: I
Sedmino asova: 2
Godinje asova: 70

A) CILJ NASTAVE
Cilj nastave ovoga predmeta je da kod uenika razvije interes za suvremenu
tehnologiju obrade mainskih materijala, podstie uenike na rad i stvaralatvo i
omogui solidnu osnovu za struno obrazovanje u struci i nastavak strunog
obrazovanja.

B) ZADACI NASTAVE
Zadaci nastave tehnologije obrade su:
-da uenici upoznaju sve vrste postupaka izrade i obrade mainskih dijelova
-da ovladaju osnovama postupaka izrade odlivaka, otkivaka, otpresaka i drugih
vrsta poluproizvoda i da upoznaju tehnoloku opremu (postrojenja, maine i alate)
koja se koristi u tim postupcima:
- da ovladaju osnovama postupaka obrade sa skidanjem strugotine, konstruktivnim
i tehnolokim karakteristikama maina alatki i alata za obradu rezanjem:
-da uenici prodube i proire steena znanja za potrebe radnog mjesta i
usavravanje u struci.

C) TEMATSKE CJELINE ZA REALIZACIJU PROGRAMSKIH SADRAJA

Redni Naziv tematske cjeline Broj
Broj asova
1. Uvod 2
2. Livenje 18
3. Obrada plastinim deformisanjem 26
4. Zavarivanje i lemljenje 14
5. Spajanje lijepljenjem 2
6. Korozija i zatita od korozije 8
Ukupno: 70

D) SADRAJ TEMATSKIH CJELINA

1. UVOD 2 asa
Teme: Znaaj i zadatak tehnologije obrade u industrijskoj proizvodnji. Metode obrade
(livenje, deformisanje, zavarivanje i rezanje). Osnovne karakteristike savremene
tehnologije obrade (proizvodnost, ekonominost i kvalitet).

2. LIVENJE 18 asova
Teme: Znaaj tehnologije livenja u mainstvu. Metode livenja. Livenje u pjeanim
kalupima: livaki modeli, modelne ploe, abloni i jezgra. Materijali za izradu
pjeanih kalupa i jezgra. Priprema pijeska i maine za pripremu. Livaki alat i pribor.
Runa izrada kalupa u kalupnicama, podu livnice i pomou ablona. Izrada ulivnog
sistema. Mainska izrada kalupa. Runa i mainska izrada jezgra. Suenje i
premazivanje kalupa i jezgra. Gravitaciono livenje. Livenje u metalnim kalupima

26
(kokilama). Livenje pod pritiskom. Centrifugalno livenje. Neprekidno livenje. Livenje
u vakumu. Precizno livenje pomou topivih modela. Priprema materijala za izlivanje
rastopljenog metala. Livenje eljeza i legura obojenih metala. ienje odlivaka.
Greke pri livenju i ispitivanju odlivaka.

3. OBRADA PLASTINIM DEFORMISANJEM 26 asova

Teme: Osnovni pojmovi o procesu obrade plastinim deformisanjem. Pojam i vrste
deformacija i napona. Strukturne promjene pri plastinim deformacijama.
Rekristalizacija. Stepen i veliina deformacija. Brzina deformacija. Otpor materijala
prema deformacijama. Pei za zagrijavanje materijala. Obrada sabijanjem. Osnovni
pojmovi o kovanju i presovanju. Slobodno kovanje. Kovanje u kalupima. Maine za
kovanje. Obrada presovanjem Razlika izmeu kovanja i presovanja. Presovanje u
kalupima. Kovake prese. Alati za obradu kovanjem i presovanjem. Obrada
istiskivanjem u toplom i hladnom stanju. Vrste istiskivanja (istosmjerno, i
suprotnosmjerno i kombinovano). Obrada izvlaenjem. Karakteristike postupka. Alat
za izvlaenje. Vrste i namjena proizvoda. Obrada valjanjem . Osnovne karakteristike
obrade valjanjem. Izrada profila i limova valjanjem. Izrada cijevi sa avom i bez ava.
Izrada navoja valjanjem. Izrada zupanika valjanjem. Obrada otsijecanjem,
probijanjem i prosijecanjem. Mainske makaze za sjeenje. Alati za otsijecanje,
probijanje i prosijecanje. Ekscentar prese.

4. ZAVARIVANJE I LEMLJENJE 14 asova

Teme: Postupci spajanja dijelova i konstrukcija.
Spajanje lemljenjem. Podjela lemljenja i primjena. Lemljenje raznih metala,
vrste spojeva, lemovi i topitelji. Kvalitet zalemljenih spojeva. Greke koje se javljaju
pri lemljenju, uzroci nastajanja i njihovo spreavanje i otklanjanje. Spajanje
zavarivanjem. Pojam , karakteristike i vrste zavarivanja.
Gasno zavarivanje. Gorivi gasovi i kiseonik. Oprema i pribor za gasno
zavarivanje. Pomoni materijali: ice i prakovi. Vrste i karakteristike plamena.
Podeavanje plamena. Priprema ava. Postupak zavarivanja; dranje i voenje
gorionika i ice. Gasno sijeenje runim i automatskim voenjem gorionika.
Elektroluno zavarivanje. Stvaranje i odravanje elektrinog luka. Izvori lektine
energije i oprema za elektroluno zavarivanje. Elektrode za zavarivanje. Priprema i
oblici ava za zavarivanje. Postupci runog i mainskog elektrolunog zavarivanja.
Voenje elektrode. Postupci elektrolunog zavarivanja pod zatitnim gasom (arkogen,
arkatom, TIG, MIG, CO2 i plazma). Elektroluno zavarivanje pod zatitom praha.
Elektroluno sijeenje.
Elektroluno i gasno navarivanje. Elektrootporno zavarivanje. Osnovne
karakteristike i metode. Ureaji i postupci elektrootpornog zavarivanja: sueno,
takasto, bradaviasto i linijsko. Greke pri zavarivanju i njihovo otklanjanje.

5. SPAJANJE LIJEPLJENJE 2 asa

Teme: Postupci spajanja metala lijepljenjem. Vrste ljepila. Priprema materijala za
lijepljenje.Karakteristike spojeva dobijenih lijepljenjem.
1. KOROIZIJA I ZATITA OD KOROZIJE 8 asova
Teme: Vrste korozije. Uticaj spoljanje sredine na metale. Zatita metalnih proizvoda
od korozije. Priprema proizvoda za zatitu od korozije. Kratkorona konzervacija
dijelova i maina. Zatita metala bojenjem i lakiranjem. Sredstva za premazivanje na
bazi boja i lakova. Zatita elemenata metalnim presvlakama: pocinavanje,
kadmiranje, hromiranje, niklovanje, prskanjem rastopljenog metala, difuzione

27
presvlake i drugo. Korozivna otpornost plastinih masa i njihova mogunost primjene
u mainstvu.
RAZRED: II

Sedmino asova : 2
Godinje asova: 70

C) TEMATSKE CJELINE ZA REALIZACIJU PROGRAMSKIH SADRAJA

Redni Naziv tematske cjeline Broj
Broj asova
1. Uvod 2
2. Kinematika rezanja 8
3. Teorija rezanja 6
4. Obrada struganjem 8
5. Obrada buenjem, proirivanjem i razvrtanjem 6
6. Obrada rendisanjem 4
7. Obrada glodanjem 8
8. Obrada provlaenjem 4
9. Obrada bruenjem i glaanjem 6
10. Izrada navoja i zupanika 8
11. Nekonvencionalni postupci obrade 2
12. Montaa 8
Ukupno: 70

D) SADRAJ TEMATSKIH CJELINA

3. UVOD 2 asa
Teme: Osnovni pojmovi o obradi sa skidanjem strugotine. Meusobni poloaj alata i
predmeta obrade. Podjela maina alatki.

4. KINEMATIKA REZANJA 8 asova

Teme: Kretanja alata i predmeta obrade u procesu obrade (glavno i pomono
kretanje). Brzina glavnog i pomonog kretanja i njihova zavisnost od uslova obrade.
Vijek trajanja otrice alata.
Ekonomska brzina rezanja. Konstrukcija dijagrama postojanosti alata i brzine rezanja
(T-v). Valihs- Dabringhausov dijagram. Vrste pogona. Prenos remenima i
zupanicima. Promjena broja obrtaja kod maina alatki. Aritmetika promjena broja
obrtaja. Grafiko prikazivanje aritmetike promjene. Radni ili testerasti dijagram.
Geometrijska promjena broja obrtaja. Mehanizmi za glavno i pomono kretanje.
Prosti , kombinovani i sloeni mjenja. Slezingerov dijagram. Elektrini mjenja
broja obrtaja. Mjenjai za kontinualnu promjenu broja obrtaja.
Hidraulini mjenjai. Mehanizmi za pretvaranje obrtnog u pravolinijsko kretanje.
Mehanizmi za pomono kretanje.

3. TEORIJA REZANJA 6 asova

Teme: Proces nastanka i vrste strugotine. Faktori koji utiu na oblik i vrstu strugotine.
Naslaga na vrhu sjeiva i njen uticaj na kvalitet obrade. Pojava toplote pri rezanju i
njeno dejstvo na alat i predmet. Sredstva za hlaenje i podmazivanje. Defektni sloj

28
obraene povrine i sjeiva. Materijali za rezne alate (alatni i brzorezni elici, tvrdi
metali, alatna keramika, dijamant i kubni nitrid bora).

4.OBRADA STRUGANJEM 8 asova

Teme: Vrste kretanja i operacije koje se izvode na strugu. Alati koji se koriste za
obradu na strugu. Uglovi strugarskih noeva. Visinsko postavljanje noa.
Konstruktivni oblici noeva. Parametri obrade na strugu (dubina rezanja, broj prolaza
i korak). Brzina rezanja i broj obrtaja. Otpori rezanja i snaga za pogon struga.
Mainsko vrijeme za obradu na strugu. Izrada konusa na strugu. Pribori za stezanje i
oslanjanje. Podjela strugova. Univerzalni strug. eoni ili popreni strug. Vertikalni ili
karusel strug. Revolver strugovi. Kopirni strug. Poluautomatski i automatski strugovi.

5.OBRADA BUENJEM, PROIRIVANJEM I RAZVRTANJEM 6 asova

Teme: Vrste kretanja na builicama i glavne operacije kod obrade otvora. Parametri
obrade. Dubina i dodaci pri obradi otvora. Korak ili pomak. Brzina rezanja i broj
obrtaja. Alati za buenje, proirivanje, uputanje i razvrtanje. Otpori rezanja i snaga
potrebna za pogon builice. Mainsko vrijeme pri obradi na builici. Pribori za
stezanje i voenje alata i predmeta. Podjela builica. Vertikalne builice (stone,
stubne, radijalne, koordinatne, vievretene i agregatne). Horizontalne builice.

6. OBRADA RENDISANJEM 4 asa

Teme: Vrste kretanja i operacije rendisanja. Alati za rendisanje. Parametri obrade pri
rendisanju. Dubina rendisanja i dodaci za obradu. Korak pri rendisanju i broj duplih
hodova. Brzina rezanja. Otpori rezanja i snaga pri rendisanju. Mainsko vrijeme pri
rendisanju. Podjela rendisaljki: kratkohodne i dugohodne rendisaljke.

2. OBRADA GLODANJEM 8 asova

Teme: Vrste kretanja i operacije koje se izvode na glodalicama. Metode obrade
glodanjem. Parametri obrade glodanjem. Dubina glodanja i dodaci za obradu. Korak
pri glodanju. Brzina rezanja i broj obrtaja. Alati za obradu glodanjem. Otpori rezanja i
snaga potrebna za pogon glodalice. Mainsko vrijeme pri obradi glodanjem. Podjela
glodalica. Horizontalne glodalice (obine i univerzalne). Vertikalne i specijalne
glodalice. Podioni aparati (obini, univerzalni i optiki).

3. OBRADA PROVLAENJEM 4 asa

Teme: Profili koji se izrauju provlaenjem. Alati za obradu provlaenjem. Dubina i
brzina provlaenja. Otpori i snaga pri obradi provlaenjem. Horizontalne i vertikalne
maine za provlaenje.

4. OBRADA BRUENJEM I GLAANJEM 6 asova

Teme: Vrste kretanja i operacije pri bruenju. Alati za bruenje . Sastav i oznaavanje
tocila. Postavljanje i balansiranje tocila. Parametri obrade (dubina, broj prolaza i
korak). Brzina glavnog i pomonog kretanja. Mainsko vrijeme pri bruenju. Otpori
rezanja i snaga pri bruenju. Greke pri bruenju. Podjela brusilica (za okruglo i ravno
bruenje i otrilice). Glaanje. Honovanje. Lepovanje. Poliranje. Superfini.

5. IZRADA NAVOJA I ZUPANIKA 8 asova

Teme: Izrada navoja na strugu, builici i glodalici. Bruenje navoja. Izrada zupanika
rendisanjem po metodi Maag i Felows. Izrada zupanika glodanjem po metodi Pfauter

29
i Glizon. Izrada zupaste letve glodanjem. Bruenje zupanika. Glaanje zupanika.
Obrada zupanika ljutenjem (brijanjem).

6. NEKONVENCIONALNI POSTUPCI OBRADE 2 asa

Teme: Podjela i primjena nekonvencionalnih postupaka obrade. Obrada elektro-
erozijom. Obradu ultrazvukom. Obrada elektronskim mlazom. Obrada laserom.

12. MONTAA 8 asova

Teme: Pojam procesa montae
Metode procesa montae (potpuna zamjenljivost, nepotpuna zamjenljivost, grupna
zamjenljivost, postupak podeavanja i postupak regulisanja dijelova). Organizacioni
oblici postupaka montae .
Projektovanje procesa montae (podloge za projektovanje, struktura aktivnosti pri
planiranju tehnolokih procesa montae, utvrivanje strukture proizvoda, izbor
varijante procesa montae, odreivanje broja i redoslijeda operacija i zahvata,
odreivanje vremena montae). Stacionarna montae. Protona montaa.

E) UPUTSTVO ZA REALIZACIJU

Program je raen po pojedinim tematski cjelinama i temama, a vremenski su

dimenzionisane samo tematske cjeline. Taj broj asova odnosi se na sve obaveze koje
proizilaze iz karaktera grae pojedinih cjelina (obrada nove grae, utvrivanje,
ponavljanje i drugo). Ove asove i distribuciju treba shvatiti kao obavezu od koje se
moe odstupiti u datom momentu i sluaju, s tim to se mora voditi rauna o ukupnom
broju asova u toku godine.
Predmet tehnologije obrade je nastavak programa nastavnih predmeta iz prvog
razreda, mainskih materijala i praktine nastave. Za realizaciju sadraja ovog
predmeta potrebno je koristiti predznanja uenika steena kroz ova dva predmeta.
Osim toga program tehnologije obrade je usko povezan sa programom praktine
nastave u drugom razredu i oni su potpuno usklaeni u cilju povezivanja struno-
teorijske i praktine nastave. Na asovima tehnologije obrade uenici usvajaju
teoretska znanja iz odreene oblasti, dok istovremeno na asovima praktine nastave
stiu praktina znanja iz te oblasti. Zbog toga je neophodno da postoji saradnja
izmeu nastavnika ova dva predmeta na realiziranju nastavnih sadraja.
Obim nastavne grae predvien nastavnim programom u odnosu na
raspoloivi fond asova je takav da od nastavnika trai maksimalan angaman. Svaki
nastavni as mora biti planski pripremljen, a svaka nastavna jedinka po planu
izvedena da bi se predvieni program u potpunosti realizirao.
Sastavni dio nastave iz ovoga predmeta su planski i dobro organizovane
strune ekskurzije (posjete odgovarajuim preduzeima) koje treba izvoditi nakon
obrade pojedinih nastavnih cjelina. Cilj ovih posjeta je da uenici vide u preduzeima
ono to su teorijski obraivali a nisu mogli da vide i realizuju u kolskim radionicama

30
Nastavni predmet: CRTANJE POMOU RAUNARA
Razred: II
Sedmino asova: 3
Godinje asova : 105

A) CILJ NASTAVE
Cilj nastavnog predmeta je grafiko prikazivanje likova pomou kompjutera.

B) ZADACI NASTAVE
Zadaci nastavnog predmeta kompjuterska grafika su:
- osposobljavanje za razumijevanje i koritenje mogunosti, predstavljanja
geometrijskih likova pomou raunara;
- ovladavanje principima organizacije CAD paketa i uvjebavanje njihovog
koritenja;
- priprema, za dalje obrazovanje iz oblasti modeliranja mainskih dijelova i sklopova i
metodike konstruisanja;
- primjena znanja iz tehnikog crtanja i nacrtne geometrije na grafikim zadacima uz
koritenje raunara.

C) TEMATSKE CJELINE ZA REALIZACIJU PROGRAMSKIH SADRAJA

Redni Broj
broj Naziv tematske cjeline asova
1. Uvod 5
2. Crtanje u 2D 45
3. Crtanje u 3 D 45
4. Razmjena i koritenje CAD podataka 5
5. Programiranje u CAD sofverskom paketu 5
Ukupno: 105

D) SADRAJ TEMATSKIH CJELINA

1. UVOD (5 asova)
TEME: Upoznavanje sa predmetom. Graa CAD radnog mjesta (CAD hardver i CAD
softver). CAD Interfejsi.

2. CRTANJE U 2D 45 asova
Teme:CAD sofverski paketi. Nain organizovanja. Namjena i mogunosti. Izgled
ekrana u CAD sofverskom paketu. Raspoloivi meniji. Komunikacija korisnik-CAD
sofverski paket. Vrste koordinatnih sistema. Priprema prostora za crtanje; definisanje
granica crtea, postavljanje pomone mree, definisanje koraka mia. Slobodno
crtanje 2D objekata: linija, poligon, krunica, lukovi, elipsa , sloena linija. Precizno
crtanje 2D objekata: podeavanje koraka hvatanja, izbor objekta hvatanja, crtanje
konstrukcionih linija, raunanje rastojanja, uglova i povrina, prikaz osobina objekata.
Operacije na 2D objektu: selektovanje, pomjeranje, kopiranje, rotiranje, osnovno
preslikavanje, zaobljenje, skoenje, skaliranje, kreiranje sloene linije. Kreiranje
ravnina i osobina objekata; rad sa ravninama crtanja, rad sa vrstama linija, rad sa
debljinama linija. Rad sa tekstom: naredbe za pisanje prateeg teksta, vrte fontova,

31
podeavanje veliine, ugla i vrste fonta. Koritenje komandi za rafiranje. Koritenje
komandi za kotiranje. Rad sa blokovima: kreiranje, memorisanje, pozivanje i brisanje.
Plotanje crtea: priprema crtea za plotanje, definisanje parametara plotanja.

5. CRTANJE U 3D 45 asova
Teme: Specifikacija 3D koordinata: ukucavanje x,y i z koordinata, ukucavanje
cilindrinih koordinata, ukucavanje sfernih koordinata. Koritenje standardnih 3D
pogleda i projekcija: standardni pogledi, standardne projekcije, izometrija, rad sa
pogledima u 3D, interaktivni pogledi u 3D. Korisniki koordinatni sistem: definiranje
korisnikog koordinatnog sistema u 3D prostoru, pomjeranje koordinatnog sistema u
3D Crtanje 3D objekata: crtanje 3D povrina, crtanje zatvorene 3D sloene linije,
kreiranje mrenog modela, kreiranje mrenog modela , kreiranje solida. Operacije na
3D objektu: rotacija, kopiranje, osno preslikavanje, skraenje i produavanje,
skaliranje, zaobljenje i skoenje. Operacije sa povrinama 3D objekta: ekstrudiranje,
kopiranje, pomjeranje, rotacija, ofstovanje, brisanje. Bulove operacije na 3D
objektima. Presjecanje 3D objekta i formiranje pogleda i projekcija . Izrada sklopnog i
radionikih crtea na osnovu kreiranog 3D objekta.

4. RAZMJENA I KORITENJE CAD PODATAKA 5 asova

Teme: Kreiranje fajlova pogodnih za koritenje u drugim CAD sofverskim paketima:
kreiranje DWP datoteke, kreiranje DXF datoteke, kreiranje 3D Studio datoteke,
kreiranje WMP datoteke, kreiranje BMP datoteke, kreiranje DXB datoteke, kreiranje
IGES datoteke, zapis solida u formatu za stereolitografiju.

5. PROGRAMIRANJE U CAD SOFVERSKOM PAKETU 5 asova

Teme: Upotreba odgovarajueg programskog jezika u CAD sofverskom paketu.
Uitavanje i pokretanje programa. Najfrekvententniji alati. Izrada makroa.

F) UPUTSTVO ZA REALIZACIJU NASTAVNOG PROGRAMA

CAD programi (Computer Aided Design) nezaonbilazni su dio svakog projektnog

ureda zbog svojih velikih i neprestano rastuih mogunosti. Izrada 2D crtea i 3D
modela, vizualizacija i animacija postali su sastavni dio svakog projekta, dok
komunikacija preko Interneta uveliko ubrzava proces projektovanja, te poboljava
koordinaciju izmeu projektanta i investitora ili tima na terenu. Potreba za CAD
dizajnerima vrlo je velika u nizu modernih kompanija koje se bave projektovanjem,
proizvodnjom i planiranjem. Brzina i preciznost izrade kao i jednostavna mogunost
manipulacije i arhiviranja gotovih dokumenata i njihovog kasnijeg ponovnog
koritenja predstavljaju nepobitne razloge koje CAD ine neizbjenim.
Predmet Crtanje pomou raunarazasigurno predstavlja jedan novi
kvalitet u edukaciji uenika srednjih kola i dobru osnovu za njihovo daljnje
usavravanje ili zaposlenje nakon zavrene srednje kole.
Za realizaciju Nastavnog programa neophodno je obezbjediti:
-raunarsku salu,
-potrebne sofverske pakete,
-dobro educiran nastavni kadar.
Nastavni predmet Crtanje pomou raunara treba organizovati tako da
uenici ovladaju vjetinama crtanja na raunaru uz koritenje predhodno steenih
znanja iz predmeta Tehniko crtanje i nacrtna geometrija te na taj nain steknu

32
neophodnu osnovu za predmete koji predstavljaju nadogradnju istog, a sluaju se u
viim godinama.
Teorijsku nastavu obavezno vezati sa praktinim radom na nain da svaka nastavna
jedinica nakon teorijskog pojanjenja- bude i praktino obraen u raunarskoj sali. Za
praktina rad uenika neophodno je obezbjediti da svaki uenik radi na zasebnom
raunaru kako bi pored ovladavanja tehnikama crtanja doao i do spoznaje da je
raunar i CAD sofverski paketi koji mu stoje na raspolaganju nezaobilazan alat u
njegovom daljem kolovanju i radu.
Veoma je vano da nastavnik ovog predmeta nastavu usmjeri tako da se ona
bazira na primjerima sa kojima se uenik susree u nastavnim predmetima kao to su:
tehnika mehanika, mainski elementi, tehnologija obrade i montae. U korelaciji sa
Nastavnim planovima pomenutih predmeta mogua je i realizacija potrebnih grafikih
radova iz predmeta Crtanje pomou raunara.
Kvalitetno izvoenje nastave iz predmeta Crtanje pomou raunara, zbog stalne
dogradnje postojeih CAD sofverskih paketa, zahtijeva kontinuirano obrazovanje
nastavnog kadra. Ovo moe biti realizovano u saradnji sa odgovarajuim fakultetom u
formi kurseva, seminara i strunih predavanja.

33
Nastavni predmet: MAINSKI ELEMENTI
Razred: II
Sedmino asova: 3
Godinje asova: 105

A) ZADACI NASTAVE
Cilj nastave predmeta mainski elementi je da se uenici upoznaju sa osnovnim
vrstama mainskih elemenata, njihovim osobinama, namjeni, konstruktivnim
izvedbama i proraunom.

B) CILJ NASTAVE
Zadaci nastave ovog predmeta su:
- da uenike upozna sa funkcijom, konstruktivnim oblikom,
nainom izrade i materijalom opte grupe elemenata;
- da uenike upozna sa izborom i proraunom mainskih elemenata;
- da upozna uenike sa standardima za mainske elemente;
- da upozna uenike sa nainom crtanja i predstavljanja mainskih elemenata;
- da uenike upozna i osposobi za pravilno koritenje standarda iz oblasti
mainskih elemenata, tablica, grafikona, ema, slika, crtea i strune literature
koja je u vezi sa elementima i konstruisanjem;
- da kod uenika razvija samostalnost, upornost u radu, smisao za tanost,
preciznost i urednost;
- da se uenici upoznaju sa postupkom prorauna i konstruisanja mainskih
elemenata kroz grafike radove;
- da doprinese daljem razvijanju naunog pogleda na svijet.

C) TEMATSKE CJELINE ZA REALIZACIJU PROGRAMSKIH

SADRAJA
Redni Naziv tematske cjeline Broj
Broj asova
1. Uvod 3
2. Osnove prorauna mainskih elemenata 6
3. Standardizacija i tipizacija 6
4. Nerazdvojive veze 12
5. Razdvojive veze 21
6. Elementi za sprovoenje tenosti i gasova 12
7. Elementi za kruno kretanje 45
Ukupno: 105

D) SADRAJI TEMATSKIH CJELINA

1. UVOD 3 asa
Teme: Cilj i zadatak izuavanja mainskih elemenata. Definicija, podjela i
klasifikacija mainskih elemenata. Sklop. Mainska grupa i maina.

2. OSNOVE PRORAUNA MAINSKIH ELEMENATA 6 asova

34
Teme: Definicija prorauna i provjeravanja. Pojam projektovanja i konstruisanja.
Uslovi za uspjeno konstruisanje. Faktori koji utiu na konstrukciju: namjena,
funkcija, bezbjednost u radu, materijal, trenje, habanje, korozija, izrada i obrada,

montaa i rukovanje, transport i ekonomski uslovi. Osnovi prorauna mainskih

elemenata: vrste optereenja, mehanike karakteristike, koncentracija napona i
zamor materijala, oblik, estetski zahtjevi i teina. Stepen sigurnosti.

3. STANDARDIZACIJA I TIPIZACIJA 6 asova

Teme: Pojam standardizacije i tipizacije. Cilj i uloga standardizacije i tipizacije.
Standardne pojave u prirodnim sistemima. Predmeti standardizacije. Osnove o
vrstama stanadarda i standardima. Standardni brojevi, standardne duinske mjere i
standardni prenici. Standardi za zaobljenja, konuse i nagibe.

4. NERAZDVOJIVE VEZE 12 asova

Teme: Vrste nerazdvojivih veza, primjena i nain izrade. Zakovani spojevi: vrste,
osobine, nain prenoenja optereenja i primjena. Vrste zakivaka i priprema
limova za zakivanje. Materijal za zakivke. Nain zakivanja. Izbor zakovica i
proraun zakovanih spojeva za eline konstrukcije i lake konstrukcije.
Zavareni spojevi: pojam, vrste, materijal i osobine zavarenih spojeva.
Poreenje sa zakovanim spojevima. Proraun zavarenih spojeva. Lemljeni sojevi:
osobine i primjena. Nosivost lemljenih spojeva. Lijepljeni spojevi: osobine,
nosivost i primjena lijepljenih spojeva.
Stezni sklopovi: pojam, vrste i osobine steznih sklopova. Naponsko stanje u
steznim sklopovima i upotreba steznih sklopova. Proraun steznih sklopova u
oblasti elastinosti i u oblasti plastinosti. Primjeri prorauna.

I GRAFIKI RAD: Format A2, papir hamer, rad u olovci i tuu, a obuhvata
zavarene i zakovane spojeve.

5. RAZDVOJIVE VEZE 21 as
Teme: Vrste razdvojivih veza i oblasti primjene. Vijci-zavrtnji: pojam i osnovni
dijelovi vijka. Pojam zavojnice, korak i ugao uspona zavojnice. Pojam navoja
(nareza). Oblici, obiljeavanje, crtanje i kotiranje. Tolerancije, izrada i prenik
navoja. Konstruktivni oblici, stepen iskoritenja i materijal za izradu vijaka.
Proraun vijaka I,II,III i IV grupe. Navrtke i otvori za vijke. Odreivanje visine
navrtke. Konstruktivni oblici, upotreba, izrada i obiljeavanje navrtki. Podmetai i
osigurai: vrste, materijal, konstruktivni oblici, obiljeavanje i upotreba. Kljuevi
i odvijai: vrste, konstruktivni oblici i upotreba. Momentni kljuevi.

III GRAFIKI RAD: Format A2, papir hamer, rad u olovci i tuu, a obuhvata
vijke, navrtke i kljueve.
Klinovi: pojam, podjela, materijal i primjena. Konstruktivni oblici uzdunih
klinova sa nagibom i bez nagiba. Izbor uzdunih klinova. Tolerancije klinova.
Princip na kome poiva veza sa klinovima. Popreni klinovi_ pojam, vrste i
osobine klinova za vezu i podeavanje. Primjeri prorauna poprenih klinova.
ivije.

IV GRAFIKI RAD: Format A2, papir hamer, rad u olovci i tuu, a obuhvata
uzdune i poprene klinove.

35
 Opruge: namjena, opta podjela, materijal, konstruktivni oblici i karakteristike
opruga. Fleksione opruge, spiralne i tanjiraste. Torzione opruge. Dozvoljeni
naponi, stepen sigurnosti i proraun opruga. Gumeni jastuii: pojam,
konstruktivni oblici, osobine i proraun i konstrukciju opruga.
V GRAFIKI RAD: Format A2, rad na paus papiru i u tuu, a obuhvata cijevne
zatvarae i sudove pod pritiskom.

6. ELEMENTI ZA SPROVOENJE TENOSTI I GASOVA 12 asova

Teme: Cijevi: pojam, vrste, materijal i izrada. Cijevni prikljuci. Spajanje i zaptivanje
cijevi. Povrinska zatita i izolacija cijevnih vodova. Kompenzacione cijevi. Pritisci u
cijevima i proraun cijevi. Cijevni zatvarai: vrste i primjena. Ventili. Proraun
protoka kroz cijevi i visina odizanja ventila. Zasuni. Slavine. Priklopci. Uljno-
hidrauline komponente. Sudovi pod pritiskom. Primjeri prorauna cijevi i cijevnih
zatvaraa.
VI GRAFIKI RAD: Format A2, rad na paus papiru i u tuu, a obuhvata cijevne
zatvarae i sudove pod pritiskom.

10. ELEMENTI ZA KRUNO KRETANJE 45 asova

Teme: Opti pregled, podjela, definicije, osobine i primjena pojedinih elemenata za
kruno kretanje. Rukavci: pojam, podjela, konstruktivni oblici i upotreba poprenih
(radijalnih) i uzdunih (aksijalnih) rukavaca. Proraun i izrada poprenih i uzdunih
rukavaca. Primjeri. Osovine: pojam, podjela materijal, konstruktivni oblici i upotreba.
Proraun i dimenzionisanje osovine. Primjeri. Osovinice: pojam, podjela, materijal,
konstruktivni oblici i upotreba. Proraun. Primjeri prorauna osovinica. Vratila:
pojam, podjela, materijal, izrada, konstruktivni oblici i upotreba vratila. Optereenje
vratila. Otpori oslonaca. Momenti savijanja i uvijanja vratila. Otpornost i vrstoa
vratila. Nominalni naponi u presjecima. Dozvoljeni napon i stepen sigurnosti.
Proraun i dimenzionisanje lakih i tekih vratila. Kritini broj obrtaja vratila. Primjeri
prorauna.
VII GRAFIKI RAD: Format A2, rad na paus papiru i u tuu, a obuhvata rukavce,
osovinice, osovine i vratila.
Leita: osobine i podjela. Stanje dodirnih povrina u leitima. Maziva. Dovod
maziva i naprave za podmazivanje. Klizni leajevi: podjela, karakteristike i namjena .
Izbor i proraun kliznih leajeva. Materijal za leine aure i posteljice.
Leita sa kotrljanjem: vrste i osobine leajeva. Oblici leajeva. Obiljeavanje
leajeva i prikazivanje na crteima. Uvrivanje leajeva na rukavcu i u kuici.
Odravanje i demontaa leajeva. Trenje, podmazivanje i zaptivanje leajeva .
Odabiranje leaja sa kotrljanjem i proraun. Kuice za leajeve.
VIII GRAFIKI RAD: Format : A2, rad u tuu i paus papiru, a obuhvata proraun i
konstrukciju kliznih i kotrljajnih leita.
Spojnice: zadatak i podjela . Konstrukcioni oblici i osobine pojedinih vrsta
spojnica. Izbor i proraun spojnica. Neelastine spojnice (krute, dilatacione, zglobne).
Elastine spojnice (sa ulocima proraun spojnica. Neelastine spojnice (krute,
dilatacione, zglobne). Elastine spojnice (sa ulocima sa gumenim vijencem, sa
elinom trakom iskljune i iskljuno-ukljune spojnice (kandaste, zupaste,
frikcione sa lamelama i elektromagnetne). Sigurnosne, jednosmjerne i hidrauline.
IX GRAFIKI RAD: Format A2 rad u tuu na paus papiru, a obuhvata proraun i
konstrukciju spojnice.

D) UPUTSTVO ZA REALIZACIJU PROGRAMA

36
 Ovaj program namijenjen je uenicima u cilju upoznavanja, klasifikacije i
kinematike, upotrebe i uslova rada mainskih elemenata. Pri programiranju gradiva
teilo se da se ono da u takvom obimu koji e posluiti uenicima da kroz nastavu
steknu takva znanja koja e im omoguiti upoznavanje sa veinom mainskih
elemenata, njihovom funkcijom, proraunom i konstrukcijom.
Nastava ovog predmeta treba da bude usmjerena tako da uenicima omogui
da se upoznaju sa standardnim oblicima mainskih elemenata, njihovom
konstrukcijom, materijalom od kojeg se oni izrauju, njihovom primjenom i mjestom
u eventualnom sklopu drugih mainskih elemenata. Kroz nastavu ovog predmeta
uenike treba upoznati sa nazivima mainskih elemenata i sa terminima koji se
upotrebljavaju.
Ne treba mnogo insistirati na sloenim proraunima elemenata: korisnije je na
prostijim primjerima prorauna ukazati uenicima na zavisnost dimenzija pojedinih
elemenata od sila koje na te elemente djeluju. Posebno je potrebno obratiti panju na
sistematizaciju i nomenklaturu mainskih elemenata i na njihovu ulogu i mjesto u
sklopu raznih maina. Takoe je vano obratiti panju na standarde i njhovu primjenu.
Sa uenicima treba uvjebati skiciranje mainskih elemenata slobodnom rukom.
Uencima, prema programu, u toku kolske godine, daju se grafiki radovi,
kao i kontrolni pismeni zadaci koji se ve prema prirodi gradiva mogu dati poslije
svake pojedine nastavne cjeline.
Program je raen po pojedinim cjelinama i temama, a vremenski su
dimenzionirane samo nastavne cjeline. Taj broj asova odnosi se na sve obaveze koje
proizilaze iz karaktera grae pojedine cjeline (oobrade nove grae, utvrivanje,
ponavljanje, domae radove, konsultacije, primjere prorauna itd). Naravno ove
asove i distribuciju grae treba shvatiti kao obavezu od koje se moe odstupiti u
datom momentu i sluaju, s tim to se mora voditi rauna o ukupnom broju asova u
toku godine.
Pri obradi nastavnih sadraja potrebno je sluiti se svim savremenim
nastavnim sredstvima i pomagalima, koja uenicima omoguuju intenzivno
ukljuivanje u nastavni proces.
Nastava ovog predmeta mora biti pristupana i oigledna, te zbog toga svaka
kola treba da ima kabinet mainskih elemenata sa originalnim dijelovima ili
modelima elemenata i raznih mainskih sklopova, kao i standarde, razne sheme,
slike i grafikone, to je utvreno normativom nastavnih sredstava za ovaj predmet.
Pri ocjenjivanju grafikih radova treba uzeti u obzir, prije svega, pravilnu
opremu crtea pravilno kotiranje i tanu izradu po pravilima tehnikog crtanja, a
manje u obzir uzimati samu izvedbu, jer ona zahtjeva iskustvo i sposobnost
konstruktora.

37
 Nastavni predmet: PRAKTINA NASTAVA
Razred: I
Sedmino asova: 3
Godinje asova: 105

B) CILJ NASTAVE
Cilj nastave predmeta praktina nastava u I i II razredu je da uenici usvoje
osnovna praktina znanja i vjetine, neophodne za svakoog mainskog tehniara i
da pri tome praktina rad utie na razvijanje pozitivnog stava uenika prema radu
i stvaralatvu , kao izvoru svih vrijednosti.

C) ZADACI NASTAVE
Zadaci nastave ovog predmeta su:
- da upozna uenike sa steznim, reznim i mjernim alatima; da upozna uenike
sa razliitim materijalima i njihovom obradom;
- da uenici ovladaju postupcima rune obrade;
- da uenici ovladaju osnovnim postupcima obrade skidanjem strugotine;
- da uenici upoznaju, u okviru pojedinih radnih zadataka, radne postupke,
sredstva rada, tehnike pojmove, kvalitet rada, kontrolu kvaliteta i mjere zatite na
radu;
- da uenici uoe znaaj i usvoje osnovne pojmove organizacije rada na
radnom mjestu;
- da uenici savladaju pravila i principe komuniciranja pomou tehnoloke
dokumentacije;
- da uenici povezuju struno-teorijska i praktina znanja u jednu cjelinu,
neophodnu za dalje obrazovanje u struci i za izvravanje sloenijih radnih
zadataka;
- da kod uenika podstie voljne i motorike funkcije na rad i doprinosi
stvaranju radnih navika;
- da kod uenika podstie i razvija svjesnu radnu disciplinu, samokritinost i
odgovornost za izvravanje radnih zadataka.

D) RADNI ZADACI ZA REALIZACIJU PRAKTINE NASTAVE

Redni Naziv tematske cjeline Broj
Broj asova
1. Uvoenje uenika u struku, organizacija radnog mjesta, tehnoloka
i radna disciplina 3
2. Mjerenje i kontrola 3
3. Pribor i naprave za privravanje (stezanje) i pridravanje predmeta
(materijala), pri obradi Rad runim alatom za odvrtanje i zavrtanje
vijka i navrtki 3
4. Ocrtavanje i obiljeavanje iglom. Sjeenje sjekaem, makazama i
5. Turpijanje ravnih povtina i obaranje ivica, turpijanje raznih oblika i
zaobljenja 6
8 6. Proizvodna vjeba broj 1 6
7. Obiljeavanje takaem, buenje probojcem, buenje builicom,
uputanje i proirivanje rupe, cilindrino i konino razvrtanje 9

38
 8. Narezivanje i urezivanje navoja 3

9 9. Ispravljanje i ravnanje ica, lima i ipkastog materijala. Savijanje ice,

lima i ipkastog materijala. 6
10. Proizvodna vjeba broj 2 9
11. Bruenje runo i mainsko (tocilom). 3
12. Runo i mainsko poliranje 3
13. Grecanje 3
14. Runo savijanje cijevi i ice te izrada opruga 6
15. Proizvodna vjeba broj 3 6
16. Probijanje rupa, zakivanje i izbijanje 3
17. Meko i tvrdo lemljenje 3
18. Kovanje (runo) u hladnom i toplom stanju 6
19. Termika obrada (rad u kalionici) 3
20. Kontrolna vjeba broj 4 9

Ukupno: 105

D) RAZRADA RADNIH ZADATAKA

1. UVOENJE UENIKA U STRUKU, ORGANIZACIJA RADNOG

MJESTA, TEHNOLOKA I RADNA DISCIPLINA 3 asa

RADNI POSTUPCI: Upoznavanje uenika sa radnim mjestom. Upoznavanje sa

nastavnim planom i programom. Rasporeivanje na radna mjesta. Zaduivanje sa
alatom. Radna i tehnoloka disciplina. Voenje dnevnika praktine nastave.

2. MJERENJE I KONTROLA 3 asa

RADNI POSTUPCI: Upoznavanje mjernog alata i pribora. Mjerenje duina elinim
lenjirom i metrom. Mjerenje pominim mjerilom. Odreivanje dimenzija pomou
prenosnog i obuhvatnog estara. Mjerenje uglova (obini uglomjer). Greke pri
mjerenju, uticaj temperature na mjerenje. Odravanje i uvanje mjernog alata.

3. PRIBOR I NAPRAVE ZA PRIVRIVANJE (STEZANJE) I

PRIDRAVANJE PREDMETA (MATERIJALA) PRI OBRADI, RAD RUNIM
ALATOM ZA ODVRTANJE I ZAVRTANJE VIJAKA I NAVRTKI
3 asa
RADNI POSTUPCI: Upoznavanje sa steznim alatom (bravarski krip, runa stega),
pravilnim i nepravilnim postupkom stezanja predmeta obrade. Odravanje pribora za
stezanje. Izbor odvijaa prema veliini vijka (proreza na glavi). Uvrtanje i odvrtanje
vijaka sa razrezanom glavom. Izbor veliine i vrste kljueva u odnosu na vrstu,
poloaj i veliinu vijka-navrtke. Odvrtanje i zavrtanje vijaka i njihovo zatezanje.

4. OCRTAVANJE I OBILJEAVANJE IGLOM. SJEENJE, MAKAZAMA I

RUNOM TESTEROM 6 asova
RADNI POSTUPCI:
Premazivanje povrina (kredom, bojom i slino) za ocrtavanje. Ocrtavanje iglom za
metal, obiljeavanje takaem . Stezanje komada u krip. Odsjecanje upotrebom
sjekaa. Sjeenje materijala (lima) runim i polunim makazama. Sjeenje materijala
runom testerom (pilenje). Kontrola dimenzija nakon sjeenja.

39
5.TURPIJANJE RAVNIH POVRINA I OBARANJE IVICA,
TURPIJANJERAZNIH OBLIKA I ZAOBLJENJA 6 asova

RADNI POSTUPCI: Prouavanje radionikog crtea. Stezanje komada u krip uz

upotrebu zatitnih limova, zauzimanje pravilnog poloaja tijela za turpijanje.
Turpijanje turpijama sa grubim nasjekom, polufinim nasjekom i finim nasjekom.
Mjerenje i kontrola ravnih povrina. ienje turpija elinom etkom. Raspremanje
radnog mjesta.

6.PROIZVODNA VJEBA BROJ 1 6 asova

RADNI POSTUPCI: Izabrati takav radni predmet na kome je mogue izvesti
operacije obiljeavanja, ocrtavanja, sjeenja i turpijanja.

7.OBILJEAVANJE TAKAEM, BUENJEM PROBOJCEM, BUENJE

BUILICOM, UPUTANJE I PROIRIVANJE RUPE,CILINDRINO I
KONINO RAZVRTANJE 9 asova
RADNI POSTUPCI: Obiljeavanje takaem sredita provrta (rupe). Postavljanje
eline ploe sa odgovarajuim rupama ispod materijala koji treba buiti.
Buenje probojcem na odgovarajuim mjestima. Stavljanje drvene podloge ispod
predmeta koji treba buiti builicom. Izbor burgije za buenje i stezanje u steznu glavu
runo, odnosno stone builice. Buenje rupe na obiljeenim mjestima. Uputanje sa
runim i mainskim uputaem. Razvrtanje rupe na tanu mjeru runim i mainskim
razvrtaem.

11. NAREZIVANJE I UREZIVANJE NAVOJA 3 asa

RADNI POSTUPCI: Obiljeavanje centra rupe, buenje rupe, uputanje. Prvom
ureznicom (oznaenom jednim krugom) narezivati navoj uz stalno podmazivanje.
Drugom nareznicom (oznaenom sa dva kruga) proiriti urez uz podmazivanje.
Treom ureznicom (zavrnom) uz podmazivanje dovriti urezivanje navojnice.

12. ISPRAVLJANJE I RAVNANJE ICE, LIMA I IPKASTOG MATERIJALA:

SAVIJANJE ICE, LIMA I IPKASTOG MATERIJALA 6 asova

RADNI POSTUPCI: Prouavanje crtea, priprema lima, ica i ipkastog materijala za

ravnanja. Obiljeavanje i savijanje. Savijanje lima pomou ureaja.

13. PROIZVODNA VJEBA BROJ 2. 9 asova

RADNI POSTUPCI: Izabrati takav predmet obrade na kome je mogue objediniti to
vie radnih operacija koje su obraene u prvom polugoditu.

14. BRUENJE RUNO I MAINSKO (TOCILOM) 3 asa

15. RADNI POSTUPCI: Finim turpijanjem i pomou runih bruseva uglaati
povrine i dotjerati na traenu mjeru. Ravnim bruenjem pomou tocila obraditi
komad na traenu mjeru i odreeni kvalitet povrine.

40
16. RUNO I MAINSKO POLIRANJE 3 asa
RADNI POSTUPCI: Glaanje bruene povrine sredstvom za poliranje. Poliranje
(glaanje) povrine pomou tocila za poliranje. Ploa za kontrolu (tuiranje) postupak
oznaavanja neravnina .Alat za grecanje (aberi). Postupak grecanja. Utvrivanje
kvaliteta obraene povrine.

17. GRECANJE 3 asa

RADNI POSTUPCI: Ploa za kontrolu (tuiranje). Postupak oznaavanja neravnina .
Alat za grecanje (aberi). Postupak grecanja. Utvrivanje i kvaliteta obraene
povrine.

18. RUNO SAVIJANJE CIJEVI I ICE TE SAVIJANJE OPRUGA 6 asova

RADNI POSTUPCI: Prouavanje radionikog crtea. Priprema materijala i alata.
Savijanje cijevi prema crteu. Savijanje ice. Izrada opruga.

19. PROIZVODNA VJEBA BROJ 3 6 asova

RADNI POSTUPCI: Odabrati takav predmet obrade na kome je mogue objediniti
to vie operacija koje su obraene u prethodnim vjebama.

20. PROBIJANJE RUPA, ZAKIVANJE I IZBIJANJE 3 asa

RADNI POSTUPCI: Prouavanje radionikog crtea. Obiljeavanje sredita za rupe,
probijanje rupa, buenje rupa. Zakivanje u hladnom i toplom stanju. Izbijanje.

21. MEKO I TVRDO LEMLJENJE 3 asa

RADNI POSTUPCI: Prouavanje radionikog crtea. Ocrtavanje i sjeenje. Meko i
tvrdo lemljenje. ienje nakon lemljenja.

22. KOVANJE (RUNO) U HLADNOM I TOPLOM STANJU 6 asova

RADNI POSTUPCI: Prouavanje radionikog crtea. Priprema materijala i alata za
kovanje u hladnom i toplom stanju. Kovanje u hladnom stanju. Kovanje u toplom
stanju.

23. PROIZVODNA VJEBA BROJ 4 9 asova

RADNI POSTUPCI: Radni postupci zavise od izabranog predmeta obrade i kreu se
u granicama postupaka iz vjebi tokom godine.

41
II RAZRED
Sedmino asova: 2
Godinje asova 70

C) RADNI ZADACI ZA REALIZACIJU PRAKTINE NASTAVE

Redni Naziv tematske cjeline Broj
Broj asova
1. Obrada plastinim deformisanjem 10
2. Zavarivanje i tvrdo lemljenje 12
3. Obrada struganjem 10
4. Obrada buenjem 6
5. Obrada rendisanjem 4
6. Obrada glodanjem 8
7. Obrada bruenjem 8
8. Izrada navoja i zupanika 12
Ukupno: 70

D)RAZRADA RADNIH ZADATAKA

7. OBRADA PLASTINIM DEFORMISANJEM 10 asova

RADNI POSTUPCI: Upoznavanje sa ureajima za kovanje i presovanje i zatita na
radu u kovanici. Kovaki alati i pribor, pei za zagrijavanje materijala, kovake
vatre, zagrijavanje materijala, slobodno runo kovanje (iskivanje i odsijecanje.
Slobodno runo kovanje, sabijanje, savijanje, stanjivanje i raskivanje. Slobodno
kovanje na mehanikim ekiima i presama. Kovanje u ukovnjima.

8. ZAVARIVANJE I TVRDO LEMLJENJE 12 asova

RADNI POSTUPCI: Priprema materijala za zavarivanje. Odstranjivanje masnoa i
korozije, priprema ivica za zavarivanje. Gasno zavarivanje- ulijevo i udesno. Gasno
rezanje metala. Elektroluno zavarivanje materijala golom i obloenom elektrodom.
Zavarivanje aluminijuma i njegovih legura . Tvrdo lemljenje. Priprema za lemljenje,
sredstva i izvoenje tvrdog lemljenja.

9. OBRADA STRUGANJEM 10 asova

RADNI POSTUPCI: Uvod- Objasniti djelove struga, glavno i pomono kretanje,
ureenje radnog mejsta, zatita pri radu na strugu i operacije koje se izvode na strugu.
Struganje eonih povrina odsijecanje materijala na strugu.
Uzduno grubo struganje bez iljaka. Buenje rupe i unutranje grubo struganje.
Struganje izmeu iljaka. Izrada gnijezda za centriranje. Fino struganje. Stepenasto
struganje. Izrada ljebova i poluprenika zaobljenja .

10. OBRADA BUENJEM 6 asova

RADNI POSTUPCI: Uvod. Objasniti dijelove builice, glavno i pomono kretanje,
ureenje radnog mjesta, zatitu pri radu na builici i operacije koje se izvode na njoj.
Pribor za stezanje i voenje. Stezanje i voenje alata i predmeta. Buenje, proirivanje
i uputanje otvora. Razvrtanje otvora.

42
10. OBRADA RENDISANJEM 4 asa
RADNI POSTUPCI: Uvod. Objasniti dijelove kratkohode rendisaljke, glavno i
pomono kretanje, ureenje radnog mjesta, zatitu pri radu na rendisaljkama, i
operacije koje se izvode na rendisaljkama . Postavljanje alata i radnog predmeta,
putanje u rad i zaustavljanje. Rendisanje ravnih i kosih povrina .

6. OBRADA GLODANJEM 8 asova

RADNI POSTUPCI: Uvod. Objasniti dijelove glodalice. Glavno i pomono kretanje,
ureenje radnog mjesta, zatitu pri radu na glodalici i operacije koje se izvode na
glodalici. Postavljanje i stezanje alata i radnog predmeta. Putanje i zaustavljanje
maine. Glodanje ravnih i kosih povrina . Glodanje otvorenih i zatvorenih ljebova.
Rad na horizontalnoj i vertikalnoj glodalici . Rad sa podionim aparatom. Neposredno.
Posredno i diferencijalno dijeljenje.

7. OBRADA BRUENJEM 8 asova

RADNI POSTUPCI: Uvod: Objasniti dijelove brusilice, glavno i pomono kretanje,
ureenje radnog mjesta, zatitu na radu pri bruenju i operacije koje se izvode na
brusilicama .
Postavljanje tocila i predmeta pri ravnom bruenju. Ravno bruenje . Postavljanje
predmeta pri bruenju rotacionih povrina. Bruenje spoljanjih i unutranjih povrina
. Runo i mainsko poliranje .

8. IZRADA NAVOJA I ZUPANIKA 12 asova

RADNI POSTUPCI:
Izrada milimetarske zavojnice na univerzalnom strugu . Izrada zavojnog lijeba na
univerzalnoj glodalici . Izrada zupaste letve na horizontalnoj glodalici .Izrada
meuzublja zupanika na glodalici (vertikalnoj ili horizontalnoj). Izrada zavrne
vjebe. Vjebu treba komponovati tako da sadri operacije koje je uenik obavio na
prethodnim vjebama .

E) UPUTSTVO ZA REALIZACIJU PROGRAMA

Praktina nastava u prvom razredu se naslanja na tehniki odgoj koji su uenici imali
u osnovnoj koli, a tijesno je povezana za tehnologijom obrade. Nastavni program
ovog predmeta je zajedniki za sve struna zvanja u tehnikoj koli i sadri ona
znanja i vjetine koja su neophodna za svakog tehniara. Prema ovom programu , svi
uenici mainske tehnike kole moraju da savladaju osnovna praktina znanja,
vjetine i radne navike u oblasti rune obrade i obrade skidanjem strugotine.
U cilju to uspjenije realizacije svih programskih sadraja, praktina nastave
se izvodi po grupama. Radna grupa u prvom razredu se po pravilu formira dijeljenjem
razreda u dvije grupe. A u drugom dijeljenjem u tri grupe. Za realizaciju programa
praktine nastave kola mora imati radionice koje su opremljene svim savremenim
sredstvima u skladu sa normativom nastavnih sredstava za ovaj predmet. Svaki uenik
mora imati svoje radno mjesto, neophodno opremu i sve to je potrebno za realizaciju
radnog zadatka, to e omoguiti da se aktivno angauje u toku radnog vremena koje
je predvieno za realizaciju svakog radnog zadatka. Nastavni objekti za realizaciju
praktine nastave moraju da zadovolje didaktike, estetske i higijenske uslove.
Cjelokupni rad koji se obavlja u okviru praktine nastave mora pratiti

43
odgovarajue didaktika, proizvodna i statistiko-izvjetajna dokumentacija koja
predstavlja najvaniji izvor informacija o uspjenoj realizaciji programa praktine
nastave.
Uenici su obavezni da u toku realizacije programa praktine nastave vode
dnevnik praktine nastave u koji e unositi radne zadatke i tehniku
dokumentaciju neophodnu za realizaciju odgovarajue vjebe. Uspjeno izvoenje
nastave prema nastavnom programu, zahtjeva sistematsko i kvalitetno pripremanje
nastavnika za svaki nastavni as kao i obavezno voenje evidencije i
dokumentacije vezane za realizaciju nastavnog programa.
Organiziranje i raspored asova u toku sedmice treba postaviti tako da
raspoloivi fond asova predstavlja cjelinu u toku jednog radnog dana. Realizacija
programa treba da se odvija po etapama.

1. Postepeno savladavanje radnih operacija, manipulacija i korelativnih teoretskih

znanja (tehnolokih, ekonomskih, zatite na radu) da bi se omoguilo njihovo
objedinjavanje;
2. Uvjebavanje (treniranje) pokreta, ralanjivanje radnih operacija i
upoznavanje zakonitosti proizvodnog sistema;
3. Objedinjavanje nekoliko operacija u izradi predmeta za mainsku struku
tipinih i jednostavnih predmeta.
Didaktiki princip postupnosti zahtjeva da se u izvoenju nastave polazi od
jednostavnih ka sloenijim operacijama. Samo dobro opremljena radionica i dobro
pripremljena nastava tei e dobro i uspjeno, a kod uenika e razvijati smisao za
samostalno povezivanje pojedinanih operacija u cjelinu i razvijati sposobnost za
rad i sistematinost.
Program praktine nastave za drugi razred raen je na osnovu programa
tehnologije obrade za I i II razred i ova dva programa su usklaena samo u
drugom razredu kod obrade sa skidanjem strugotine. U I razredu u okviru
programa tehnologije obrade uenici e obraditi tematske cjeline obrada
plastinim deformacijama i zavarivanje i tvrdo lemljenje, dok e praktine vjebe
imati u II razredu. Na asovima tehnologije obrade uenici usvajaju upotrebna
teoretska znanja a na asovima praktine nastave proiruju i konkretiziraju steena
teorijska znanja. Pri realiziranju nastavnih sadraja programa praktine nastave
polazi se od injenice da su uenici prethodno stekli teorijsko znanje, zbog ega se
pri planiranju i izvoenju nastave mora stalno suraivati sa predavaima
tehnologije obrade. U toku izvoenja praktine nastave uenici se moraju stalno
upoznavati sa propisima zatite na radu. Takoe, treba voditi rauna da uenici
pravilno koriste odreena sredstva zatite pri pojedinim vrstama obrade.
Pri radu na pojedinim mainama prvo uenike treba upoznati sa propisima i
sredstvima zatite na radu na maini.
Uenici na praktinoj nastavi stiu vie znanja na nivou informacije nego na nivou
vjetine.
Znanja koja uenik treba da stekne na nivou vjetine su: mjerenja mjernim
instrumentima, pomino mjerilo i mikrometar, izbor odgovarajue maine i
ureaja za obradu i izbor alata za obradu.
Praktina znanja koja uenik treba da stekne na nivou informacija su:
poznavanje rada na svim vanijim mainama alatkama (strugovi, glodalice,
blanjalice, builice brusilice i dr.); poznavanje pomonih naprava koje se koriste
pri radu na mainama alatkama; poznavanje i nain rukovanja svim mjernim i

44
 kontrolnim alatima (instrumentima); poznavanje postupaka livenja, kovanja,
presovanja lemljenja i zavarivanja.

III-PROFIL I STRUNA SPREMA NASTAVNIKA ZA

REALIZIRANJE PROGRAMSKIH SADRAJA

A. OPE OBRAZOVANJE
Profil i struna sprema nastavnika i saradnika za realiziranje programskih sadraja
za ope obrazovne predmete nalazi se u Nastavni planovi i programi, srednje
tehnike i srodne kole, kolske 1994/95. godine.

B. STRUNO OBRAZOVANJE

9. Nastavni predmet: TEHNIKO CRTANJE S NACRTNOM

GEOMETRIJOM
Profil koji mogu realizovati nastavu:
- profesor mainstva, odnosno profesor grupe predmeta mainske struke,
- diplomirani inenjer mainstva (strojarstva) svi smjerovi,
- profesor proizvodno-tehnikog obrazovanja,
- diplomirani inenjer rudarstva-smjer mainski.

10. Nastavni predmet: MAINSKI MATERIJALI

Profili koji mogu realizovati nastavu:
- profesor mainstva, odnosno , profesor grupe predmeta mainske struke
-diplomirani inenjer mainstva (strojarstva) svi smjerovi osim smjera mehanike
tehnologije drveta
- diplomirani inenjer metalurgije

11. Nastavni predmet: TEHNIKA MEHANIKA

Profili koji mogu realizovati nastavu:
- profesor mainstva, odnosno, profesor grupe predmeta mainske struke
-diplomirani inenjer mainstva (strojarstva) svi smjerovi osim smjera mehanike
tehnologije drveta,
- profesor proizvodno-tehnikog obrazovanja,
- diplomirani inenjer rudarstva-smjer mainski.

12. Nastavni predmet: PROGRAMIRANJE

Profili koji mogu realizovati nastavu:
- diplomirani inenjer mainstva- smjerovi: opti, proizvodni, konstrukcioni i
energetski , koji su u studijskom programu sluali predmet programiranje,
- diplomirani inenjer elektrotehnike-smjer informatika

13. Nastavni predmet: TEHNOLOGIJA OBRADE I MONTAE

Profili koji mogu realizovati nastavu:
- profesor mehanike i mehanike tehnologije,
- diplomirani inenjer mainstva-smjerovi: opti, proizvodni, konstruktivni,
energetski, industrijski, motori i motorna vozila,
- profesor proizvodno-tehnikog obrazovanja.

45
14. Nastavni predmet: CRTANJE POMOU RAUNARA
Profili koji mogu realizovati nastavu:
- diplomirani inenjer mainstva-smjerovi opti, proizvodni, konstrukcioni i
energetski koji su u studijskom programu sluali predmet crtanje pomou
raunara
- diplomirani inenjer elektrotehnike-smjer informatika

15.Nastavni predmet: MAINSKI ELEMENTI

Profili koji mogu realizovati nastavu:
- profesor mehanike i strojarstva.
- diplomirani inenjer mainstva, svi smjerovi osim smjera mehanika tehnologija
drveta
- profesor mehanike i elemenata strojeva.
- profesor mehanike i pogonskih strojeva.
- diplomirani inenjer rudarstva smjer mainski

16. Nastavni predmet: PRAKTINA NASTAVA

Profili koji mogu realizovati nastavu:
Nastavu iz ovog predmeta mogu izvoditi nastavnici koji su zavrili:
- mainski fakultet drugi ili prvi stepen sa prethodno zavrenom kolom za
kvalifikovane radnike mainske struke, odnosno, sa zavrenim stepenom strune
spreme za srednje sloena ili sloena zanimanja.
- prvi stepen fakulteta ili visoke kole- odsjek za praktinu nastavu mainske
struke
- via struna pedagoka kola- odsjek za praktinu nastavu
- pedagoka akademija- mainski odsjek sa predhodno zavrenom kolom za
kvalifikovane radnike mainske struke, odnosno, sa zavrenim stepenom strune
spreme za srednje sloena ili sloena zanimanja
- via tehnika kola mainske struke sa predhodno zavrenom kolom za
kvalifikovane radnike, odnosno, sa zavrenim stepenom strune spreme za srednje
sloena zanimanja.
- struni majstor visokokvalifikovani radnici mainske struke, odnosno radnici sa
zavrenim stepenom strune spreme za sloenija zanimanja (specijalnosti) sa
najmanje pet godina praktinog rada u struci.

46
47