Osnove Racunarstva

O
O
s
s
n
n
o
o
e
e

r
r
a
a
c
c
u
u
n
n
a
a
r
r
s
s
t
t
a
a

s sa am mo o z za a i in nt te er rn nu u u up po ot tr re eb bu u k ko ol le eg gi ij ja a I IN Nl lO OR RM MA A1 1I IK KA A

Zagreb, 2005.

Bojan Jerbic

PROI. DR. S C. BOJ AN J LRBI C
Osnove racunarstva
S AMO ZA I N1LRNU UPO1RLBU ( BLZ RLCLNZI J L I LLK1URL)
BOJAN JLRBIC

PREDGOVOR
Racunarsto je iznimno znansteno podrucje koje snazno utjece na se
ljudske djelatnosti i cjelokupni drusteni razoj. Upli suremenih inormatickih
tehnologija osjecamo jednako u proesionalnom kao i u priatnom ziotu. Racunala su
danas prisutna u kucanskim aparatima, u proizodnim strojeima, osobnim ozilima,
mobitelima, naprosto sugdje. Poznaanje i razumijeanje racunalne tehnologije
temeljno je pitanje ukljucianja u suremeno inormaticko doba. Stoga odgoarajuce
inormaticko obrazoanje treba stjecati od najranije dobi i postupno ga nadogradiati
tijekom cijelog procesa skoloanja, ali i kasnije kroz proesionalno djeloanje. Oaj je
prirucnik nastao u nastojanju da se doprinese obrazoanju u podrucju racunalne
primjene, prensteno studenata lakulteta strojarsta i brodogradnje, ali i studenata
drugih isokoskolskih institucija. Prirucnik je rezultat iskustaa u znanstenom i
nastanom radu autora u podrucju primjene racunarskih znanosti na lakultetu
strojarsta i brodogradnje. Koncepcija prirucnika oslanja se na spoznaju da je
razumijeanje racunalne tehnologije osnoa za samostalnu i kreatinu primjenu
racunala, a ne tehnika koristenja pojedinih korisnickih programa. Stoga je prirucnik
organiziran u sest cjelina koje obraduju racunarsto od sojih pocetaka i temeljnih
principa, postupno objasnjaajuci znanja o gradi racunala, operatinim sustaima i
racunalnim mrezama.

U prome poglalju kratko je opisana poijest racunarsta s namjerom da se istaknu
temeljne znacajke inormaticke tehnologije i praci razoja. U potrazi za polaznim
oblicima racunarsta moguce je jasnije shatiti sustinu oe tehnologije, upotpuniti
ukupnu sliku i obogatiti osobnu tehnicku kulturu.

Drugo poglalje obraduje osnone principe racunalne tehnologije, isticuci model
algoritamskog stroja i binarnu logiku kao temeljne aspekte racunarsta.

Nacin implementacije opisanih principa dan je u trecem poglalju koje otkria
tehnicke znacajke racunala. Opisana je struktura racunala i princip rada pojedinih
komponenata, od memorije, preko procesora do anjskih uredaja.

Uloga i zadace operatinog sustaa prikazani su u cetrtom poglalju. Posebno je
obraden \indows N1 operatini susta, odnosno njegoa organizacija i glane
unkcije.

U petom poglalju otkriaju se tajne racunalnih mreza, ukljucujuci izicke znacajke,
kao i protokole na razlicitim komunikacijskim razinama.

U zadnjem sestom poglalju dan je osrt na neke razojne znacajke racunarsta,
ukljucujuci mikroprocesorsku tehnologiju, paralelizaciju, simulaciju, racunalne mreze,
normizaciju i umjetnu inteligenciju.

i i i

SADRAJ

PREDGOVOR II
SADRAJ III
1 UVOD 1
1.1 POVIJEST RAUNARSTVA 3
1.2 SUVREMENE INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE 12
2 OSNOVNI PRINCIPI RAUNALNE TEHNOLOGIJE 15
2.1 TURINGOV STROJ 17
2.2 BINARNI BROJEVNI SUSTAV 21
2.2.1 PRIKAZ NEGATIVNIH CJELOBROJNIH VRIJEDNOSTI 22
2.2.1.1 Ekscesivna notacija 22
2.2.1.2 Komplementarna notacija 23
2.2.2 PRIKAZ RACIONALNIH BROJEVA 23
2.3 PRIKAZ SIMBOLIKIH PODATAKA 26
2.4 ARITMETIKO/LOGIKE OPERACIJE 30
2.4.1 BINARNA ARITMETIKA 30
2.4.2 BINARNE LOGIKE OPERACIJE 32
3 GRAA RAUNALA 41
3.1 SABIRNICA 43
3.2 MEMORIJA 46
3.2.1 RADNA MEMORIJA 46
3.2.2 STALNA MEMORIJA 48
3.2.3 VANJSKA MEMORIJA 49
3.2.3.1 Memorijski diskovi 49
3.2.3.2 Traka 55
3.3 PROCESOR 57
3.3.1 SPREMNIK 58

3.3.2 SPREMNIK NAREDABA 59
3.3.3 ARITMETIKO/LOGIKA JEDINKA 59
3.3.4 UPRAVLJAKA JEDINKA 59
3.3.5 PROCESORSKE ARHITEKTURE 59
3.3.5.1 CISC i RISC arhitektura 63
3.3.6 KAKO RADI PROCESOR 65
3.3.6.1 Strojni jezik 65
3.3.6.2 Primjer 67
3.4 ULAZNO/IZLAZNI UREAJI 73
3.4.1 TIPKOVNICA 73
3.4.2 MI 73
3.4.3 ZASLON 74
3.4.3.1 Katodna cijev 74
3.4.3.2 Tekui kristal 75
3.4.4 PISAI 75
4 OPERATIVNI SUSTAV 79
4.1 TO JE OPERATIVNI SUSTAV 81
4.2 STRUKTURA I ZADAE OPERATIVNOG SUSTAVA 83
4.3 MS WINOWS OPERATIVNI SUSTAVI 87
4.3.1 KONCEPT I ORGANIZACIJA NT-A 88
4.3.1.1 FAT 88
4.3.1.2 NTFS 90
4.3.2 NT JEZGRA 92
4.3.3 HAL 92
4.3.4 IZVRNE KOMPONENTE 93
4.3.4.1 Upravljanje objektima 93
4.3.4.2 Nadziranje sigurnosnog pristupa 93
4.3.4.3 Upravljanje procesima 94
4.3.4.4 Upravljanje virtualnom memorijom 94
4.3.4.5 Lokalni proceduralni pozivi 94
4.3.4.6 Upravljanje ulazno/izlaznim procesima 94
4.3.5 PODSUSTAV OKRUENJA 95
4.3.6 POKRETANJE NT-A 96
4.3.7 RADNI STOL GRAFIKOG SUELJA 98
4.3.7.1 Ikone/simboli 98
4.3.7.2 Izbornik "Start" 103
4.3.7.3 Linija zadaa 105
4.3.8 RAD S IMENICIMA I ZAPISNICIMA 105
5 RAUNALNE MREE 113
5.1 OSI REFERENTNI MODEL 117
5.2 TOPOLOGIJA RAUNALNIH MREA 121
5.2.1 ETHERNET 124
5.2.1.1 Komunikacijski protokol 124
5.2.1.2 Fizike znaajke 125
5.2.2 TOKEN RING 128
5.3 TCP/IP PROTOKOL 131
5.3.1 DOD MRENI MODEL 131

i i i
5.3.2 TCP/IP FORMAT PODATAKA 132
5.3.3 PORODICA TCP/IP PROTOKOLA 133
5.3.4 INTERNET ADRESE 135
5.3.5 INFORMACIJSKE MRENE USLUGE 137
5.4 HTTP 144
5.5 NETBEUI/NETBIOS 148
5.6 IPX/SPX PROTOKOL 149
5.6.1 IPX 149
5.6.2 SPX 149
5.7 UNIX U MREI 151
5.7.1 IME RAUNALA 151
5.7.2 PROVJERA 152
5.7.3 PRIJAVA NA UDALJENO RAUNALO 153
5.7.4 PRIJENOS ZAPISNIKA 156
5.7.5 ELEKTRONIKA POTA 161
5.7.6 OSTALE MRENE USLUGE 167
5.7.7 MRENI ZAPISNIKI SUSTAV - NFS 169
5.8 WINDOWS NT U MREI 173
5.8.1 PRISTUP RAUNALIMA U MREI 173
5.8.2 "MAP NETWORK DRIVE" 176
5.8.3 PRISTUP MRENIM PISAIMA 178
5.8.4 PODJELA OBJEKATA 179
6 RAZVOJNE TENJE 181
6.1 MIKROPROCESORI BUDUNOSTI 183
6.2 PARALELIZACIJA I SUPER-RAUNALA 185
6.3 SIMULACIJA I VIZUALNO RAUNARSTVO 187
6.4 RAUNALNE MREE 191
6.5 NORMIZACIJA 193
6.6 UMJETNA INTELIGENCIJA 196
7 PRIMJENA 199
7.1 MS WORD 200
7.1.1 PRIJE POETKA 200
7.1.1.1 Pokretanje MS Worda 201
7.1.1.2 Spremanje dokumenta prvi puta: 201
7.1.1.3 Spremanje dokumenta s drugim imenom: 202
7.1.1.4 Otvaranje postojeeg dokumenta 203
7.1.2 VRSTE POGLEDA I NAIN UPOTREBE 204
7.1.3 MIJENJANJE I PRILAGOAVANJE DOKUMENATA 205
7.1.4 OSNOVNO O PROMJENAMA TEKSTA 205
7.1.4.1 Koritenje kratica pri unosu teksta (AutoCorrect i Autotext naredbe) 207
7.1.4.2 Pronalaenje i zamjena odreene rijei u tekstu 208
7.1.4.3 Ispravljenje gramatikih pogreaka 208
7.1.5 UREIVANJE IZGLEDA TEKSTA 209
7.1.6 UREIVANJE TEKSTA POMOU STILOVA 209
7.1.6.1 Pregledavanje i koritenje stilova 210
7.1.6.2 Primjena stila na odlomak teksta 210
7.1.6.3 Promjena postojeeg i kreiranje novog stila 211

7.1.6.4 Kreiranje naslova s vie razina 212
7.1.7 KREIRANJE TABLICE SADRAJA 213
7.1.8 UNOENJE SLIKA 214
7.1.9 KREIRANJE ZAGLAVLJA I PODNOJA DOKUMENTA 214
7.1.9.1 Ureivanje razliitog zaglavlja prve stranice dokumenta 215
7.1.9.2 Kreiranje zaglavlja i podnoja za parne i neparne stranice dokumenta 216
7.1.10 KREIRANJE UNAKRSNIH SPONA MEU ELEMENTIMA DOKUMENTA 216
7.1.11 DEFINIRANJE PRIJELOMA STRANICA 217
7.1.12 FORMATIRANJE STRANICA ZA ISPIS DOKUMENTA 217
8 LITERATURA 219
1 U V O D
1

1 UVOD

acunarsto je znanstena disciplina koja se ispreplece kroz brojne ljudske
djelatnosti, ali, unatoc naziu, ecina korisnika stjece dojam da najmanje sluzi
racunanju.

Raunarstvo se bavi gradnjom raunala, raunalnim programiranjem i obradom
informacija. Raunalo je u osnovi sekvencijalni (slijedni) ureaj koji je sposoban interpretirati
simboliki opisane algoritme u obliku programa i u skladu s njima obraivati informacije.

U racunalu se programi i inormacije prikazuju brojeima, stoise nulama i jedinicama.
Slozene zadace obaljaju se kombiniranjem osnonih aritmeticko-logickih operacija.
Saku inormaciju, bilo diskretnu ili kontinuiranu, slikonu ili zucnu, moguce je
predstaiti brojkama ,numericki, digitalno,, a to znaci da ju racunalo moze obraditi. S
obzirom da inormacije mogu biti podaci o nasim bankonim racunima,
zdrastenom osiguranju, parametrima dierencijalne jednadzbe gibanja, stanju
senzora pritiska ulja u motoru automobila, transportu papira u pisacu, polozaju ostrice
alata numericki upraljanoga stroja, i mnogo cemu drugom cijem bi nabrajanju tesko
sagledali kraj, jasno je da racunalo namece soju primjenu u sakodnenom ziotu i
semu onome sto nas okruzuje. Racunalna je primjena cesto prikriena i u potpunosti
automatizirana u razlicitim uredajima, a u bliskoj buducnosti mozemo ocekiati se
ecu prisutnost racunala, jednako u rlo slozenim, kao i u pose banalnim
primjenama.

Racunalo je ipak izrazito slozen uredaj cije prae mogucnosti dolaze do izrazaja u
rjesaanju posebno zahtjenih zadaca, od slozenih matematickih izracuna, numericke i
graicke simulacije procesa, geometrijskog oblikoanja, obrade elikih baza podataka,
upraljanja robotskim sustaima do graickog oblikoanja teksta. 1ada se nuzno
susrecemo s racunalom u interakciji koja zahtjea odredeno znanje, ne samo o
problematici kojom se baimo, ec i znanje o racunalnom programu kojim se sluzimo,
operacijskom sustau koji nam koristi da upraljamo njime, ali i znanje o racunalu
samom, njegooj tehnologiji i principima, koje ce nam pomoci da ga kompetentno
koristimo u soj njegooj tehnickoj raskosi. Oa knjiga ima za cilj doprinijeti
razumijeanju racunarsta kao znanosti, ali i kao prakticne jestine. Racunarsto nije
samo programiranje i procesiranje, ali nije niti besciljno pritiskanje misa po
izbornicima u potrazi za slucajnim rjesenjima. Knjiga nastoji objediniti razlicita znanja
potrebna sakom obrazoanom korisniku da s razumijeanjem upotrijebi i unaprijedi
mogucnosti koje racunalna tehnologija nudi. Namijenjena je ponajprije studentima
tehnickih akulteta kao podloga za primjenu racunala u struci i opcim zadacama.

1 U V O D
2

1 U V O D
3
1.1 Povi]est racunarstva
Postoje razlicite interpretacije o poijesti ljudskog staralasta koje bi se moglo
poezati s razojem racunarsta.

U potrazi za korijenima stvaranja informatikog drutva valja poi od glavnih znaajki
raunala. One se mogu saeti na sposobnosti pohrane podataka, izvoenja algoritamskih
zadaa (raunanja) i komunikacije.

1e se znacajke, barem djelomicno, daju prepoznati u razlicitim drenim arteaktima
koji su sluzili za pohranu podataka. Najstariji poznati pisani dokument, koji potjece jos
od starih Sumerana, datiran izmedu 4000. i 1200. godine s.e., nacinjen je na glinenoj
plocici, a sadrzi podatke o trgoackim transakcijama. Pohrana podataka moze se
smatrati prim korakom u razoju inormatickog drusta.

Racunaljke s drenim kuglicama ,"Abacus", Sl. 1-1,, kake su koristili Babilonci prije
5000 godina, te kasnije Kinezi, zatim Grci i Rimljani, omogucaale su pohranu
podataka kodirajuci ih polozajem i bojom kuglica, dok su se njihoim propisanim
premjestanjem obaljale racunske operacije ,procesiranje,. S obzirom da je algoritam
racunanja izodio cojek, drenim racunaljkama se moze priznati tek sposobnost
sredene pohrane podataka.

Sl. 1-1 Abacus
Pri uredaji sa sposobnoscu samostalnog izodenja algoritama racunanja pojaljuju se
u 1. stoljecu u obliku automata temeljenih na sustau zupcanika ,\illiam Shickard,
"racunarski sat", 1623, Blaise Pascal, "Pascalene", lrancuska 1623-1662, Samuel
Morland, Lngleska, 1666, Gottried \ilhelm Leibniz, "Stupnjeano racunalo",
Njemacka, 1646-116,. Algoritam racunanja je u takim automatima bio pohranjen u
koniguraciji sustaa zupcanika i njihoih odnosa. 1aj se princip zadrzao se do
nedano kao osnoa za konstrukciju stolnih mehanickih racunalnih strojea.

U 19. stoljecu Charles Babbage ,Lngleska, 192-181, Sl. 1-2, koristi ideju Josepha
Jacquarda ,lrancuska, 1801, Sl. 1-3,, koji je konstruirao tkalacki stroj cijim se
procesom tkanja, odnosno uzorkom tkanja, upralja pomocu rupica izbusenih na
papirnatim karticama ,Jacquardo uzorak,. Babbage je isti princip iskoristio pri izradi
racunalnog stroja koji je mogao izoditi racunalne operacije na temelju podataka
zadanih u obliku busenih kartica ,"Dierencijalni stroj",. One se koriste za unos
podataka u racunalo se do noijeg doba, odnosno se do sezdesetih godina 20.
stoljeca.

1 U V O D
4

U isto rijeme zapocinje i razoj komunikacijskih sustaa, koji ce postaiti temelje
kasnijem razoju racunalnih mreza. Zato alja istaknuti 1844. godinu kada je Samuel
Morse predstaio u SAD-u pri telegraski uredaj za prijenos poruka elektrickim
impulsima prenosenih zicom.

Sl. 1-2 Prototip diferencijalnog stroja Charlesa Babbagea

Sl. 1-3 Jacquardov tkalaki stroj

1 U V O D
5
Godine 1854. George Boole objaljuje rad pod naziom "An Inestigation o the
Laws o 1hought", opisujuci susta simbolickog i logickog zakljucianja, koji ce
kasnije postati jednom od temeljnih teorija u razoju racunarsta.

lerman lollerith razio je 1889. godine pri elektricni stroj za racunanje ,"Llectric
1abulating System",.

Godine 1904. John A. lleming je predstaio elektricnu akuumsku diodnu cije, koja
donosi prekretnicu u razoju elektronickih uredaja i radio komunikacije.

Ubrzo, 1908. godine, engleski znanstenik Campbell Swinton prikazuje metodu
elektronskog skaniranja, utemeljujuci razoj katodne cijei, odnosno teleizije koja ce
biti predstaljena pri put 192. godine.

U Njemackoj Konrad Zuse 1936. godine otkria da se programi opisani binarnim
kombinacijama mogu pohranjiati elektromehanickim principom ,"Combination
memory",.

Godine 193. Alan 1uring objaljuje rad "On Computable Numbers", prikazujuci
koncept 1uringooga stroja, koji je postao model za izgradnju modernih racunala. Od
tada dogadaji ezani uz razoj modernog racunarsta nezaustaljio napreduju. U
nekoliko sljedecih godina, se do 1945., radaju se digitalna racunala jedan za drugim:
pro elektronsko racunalo temeljeno na binarnoj aritmetici, John Vincent Atanaso,
1939., "Z1", "Z2", i "Z3", elektromehanicka binarna racunala, Konrad Zuse, 1938-
1941., "Colossus", pro elektronsko racunalo bazirano na elektronskim akuumskim
cijeima, Alan 1uring, 1ommy llowers, M.l.A. Newman, Lngleska, 1943., "1he
larward Mark I", loward Aiken, 1944.

Sl. 1-4 ENIAC
Pojaom racunala LNIAC ,"Llectronic Numerical Integrator and Calculator", Sl. 1-4,
1945. godine nastupa prekretnica u razoju racunarsta. Razili su ga John Mauchly i
J. Presper Lckert na Uniersity o Pennsylania. LNIAC se smatra posebno aznim
jer utemeljuje koncept racunala koji se zadrzao se do danasnjih dana. Stoga se
LNIAC smatra prim racunalom, jer se, za razliku od prethodnih razojnih pokusaja,
moze izrano usporediati s danasnjim racunalima. Njegoe dimenzije bile su
zastrasujuce, mase oko 30 tona, a racunarske sposobnosti daleko ispod danasnjeg
dzepnog racunala.

1 U V O D
6
U sljedecih pedeset godina zbia se ubrzani razoj racunarskih znanosti, ostaljajuci
traga u sim segmentima znanosti i drusta, uodeci nas u inormaticko doba. U
nastaku ce biti spomenuta samo neka dostignuca koja su u proteklih pedeset godina
presudno utjecala na razoj racunarsta i koja bi mogla pomoci razumijeanju
sadasnjeg stanja tehnike i razojnih trendoa:

LNIAC ,"Llectronic
Numerical Integrator and
Calculator",
John Mauchly i J. Presper
Lckert na Uniersity o
Pennsylania
1945.
magnetni disk 194-48.
tranzistor John Bardeen, \alter Brattain,
\illiam Shockley, Bell Lab
194.
1uringo test inteligencije
racunala
Alan 1uring 1950.
memorija nacinjena od
zeljeznih jezgri ,Sl. 1-6,
1951.
A-0, pri kompajler
,preodilac,
Grace Murray lopper 1951-1952.
UNIVAC 1103A, pro
komercijalno racunalo sa
memorijom od zeljeznih jezgri
1954.
lortran ,lormula 1ranslator,,
pri isi programski jezik
John Backus, IBM 195.
osnoan pri odjela umjetne
inteligencije
John McCarthy, MI1 195.
poluodicki integrirani krug Jack Kilby, 1exas Instruments 195.
modem Bell Lab 1958.
COBOL ,Common Business
Oriented Language,,
programski jezik namjenjen
poslonim zadacama
1959.
Lisp, jezik namjenjen razoju
umjetne inteligencije
John McCarthy 1959.
prekidacka tehnologija
paketiranja inormacija u
komunikacijskim sustaima
Paul Baran, Rand Corp. 1960.
Perceptron, umjetna neuronska
mreza
lrank Rosenblatt,
Cornell Uniersity
1960.
robot ,Sl. 1-, Georg S. Deol, Unimation 1961.
osnoan pri odjel racunarskih
znanosti
Stanord i Purdue Uniersity 1962.
pra ideo igra Stee Russell ,student,, MI1 1962.
Lliza, "umjetni psihijatar", pri
program koji je oponasao
inteligentno ponasanje
Joseph \eizenbaum, MI1 1963.
racunalna graika Ian Sutherland 1963.
neizrazita logika, "luzzy logic" Loti Zadeh,
Uniersity o Caliornia
1963.
BASIC ,Beginner's All-
Purpose Symbolic Instruction
Code,
John Kemeny, 1homas Kurtz,
Dartmouth
1964.
CDC 6600 ,9 megalopsa,,
pro superracunalo
Seymour Cray, Data Corp. 1964.
CAD ,Computer Aided IBM 1964.
1 U V O D
7
Drating,, program za
racunalnu podrsku
konstruiranju
mis Doug Lngelbart 1964.
dzepno racunalo sa cetiri
matematicke operacije
Jack Kilby, Jerry Merryman,
1exas Instruments
196.
osnianje kompanije Intel za
razoj i proizodnju procesora
Robert Noyce, Andy Groe,
Gordon Moore
1968.
ARPA, decentralizirani
komunikacijski koncept
racunalne mreze
Rand Corp. 1968.
Unix, pri otoreni operacijski
susta
Dennis Ritchie, Kenneth
1homson, Bell Lab
1969.-0.
disketa 190.
pri mikroprocesor Intel 4004
,4-bitni, 2300 tranzistora, 45
instrukcija, Sl. 1-9,
1ed lo, S. Mazor, l. lagin,
Intel
191.
L-mail 191.
Pascal, opci strukturirani
programski jezik
Niklaus \irth 191.
C, unierzalni nizi programski
jezik
Dennis Ritchie, Bell Lab 192.
Prolog, jezik namijenjen
logickom programiranju
Alain Colmerauer,
Uniersity o Marseille
192.
1CP,IP Vinton Cer, Stanord
Uniersity
193.
pro osobno racunalo PC-Alto Xerox 193.
Lthernet, tehnologija
umrezaanja racunala
Robert Metcale 193.
laserski printer IBM 195.
Cray-1, pro superracunalo
ektorske arhitekture
196.
Apple I, pro komercijalno
osobno racunalo
Stee Jobs, Stee \ozniak 196.
osnoan Microsot Bill Gates 19.
1he Osborn 1, pro prenosio
racunalo
1980.
RISC koncept ,Reduced
Instruction Set Computer,
Daid A. Patterson,
John lennessy,
Uniersity o Caliornia
1980.
IBM PC 1981.
AutoCAD, PC CAD program Autodesk 1982.
pocetak komercijalizacije e-
maila
1982.
Internet 1983.
C-- Bjarne Stroustrup, At&1 Bell
Lab
1983.
X \indow System MI1 1984.
CD-ROM Sony i Philips 1984.
MS \indows 1.0 Microsot 1985.
RISC mikroprocesor, 32-bit
Motorola 88000, 1 miliona
instrukcija u sekundi
Motorola 1988.
\\\, mrezni protokol 1im Berners-Lee, 1989.
1 U V O D
8
temeljen na l1ML-u CLRN ,Luropean Council or
Nuclear Research,
64-bitni RISC Aplha
mikroprocesor ,0.5 m,
CMOS tehnologija, 1,68 mil.
tranzistora, 13.9x16.8 mm, 150
Mlz, 300 MIPS-a, 150
MlLOPS-a,
DLC 1992.
Netscape Netscape 1994.
Jaa SUN Microsystems 1995.
MS \indows 95 Microsot 1995.
MS \indows 2000 Microsot 2000.
Pentium IV, pri PC 64-bitni
mikroprocesor
Intel 2001.
...

Sl. 1-5 Na poetku razvoja raunalne tehnologije elektronske vakuumske cijevi bile su
osnova implementacije prekidake logike (prvu elektronsku vakuumsku cijev
patentirao je John A. Fleming 1904. godine).

Sl. 1-6 Memorija nainjena od eljeznih jezgri, 1951.
1 U V O D
9

Sl. 1-7 Prvi robot upravljan raunalom patentirao je George C. Devol 1961.

Sl. 1-8 Prvi mi, Doug Engelbart, 1964.

Sl. 1-9 Intel 4004, prvi mikroprocesor, 1971.
1 U V O D
1 0

Sl. 1-10 Apple I, 1976.

Sl. 1-11 CRAY X-MP, poetak superraunalnog doba, 1982. godina

1 U V O D
1 1

1 U V O D
1 2
1.2 8uvremene informaci]ske tehnologi]e
Suvremenu informacijsku tehnologiju karakterizira mikroprocesorska tehnologija visokog
stupnja integracije, raunalne mree te globalizacija i konvergencija informacijskih
tehnologija.

1o znaci da racunala postaju se manja i se ecih kapaciteta i brzine obrade
podataka. Procesori integriraju ise desetaka milijuna tranzistora i sposobni su
obradiati ise stotina milijuna operacija u sekundi ,Sl. 1-12,. Osobna racunala
posjeduju elike memorijske kapacitete, dooljne za izodenje najslozenijih
programskih zadaca, od obrade multimedijalnih digitalnih inormacija do zahtjenih
inzenjerskih proracuna i simulacija ,Sl. 1-13,.

Sl. 1-12 Power Mac G4 procesor i superskalarni mikroprocesor MIPS R10000, 17x18
mm, 6.8 miliona tranzistora, 800 MIPS-a

Sl. 1-13 Osobna raunala na pragu 21. stoljea

1 U V O D
1 3
Prijenosna racunala ,Sl. 1-14,, bez obzira na soju elicinu, u mnogome ne zaostaju za
mogucnostima stabilnih racunala. Pored toga, integriraju prijenosne komunikacijske
usluge i cjeloitu podrsku uredskom posloanju ,Sl. 1-15,.

Sl. 1-14 Prijenosno raunalo

Sl. 1-15 Depna raunala s pristupom na Internet i mobilne komunikacijske usluge
Sirenje digitalne tehnologije u komunikacijskim ,GSM, ISDN, Internet, i
multimedijalnim domenama ,1V, ilm, radio, doodi do prozimanja, donedano
razlicitih, tehnologija. Inormacija postaje globalni i unierzalni pojam, numericka
predstaa proizoljnog sadrzaja, koji se moze prenositi razlicitim medijem, npr. zicom,
1 U V O D
1 4
sjetloodom ili mikroaloima. O interpretaciji digitalne inormacije brinu procesor i
odgoarajuci program ,u 1V prijemniku, teleonu ili osobnom racunalu,, koji su
zaduzeni za prepoznaanje ormata zapisa i njegoo preodenje ,npr. u zucni signal,
ideo inormaciju ili korisnicki program,. 1aka tehnoloski trend stalja poseban
naglasak na razoj sredstaa za razmjenu podataka - komunikacijsku i mreznu
tehnologiju.

Zahtjei u pogledu globalnih mreznih kapaciteta isestruko se poecaaju sake
godine. Stoga brzina primjene modernih inormacijskih koncepcija poglaito oisi o
brzini razoja komunikacijskih tehnologija.

2 O S N O V N I P R I N C I P I R A U N A L N E T E H N O L O G I J E
1 5

2 OSNOVNI PRINCIPI RAUNALNE
TEHNOLOGIJE

azumijeanje racunarske tehnologije nije presudno za prosjecnog korisnika, ali
za one koji u njoj zele kompetentno sudjeloati, a to znaci koristiti racunarsku
tehnologiju za rjesaanje slozenih zadaca te prilagodiati i unaprediati je u skladu sa
sojim potrebama, kao i sudjeloati u njezinom razoju, to je znanje iznimno azno.
Ono otara noe prostore i potice noe ideje koje ruse granice mastanja i pretaraju
buducnost u starnost.

Princip rada racunala temelji se na 1uringoom teorijskom modelu algoritmickog
stroja. Model predida stroj koji je sposoban slijedno interpretirati simbolicki opisane
zadace - algoritme. U realizaciji 1uringoog stroja pro je trebalo rijesiti problem kako
eikasno prikazati i interpretirati simbole. 1aj problem je rijesen primjenom
jednostane prekidacke elektronicke tehnologije, koja u osnoi omogucaa
razlikoanje tek da stanja, da simbola, ukljuceno - 1 ili iskljuceno - 0. Stoga je
racunalo binarni ,lat. bini- po da, dojni, stroj u kojemu se ostala stanja i simboli
moraju kodirati slogoima nula i jedinica. U nastaku ce biti pomnije opisani 1uringo
stroj i binarni brojeni susta kao osnoni cimbenici tehnologije racunala - slijednog,
algoritmickog i binarnog stroja.

1 6

1 7
2.1 Turingov stro]
Suremena se racunala temelje na konceptu algoritmickog stroja koji je razio
Alan 1uring jos 193. godine. istrazujuci teoriju algoritmickih postupaka. Nazan po
autoru, "1uringo stroj" predstalja teorijski model racunala, jer u rijeme nastajanja
nisu postojale tehnoloske mogucnosti za realizaciju takog stroja.

Turingov stroj se sastoji od upravljake jedinke koja moe itati i pisati simbolike podatke
na vrpcu (Sl. 2-1). Vrpca beskonane duine podijeljena je na spremnike (stanice, eng.
cells). Svaki spremnik moe sadravati bilo koji konaan skup simbola. Takav se skup
naziva "alfabet".

Sl. 2-1 Turingov stroj

Rad stroja se sastoji od niza koraka koje izodi upraljacka jedinka. 1ijekom rada, stroj
mijenja soje stanje u skladu sa sadrzajem spremnika. Pocetak rada zapocinje sa
stanjem "S1AR1" i traje do stanja "S1OP" ,eng. "lAL1",. U sakom koraku
upraljacka jedinka interpretira sadrzaj tekuceg spremnika i potom se krece lijeo ili
desno mijenjajuci stanje.

Princip 1uringoog stroja najbolje se moze ilustrirati na konkretnom primjeru.
Pretpostaimo da nam je zadaca realizirati algoritam zaokruzianja cjelobrojnih
rijednosti na rijednosti djeljie s deset. U tom slucaju znamenke zadanog broja bit
ce pohranjene u odgoarajucim spremnicima zamisljene rpce kao sto je prikazano na
slici
Sl. 2-2.

0 8 6

Sl. 2-2 Primjer pohrane broja u Turingovu memoriju

Znamenke koje deiniraju pohranjenu rijednost omedene su spremnicima koje sadrze
simbol "". Pretpostaimo da pocetna pozicija upraljacke jedinke u stanju "S1AR1"
polazi od krajnjeg desnog spremnika oznacenog s "". U tom stanju i polozaju nuzno

Upravljaka
jedinka
Spremnici
Vrpca
1 8
se namece naredba kretanja "LIJLVO". Stoga upraljacka jedinka u sljedecem koraku
zauzima poziciju susjednog lijeog spremnika, poprimajuci stanje "UPISI". Ukoliko je
pohranjena znamenka eca ili jednaka pet, stanje upraljacke jedinke prelazi u
"PRLNLSI", a ukoliko je manja od pet stanje prelazi u "NAS1AVI". Slijedi upisianje
znamenke 0 u tekuci spremnik i potom pomak za jedno mjesto u lijeo. Ako je na
nooj poziciji aktino stanje "PRLNLSI", a pohranjeni broj je manji od 9, slijedi
upisianje znamenke za 1 ece od tekuce. Kretanje u lijeo nastalja se s noim
stanjem "NAS1AVI" ,do sljedeceg pohranjenog broja,. Ako je pohranjena znamenka
9, uecaanje za 1 daje 10, sto znaci da je potrebno upisati 0 i nastaiti ulijeo s
stanjem "PRLNLSI". Pomicanje ulijeo se nastalja se do spremnika u kojemu je
pohranjen simbol "". 1ada stanje stroja prelazi u "S1OP" i slijedi isti postupak
zaokruzianja sljedeceg broja ,slika ,. Opisani algoritam moze se sazeti u 1ab. 2-1.

a,

0 8 6

b,

0 8 6

c,

0 8 0

d,

0 8 8 0

e,

0 8 8 0

,

0 8 8 0

g,

0 8 8 0

Sl. 2-3 Postupak zaokruivanja Turingovim strojem
Upisi
Prenesi
Nastai
Stop
Start
Start
Nastai
1 9

Tab. 2-1 Stanja i operacije algoritma zaokruivanja

1ekuce stanje Sadrzaj
spremnika
Upis Kretanje Noo stanje
S1AR1

LIJLVO UPISI
UPISI
> 5
0
LIJLVO PRLNLSI
UPISI
5
0
LIJLVO NAS1AVI
PRLNLSI
n |0, 8|
n - 1
LIJLVO NAS1AVI
PRLNLSI
n ~ 9 0
LIJLVO PRLNLSI
NAS1AVI
n |0, 9|
n
LIJLVO NAS1AVI
NAS1AVI

S1ANI S1OP
S1OP

S1ANI S1AR1

Ako sada implementaciju ooga algoritma zamislimo na racunalu, lako cemo uociti
poezanost s 1uringoim strojem. Ulogu upraljacke jedinke preuzeo je sredisnji
procesor racunala ,eng. "CPU - Central Processor Unit",, a rpca sa spremnicima
postala je radna memorija ,eng. "RAM - Random Access Memory",.

Dakle, racunalo kao 1uringo stroj u osnoi se sastoji od procesora i memorije te
izodi programe koji opisuju zadane algoritme koristeci potpuno isti princip.
Medutim, za razliku od 1uringoog stroja, koji je teoretski predidao rad s
proizoljnim simbolima, racunalo je temeljeno na prekidackoj tehnologiji koja
omogucaa pohranu tek daju podataka 1 i 0, odnosno koristi se prepoznaanjem
stanja "ukljuceno" i "iskljuceno". Prisjetimo se, ec od pojae busenih kartica na
pocetku 19. stoljeca, zatim pojaom Booleoe logike, 1854. godine, te radoima
Konrada Zusea, 1936. godine, postaljeni su principi pohrane podataka temeljeni na
prekidackoj tehnologiji. Ispra je ta tehnologija bila realizirana mehanickim
sklopoima, potom elektromehanickim, i najzad poluodickim integriranim
elektrickim sklopoima. 1aka pristup predida interpretaciju simbola i signala
,brojea, sloa, zukoa, slike i dr., binarnim kombinacijama jedinica i nistica.
2 0

2 1
2.2 Binarni bro]evni sustav
Binarni susta je zasnoan na potencijama broja da, koristeci samo da
simbola ,znaka, 0 i 1.

Binarni broj je jedinina elementarna informacija nazvana "bit".

Binarni brojeni susta pridruzuje sakoj binarnoj znamenki odgoarajucu "tezinu"
zaisno o njezinom polozaju u kombinaciji. 1ezine se poecaaju od lijea na desno
po prailu 2
n
,u decimalnom sustau to je 10
n
,, gdje je n ~ 0, 1, 2, ..., N-1, N je broj
znamenki kombinacije. Mnozenjem tezine i pripadajuce binarne rijednosti u
kombinaciji i zbrojem dobienih umnozaka dobia se odgoarajuca decimalna
rijednost. Na primjer, binarna kombinacija 10101111 odgoara decimalnom broju
15. Sl. 2-4 ilustrira postupak desiriranja.

1 0 1 0 1 1 1 1

12
~128 02
6
~0 12
5
~32 02
4
~0 12
3
~8 12
2
~4 12
1
~2 12
0
~1
~ 15

Sl. 2-4 Pretvorba binarnog broja u dekadski

Obrnuto, pretaranje decimalno broja u binarne izodi se oduzimanjem najece
potencije broja 2 koja je manja ili jednaka zadanom decimalnom broju. Potom se
postupak ponalja za ostatak se dok ne ostane 0. Npr. za decimalni broj 55 postupak
pretorbe prikazan je na Sl. 2-5.

1 1 0 1 1 1 binarni broj
32 16 8 4 2 1 teine

55
-32
23
-16
7
-4
3
-2
1
-1
0

Sl. 2-5 Pretvorba dekadskog broja u binarni

2 2
Drugi nacin ide obrnutim redom, a sodi se na postupno dijeljenje dekadskog broja
bazom 2. Ostatak dijeljenja predstalja odgoarajucu binarnu znamenku u slogu. Za
broj 55 postupak je sljedeci:

55 : 2 ~ 2 - 1
2 : 2 ~ 13 - 1
13 : 2 ~ 6 - 1
6 : 2 ~ 3 - 0
3 : 2 ~ 1 - 1
1 : 2 ~ 0 - 1

2.2.1 Prikaz negativnih c]elobro]nih vri]ednosti
2. 2. 1. 1 Ekscesi vna not aci j a
Dosada se goorilo iskljucio o predstai pozitinih cjelobrojnih rijednosti.
Jedan od cestih nacina prikaza negatinih cjelobrojnih rijednosti je "ekscesina
notacija" ,eng. excess notation,. Kod ekscesine notacije azno je pro deinirati
duzinu binarnog sloga. Kombinacije se ise ne dekodiraju na temelju unkcije tezina
2
n
, bar ne u cijelosti. Pri bit s lijea sluzi kao oznaka predznaka, 1 oznacaa pozitian,
a 0 negatian predznak. Ostalim bitoima kodiraju se brojei, pocesi od kombinacije
000...0 do 111...1, u rasponu od najmanjeg negatinog do najeceg pozitinog broja
koji se moze prikazati raspoloziim brojem bitoa u zadanoj duzini sloga, slijedeci
prailo ,n - 8, dekadski ili -,1000 - n, binarno. U 1ab. 2-2 prikazana je ekscesina
notacija ceterobitnog sloga.

Tab. 2-2 Ekscesivna notacija

Binarna kombinacija Odgoarajuca decimalna
rijednost
1111
1110
1101
1100
1011
1010
1001
1000
0111
0110
0101
0100
0011
0010
0001
0000

6
5
4
3
2
1
0
-1
-2
-3
-4
-5
-6
-
-8
111011
2 3

2. 2. 1. 2 Kompl ement ar na not aci j a
U noije doba se je cesca upotreba tz. komplementarne notacije. Pritom se
pri bit takoder koristi kao oznaka predznaka, dok se ostalim bitoima izrazaaju
brojei po uobicajenom principu s bazom 2
n
, s jedinom razlikom da za negatine
rijedi komplementarno prailo plus 1, tj. 0 se interpretira kao 1 i obrnuto, pribrajajuci
jedinicu ,1ab. 2-3,.

Tab. 2-3 Komplementarna notacija

Binarna kombinacija Odgoarajuca decimalna
rijednost
0111
0110
0101
0100
0011
0010
0001
0000
1111
1110
1101
1100
1011
1010
1001
1000

6
5
4
3
2
1
0
-1
-2
-3
-4
-5
-6
-
-8

2.2.2 Prikaz racionalnih bro]eva
Racionalni brojei prikazuju se u binarnom sustau pomocu tz. notacije
pomicnog zareza ili pomicne tocke. Shema oe notacije prikazana je na Sl.6.

0 1 0 1 1 0 0 1

predznak broja eksponent mantisa

predznak eksponenta

Sl. 2-6 Prikaz racionalnih brojeva
2 4

Pri bit oznacaa predznak, zatim sljedeca skupina bitoa deinira polje eksponenta, a
preostali bitoi prikazuju mantisu. Jedan od nacina interpretacije opisan je u nastaku.

Kod dekodiranja izdaja se pro mantisa i postalja se zarez ,ili tocka, na pocetak s
lijee strane. Na primjer, 8-bitna binarna kombinacija 11100111 ima mantisu:

,0111

Sljedeca tri bita 110 prikazuju eksponent u ekscesinoj notaciji, sto znaci da je
eksponent pozitian ,1 na prome mjestu, i iznosi 2 ,12
1
-02
0
,. Stoga se zarez
mantise pomice da mjesta udesno:

01,11

Binarna kombinacija ispred zareza deinira cijeli broj 1 ,02
1
-12
0
,, dok bitoi iza
zareza prikazuju decimale po prailu 2
-n
:

4
3
4
1
2
1
2 * 1
1
2 * 1
1
2 1
= + = +

Dakle, decimalna interpretacija binarne kombinacije 11100111 je 1
4
3
.

2 5

2 6
2.3 Prikaz simbolickih podataka
Interakcija s racunalom ukljucuje jednako graicka kao i deskriptina sredsta.
Graicka sredsta podrazumijeaju koristenje slikonih simbola kojima je pridruzeno
odredeno znacenje. Izborom nekog od graickih simbola pokrece se odgoarajuci
program racunala. Deskriptina sredsta podrazumijeaju pismenu komunikaciju s
racunalom. 1o znaci koristenje simbolickih podataka ,graema, praopisnih i posebnih
znakoa, za izrazaanje naredbi i prikaz podataka.

S obzirom da raunalo moe interpretirati jedino binarne kombinacije, potrebno je
simbolikim podacima pridruiti odgovarajue binarne kodove.

Danas je opce prihacena ASCII ,eng. "American Standard Code or Inormation
Interchange", kodirna norma. Koristi -bitni slog za kodiranje elikih i malih sloa,
brojaka te praopisnih, matematickih i posebnih znakoa. Prosireni ASCII susta ima
8-bitni slog i obuhaca 256 razlicitih simbola. U 1ab. 2-4 prikazan je djelomicni ASCII
susta oznacaanja.

Tab. 2-4 ASCII tablica
Char Dec Hex Oct Bin Char Dec Hex Oct Bin
^@ = 0 - 0x00 - 00 - %00000000 M-^@ = 128 - 0x80 - 0200 - %10000000
Â = 1 - 0x01 - 01 - %00000001 M-Â = 129 - 0x81 - 0201 - %10000001
^B = 2 - 0x02 - 02 - %00000010 M-^B = 130 - 0x82 - 0202 - %10000010
^C = 3 - 0x03 - 03 - %00000011 M-^C = 131 - 0x83 - 0203 - %10000011
^D = 4 - 0x04 - 04 - %00000100 M-^D = 132 - 0x84 - 0204 - %10000100
Ê = 5 - 0x05 - 05 - %00000101 M-Ê = 133 - 0x85 - 0205 - %10000101
^F = 6 - 0x06 - 06 - %00000110 M-^F = 134 - 0x86 - 0206 - %10000110
^G = 7 - 0x07 - 07 - %00000111 M-^G = 135 - 0x87 - 0207 - %10000111
^H = 8 - 0x08 - 010 - %00001000 M-^H = 136 - 0x88 - 0210 - %10001000
Î = 9 - 0x09 - 011 - %00001001 M-Î = 137 - 0x89 - 0211 - %10001001
^J = 10 - 0x0A - 012 - %00001010 M-^J = 138 - 0x8A - 0212 - %10001010
^K = 11 - 0x0B - 013 - %00001011 M-^K = 139 - 0x8B - 0213 - %10001011
^L = 12 - 0x0C - 014 - %00001100 M-^L = 140 - 0x8C - 0214 - %10001100
^M = 13 - 0x0D - 015 - %00001101 M-^M = 141 - 0x8D - 0215 - %10001101
^N = 14 - 0x0E - 016 - %00001110 M-^N = 142 - 0x8E - 0216 - %10001110
Ô = 15 - 0x0F - 017 - %00001111 M-Ô = 143 - 0x8F - 0217 - %10001111
^P = 16 - 0x10 - 020 - %00010000 M-^P = 144 - 0x90 - 0220 - %10010000
^Q = 17 - 0x11 - 021 - %00010001 M-^Q = 145 - 0x91 - 0221 - %10010001
^R = 18 - 0x12 - 022 - %00010010 M-^R = 146 - 0x92 - 0222 - %10010010
^S = 19 - 0x13 - 023 - %00010011 M-^S = 147 - 0x93 - 0223 - %10010011
^T = 20 - 0x14 - 024 - %00010100 M-^T = 148 - 0x94 - 0224 - %10010100
Û = 21 - 0x15 - 025 - %00010101 M-Û = 149 - 0x95 - 0225 - %10010101
^V = 22 - 0x16 - 026 - %00010110 M-^V = 150 - 0x96 - 0226 - %10010110
^W = 23 - 0x17 - 027 - %00010111 M-^W = 151 - 0x97 - 0227 - %10010111
^X = 24 - 0x18 - 030 - %00011000 M-^X = 152 - 0x98 - 0230 - %10011000
^Y = 25 - 0x19 - 031 - %00011001 M-^Y = 153 - 0x99 - 0231 - %10011001
^Z = 26 - 0x1A - 032 - %00011010 M-^Z = 154 - 0x9A - 0232 - %10011010
^[ = 27 - 0x1B - 033 - %00011011 M-^[ = 155 - 0x9B - 0233 - %10011011
^\ = 28 - 0x1C - 034 - %00011100 M-^\ = 156 - 0x9C - 0234 - %10011100
^] = 29 - 0x1D - 035 - %00011101 M-^] = 157 - 0x9D - 0235 - %10011101
^^ = 30 - 0x1E - 036 - %00011110 M-^^ = 158 - 0x9E - 0236 - %10011110
^_ = 31 - 0x1F - 037 - %00011111 M-^_ = 159 - 0x9F - 0237 - %10011111
= 32 - 0x20 - 040 - %00100000 = 160 - 0xA0 - 0240 - %10100000
! = 33 - 0x21 - 041 - %00100001 = 161 - 0xA1 - 0241 - %10100001
" = 34 - 0x22 - 042 - %00100010 = 162 - 0xA2 - 0242 - %10100010
# = 35 - 0x23 - 043 - %00100011 = 163 - 0xA3 - 0243 - %10100011
$ = 36 - 0x24 - 044 - %00100100 = 164 - 0xA4 - 0244 - %10100100

2 7
% = 37 - 0x25 - 045 - %00100101 = 165 - 0xA5 - 0245 - %10100101
& = 38 - 0x26 - 046 - %00100110 = 166 - 0xA6 - 0246 - %10100110
' = 39 - 0x27 - 047 - %00100111 = 167 - 0xA7 - 0247 - %10100111
( = 40 - 0x28 - 050 - %00101000 = 168 - 0xA8 - 0250 - %10101000
) = 41 - 0x29 - 051 - %00101001 (c) = 169 - 0xA9 - 0251 - %10101001
* = 42 - 0x2A - 052 - %00101010 = 170 - 0xAA - 0252 - %10101010
+ = 43 - 0x2B - 053 - %00101011 = 171 - 0xAB - 0253 - %10101011
, = 44 - 0x2C - 054 - %00101100 = 172 - 0xAC - 0254 - %10101100
- = 45 - 0x2D - 055 - %00101101 - = 173 - 0xAD - 0255 - %10101101
. = 46 - 0x2E - 056 - %00101110 (r) = 174 - 0xAE - 0256 - %10101110
/ = 47 - 0x2F - 057 - %00101111 = 175 - 0xAF - 0257 - %10101111
0 = 48 - 0x30 - 060 - %00110000 = 176 - 0xB0 - 0260 - %10110000
1 = 49 - 0x31 - 061 - %00110001 = 177 - 0xB1 - 0261 - %10110001
2 = 50 - 0x32 - 062 - %00110010 = 178 - 0xB2 - 0262 - %10110010
3 = 51 - 0x33 - 063 - %00110011 = 179 - 0xB3 - 0263 - %10110011
4 = 52 - 0x34 - 064 - %00110100 = 180 - 0xB4 - 0264 - %10110100
5 = 53 - 0x35 - 065 - %00110101 = 181 - 0xB5 - 0265 - %10110101
6 = 54 - 0x36 - 066 - %00110110 = 182 - 0xB6 - 0266 - %10110110
7 = 55 - 0x37 - 067 - %00110111 = 183 - 0xB7 - 0267 - %10110111
8 = 56 - 0x38 - 070 - %00111000 = 184 - 0xB8 - 0270 - %10111000
9 = 57 - 0x39 - 071 - %00111001 = 185 - 0xB9 - 0271 - %10111001
: = 58 - 0x3A - 072 - %00111010 = 186 - 0xBA - 0272 - %10111010
; = 59 - 0x3B - 073 - %00111011 = 187 - 0xBB - 0273 - %10111011
< = 60 - 0x3C - 074 - %00111100 = 188 - 0xBC - 0274 - %10111100
= = 61 - 0x3D - 075 - %00111101 = 189 - 0xBD - 0275 - %10111101
> = 62 - 0x3E - 076 - %00111110 = 190 - 0xBE - 0276 - %10111110
? = 63 - 0x3F - 077 - %00111111 = 191 - 0xBF - 0277 - %10111111
@ = 64 - 0x40 - 0100 - %01000000 = 192 - 0xC0 - 0300 - %11000000
A = 65 - 0x41 - 0101 - %01000001 = 193 - 0xC1 - 0301 - %11000001
B = 66 - 0x42 - 0102 - %01000010 = 194 - 0xC2 - 0302 - %11000010
C = 67 - 0x43 - 0103 - %01000011 = 195 - 0xC3 - 0303 - %11000011
D = 68 - 0x44 - 0104 - %01000100 = 196 - 0xC4 - 0304 - %11000100
E = 69 - 0x45 - 0105 - %01000101 = 197 - 0xC5 - 0305 - %11000101
F = 70 - 0x46 - 0106 - %01000110 = 198 - 0xC6 - 0306 - %11000110
G = 71 - 0x47 - 0107 - %01000111 = 199 - 0xC7 - 0307 - %11000111
H = 72 - 0x48 - 0110 - %01001000 = 200 - 0xC8 - 0310 - %11001000
I = 73 - 0x49 - 0111 - %01001001 = 201 - 0xC9 - 0311 - %11001001
J = 74 - 0x4A - 0112 - %01001010 = 202 - 0xCA - 0312 - %11001010
K = 75 - 0x4B - 0113 - %01001011 = 203 - 0xCB - 0313 - %11001011
L = 76 - 0x4C - 0114 - %01001100 = 204 - 0xCC - 0314 - %11001100
M = 77 - 0x4D - 0115 - %01001101 = 205 - 0xCD - 0315 - %11001101
N = 78 - 0x4E - 0116 - %01001110 = 206 - 0xCE - 0316 - %11001110
O = 79 - 0x4F - 0117 - %01001111 = 207 - 0xCF - 0317 - %11001111
P = 80 - 0x50 - 0120 - %01010000 = 208 - 0xD0 - 0320 - %11010000
Q = 81 - 0x51 - 0121 - %01010001 = 209 - 0xD1 - 0321 - %11010001
R = 82 - 0x52 - 0122 - %01010010 = 210 - 0xD2 - 0322 - %11010010
S = 83 - 0x53 - 0123 - %01010011 = 211 - 0xD3 - 0323 - %11010011
T = 84 - 0x54 - 0124 - %01010100 = 212 - 0xD4 - 0324 - %11010100
U = 85 - 0x55 - 0125 - %01010101 = 213 - 0xD5 - 0325 - %11010101
V = 86 - 0x56 - 0126 - %01010110 = 214 - 0xD6 - 0326 - %11010110
W = 87 - 0x57 - 0127 - %01010111 = 215 - 0xD7 - 0327 - %11010111
X = 88 - 0x58 - 0130 - %01011000 = 216 - 0xD8 - 0330 - %11011000
Y = 89 - 0x59 - 0131 - %01011001 = 217 - 0xD9 - 0331 - %11011001
Z = 90 - 0x5A - 0132 - %01011010 = 218 - 0xDA - 0332 - %11011010
[ = 91 - 0x5B - 0133 - %01011011 = 219 - 0xDB - 0333 - %11011011
\ = 92 - 0x5C - 0134 - %01011100 = 220 - 0xDC - 0334 - %11011100
] = 93 - 0x5D - 0135 - %01011101 = 221 - 0xDD - 0335 - %11011101
^ = 94 - 0x5E - 0136 - %01011110 = 222 - 0xDE - 0336 - %11011110
_ = 95 - 0x5F - 0137 - %01011111 = 223 - 0xDF - 0337 - %11011111
` = 96 - 0x60 - 0140 - %01100000 = 224 - 0xE0 - 0340 - %11100000
a = 97 - 0x61 - 0141 - %01100001 = 225 - 0xE1 - 0341 - %11100001
b = 98 - 0x62 - 0142 - %01100010 = 226 - 0xE2 - 0342 - %11100010
c = 99 - 0x63 - 0143 - %01100011 = 227 - 0xE3 - 0343 - %11100011
d = 100 - 0x64 - 0144 - %01100100 = 228 - 0xE4 - 0344 - %11100100
e = 101 - 0x65 - 0145 - %01100101 = 229 - 0xE5 - 0345 - %11100101
f = 102 - 0x66 - 0146 - %01100110 = 230 - 0xE6 - 0346 - %11100110
g = 103 - 0x67 - 0147 - %01100111 = 231 - 0xE7 - 0347 - %11100111
h = 104 - 0x68 - 0150 - %01101000 = 232 - 0xE8 - 0350 - %11101000
i = 105 - 0x69 - 0151 - %01101001 = 233 - 0xE9 - 0351 - %11101001
j = 106 - 0x6A - 0152 - %01101010 = 234 - 0xEA - 0352 - %11101010
k = 107 - 0x6B - 0153 - %01101011 = 235 - 0xEB - 0353 - %11101011
l = 108 - 0x6C - 0154 - %01101100 = 236 - 0xEC - 0354 - %11101100
m = 109 - 0x6D - 0155 - %01101101 = 237 - 0xED - 0355 - %11101101
2 8
n = 110 - 0x6E - 0156 - %01101110 = 238 - 0xEE - 0356 - %11101110
o = 111 - 0x6F - 0157 - %01101111 = 239 - 0xEF - 0357 - %11101111
p = 112 - 0x70 - 0160 - %01110000 = 240 - 0xF0 - 0360 - %11110000
q = 113 - 0x71 - 0161 - %01110001 = 241 - 0xF1 - 0361 - %11110001
r = 114 - 0x72 - 0162 - %01110010 = 242 - 0xF2 - 0362 - %11110010
s = 115 - 0x73 - 0163 - %01110011 = 243 - 0xF3 - 0363 - %11110011
t = 116 - 0x74 - 0164 - %01110100 = 244 - 0xF4 - 0364 - %11110100
u = 117 - 0x75 - 0165 - %01110101 = 245 - 0xF5 - 0365 - %11110101
v = 118 - 0x76 - 0166 - %01110110 = 246 - 0xF6 - 0366 - %11110110
w = 119 - 0x77 - 0167 - %01110111 = 247 - 0xF7 - 0367 - %11110111
x = 120 - 0x78 - 0170 - %01111000 = 248 - 0xF8 - 0370 - %11111000
y = 121 - 0x79 - 0171 - %01111001 = 249 - 0xF9 - 0371 - %11111001
z = 122 - 0x7A - 0172 - %01111010 = 250 - 0xFA - 0372 - %11111010
{ = 123 - 0x7B - 0173 - %01111011 = 251 - 0xFB - 0373 - %11111011
| = 124 - 0x7C - 0174 - %01111100 = 252 - 0xFC - 0374 - %11111100
} = 125 - 0x7D - 0175 - %01111101 = 253 - 0xFD - 0375 - %11111101
~ = 126 - 0x7E - 0176 - %01111110 = 254 - 0xFE - 0376 - %11111110
^? = 127 - 0x7F - 0177 - %01111111 = 255 - 0xFF - 0377 - %11111111

2 9

3 0
2.4 Aritmeticko/logicke operaci]e

2.4.1 Binarna aritmetika
Osim sustaa binarnog oznacaanja brojea potrebno je deinirati binarnu
aritmetiku. Aritmetika ,grc. arithmos, broj, je znanost o racunanju i brojeima.
Deinira praila matematickih operacija. 1a se praila razlikuju za razlicite brojene
sustae. U 1ab. 2-5 deinirana su praila za cetiri osnone binarne operacije: zbrajanje,
oduzimanje, mnozenje i dijeljenje.

Tab. 2-5 Binarna aritmetika za zbrajanje, oduzimanje, mnoenje i dijeljenje

Binarno zbrajanje
Pribrojnici Zbroj Prijenos
0 - 0
0 - 1
1 - 0
1 - 1
~
~
~
~
0
1
1
0
0
0
0
1
Binarno oduzimanje
Umanjenik -
umanjitelj
Razlika Posudba
0 - 0
0 - 1
1 - 0
1 - 1
~
~
~
~
0
1
1
0
0
1
0
0
Binarno mnozenje
Mnozenik x
mnozitelj
Umnozak
0 x 0
0 x 1
1 x 0
1 x 1
~
~
~
~
0
0
0
1

3 1
Binarno dijeljenje
Djeljenik , djelitelj Kolicnik
0 / 0
0 / 1
1 / 0
1 / 1
~
~
~
~
0
0

1

Praila binarne aritmetike ocito su jednostanija od aritmetike u decimalnom sustau.
Uprao zato su binarni brojei prikladni za elektronicku implementaciju. U nastaku
su dani primjeri racunskih operacija s binarnim brojeima.

Zbrajanje
Binarno zbrajanje obalja se isto kao i decimalno zbrajanje, osim sto se prijenos na
sljedece znacajnije mjesto ne obalja nakon postignutog zbroja 10, ec 2 ,1-1,, npr.:

011000 prijenos
101101
+ 1100
1. pribrojnik ,45,
2. pribrojnik ,12,
111001 zbroj ,5,

Oduzimanje
Oduzimanje se moze izoditi kao kod decimalnih brojea ili zbrajanjem dojnog
komplementarnog umanjitelja.

011110 posudba
101001
- 11011
umanjenik ,41,
umanjitelj ,2,
01110 razlika ,14,

Dojni komplementarni umanjitelj je broj koji se dobije tako da se jedinicnom
komplementu pribroji 1. Jedinicni komplement je broj suprotnih bitoa. Dojni
komplement pribrojen originalnom broju daje zbroj jednak nuli i jedinicu preteka,
npr.:

010 110 110 110 originalni broj

101 001 001 001 jedinicni komplement
+ 1
101 001 001 010 dojni komplement

010 110 110 110 originalni broj
+ 101 001 001 010 dojni komplement
1 000 000 000 000
3 2

Zbroj umanjenika i dojnog komplementarnog umanjitelja daje razliku s pretekom 1.
Za razliku ,41 - 2, postupak je sljedeci:

00001 prijenos
101001
- 11011
00100
+ 1
+ 00101
umanjenik ,41,
umanjitelj ,2,
jedinicni komplement

dojni komplement
101110 razlika ,14,

Rezultat oduzimanja, dobien pribrajanjem dojnoga komplementa broja 2, je
binarni broj s pretekom jedinice koja se zanemaruje.

Mnozenje
Kod binarnog mnozenja djelomican umnozak pomice se za jedno mjesto ulijeo pri
sakom uzimanju iduceg mnozitelja, npr.:

101101
x 101
1. mnozitelj ,45,
2. mnozitelj ,5,
101101
000000
101101

11100001 umnozak ,225,

Dijeljenje
Primjenom praila binarnog oduzimanja i mnozenja moze se obaiti binarno dijeljenje
na isti nacin kao dijeljenje decimalnih brojea, npr.:

1010
/ 10
djeljenik ,10,
djelitelj ,2,
10/10=1
1/10=0
10/10=1
ostatak 0
ostatak 1
ostatak 0
101 kolicnik ,5,

2.4.2 Binarne logicke operaci]e
Vecinu algoritama nemoguce je realizirati samo kroz matematicke operacije.
Dapace, eliki broj primjena i opcenito programskih cjelina oslanja se na nenumericke
operacije, npr. usporedianje simbolickih podataka ,nazia, adresa, ili ujeta za
odlucianje. Nenumericke operacije naziaju se logicke ili Booleoe operacije. Nazi
potice od autora, Georga Boola koji je 1854. godine razio binarnu logiku ili, kako se
cesto zoe, Booleou logiku. Osobiti doprinos oe matematicke teorije ocituje se u
mogucnosti izrazaanja rlo slozenih algoritamskih konstrukcija kombiniranjem
jednostanih binarnih praila. 1o znaci mogucnost da se slozeni algoritmi rjesaaju
jednostanom prekidackom tehnikom. Zato je Booleoa logika postala temeljni
koncept racunalne tehnologije.

3 3
Osnoni logicki operatori su: NE ,NOT,, I ,AND, *, ,, ILI ,OR, +, ,, Ex-ILI ,EX-
OR, , ekskluzino ili,, NI ,NAND, i NILI ,NOR,. Logicki operatori zou se jos
logicki clanoi ili logicka rata ,eng. gate,. 1emeljne arijable Booleoih operatora su
binarne elicine 1 ili 0. U logickom smislu bit 1 predstalja stanje istinitosti ,eng. true,,
a bit 0 stanje neistinitosti ,eng. alse,. U tehnickom smislu 1 predstalja postojanje
signala ,signalnog napona,, a 0 nepostojanje signala.
N E { N O T }
Logicki operator NE ,NO1, predstalja jednostanu negaciju arijable:

NE A = B =

Ako je A = 1, odnosno "istina", onda je = 0, i obrnuto. Sl. 2- prikazuje tablicu
istine, koja sadrzi rijednosti operatora, i njego simbol koji se koristi u logickim
shemama.

A B
1 0
0 1

Sl. 2-7 Tablica istine i simboli NE (NOT) operatora
{ A N D }
Operator I ,AND, iskazuje istinitost ,1, ako su obje ulazne arijable takoder istinite
,Sl. 2-8,.

A * B
A B C
0 0 0
0 1 0
1 0 0
1 1 1

Sl. 2-8 Tablica istine i simboli I (AND) operatora
U programskoj logici I operator se koristi u kondicionalnoj strukturi:

if (A and B) then C //ako su A i B istiniti tada je i C
istinit

Moze posluziti za "maskiranje" binarnih slogoa, npr.:

00001111
I,AND, 10101010
00001010

Pri binarni slog 00001111 zoe se maska. Primjenom I operatora i maske s nekim
binarnim brojem dobit ce se njegoa replika, ali maskirana na mjestima gdje maska
&
A
C
B
B
1
A
A B
A
C
B
3 4
ima nule. Maskiranje se koristi kada je potrebno reducirati ili lokalizirati duzinu
binarnog sloga.
L { O R }
Operator ILI je ispunjen uijek kada je barem jedan ulazni operand jednak 1.

A + B
A B C
0 0 0
0 1 1
1 0 1
1 1 1

Sl. 2-9 Tablica istine i simboli ILI (OR) operatora

U programiranju ga upotrebljaamo na sljedeci nacin:

if (A or B) then C //ako su A ili B istiniti tada je i C
istinit

Primjenom ILI operanda brojei se maskiraju znamenkama 1:

11110000
ILI,OR, 10101010
11111010

N { N A N D }
Operator NI predstalja negaciju I operatora ,Sl. 2-10,. Moze se izraziti kao
kombinacija I i NL operatora te se opcenito ne smatra osnonim operatorom.

B A*
A B C
0 0 1
0 1 1
1 0 1
1 1 0

Sl. 2-10 Tablica istine i simbol NI (NAND) operatora

1
A
C
B
&
A
C
B
&
A

B
1
C
A
C
B
A
C
B
3 5
Sl. 2-11 Operator NI kao kombinacija I i NE operatora
N L { N O R }
Operator NILI predstalja negaciju ILI operatora ,Sl. 2-12,.

B A +
A B C
0 0 1
0 1 0
1 0 0
1 1 0

Sl. 2-12 Tablica istine i simbol NILI (NOR) operatora
E X - L { E X - O R }
Osnono prailo Lx-ILI operatora slijedi logiku obicnog ILI, rezultat je istinit ako je
istinit barem jedan operand, ali s tom razlikom da ne rijedi slucaj kada su oba
operanda istinita ,Sl. 2-13,. Zato se zoe "ekskluzino ili", dakle samo "ili-ili" ,ili A ili
B,, bez "i" kombinacije ,i A i B,. Kao sto je prikazano na Sl. 2-14, moze se izraziti
kombinacijom elementarnih operatora I, ILI i NL.

B A
A B C
0 0 0
0 1 1
1 0 1
1 1 0

Sl. 2-13 Tablica istine i simbol Ex-ILI (EX-OR) operatora

Sl. 2-14 Logika shema operatora Ex-ILI pomou elementarnih Booleovih operatora

1
A
C
B
#
A
C
B
1
1
&
&
1
A
B
C
A
C
B
A
C
B
3 6
1ipicnu primjenu operatora Lx-ILI nalazimo u komplementiranju binarnih brojea.
Ako binarni slog doedemo u odnos sa slogom jedinica putem Lx-ILI operatora,
rezultat ce biti njego komplement, npr.:

11111111
Lx-ILI,LX-OR, 10101010
01010101

P R M J E N A L O G C K H O P E R A C J A

U nastaku ce se pokazati kako se osnone logicke operacije koriste u realizaciji
racunarskih operacija na primjeru zbrajanja, memorije i brojanja.

Zbra;av;e
Promotrimo primjer zbrajanja daju binarnih brojea, ali pocesi od najjednostanijeg
slucaja, od zbrajanja pojedinacnih bitoa:

A 0 0 1 1
B +0 +1 +0 +1
C 0 1 1 (1)0

Ako zanemarimo prijenos u slucaju zbrajanja ,1-1,, mozemo uociti da se logika
zbrajanja poklapa s Lx-ILI operatorom. Da bismo osigurali prijenos, moramo
predidjeti da bita na izlazu logickog sklopa za zbrajanje:

A 0 0 1 1
B +0 +1 +0 +1
C 00 01 01 10

Odgoarajuca tablica istine prikazana je u 1ab. 2-6.

Tab. 2-6 Tablica istine za zbrajanje binarnih brojeva duine jednog bita s prijenosom
A + B
A B C Q
0 0 0 0
0 1 1 0
1 0 1 0
1 1 0 1

Iz 1ab. 2-6 idimo da rezultat C odgoara Ex-ILI logici, a P slijedi logiku I operatora.
Prijenos ima ocito utjecaj na rezultat samo kod zbrajanja isebitnih slogoa. 1ada
moramo ukljuciti u razmatranje "donos". Dopunjena tablica istine, koja ukljucuje i
donos prikazana je u 1ab. 2-. 1aka logicki sklop nazia se "puni sumator".

Tab. 2-7 Tablica istine za zbrajanje s prijenosom i donosom.
3 7
A + B
D A B C Q
0 0 0 0 0
0 0 1 1 0
0 1 0 1 0
0 1 1 0 1
1 0 0 1 0
1 0 1 0 1
1 1 0 0 1
1 1 1 1 1

Ima ise nacina logicke realizacije punog sumatora. Na Sl. 2-15prikazana je logicka
shema jedne interpretacije sumatora. 1emelji se na cinjenici da pra cetiri retka u
tablici istine slijede logiku Lx-ILI operatora, s obzirom na A, B i C ulaze,izlaze, dok
preostala cetiri retka odgoaraju logici NLx-ILI oparatora ,negacija Lx-ILI,.

A B D
C
Q

Sl. 2-15 Logika shema sumatora
Sumator predstalja jednu od osnonih racunarskih operacija te se radi jednostanosti
prikazuje simbolom kao na Sl. 2-16. Oaka jednobitni puni sumator moze se
kombinirati u nizoe za zbrajanje isebitnih binarnih slogoa. Ukoliko se zeli realizirati
8-bitni sumator dooljno je poezati u seriju 8 jednobitnih sumatora ,Sl. 2-1,.

Full Adder
A B
Q D
C

Sl. 2-16 Sumator

3 8
Full
Adder
A B
C
Full
Adder
A B
C
Full
Adder
A B
C
Full
Adder
A B
C
Full
Adder
A B
C
Full
Adder
A B
C
Full
Adder
A B
C
Full
Adder
A B
C
Q D

Sl. 2-17 8-bitni sumator
Prikazani sumator se nazia "ripple-carry adder" ,eng. ripple - zuboriti, carljati,
aljati,. Nazi dolazi od principa prenosenja prijenosa od sumatora do sumatora u
aloima. Prednost mu je logicka jednostanost, a mana sporost. Naime, u
elektronickom krugu saki prijenos traje radnu periodu koja se mjeri nanosekundama.
U slucaju zbrajanja slogoa od 32 ili 64 bita zbrajanje moze potrajati 100-200 ns. Kod
brzih racunala to je preeliki utrosak remena za tako jednostanu operaciju. Zato se u
praksi koriste sumatori daleko slozenije logike, koji su mnogo ucinkoitiji.

" F L P - F L O P " M E M O R J A
Racunalna se memorija temelji na konceptu poratne eze ,eng. eedback,. Poratna
eza podrazumijea princip po kojemu izlazni signal ujedno predstalja jedan od
ulaznih signala ,Sl. 2-18,.

Q

Sl. 2-18 Logiki sklop s povratnom vezom

A
B
C
C'

Sl. 2-19 Jednostavan memorijski sklop

Jednostaan memorijski logicki sklop s poratnom ezom prikazan je na Sl. 2-19.
Sklop je sacinjen od da NI operatora. Saki operator ima po jedan otoreni ulaz i
jedan izlaz. Pomocu poratne eze izlazi medusobno poezuju NI operatore. Ako
pogledamo tablicu istine ,1ab. 2-8, mozemo opaziti da izlaz C uijek odgoara
rijednosti na ulazu B, dok izlaz C' predstalja inerziju od C. Za A~B~1 rijednosti
na izlazima odrazaat ce zadnje stanje, odnosno pamtit ce se zadnje rijednosti na
izlazima za koje je rijedilo AB.

Tab. 2-8 Tablica istine za logiki sklop sa Sl.
3 9
A B C C'
0 1 1 0
1 0 0 1
1 1 pamti
0 0 nedefinirano

Problem oog jednostanog sklopa za pamcenje predstalja slucaj kada se na oba
ulaza A i B pojai rijednost 0. 1ada izlazi na sklopu sa Sl. 2-19 poprimaju rijednost
1, sto predstalja nedeinirani slucaj. Da bi se to izbjeglo, memorijski sklop mora imati
strukturu kao sto je prikazana na Sl. 2-20.

C'
C
B
A

Sl. 2-20 Flip-flop memorija

1aka se memorijski sklop nazia lip-lop memorija. Podatak koji se zeli pohraniti
zadaje se kao ulazni signal A, dok ulaz B sluzi za ukljucianje i iskljucianje memorije.
Ako je B jednak 1, izlaz C ce odrazaati podatak zadan na ulazu A. Ako je B jednak 0,
C ce pamtiti zadnju rijednost sa ulaza A.

Daljnjim kombinacijama osnonih logickih sklopoa, memorija, zbrajala i slicno,
moguce je implementirati rlo slozene matematicko-logicke operacije. S obzirom da
se logicki sklopoi temelje na binarnoj logici: ukljuceno-iskljuceno, njihoa tehnicka
realizacija sodi se na prekidacke elemente koji se danas izode pomocu poluodicke
tehnologije.

4 0
3 G R A A R A U N A L A
4 1

3 GRAA RAUNALA

zucaanjem temeljnih principa racunalne tehnologije u prethodnom poglalju,
pokazano je da su osnoni cimbenici arhitekture racunala memorija i sredisnji
procesor. Dakako, oni tek sa ostalim pratecim komponentama tore racunalo kao
unkcionalnu cjelinu. Grada modernog racunala izrazito je slozena i nije nam namjera
upustati se u detaljno izucaanje kompleksnog racunalnog sklopolja ,hardera, eng.
hardware,. Pokusat cemo dokuciti tajne onih najaznijih komponenata. Osim
memorije i procesora, potrebno je jos izdojiti ulazno,izlazne uredaje koji nam
omogucaaju unos podataka te pracenje i citanje rezultata obrade istih. Putem
posebnih ulazno izlaznih sucelja ostaruje se i komunikacija s drugim racunalima,
odnosno umrezaanje racunala. O radu pojedinih komponenata brinu upraljacke
jedinke, koje su preko sabirnice medusobno poezane. Sabirnica stoga predstalja
kicmu sakog racunala. Na Sl. 3-1 shematski je prikazana osnona grada suremenog
racunala.

Sl. 3-1 Shema grae raunala
PROCESOR
RADNA MEMORIJA
(RAM)
SABIRNICA
VANJSKA
MEMORIJA
(disk, CD)
ULAZNO/IZLAZNO
SUELJE
(zaslon, tipkovnica, mi,
pisa, mrea)

4 2

4 3
3.1 8abirnica
U racunalima se komunikacija izmedu procesora, memorije i upraljackih
jedinki ostalih komponenata ostaruje putem sabirnice ,eng. "Bus",, poezujuci ih u
unkcionalnu cjelinu.

Sabirnica je snop provodnika koji ostvaruju prijenos binarnih podataka. Svaki je provodnik
nosilac jednog bita. Sabirnica prenosi istovremeno cijeli slog (kombinaciju binarnih brojeva),
iji sadraj moe biti podatak o vrijednosti neke varijable, adresa, instrukcija i slino.

Sastoji se od tri dijela: jedna skupina proodnika sluzi za prijenos podataka, druga
adresa i treca upraljackih signala ,Sl. 3-2,. Osnona duzina sloga iznosi osam bitoa, a
nazia se bajt ili oktaa ,eng. "byte",. Da bajta naziaju se rijec. Suremena racunala
omogucaaju istoremenu razmjenu slogoa duzine 32, 64, 128 i ise bitoa.

CPU
Ureaj
1
Ureaj
2
Ureaj
3
Podaci
Adrese
Upravljaki signali

Sl. 3-2 Struktura sabirnice

Sabirnica ujedno predstalja standardno komunikacijsko i radno sucelje za razlicite
komponente. Na temelju tog koncepta danas je moguce leksibilno koniguriranje i
dogradnja racunala oisno o potrebama. Dooljno je na sabirnicu prikljuciti potrebne
komponente, npr. graicki ubrziac, ideo upraljacku jedinku i slicno, ili ih
jednostano zamijeniti modernijim i brzim. Na taj nacin isto racunalo moze posluziti
razlicitim namjenama. Pritom se mogu koristiti komponente razlicitih proizodaca cija
su sucelja uskladena posebnim normama ,npr. S100, PCI, VLSA,.

Razlicite komponente racunala zahtijeaju razlicitu brzinu prijenosa i obim podataka.
Saka sabirnica osiguraa odredeni kapacitet protoka podataka na temelju soje sirine
,broja bitoa koje moze prooditi istoremeno, i rekencije radne periode ,remena
koje protekne izmedu da razlicita signala koji prenose binarne podatke,. Posebno je
kritican kapacitet razmjene podataka izmedu sredisnjeg procesora i memorije, dok npr.
neke druge komponente ,npr. disk, zbog sojih tehnickih ogranicenja ne mogu
obraditi tako eliki obim podataka u jedinici remena. Stoga, u arhitekturi suremenih
racunala cesto mozemo uociti rjesenja kojima se zaobilaze standardne sabirnice i na
kriticnim komunikacijskim ezama osiguraaju posebno eliki kapaciteti. U racunalima
koja danas postaju se ise intuitina, temeljena na procesiranju graickih, ideo i
zucnih inormacija, posebno je znacajna sposobnost racunala da u kratkom remenu
razmjeni izanredno eliku kolicinu podataka izmedu pojedinih komponenata ,od ise

4 4
stotina milijuna do nekoliko milijardi bajtoa u sekundi, 1 milijuna bajtoa ~ 1
megabajt, MB,s, 1 milijarda bajtoa ~ 1 gigabajt, GB,.
4 5

4 6
3.2 Memori]a
Memorija je dio racunala koji sluzi za pohranu podataka. U suremenim
racunalima razlikujemo ise rsta i namjena memorijskih sustaa: glana ili radna
memorija i stalna memorija.

3.2.1 Radna memori]a
Glana ili radna memorija namijenjena je pohrani racunalnih programa i,ili
podataka koji se trenutno izode i,ili obraduju ,on Neumanno
1
koncept - ista
memorija za program i podatke,. Program podrazumijea algoritam sacinjen od niza
binarno kodiranih instrukcija koje razumije sredisnji procesor. Pohrana podataka je
organizirana u slogoima cija duzina je obicno osam bita ,8 bitoa ~ 1 oktaa ili 1
byte,. Ukoliko je za pohranu jednog podatka potrebno ise od 8 bitoa, slog se
prosiruje na ise oktaa. Duzina sloga za pohranu jednog podatka nije neogranicena, a
oisi o procesoru, programskom jeziku i operacijskom sustau. Simbolicki se podaci
pohranjuju kao -bitni ili 8-bitni slogoi ,ASCII,. Numericki podaci najcesce koriste
ise oktaa, npr. 32 bita ,dije rijeci
2
,, sto omogucaa pohranu cjelobrojnih rijednosti
od -2,14,483,64 do -2,14,483,64,to je 2
31
prethodeci s bitom predznaka,, ili
racionalnih rijednosti od -3,410
38
do -3.410
38
,bit predznaka, bit predznaka
eksponenta, 6 bitoa za eksponent i 24 za mantisu,. U slucajeima kada je potrebno
pohraniti izrazito elike brojee koristi se alokacija dostruke tocnosti ,eng. "Double-
Precision", od 64 bita, sto omogucaa pohranu rijednosti u rasponu od -1010
308
do
-1010
308
,9 bitoa za eksponent,.

Memorija je zamisljena, po uzoru na 1uringo stroj, kao rpca podijeljena na
osambitne slogoe ,spremnike,. Sakom spremniku pripada jedinstena adresa, od 0
do ise desetaka ili stotina milijuna, oisno o elicini memorije racunala. Danas
racunala zahtijeaju kapacitete od desetak do ise stotina megabajta, a superracunala i
ise gigabajta. Pored kapaciteta, azna znacajka memorije je brzina koja se izrazaa
kroz rijeme pristupa i ciklus memoriranja.

Vrijeme pristupa je vremenski interval koji protekne od trenutka izdavanja zahtjeva za
itanje do trenutka kada se traeni podatak pojavi na izlazu iz memorije.

Ciklus memoriranja je definiran najmanjim vremenskim intervalom izmeu itanja i
ponovnog upisa.

Radom memorije upralja poseban sklop ,upraljacka jedinka memorije, kontroler
memorije,, koji se brine da se saki zaprimljeni podatak upise na odredenu adresu, kao
i da se saki trazeni podatak procita s odgoarajuce adrese. S obzirom da se podacima
u takoj memoriji moze putem adrese pristupati izrano i da ih se moze obradiati u
bilo kojem redoslijedu, radna se memorija jos nazia "memorija sa slucajnim
pristupom" ili RAM ,eng. "Random Access Memory",.

1
Smatra se da je taj koncept pri razio J. P. Lckert i da je nepraedno pripisan on Neumannu.
2
16 bitoa ~ 1 rijec ili 1 "word"

4 7

Memorija je nacinjena od poluodickih integriranih krugoa - plocica ,eng. "chip" - u
slobodnom prijeodu znaci listic, npr. przenog krumpira, ili ierak,. Poluodicki
integrirani krug moze sadrzaati ise milijuna memorijskih spremnika. Izraduje se od
izreska poluodickog ,silicijskog, kristala, obicno promjera 50 mm i debljine manje od
0.2 mm, na kojemu se dobije ise tisuca memorijskih "chipoa". Nazi poluodic
dolazi od elektrickih sojstaa silicija i slicnih materijala ciji je speciicni elektricki
otpor , ~ 310
5
,cm, pri temperaturi od 2C, izmedu speciicnog otpora izolatora
,npr. staklo ~ 210
13
,cm, i odica ,npr. bakra ~ 1.10
-6
,cm,.

Sl. 3-3 Postupak izradbe poluvodikih komponenata

Postupak izradbe prikazan je na Sl. 3-3. Izrezak se pro izolira tankim oksidnim
slojem i potom preslaci tankim slojem mekane oto-osjetljie plastike ,Sl. 3-3.a,.
Porsina plastike se prekria neproidnim uzorkom. Ultraljubicastim osjetljaanjem
otrdnjaa plasticni sloj na proidnim zonama i taj se postupak nazia fotorei.tevtvi
o.tva/ ,Sl. 3-3.a,. Pomocu kiselina i otapala uklanja se plasticni sloj i eci dio
oksidnog sloja na neosijetljenim mjestima ,Sl. 3-3.b,. Potom se ostatak plasticnog
ilma skida i nanosi se noi sloj silicija i oksida ,Sl. 3-3.c,. Na isti se nacin ormiraju
noe silicijske zone ,crena,. Silicij se potom oneciscuje s razlicitim kemijskim
dodacima ,Sl. 3-3.d,, starajuci negatine i pozitine elektricki proodne zone na
neoksidiranim mjestima ,oznacene crenom i zelenom bojom,. Daljnjim se
postupkom mogu ormirati iseslojne zone ,Sl. 3-3.e,, kao npr. pri izradbi
mikroprocesora. Naparaanjem aluminijskih
3
proodnika staraju se elektricni
kontakti ,Sl. 3-3.,.

3
U noije doba koriste se bakreni proodnici koji imaju bolja elektricka sojsta, ali je proizodnja
tehnoloski slozenija.
4 8

Sl. 3-4 Princip rada poluvodike komponente

Kada pozitini upraljacki signal protece polisilicijskim ratima ,crena zona,, prilace
se negatini elektroni ulaznog signala, toreci most izmedu diju odojenih negatinih
silicijskih zona. Na taj se nacin kod djeloanja upraljackog signala premoscuje,
odnosno ukljucuje, tok radnih impulsa. Kada se prekine upraljacki signal pocinje
djeloati elektricki otpor koji prekida tok radnih impulsa, ostarujuci osnoni
prekidacki princip binarne logike ,Sl. 3-4,.

3.2.2 8talna memori]a
Stalna memorija ,eng. "ROM - Read Only Memory", je posebna rsta
memorije koja se u prailu moze samo citati i sluzi za trajnu pohranu podataka. Upis
podataka se obalja ec u postupku izradbe ili pomocu posebnih uredaja. Sluzi za
pohranu specijalnih podataka, obicno permanentnih ili rijetko promjenjiih, npr.
podaci o ugradenim komponentama, lokaciji operacijskog sustaa, kodnim tablicama i
slicno. 1aki se podaci moraju zastiti od brisanja i intererencije s ostalim korisnickim
operatinim podacima, i moraju ostati sacuani i nakon gasenja racunala. Izraduju se u
poluodickoj tehnologiji, a mogu se srstati u tri kategorije: memorije programirane
maskom ,ROM,, elektricki programirane memorije ,PROM, i reprogramabilne
memorije ,LPROM,.

Standardni ROM-oi programiraju se posebnim maskama u proizodnome postupku.
U oisnosti od primijenjene maske, koja odreduje kombinaciju prespajanja odica
bitoa, bilo u diodnoj ili tranzistorskoj tehnici. Npr. u tranzistorskoj tehnici jetkanja
uklanja se oksidni sloj na mjestima upraljacke elektrode gdje treba ostariti rijednost
1.

Llektricki programabilna memorija ,eng. "PROM - Programmable ROM", izraduje se
"prazna" bez pohranjenih podataka. Saki spremnik bitoa sadrzi premosnik ,diodu s
rastalnim osiguracem ili elektrokemijski osjetljiu upraljacku elektrodu, koji se
aktiira doodenjem strujnog impulsa u skladu s zahtjeanom binarnom
kombinacijom. Oako pohranjeni podaci ne mogu se ise mijenjati te ostaju stalno
zapisani u PROM-u.
4 9

Programabilni ROM omogucaa isekratni upis i brisanje podataka. Stoga se mogu
isekratno koristiti za razlicite namjene. Imaju rlo dugo rijeme brisanja, a obalja se
neelektricki ozracianjem ultraljubicastim ili rendgenskim zrakama. Programiranje se
izodi elektricki doodenjem isokog napona ,oko 80 V, izmedu kolektora i emitera
koji trebaju ostariti rijednost 1. 1aj napon uzrokuje trajan naboj u polukristalicnoj
silicijskoj upraljackoj elektrodi, ostarujuci trajan strujni krug.

3.2.3 Van]ska memori]a
Podaci koji se pohranjuju u radnu memoriju raspolozii su samo tijekom
sojeg operatinog ciklusa, odnosno dok noi operatini podaci ne zauzmu njihoe
lokacije. Kada se racunalo iskljuci si podaci pohranjeni u RAM nestaju. Za
permanentnu pohranu podataka koriste se razliciti oblici anjske memorije: diskoi,
diskete, CD-oi ,eng. "Compact Disk", i trake. Oni nam omogucaaju da potrebne
podatke trajno pohranimo te po potrebi ucitamo u radnu memoriju.

3. 2. 3. 1 Memor i j ski di skovi
Memorijski diskoi dijele se na trde diskoe ,eng. "hard disk", i diskete ,eng.
"loppy diskette",. 1rdi se diskoi upotrebljaaju kao stabilne racunalne komponente
elikih kapaciteta, dok se diskete koriste kao prijenosni mediji.
T V R D D 8 K
1rdi disk ,Sl. 3-5, je nezaobilazna komponenta ecine racunala. Moze
pohraniti eliku kolicinu podataka. Osim toga, osiguraa eliku brzinu pristupa
podacima te mogucnost razmjene ,citanja i pisanja, rlo elike kolicine podataka u
jedinici remena. Okrece se brzinom od oko 3600 do 200 okretaja u minuti
4
, s
brzinom pristupa od 10 - 30 ms. Pritom se ostaruje protok podataka od 5 do 80
MB,s.

Sl. 3-5 Tvrdi disk

4
Pri brzini od 200 okretaja u minuti, obodna brzina na krajnjim stazama diska, oisno o njegoom
promjeru, moze biti ise desetaka km,h.

5 0

Sl. 3-6 Shema tvrdog diska

Disk je u osnoi sacinjen od ise diskoa, odnosno okruglih ploca ,Sl. 3-6,, najcesce
promjera 5'" ili 3'". Ploce su sa sake strane presucene magnetnim slojem
zeljeznog oksida, slicno kao na magnetnoj ,npr. audio, kaseti. 1aj se magnetni sloj na
istom principu polarizira pomocu glae za citanje i pisanje, ali pohranjujuci tek dije
rste signala, od kojih je jedan nosilac rijednosti jedan, a drugi nistice. Na sakoj
strani ploce nalazi se po jedna glaa za citanje i pisanje. Glae se krecu radijalno u
odnosu na rotirajuce diskoe, saka na udaljenosti od sega nekoliko desetaka m od
porsine diska ne dodirujuci ga. Zato ih zou "pliajuce glae". lormat zapisa
organiziran je u koncentricnim krugoima - stazama. Staze su podijeljene na isjecke
,eng. sectors, i blokoe. Isjecci ,sektori, su najcesce dimenzionirani tako da sadrze 256
ili 512 bajtoa ,bytes, osmina,. lormatiranje blokoa oisi o interpretaciji zapisnickog
sustaa, a predstalja kontinuirani zapis niza bitoa, obicno duljine 512 ili 1024
bajtoa.

Sl. 3-7 Format zapisa na disku

Pristup pojedinim blokoima ostaruje se putem odgoarajucih adresa koje su
pohranjene u alokacijskim tablicama, kreiranim na disku u skladu s ormatom
glava za
itanje i pisanje
Pomini
nosa glava
disk
Isjeak
(sektor)
Staza

5 1
zapisnickog sustaa. 1o ujedno znaci da je moguce izrano pristupiti trazenim
podacima, bez obzira gdje su izicki pohranjeni na disku.

1ehnicke znacajke trdih diskoa kontinuirano se unapreduju, prensteno u pogledu
kapaciteta i brzine. Kapaciteti suremenih diskoa najcesce se krecu oko ise
gigabajta. U posebnim primjenama, gdje se obraduju elike baze podataka, ukupni
diskoni kapaciteti mjere se u terabajtima.
D 8 K E T A
Disketa je, za razliku od trdog diska, predidena kao prijenosni medij.
Nacinjena je od tanke plasticne olije kruznog oblika, presucene tankim magnetnim
slojem i zasticene papirnatom kosuljicom ,5'" , ili plasticnom kutijicom ,3'", ,. Zato
se jos nazia mekani disk ,eng. "loppy disk",. S obzirom na tehnicke znacajke,
kapacitet disketa iznosi najise 2 MB, a s brzinom od 300 okretaja u minuti ostaruje
brzinu pristupa do 300 ms. 1e su znacajke znatno skromnije u usporedbi s trdim
diskom te se disketa rijetko koristi kao operatini medij. Prensteno sluzi kao osobni
prenosii medij za pohranu ili distribuciju podataka.

a) b)

Sl. 3-8 Diskete, (a) 3.5'', (b) 5.25''
C D / D V D
U nastojanju da se objedine standardi za nosace razlicitih rsta inormacija
razijen je tz. kompaktni disk ili CD ,eng. "Compact Disk", Sl. 3-9,. CD tehnologija
temelji se na sjetlosnom principu. Jednako se primjenjuje za pohranu audio, ideo i
racunalnih podataka. Disk je izraden od polikarbonske plastike, promjera 120 mm i
debljine 1.2 mm. S jedne je strane prekrien relektirajucim materijalom, aluminijem
zasticenim akrilnim ilmom ,Sl. 3-10,. Podaci se zapisuju kreiranjem spiralnih nizoa
,Sl. 3-11, relektirajucih polja, a ocitaaju se putem laserskog snopa.

Sl. 3-9 Kompaktni disk - CD

5 2

Sl. 3-10 Presjek CD-a

Na polikarbonatu se oblikuju udubine ,ili obrnuto uzisenja, ako se promatraju sa
strane laserskog citaca,, najmanje 0.9 m dugacka i 125 nm isoka
5
, koje rezultiraju
razlicitim stupnjem releksije kada se preuku aluminijskim ilmom. Optoelektricki
senzor ocitaa promjene u releksiji koje se potom interpretiraju kao bitoi, odnosno
binarni slogoi. Releksija se interpretira kao znak 1, a izostanak releksije znaci 0.
Spiralni zapis zapocinje iz unutrasnjeg polumjera diska, sireci se prema an, tj. prema
anjskom polumjeru diska. Stoga disk moze po potrebi biti manjeg promjera od 12
cm. Spiralna je staza siroka sega 0.5 m, a razmak izmedu staza iznosi 1.6 m
6
. CD
uredaj okrece disk standardnom brzinom od 500 - 200 okretaja u minuti. Brzina se
smanjuje proporcionalno udaljenosti laserske glae od sredista rtnje ,prema anjskom
obodu diska,, osiguraajuci kontinuiranu relatinu obodnu brzinu staze u odnosu na
laserski citac. 1o ujedno znaci ujednaceno uzorkoanje podataka u jedinici remena.
Standardna jednostruka ,1x, brzina CD-a ostaruje podatkoni kapacitet od 150
KB,s.

Sl. 3-11 Spiralni trag zapisa na CD-u

5
Na strani laserske glae koja ocitaa relektirajuca polja na CD-u idljia su uzisenja ,eng. "bumps",,
no ukoliko se gleda s druge strane diska onda idimo udubine ili jamice ,eng. "pits",.
6
Ukupna duzina spiralne staze na CD-u iznosi skoro 8 km.
Natpis
Akril
Aluminij
1.2 mm
125 nm
Polikarbonat
5 3
Najcesce je u upotrebi CD s tornicki snimljenim podacima, koji se ne daju mijenjati,
te se stoga taka medij nazia CD-ROM, odnosno CD sa kojega se moze samo citati.
Na njega se moze standardno pohraniti 600 MB podataka.

Rasirena je takoder upotreba CD uredaja i medija koji omogucaaju pisanje ,CD-R
, ili
pisanje i brisanje ,CD-R\
8
, CD-a. CD-R tehnologija koristi poseban ,oksidni, premaz
staza koji mijenja boju na mjestu osjetljaanja ,progrijaanja, laserskom zrakom za
pisanje ,jaceg intenziteta od zrake za citanje,. Na mjestima promijenjene boje mijenja
se sojsto releksije ,smanjuje se odraz,. Upotreba CD-R\ tehnologije jednostana
je kao i upotreba diskete, ali omogucaa daleko ece brzine i kapacitet pohrane
podataka. Poseban sloj materijala ,kombinacija srebra, antimonija, telurijuma i
indijuma, moze mijenjati sojsta promjenom snage progrijaanja laserskim snopom.
Na praznom disku taj je sloj u kristalnom stanju potpuno proziran te propusta
sjetlosne zrake do relektirajuceg aluminijskog sloja. Snazan laserski snop za snimanje
zagrijaa ga do temperature talista ,oko 600C,. Na protaljenim mjestima materijal
postaje zamucen ,amoran,, sprecaajuci releksiju laserskog snopa ,pohranjujuci 0 na
tim mjestima,. Umjerenom snagom ,zagrijaanjem do 200C, postize se kristalizacija
zamucenih podrucja koja ponono propustaju sjetlo. Na taj se nacin disk brise, tj.
priprema za ponono upisianje.

DVD
9
,eng. "Digital Versatile Disk" - digitalni raznorsni disk, standard objedinjuje
DVD-audio i DVD-ideo speciikacije za masonu distribuciju ilmoa i muzike,
zatim DVD-ROM za distribuciju programa i multimedijalnih sadrzaja, DVD-RAM za
opcu namjenu citanja i pisanja podataka, DVD-R za jednokratnu pohranu podataka i
DVD-R\ za isekratnu pohranu podataka. Se speciikacije predidaju medij istih
dimenzija kao i CD ormat. Razlike u odnosu na CD neidljie su za korisnika, a
poglaito se odnose na nou opticku tehnologiju, obradu signala, tehnologiju izradbe
diskoa i noi zapisnicki susta UDl ,eng. "Uniersal Disk lormat",. Kao rezultat
dobien je eci kapacitet za pohranu podataka, 4. GB na sakoj strani diska ,9.4 GB
ukupno, i eca brzina pristupa podacima. DVD pohranjuje podatke isto kao i CD, u
obliku jamica udubljenih na porsini diska, samo sto je u slucaju DVD-a gustoca
zapisa oko 4.5 puta eca. Razmak izmedu tragoa staze iznosi 40 nm, sto omogucaa
pohranu zapisa dugog skoro 10 m na samo jednom sloju.

Podaci se logicki adresiraju u isjeccima ,sektorima, elicine 2KB, kojima se pristupa
putem LCC blokoa ,eng. "LCC - Lrror-Correcting Code", od 32 KB ,Sl. 3-12,.
Podaci su na disku polozeni u spiralnoj ormi kao i na CD-u. Saki isjecak prethodi
prethodno grairano zaglalje pomocu kojega se rsi identiikacija isjecka. Dok uredaj
cita unutar jednog podrucja, disk se okrece stalnom brzinom koja odgoara polumjeru
staze na kojoj se podrucje nalazi ,10.5 - 25.5 okretaja u sekundi,. Kada DVD uredaj
prelazi na citanje u drugom podrucju, mijenja se kutna brzina u skladu s noim
polumjerom, odrzaajuci protok podataka kontinuiranim ,3.49 - 3.84 m,s,.
Podatkoni kapacitet DVD-a pri jednostrukoj brzini iznosi 1250 KB,s.

CD-R,ecord, - oznaka za CD po kojem se jednokratno mogu zapisiati ,eng. "Record", podaci pomocu
CD-R ili CD-R\ uredaja.
8
CD-R,e,\,rite, - oznaka za CD po kojemu se moze isekratno pisati i brisati ,eng. "Rewrite", pomocu
CD-R ili CD-R\ uredaja.
9
DVD ormat je objaljen 1995. godine, nakon sto je uskladeno dugogodisnje nadmetanje tehnoloskih
dioa Sonya, Philipsa, 1oshibe i Matsushite oko sljedece generacije CD ormata. Sony i Philips su pri
puta objaili noi CD ormat - MultiMedia Compact Disk 1994. godine, a 1oshiba i Matsushita soj
Super Density ormat 1995. godine.
5 4

Sl. 3-12 Isjeak DVD zapisa

Zahaljujuci IBM-ooj "iseslojnoj disk tehnologiji", DVD omogucaa citanje
podataka na dije razine, bez potrebe preokretanja diska ili koristenja dije citace
glae. Gornji sloj relektirajuceg materijala je poluproziran i omogucaa ocitaanje
zapisa sa drugog sloja, odnosno druge strane diska. Da ne bi doslo do intererencije
zapisa na razlicitim slojeima, laserski snop se po potrebi okusira na odgoarajuci
sloj, citajuci istoremeno podatke samo s jedne razine.

Sl. 3-13 Princip jednostranog itanja vieslojnog DVD zapisa

snimljeni podaci utori

podaci

adresno
zaglavlje

prethodno
''ugravirani'' podaci

Reflektirajui
neprozirni sloj
Laserske zrake fokusirane za
itanje na razliitim razinama
Poluprozirni
reflektirajui sloj
utora/izboina

5 5
Doslojna pohrana podataka primijenjena na obje strane diska udostrucaa kapacitet
DVD-a na 1 GB ,Sl. 3-14,.

Sl. 3-14 Dvoslojni zapis omoguava pohranu do 17 GB podataka
Uredaji za snimanje DVD-a ,DVD-RAM, DVD-R\, DVD-R, rade na slicnom
principu kao i oni za snimanje CD-a. Pritom se koriste laseri snage od 8 do 10 m\ i
alne duzine 635 ili 650 nm. U procesu snimanja racunalo mora osigurati protok
podataka od najmanje 11.08 Mbit,s. DVD-RAM medij predida 100000
presnimaanja.

3. 2. 3. 2 Tr aka
Magnetna traka, uz busene kartice, najstariji je medij za permanentnu pohranu
elike kolicine racunalnih podataka. Nacinjena je od tanke plasticne rpce, prekriene
magnetnim slojem. Podaci se pomocu magnetne glae zapisuju sekencijalno. 1o
znaci da im se ne moze pristupati izrano kao u slucaju diskoa, jer ne postoji
mogucnost da se utrdi lokacija pojedinih podataka, osim slijednim pretrazianjem
trake. Stoga je primjena trake spora u odnosu na druge medije. Ipak, i danas je u
upotrebi jer je traka jedini prenosii medij kapaciteta od ise GB. Sluzi za pohranu
elikih baza podataka i kao podrska za periodicnu pohranu diskonih podataka radi
sigurnosti u slucaju kara koji bi mogao rezultirati trajnim gubitkom podataka.

Postoji ise rsta tracnih uredaja, no danas je najcesce u upotrebi DA1 - Data Archie
1ape standard.

Jednostrani dvoslojni zapis, 8.5 GB Dvostrani dvoslojni zapis, 17 GB
5 6

5 7
3.3 Procesor
Procesor (sredinja jedinka, eng. "CPU - Central Processor Unit") je elektroniki sklop koji
ima sposobnost obrade podataka u skladu s programskim naredbama.

Sposoban je izoditi osnone aritmeticko,logicke operacije relatino jednostanim
transormacijama binarnih podataka. Saka operacija se izodi u jednom ili ise
ciklusa. Broj ciklusa koje procesor moze izrsiti u jedinici remena izrano odreduje
njegou eikasnost. Nazia se rekencija procesora ili rijeme radne periode, koja se u
danasnjim tehnoloskim ujetima krece od 200 do 1500 Mhz, sto omogucaa
izrsaanje ise stotina milijuna naredbi u jednoj sekundi ,eng. "MIPS - Millions
Instructions Per Second",.

Suremena racunalna tehnologija temelji se na posebnoj rsti procesora koji se
naziaju mikroprocesori. Mikroprocesor objedinjuje razlicite aritmeticko,logicke i
upraljacke unkcije, koje su nekada izodili odojeni procesori. Sacinjen je od
sabirnice, spremnika, upraljacke jedinke i aritmeticko,logicke ,radne, jedinke. Na
prikazana je tipicna struktura jednog mikroprocesora.

Sl. 3-15 Struktura mikroprocesora

Izraduje se u poluodickoj tehnologiji isokog stupnja integracije. Prosjecni
mikroprocesor sadrzi ise milijuna tranzistora integriranih na porsini manjoj od
kadratnog centimetra. Veci dio gotoog procesora ,skoro 90,, Sl. 3-16, cine spojei,
keramicka zastita i hladilo.

: :: :
Sabirnica
U
p
r
a
v
l
j
a
k
a

j
e
d
i
n
i
c
a

A
r
i
t
m
e
t
i
k
o

/

l
o
g
i
k
a

j
e
d
i
n
i
c
a

S
p
r
e
m
n
i
k

n
a
r
e
d
a
b
a

Programsko
brojilo
Dekoder
naredaba
RF
R0
R1
R2
5 8

Sl. 3-16 Mikroprocesor "mips R10000"

Na sabirnicu su spojeni aluminijski proodnici preko kojih se procesor poezuje s
radnom memorijom i ostalim komponentama, primajuci ulazne ,instrukcije, adrese i
ostale podatke, i predajuci obradene inormacije.

3.3.1 8premnik
Spremnik sluzi za pohranu operanda koje aritmeticko,logicka jedinka treba
obraditi. 1u se zapisuju podaci preneseni iz glane memorije, kao i rezultat njihoe
obrade. Dakle, u radnu se memoriju pohranjuju podaci sa diska koji ce biti potrebni u
procesu obrade, dok se u procesorski spremnik pohranjuju podaci iz radne memorije
koji su trenutno u obradi. Rezultat, koji procesor zapise u spremnik, pohranjuje se u
radnu memoriju, da se oslobodi kapacitet za noi ciklus obrade, a potom i na disk, ako
je rezultat potrebno trajno spremiti. O pohrani podataka u spremniku i aktiiranju
aritmeticko,logicke jedinke brine upraljacka jedinka.

Prijenos podataka izmedu spremnika i radne memorije zahtijea izjesno rijeme
,odredeni broj ciklusa, taktoa, koje znacajno utjece na konacno rijeme ukupnog
ciklusa obrade. Moderni se procesori stoga dopunjuju posebnom rstom spremnika
,eng. "Cache Memory",, koji mogu prihatiti eci obim podataka ,32 - 256 KB,,
osiguraajuci izranu razmjenu podataka s procesorom i njegoim spremnicima.

Od suremenih se racunala ponajprije ocekuje podrska obradi graickih i izualnih
podataka ,graicko korisnicko sucelje, multimedija, priidna starnost,, koji se u
racunalu interpretiraju jeda zamjetnim izualnim elementima - tockama. Saka tocka,
kao izualni element odredena je s najmanje tri podatka ,x i y koordinate i podatak o
boji,. Za opis izualnih podataka u rezoluciji 640x480 potrebno je deinirati 30,200
tocaka, a u rezoluciji 1280x1024 cak 1,310,20 tocaka. 1o znaci da za animaciju
graickih elemenata i interakciju s geometrijskim objektima u realnom remenu
procesor mora obraditi ise stotina milijuna podataka u sekundi. Stoga se cesto
"Cache" memorija dopunjuje sa sekundarnom "Cache" memorijom, obima 512 KB -
2MB, poglaito na graickim radnim stanicama, omogucaajuci da se jedan ili ise
graickih zapisa izrano pripremi za obradu. Veza izmedu procesora i memorije jedan
je od najosjetljiijih cimbenika u podizanju procesorske ucinkoitosti. Zato moderne
racunalne arhitekture teze ostarianju sojersne integracije u pogledu procesorske i
memorijske komunikacije.

5 9
3.3.2 8premnik naredaba
U spremnik naredaba pohranjuju se programske naredbe koje nalazu
procesoru sto treba ciniti s podacima iz spremnika. O slijedu tih naredaba skrbi
programsko brojilo. Dekoder naredaba odreduje zadacu koju procesor mora izrsiti.
Postoje tri osnone skupine naredaba za: prijenos podataka, aritmeticko,logicke
operacije i upraljanje tijekom programa.

3.3.3 Aritmeticko/logicka ]edinka
Aritmeticko,logicka jedinka izrsaa osnone matematicke operacije
,pomocu kojih se nadalje izode slozene unkcije, i logicke operacije I, ILI ,eng.
"AND", "OR",. 1e se operacije, u skladu s binarnom aritmetikom, uglanom sode
na jednostane promjene bitoa unutar pojedinih spremnika ili pak njihoo pomicanje
ulijeo ili udesno ,naredbe SlIl1 ili RO1A1L,.

3.3.4 Upravl]acka ]edinka
Upraljacka jedinka koordinira radom procesora. Izrsaa naredbe za prijenos
podataka i upraljanje tijekom izodenja programa.

U skupinu naredaba za prijenos podataka spadaju naredbe kao sto su LOAD i
S1ORL. Pra sluzi za ucitaanje podataka iz radne memorije u procesorski spremnik,
a druga obrnuto, za pohranu podataka iz spremnika u radnu memoriju. U ou skupinu
spadaju i naredbe za komunikaciju s ostalim komponentama racunala. Ponekad se
kategoriziraju kao zasebna skupina ulazno,izlaznih naredaba.

Skupina upraljackih naredaba se brine za tijek izodenja programa. One
omogucaaju preskakanje programskih naredaba u nizu i preusmjeraanje izrsaanja
na razlicitim mjestima u programu. 1u spadaju naredbe kao sto su JUMP ili
BRANCl. Pritom skok na neku od naredaba moze biti bezujetan ili pak ujetan, a to
znaci da se o tijeku izodenja odlucuje na temelju zadanih ujeta ,npr. ako je A ece
od 0 skok na naredbu br. 5, ako ne nastai slijedom izodenja,.

3.3.5 Procesorske arhitekture
Kada je 1951. godine proizeden Uniac kao pro komercijalno racunalo, bio
je izgraden uglanom od akuumskih elektronskih cijei, koje su sluzile kao prekidacki
elementi. Postupno su zamjenjiane tranzistorima, a ec 1959. godine u lairchildu i
1exas Instrumentsu proizedeni su pri poluodicki integrirani krugoi. Njihoa
integracija zapocinje od R1L komponenata ,eng. "Resistor-1ranzistor Logic" -
otpornik-tranzistor logika,, a nastalja se uodenjem 11L komponenata ,eng.
"1ransistor-1ranistor Logic" - tranzistor-tranzistor logika,, zatim slijede komponente
11L MSI ,eng. "Midium-Scale Integration",, srednjeg stupanja integracije, LSI ,eng.
"Large-Scale integration",, isokog stupnja integracije, i konacno VLSI ,eng. "Very
Large-Scale Integration",, rlo isokog stupnja integracije. Integrirani krugoi izraduju
se u tehnologijama MOS ,eng. Metal-Oxyd Semiconductor" - metal-oksidni
poluodic,, PMOS ,s P kanalom,, NMOS ,s N kanalom, i danas uglanom u CMOS
,nadopunjujucoj, tehnologiji.

Od 1961 godine do 191. godine broj tranzistora u "chipu" udostrucaao se iz
godine u godinu. Intel je 191. godine predstaio pri komercijalni mikroprocesor
6 0
Intel 4004, koji je integrirao 2300 tranzistora i 45 naredbi, a ec je godinu kasnije 8-
bitni Intel 8008, s radnim taktom 0.5 Mlz, sadrzaao 3300 tranzistora.
P R V A G E N E R A C J A
Pra generacija procesora izodila je operacije slijedno. 1o znaci pro
ucitaanje pre naredbe iz spremnika, potom se ona dekodira i najzad izodi. Kada je
naredba izrsena, upraljacka jedinica pomice kazalo na sljedecu naredbu, slijedi njeno
ucitaanje, dekodiranje i tako dalje se do zarsetka programa ,Sl. 3-1,.

U uitavanje naredbe, D dekodiranje, I izvoenje

Sl. 3-17 Princip izvoenja naredbi prve generacije procesora

D R U G A G E N E R A C J A
S razojem 16-bitnih i ubrzo 32-bitnih procesora, krajem sedamdesetih i
pocetkom osamdesetih godina, jalja se paralelizacija pojedinih procesorskih zadaca,
uodenjem paralelne protocnosti ,eng. "Pipelining",. S obzirom da elektricki impulsi
putuju kroz proodnike brzinom sjetlosti, najeca brzina razmjene podataka izmedu
procesora i memorije traje nekoliko nanosekundi ,1 ns ~ 110
-9
s,, te sljedecih
nekoliko nanosekundi treba za dekodiranje, izodenje naredbe i pohranu rezultata.
Jedan od nacina ubrzaanja rada procesora je ocito minijaturizacija, kojom se smanjuju
udaljenosti izmedu modula procesora i komponenata racunala. Drugi je nacin
poecanje protocnosti procesora ,"pipelining",. Protocnost oznacaa sposobnost
procesora da obradi odredeni broj naredbi u jedinici remena, neoisno o njegooj
brzini izodenja pojedine naredbe ,Sl. 3-18,. Nazi dolazi od engleske rijeci "pipeline",
sto znaci cjeood, a oznacaa princip nizanja naredbi ,kao kroz cije,, pri cemu se na
sakoj naredbi iz cjeooda obalja neka od operacija ,ucitaanja, dekodiranja ili
izodenja,, zaisno o azi obrade u kojoj se nalazi.

Najbolji je primjer druge generacije procesor Motorola MC68000. Na njemu je
integrirano 68000 tranzistora i sa internom 32-bitnom arhitekturom ostariao je na 8
Mlz 2 MIPS-a ,eng. "Milion Instructions Per Second" - milijuna instrukcija u
sekundi,. 1aj je procesor omogucaao istoremeno izodenje, dekodiranje i ucitaanje
naredaba u slijedu ,slika ,.

Ucinkoitost druge generacije procesora pokrenula je ubrzani razoj malih racunala,
ali i razoj radnih stanica i osobnih racunala ,eng. "PC - Personal Computer",.

U D I U D U D I I
Vrijeme
naredba 1 naredba 2 naredba 3
6 1


Sl. 3-18 Princip rada druge generacije procesora
T R E C A G E N E R A C J A
1reca generacija procesora uodi primarni spremnik ,eng. "Cache Memory",
kao posebnu noinu. Primarni spremnik je integralni dio procesora, a omogucaa
pohranu eceg obima izrano dostupnih podataka. Na taj je nacin rijesen glani
problem prethodne generacije procesora - zastoji u radu prilikom ucitaanja operanda
iz radne memorije, uzrokoani zato sto se pristup operandima i naredbama izodio
intermitentno kroz istu sabirnicu. Pritom se prosiruje dubina paralelizacije
,protocnosti, i procesor istoremeno izodi jos i adresiranje, citanje i pisanje operanda
,Sl. 3-19,. U trecu generaciju procesora spada npr. Motorola 68020 ,250 000
tranzistora,, kao i pri RISC procesori ,eng. "Reduced Instruction Set Computer", koji
su dali glani zamah siroj primjeni radnih stanica.

A adresiranje, O uitavanje operanda, P pohrana

Sl. 3-19 Trea generacija procesora
U D I
U D
I
I
I
U D
U D
U D
U D
I
I
Vrijeme
naredba 1
naredba 2
naredba 3
naredba 4
naredba 5
naredba 6
A O
D U A O I P
D U I
D U
P
A O I
D U
P
A O
D U
I P
A O I
D U
P
A O I P
Vrijeme
6 2
C E T V R T A G E N E R A C J A
Daljnji razoj procesora poglaito karakterizira RISC arhitektura, isoki
stupanj integracije ,ise od milijun tranzistora, i mogucnost izodenja ise od jedne
naredbe u istom ciklusu ,skalarna arhitektura, ,. Na taj se nacin osiguraa na izlazu
zarsetak barem jedne naredbe u sakoj radnoj periodi, unatoc neizbjeznoj
meduoisnosti naredbi i njihoih operanda koji uzrokuju poremena cekanja ,Sl.
3-20,.


Sl. 3-20 etvrta generacija

P E T A G E N E R A C J A
Danasnji razoj mikroprocesora pripada nooj petoj generaciji koju odlikuje
primjena superskalarne i superprotocne arhitekture ,Sl. 3-21,. Posjeduju eci broj
paralelnih aritmeticko,logickih jedinki i elike primarne i sekundarne "cache"
spremnike za naredbe i instrukcije. Rade na rekenciji od ise stotina do ise tisuca
Mlz. U stanju su istoremeno obaiti ise naredaba u jednoj radnoj periodi. U tome
mu pomazu odgoarajuci preodioci programa ,kompajleri, i operacijski sustai, koji
programe prireduju za paralelno izodenje, osiguraajuci izanredne brzine obrade
podataka.

I P
A O
D U A O
D U
I P
A O
D U I
D U
P
A O I P
U D A
O I
O I
O
U
I P
D A
U
P
D A
U
P
D A O I
U
P
D A O
U
I P
D A O
U
I P
D A O I
U
P
D A O I P
Vrijeme
6 3


Sl. 3-21 Peta generacija

3. 3. 5. 1 CI SC i RI SC ar hi t ekt ur a
Razoj mikroprocesora potaknut je potrebom integracije racunalnih unkcija,
koje su nekada bile podijeljene izmedu specijaliziranih procesora i racunalnih modula.
Veci stupanj integracije znaci ecu ucinkoitost racunala, jer se izbjegaa nepotreban
prijenos podataka i sporazumijeanje izmedu zasebnih procesora. 1aka je nacin
razmisljanja doeo do razoja mikroprocesora, integrirajuci kompleksne unkcije
unutar jednog procesora. 1aki se procesori naziaju CISC - eng. "Complex
Instruction Set Computer", a integriraju ise od 300 naredbi. Slozene unkcije
omogucaaju jednostanije i jezgroitije programiranje, jer se s jednom naredbom
moze izrsiti ise razlicitih zadaca. 1aki procesori izrano podrzaaju ise
programske jezike. No, stupanj slozenosti CISC procesora postao je neusporedio
eci od nekadasnjih specijaliziranih procesora. Pritom alja imati na umu da se ta
slozenost moze poecaati samo do odredene granice iznad koje se gube pocetne
prednosti oe koncepcije ,Sl. 3-22,. Poecanje slozenosti odrazaa se na poecanje
troskoa izradbe procesora, ali i na smanjenje njegoe ucinkoitosti.

D A
U D A
U
U D
U D
D U
U
U
A O
D A
U
D U A O
D U
I
I
I I
I
I I
I
I
I
I
I
I
I
I
I
I
I I
I
I I
I
I
P
A O
U
D U
P
P
I I I I I
I I I I
I I I I
I I I
I I I
I
I
I I I I I
I I I
I I I
P
P
P
P
P
P
P
P
P
Vrijeme
6 4

Sl. 3-22 Teoretski odnos uinkovitosti i cijene procesora u odnosu na njegovu sloenosti
Naime, slozenost integriranih unkcija iziskuje izrsaanje, cak i jednostanih, naredbi
u ise radnih ciklusa, produzujuci rijeme obrade. S druge strane, istrazianja su
pokazala da se tijekom rada racunala cesce koriste elementarne naredbe. Iz toga se
rodio noi pogled na razoj procesora nazan RISC - eng. "Reduced Instruction Set
Computer", odnosno procesor s smanjenim brojem naredbi. Iako istrazianja na
oom podrucju zapocinju jos 195. godine u IBM-u, pojam RISC procesor uode D.
A. Patterson i D. R. Ditzel 1980. godine. 1aki procesori izrsaaju tek stotinjak
jednostanijih naredbi, ali saku obae u jednoj radnoj periodi ,ciklusu ili taktu,.
Buducu da su take naredbe najucestalije, ucinkoitost RISC procesora dolazi do
izrazaja i kod nizih radnih rekencija. Ako se jos uzme u obzir da je izradba RISC
arhitekture neusporedio jednostanija i jetinija, onda je jasno zasto je ecina
modernih procesora temeljena uprao na RISC konceptu ,Sl. 3-23,.

Sl. 3-23 Znaajke CISC i RISC procesora
Uinkovitost
Cijena
Sloenost
procesora
Frekvencija
radne periode (MHz)
Broj radnih perioda
po naredbi
5 1000 10 500 200 100 50 20 0
0,1
10,0
0,5
1,0
0,2
20,0
2,0
5,0
Superskalarni
RISC
Skalarni
CISC
Skalarni
RISC
Superskalarni
CISC
6 5
3.3.6 Kako radi procesor
Racunalo izodi program po zadaanju naredbe za njegoo izodenje. Potom
slijedi njegoo ucitaanje u radnu memoriju ,RAM,, ako ec nije u memoriji kao npr.
dio operacijskog sustaa ili nekog drugog rezidentnog programa. Pomocu upraljacke
jedinke procesor ucitaa naredbe redom, ili prema zadanom slijedu ,npr. uslijed
naredbe JUMP,. Naredbe se ucitaaju u spremnik naredaba. Upraljacka jedinka
obnalja brojac naredaba, koji sadrzi adresu sljedece naredbe za izodenje.

Procesor obalja tri osnone operacije: ucitavanje, dekodiranje i izvodenje
naredbe. Ucitaanje se rsi pomocu upraljacke jedinke koja predaje zahtje
upraljackoj jedinki radne memorije da procita naredbu na zadanoj adresi. Kada
upraljacka jedinka procesora dobije trazenu naredbu, smjesta ju u spremnik naredaba
i postalja brojac na adresu sljedece naredbe. Sa naredbom u spremniku procesor
zapocinje njeno preodenje ,dekodiranje,, analizirajuci samu naredbu i njene
operande. Nakon dekodiranja, upraljacka jedinka inicira izodenje naredbe,
aktiirajuci odgoarajuce integrirano sklopolje da obae predidenu zadacu
,ucitaanje podataka, racunanje i drugo,. Nakon izodenja ponalja se opisani ciklus,
upraljacka jedinka pozia sljedecu naredbu i tako dalje. Dakako, kod modernih
superskalarnih i superprotocnih procesora oe se operacije izrsaaju dijelom
paralelno na ise naredaba.

Prije nego sto se rad procesora pokaze na primjeru jednostanog programa, potrebno
je detaljnije razmotriti strukturu naredbe, odnosno strojnog jezika.

3. 3. 6. 1 St r oj ni j ezi k
Procesor izrsaa naredbe na temelju prepoznaanja njihoih uredenih
binarnih kombinacija. Susta kodiranja binarnih kombinacija nazia se strojni jezik.
Kodirana naredba obicno se sastoji iz da polja. Pro polje sadrzi oznaku naredbe, a
drugo adrese operanda. Radi jednostanijeg i sazetijeg interpretacije strojni se jezik
prikazuje u heksadecimalnom obliku. leksadecimalni susta se sastoji od 16
znamenaka, od 0 do l ,1ab. 3-1,.

Tab. 3-1 Heksadecimalni sustav s dekadskom i binarnom interpretacijom
Dekadski broj Binarni broj leksadecimalni broj
0 0000 0
1 0001 1
2 0010 2
3 0011 3
4 0100 4
5 0101 5
6 0110 6
0111
8 1000 8
9 1001 9
10 1010 A
11 1011 B
12 1100 C
13 1101 D
14 1110 L
15 1111 l
6 6

1ako se tek jednom znamenkom zamjenjuju cetiri bita binarnoga sustaa. Dakle,
ukoliko je struktura naredbe temeljena na 16-bitnom zapisu, pra cetiri bita otpadaju
na oznaku naredbe ,znaci najise 16 naredaba,, dok preostalih danaest bitoa mogu
deinirati adrese operanda ili neke druge podatke oisno o naredbi.

Iako je prikaz instrukcije sazetiji u heksadecimalnom obliku, za lakse razumijeanje
sakoj se instrukciji pridruzuje simbolicka oznaka. Skup simbolickih oznaka
instrukcija nazia se "assembly jezik" ili jednostano "a.evbter"
10
. U 1ab. 3-2 prikazan
je osnoni skup asemblerskih naredbi s odgoarajucim heksadecimalnim i binarnim
instrukcijskim kodoima.

Tab. 3-2 Osnovni skup asemblerskih naredbi
Naredba Opis leksadec. Operandi Binarno
LOAD Ucitaj binarni slog sa
memorijske ,RAM, adrese
X\ u spremnik R
1 RX\ 0001
LOAD (CON) Ucitaj binarni slog X\ u
spremnik R
2 RX\ 0010
S1ORL Pohrani binarni slog iz
spremnika R u memoriju na
adresi X\
3 RX\ 0011
MOVL Premjesti binarni slog iz
spremnika R u spremnik S
4 0RS 0100
ADD Zbroji binarne kombinacije
pohranjene u spremnicima S i
1 i rezultat pohrani u
spremnik R
5 RS1 0101
SUB Oduzmi binarne kombinacije
1 ,S-1, i rezultat pohrani u
spremnik R
6 RS1 0110
MUL Pomnozi binarne
kombinacije pohranjene u
spremnicima S i 1 i rezultat
pohrani u spremnik R
RS1 0111
DIV Podjeli binarne kombinacije
1 i rezultat pohrani u
spremnik R
8 RS1 1000
COM Usporedi binarne
kombinacije pohranjene u
spremnicima S i 1 i rezultat
pohrani u spremnik R
9 RS1 1001
JLQ Skoci na programsku adresu
X\ ako su binarne
kombinacije iz COM
A RX\ 1010

10
Lng. assembly, u oom kontekstu znaci konstrukcija ili kompilacija, a odnosi se na jezik za opisianje
algoritama pomocu procesorskih naredaba.
6 7
spremnika S i 1 jednake
JUMP Bezujetno skoci na
programsku adresu X\
B 0X\ 1011
S1OP (HAL1) Prekid izodenja programa C 000 1100
JG Skoci na programsku adresu
X\ ako je binarna
kombinacija iz COM
spremnika S eca od 1
D RX\ 1101
JL Skoci na programsku adresu
X\ ako je binarna
kombinacija iz COM
spremnika S manja od 1
L RX\ 1110
JNLQ Skoci na programsku adresu
X\ ako su binarne
kombinacije iz COM
spremnika S i 1 razlicite
l RX\ 1111

Uzmimo kao primjer heksadecimalni zapis naredbe 106L. Njena interpretacija je
sljedeca: heksadecimalno 1 odgoara binarnoj kombinaciji 0001, ili npr. naredbi
LOAD ,ucitaj,, sljedeca cetiri bita deiniraju adresu spremnika u koji treba ucitati
podatak ,R0,, cija memorijska adresa je pohranjena u preostalih osam bitoa ,6L
heksadecimalno ili 01101110 binarno,. Ukoliko pretpostaimo naredbu 535A, tada
pra znamenka 5 oznacaa prema uobicajenom kodnom sustau za strojne jezike,
naredbu ADD - zbroji cjelobrojne rijednosti
11
pohranjene u spremnicima R5 i RA, a
rezultat pohraniti u spremnik R3.
3. 3. 6. 2 Pr i mj er
Pretpostaimo da zelimo programirati algoritam zbrajanja da broja.
Algoritam ocito mora sadrzaati naredbe za ucitaanje pribrojnika iz memorije u
procesorske spremnike, naredbu za zbrajanje te pohranu rezultata. Odgoarajuci
algoritam zbrajanja, pohranjen u memoriju na adresama od A2 do AB, prikazan je
heksadecimalnim kodoima na Sl. 3-24.

Radna memorija
Adresa Sadrzaj spremnika

A2 10
A3 5A
A4 11
A5 5C
A6 52
A 01
A8 32
A9 C2
AA C0
AB 00
AC

Sl. 3-24 Primjer programa u heksadecimalnom kodu

11
Postoje dije naredbe zbrajanja ,obicno kodirane 5 i 6,, pra za zbrajanje cjelobrojnih, a druga za
zbrajanje decimalnih rijednosti.
6 8

S obzirom da je oblik naredbe temeljen na 16-bitnom zapisu, a saka memorijska
adresa oznacaa 8-bitni spremnik u radnoj memoriji, naredbe su pohranjene tako da
zauzimaju po dije memorijske lokacije. Zbog toga ce procesor za saku naredbu
ucitaati po dije memorijske lokacije, a procesorski brojac ce uecaati tekucu adresu
za 2.

Na Sl. 3-25 prikazan je cijeli tijek izodenja programa zbrajanja. Izodenje programa
zapocinje ucitaanjem pre naredbe 105A ,sa lokacija A2 i A3, u spremnik naredaba.
Dekoder naredaba ce ju intepretirati na sljedeci nacin:

1 - LOAD ,ucitaj,
0 - R0 ,u procesorski spremnik R0,
5A - memorijska adresa 5A ,sadrzaj memorijskog spremnika 5A,

Brojac naredaba postalja memorijsku adresu sljedece naredbe ,A4,. Slijedi ucitaanje
naredbe 115C i njeno dekodiranje. Oznaka naredbe je opet jedan sto znaci LOAD
,ucitaj,, ali sada u procesorski spremnik R1, sadrzaj lokacije 5C.

Sljedeca naredba 5201, koja pocinje na adresi A6, deinira zbrajanje. Pri broj 5
oznacaa naredbu zbrajanja ,ADD,. Sljedeci broj ,2, deinira adresu procesorskog
spremnika u koji treba pohraniti rezultat zbrajanja. Operandi 0 i 1 deiniraju adrese
spremnika ,R0, R1, u kojima su pohranjeni prethodno ucitani pribrojnici.

Nakon sto je obaljeno zbrajanje rezultat treba pohraniti u radnu memoriju. Naredba
32C2, ciji zapis pocinje na adresi A8, deinira pohranu ,3 - S1ORL, sadrzaja
procesorskog spremnika R2 na memorijsku adresu C2.

Zadnja naredba C000 znaci zarsetak programa ,C - lAL1,.

Razmotrimo sada nesto slozeniji program, npr. za izracunaanja aktorijela od broja 5,
5! ~ 12345 ~ 120. U C programskom jeziku program bi mogao izgledati oako:

a = 1;
f = 1;
while ( a <= 5 )
{
f = f * a;
a = a + 1;
}

Na kraju programa arijabla f ce sadrzaati rezultat 5!. Oako simbolicki opisan
algoritam u C jeziku potrebno je preesti u asembler. 1o se u praksi izodi pomocu
posebnog programa preodioca koji se zoe "kompajler" ,eng. "compiler",.
6 9

Radna memorija
Adresa Sadrzaj spremnika

A2 10
A3 5A
A4 11
A5 5C
A6 52
A 01
A8 32
A9 C2
AA C0
AB 00
AC
...
C2
...
5A 2
5B
5C 3
...

Sl. 3-25 Primjer izvoenja programa za zbrajanje dvaju brojeva

Spremnik
naredaba
Broja
naredaba

32C2 A8

R0
2
Dekoder
naredba
R1
3
R2
5
R3

Aritmetiko/
logika jedinica
...

Spremnik
naredaba
Broja
naredaba

105A A2

R0
2
Dekoder
naredba
R1

R2

R3

Aritmetiko/
logika jedinica
...

Spremnik
naredaba
Broja
naredaba

115C A4

R0
2
Dekoder
naredba
R1
3
R2

R3

Aritmetiko/
logika jedinica
...

Spremnik
naredaba
Broja
naredaba

5201 A6

R0
2
Dekoder
naredba
R1
3
R2
5
R3

Aritmetiko/
logika jedinica
...

7 0
Ukoliko kompajler slijedi asembler iz 1ab. 3-2 dobit cemo naredni programski kod:

Adresa
naredbe u
memoriji

Asemblerski kod Objasnjenje
0 LOAD(CON) 0 1 // a = 1
1 STORE 0 80 // na RAM adresi heksad. 80 ili
dek. 128
2 LOAD(CON) 0 1 // f = 1
3 STORE 0 81 // na RAM adresi heksad. 81 ili
dek. 129
4 LOAD(CON) 0 5 // if a > 5 jump to end
5 LOAD 1 80
6 JG 1 10
7 LOAD 0 81 // f = f * a
8 LOAD 1 80
9 MUL 2 0 1
A STORE 2 81
B LOAD 0 80 // a = a + 1
C LOAD(CON) 1 1
D ADD 2 0 1
E STORE 2 80
F JUMP 0 4 // nazad na naredbu 4
10 STOP(HALT) 0 0
0

Isti program, ali sada u heksadecimalnom i binarnom kodu ima sljedeci oblik:

Adresa u
memoriji

leksad.
kod
Binarni kod Objasnjenje
0 2 0 1 0010 0000 0000
0001
// a = 1
1 3 0 80 0011 0000 1000
0000
// na RAM adresi heksad. 80 ili
dek. 128
2 2 0 1 0010 0000 0000
0001
// f = 1
3 3 0 81 0011 0000 1000
0001
// na RAM adresi heksad. 81 ili
dek. 129
4 2 0 5 0010 0000 0000
0101
// if a > 5 jump to end
5 1 1 80 0001 0001 1000
0000

6 D 1 10 1101 0001 0001
0000

7 1 0 81 0001 0000 1000
0001
// f = f * a
8 1 1 80 0001 0001 1000
0000

9 7 2 0
1
0111 0010 0000
0001

A 3 2 81 0011 0010 1000
0001

B 1 0 80 0001 0000 1000
0000
// a = a + 1
C 2 1 1 0010 0001 0000
7 1
0001
D 5 2 0
1
0101 0010 0000
0001

E 3 2 80 0011 0010 1000
0000

F B 0 4 1011 0000 0000
0100
// nazad na naredbu 4
10 C 0 0
0
1100 0000 0000
0000
// stop

7 2

7 3
3.4 Ulazno/izlazni ureda]i
3.4.1 Tipkovnica
1ipkonica je uredaj za unos alanumerickih znakoa. Putem tipkonice se
zadaju naredbe, tekstualni i numericki podaci. Saka tipka ima soje -bitno tumacenje
propisano ASCII normom ,poglalje ,. Pritiskom na tipku ostaruje se elektro-
mehanicki kontakt koji generira u racunalu odgoarajuci binarni signal. Raspored tipki
propisan je ISO normom koja se popularno zoe Q\LR1\
12
, a odgoara rasporedu
prih sest slonih znakoa pridruzenih gornjem lijeom nizu tipaka ,Sl. 3-26,.

Lsc l1 l2 l3 l4 l5

~ 1 2 3 4 5 6
1ab Q \ L R 1 \ U
Caps
Lock
A S D l G l J

Sl. 3-26 Dio QWERTY tipkovnice

Siroka primjena graickog korisnickog sucelja znacajno je smanjila upotrebu
tipkonice, a interakciju s racunalom usmjerila na koristenje misa. Osim toga, se sira
primjena sustaa za interpretaciju goora dodatno smanjuje potrebu unosenje
podataka pomocu tipkonice.

3.4.2 Mis
Mis je ulazna jedinka cije se pomicanje po ranoj podlozi odrazaa na zaslonu
kao pomicanje graickog pokaziaca ,Sl. 3-2,. Na podnozju misa nalazi se kuglica
koja se prilikom pomicanja misa okrece, prenoseci gibanje na okretne elemente.
Pomocu ugradenih potenciometara ili optickih osjetila ocitaaju se relatina kretanja i
pretaraju u numericke rijednosti koje racunalo koristi za izracun smjera i duzine
pomaka graickog pokaziaca na zaslonu ,Sl. 3-1,. Na gornjem dijelu misa nalaze se
dije ili tri tipke koje se koriste za aktiiranje razlicitih unkcija, oisno o interpretaciji
polozaja graickog pokaziaca na zaslonu, odnosno graickom korisnickom sucelju.
Lijea tipka misa obicno se koristi za aktiiranje glanih sucelju pridruzenih unkcija, a
desna tipka sluzi za npr. otaranje pomocnih izbornika.

12
Raspored tipaka Q\LR1\ patentirala je 188. godine trtka "Remington" na sojim pisacim
strojeima. Q\LR1\ postaje sluzbenom ISO normom tek 1991. godine.
l ll l

7 4

Sl. 3-27 Mi

Sl. 3-28 Unutranjost mia

3.4.3 Zaslon
Zaslon racunala je izlazni izualni uredaj na kojem se prati rad racunalnih
programa. S obzirom na izualnu prirodu nasih mentalnih unkcija i suremenim
dosezima na podrucju izualnog racunarsta, uredaji za izualizaciju postaju se
azniji u interakciji cojek - racunalo. Najrasireniji su zasloni koji koriste tehnologiju
katodne cijei, slicnu kao i u 1V prijemnicima i tekuceg kristala.

3. 4. 3. 1 Kat odna ci j ev
Na slici prikazana je shema katodne cijei. U osnoi se satoji od
"elektronskog topa" i akuumske cijei s zaslonom ,,. Llektronski top emitira struju
elektrona iz katode smjestene na pocetku akuumske cijei. Llektroni ubrzaaju pod
djeloanjem razlike napona izmedu katode i zaslona na kraju akuumske cijei.
Primjenom elektrostatskog ili magnetskog polja elektroni se okusiraju i skrecu na
nacin kao sto se to cini sa sjetlosnim zrakama u optickim sustaim pomocu leca.
Zaslon na kraju akuumske cijei presucen je s luorescentnim osornim
materijalom. Lmitirani elektroni podrazaaju osorni materijala tako da oslobadaju
energiju u obliku idljie elektromagnetske radijacije. 1o se sojsto nazia
luorescencija.

Kuglica
Aktivni
valjii
Potporni
valji
Senzori
7 5

Sl. 3-29 Katodna cijev

Llektronska zraka osjetljaa zaslon obilazeci ga liniju po liniju, od gornjeg lijeog
kuta desno i dolje. losorni materijal na zaslonu ima sojsto da zadrzaa uzbudu i
nakon djeloanja struje elektrona u trajanju od 10 do 0 ms ,mikrosekundi,. Vrijeme
trajanja uzbude osornog materijala ujedno je minimalno rijeme izmedu da prolaza
elektrona, a da pritom slika na zaslonu ostane postojana. S obzirom da tromost
ljudskog oka dozoljaa uocaanje sjetlosnih promjena duzih od 1,40 s, nuzno je
osigurati krace rijeme osjezaanja zaslona da ne dode do treperenja slike. Na
suremenim katodnim cijeima rijeme osjezaanja se krece od 1,50 do 1,90 s.

Zaslon je podijeljen na mrezu tocaka ,eng. "pixels",, koje se u racunalu interpretiraju
kao rasterski elementi slike. Sakom elementu slike pripada odgoarajuca x,y
koordinata na zaslonu i podatak o boji. 1i se podaci pohranjuju u posebnom
spremniku graickoga sucelja ,eng. "image memory" ili "rame buer",. S obzirom na
elicinu graickog spremnika najcesce susrecemo 8-bitna i 24-bitna graicka sucelja.
1aj podatak goori kolika je duzina binarnog sloga predidena za pohranu inormacije
o boji tocke. U slucaju 8-bitne graike moguce je pohraniti 256 nijansi boja, dok s 24-
bitnim slogom na raspolaganju nam stoji 16, miliona boja.

3. 4. 3. 2 Tekui kr i st al
1ekuci kristal je tar koja ima sojsta tekucina i kristala. Osim sto egzistira u
tekucem stanju, njegoe molekule su djelomicno usmjerene. Promjenom elektricnog
polja ili temperature mijenja se molekularna usmjerenost tekuceg kristala. 1o se ocituje
u promjeni boje i proidnosti. Koristeci oo sojsto, tekuci kristal se moze
upotrijebiti slicno kao luorescentni zaslon za prikaz digitalnih inormacija.
Polarizacijom pojedinih segmenata ,tocaka, na zaslonu usmjeraaju se molekule
tekuceg kristala, ormirajuci neproidna polja, odnosno izualni ucinak koji odgoara
ocekianoj slici.

3.4.4 Pisaci
Pisaci su uredaji koji sluze za ispis tekstualnog i,ili graickog sadrzaja na papir,
plasticnu oliju ili tkaninu. Postoji cijeli spektar razlicitih tehnika koje se koriste za ispis
racunarskih podataka ,najcesce na papir,, a u skladu s primijenjenom tehnikom pisaci
su dobili nazi:

> >> >
Vodoravni
usmjerivai
Fosforni sloj
Vertikalni
usmjerivai
Katoda
Fokusni
element
7 6
O linijski
O matricni
O termicki
O sublimacijski
O tintni "InkJet"
O laserski.

Linijski pisai koriste elektromehanicku tehniku otiskianja znakoa na papir, slicno
kao na klasicnim pisacim strojeima. Znakoi se nalaze na rpci ili posebnoj pisacoj
glai. Okretanjem rpce ili pisace glae pozicionira se odredeni znak prema papiru.
Udarcem u rpcu natopljenu tintom znak ostaje otisnut na papiru. 1aki su se pisaci
odlikoali elikom brzinom ispisa, ali nisu prikladni za ispis graickog sadrzaja. Danas
su rijetko u upotrebi.

Na slicnom principu rade i matrini pisai. Pritom je pisaca glaa zamjenjena s
matricnom glaom koja sadrzi jedan ili ise uspranih nizoa od obicno deet ili 24
iglica. Koordiniranim udarima iglice, preko tintne rpce, oblikuju na papiru rasterski
,matricni, uzorak u skladu s zeljenim izgledom znaka. S obzirom da iglice mogu
ispisiati razlicite rasterske oblike, matricni su printeri pogodni i za ispis graickog
sadrzaja. Osnona je zamjerka ooj tehnologiji ispisa sporost i slaba kaliteta.

Termiki pisai nadopunjuju matricnu tehnologiju zamjenom tintne rpce za termicki
osjetlji papir. Iglice se na matricnoj glai zagrijaaju i u doticaju s termicki osjetljiim
papirom ostaljaju tamni otisak. 1ermicki pisaci su iznimno tihi te se poglaito koriste
u knjiznicama i slicnim prostorima gdje bi buka mogla ometati rad. Nedostatak oe
tehnologije ocituje se uglanom u potrebi primjene specijalnog papira i nepostojanosti
otiska, tocnije pod djeloanjem ultraioletnog zracenja otisak s remenom izblijedi ili
cijeli papir potamni.

"Ink-jet" pisai koriste tekucu tintu koja se istiskuje na papir zagrijaanjem. Spremnici
putuju na klizacu kao pisace glae. Na spremnicima tinte integrirani su termicke
sapnice. 1inta kapa iz spremnika u sapnicu koja se elektricki zagrijaa. Zagrijana
kapljica ekspandira i isak izlijece iz sapnice na papir. Spremnici sadrze u prailu cetiri
osnone boje: zutu, cyan, magentu i crnu. Kombiniranjem kapljica razlicite boje
nijansira se otisak zeljene boje. 1intni pisaci daju rlo kalitetne ispise u boji, a mogu
se koristiti i za ispis otograija.

Laserski pisai danas su najrasprostranjeniji u primjeni zbog soje kalitete i relatino
niske cijene. Princip rada naslijeden je od otokopirnih strojea. Sredisnji dio laserskog
pisaca je aljak presucen tankim slojem poluodickog materijala, najcesce selenom.
1aka poluodicka preslaka omogucaa elektrostatsku polarizaciju porsine aljka
pomocu sjetlosnog snopa. Kako je selen zaprao izolator, inducirani staticki
elektricitet zadrzaa se samo na porsini aljka. 1oner, suha boja u prahu, pohranjena
je u posebnom spremniku koji je integriran sa selenskim aljkom. S obzirom da je
aljak u osnonom stanju istog polariteta kao i toner, odbijaju se. Porsina aljka
polarizira se suprotnim nabojem pomocu laserskog snopa koji se odbija od rotirajuceg
zrcala ,Sl. 3-30,. Laserska zraka se pali i gasi sinkronizirano s zrcalom dok ono putuje
uzduz aljka, bombardirajuci porsinu aljka na mjestima gdje treba biti otisak. Valjak
se okrece prolazeci kroz toner koji se prima za porsinu aljka na mjestima suprotne
polarizacije. U slucaju pisaca u boji, oaj se postupak ponalja cetiri puta, za saku
boju ,zutu, magentu, cyan i crnu, posebno. Papir koji se ulaci iz spremnika polarizira
se suprotno od tonera na bubnju pomocu tanke zice ,korone,. Stoga kada dode u
doticaj s porsinom bubnja toner prelazi na papir. Slijedi izbijanje zaostalog naboja na
7 7
porsini bubnja, odnosno priprema za pononu polarizaciju. Papir s tonerom potom
prolazi kroz grijane aljke koji rastapaju boju i sublimiraju u papir.

Sl. 3-30 Shema laserskog pisaa
Upraljacki sklop laserskog pisaca opremljen je procesorom, RAM-om i ROM-om, i
predstalja racunalo specijalne namjene. Pisac pohranjuje sadrzaj koji treba ispisati u
RAM. Pomocu programa ,pohranjenog u ROM-u, za preodenje sadrzaja u rasterski
ormat, podaci se pretaraju u oblik pogodan za upraljanje laserom. Drugim rijecima,
sadrzaj se pretara u tocke, a saka tocka znaci jedno paljenje lasera. Oako
racunalno sklopolje pisaca nazia se RIP - "Raster Image Processor" ,procesor
rasterske slike,. Rasterski ormat se pohranjuje u RAM koji mora biti dimenzioniran za
prihat rasterske slike sukladno primijenjenoj razluciosti. Npr., za razluciost
600x600 tocaka po inchu i stranicu A4 ormata potrebno je 600 x 600 x 8.3 x 11. ~
34 959 600 bitoa, odnosno 4.165 MB za ispis u jednoj boji. Znaci, za ispis slike u
boji potrebno je osigurati najmanje 16 MB RAM-a u pisacu. Postoji mogucnost
koristenja racunalnog procesora za pretorbu podataka u rasterski ormat. 1ada se
moze koristiti racunalna memorija za pohranu obradene slike, a pisacu se prenose
linija po linija ec pripremljenih rasterskih podataka.

Ogledalo za
usmjeravanje laserske
zrake na bubanj
ista bubnja s
elementom za
izbijanje elektrikog
naboja
Laser
Bubanj koji se elektriki
polarizira pomou
laserskog snopa
Spremnik
tonera
Transportni
valjci
Grijai koji lijepe
tonirajui prah za
papir
7 8
4 O P E R A T I V N I S U S T A V
7 9

4 OPERATIVNI SUSTAV

ada uposlimo racunalo da obai neku zadacu ne opterecujemo se preise
pitanjem da li tu zadacu obalja racunalo, odnosno procesor i ostale komponente,
ili program koji se na njemu izodi. 1o pitanje nalikuje na ono da li je prije nastalo
kokos ili jaje, jer program i racunalo tore simbiozu u kojoj je racunalo beskorisno bez
programa, kao i sam program, ako se ne moze nigdje izesti. Dakle, racunalo ne moze
raditi bez uredenog niza elektricnih impulsa, koji protjecu poluodickim sklopoljem
procesora u skladu s programskim naredbama, odnosno binarnim kombinacijama koje
i nisu nista drugo nego elektricki impulsi ,1 - ukljuceno, 0 - iskljuceno,. Da bi racunalo
moglo izrsaati zadane naredbe i programe, ono mora znati interpretirati nase
zahtjee i u skladu s time upraljati radom sojih komponenata. 1u sposobnost
racunalu osiguraa poseban program ,u prailu ise njih,, koji se zoe operatini
susta i koji se aktiira odmah po ukljucianju racunala. Operatini ,radni, susta
osiguraa interakciju cojek-racunalo, pretarajuci simbolicke podatke, kojima
opisujemo nase zahtjee i probleme, u procesorske naredbe, binarni strojni jezik,
odnosno elektricne impulse i obrnuto - binarne rezultate u simbole koji se na
razumlji nacin predstaljaju na zaslonu racunala.

U pocetku su se operatini sustai razijali po uzoru na konkretan model racunala i
njegou arhitekturu. 1aka pristup izrazito je komplicirao primjenu racunala, jer su se
korisnici morali dugotrajno i skupo skoloati uijek iznoa za saki noi tehnoloski
pomak ili jednostano zbog odabira racunala drugog proizodaca. S remenom, opce
postake i pristupi u teoriji operatinih sustaa priblizaali su se jedinstenom
konceptu. S razojem operatinog sustaa UNIX postaljeni su temelji razoju
takozanih otorenih sustaa. Otorenost pritom znaci da se operatini susta moze
bez ogranicenja implementirati na razlicitim racunalima i da podrzaa opce prihacene
norme koje omogucaaju komunikaciju s drugim racunalima i operatinim sustaima.
S obzirom da je operatini susta sucelje izmedu korisnika i racunala, otoreni sustai
su ucinili primjenu racunala unierzalnom, starajuci iluziju da racunalo i racunalna
mreza tore uijek isto prepoznatljio racunalno ustrojsto, bez obzira na proizodaca
i koniguraciju opreme. Stoga je UNIX postao siroko prihacen operatini susta na
sim razinama, otarajuci rata racunalnoj komunikaciji i razoju racunalnih mreza.

U domeni osobnih racunala razoj se zbia na ponesto drugacijim osnoama, diktiran
od strane masonog trzista i glanih proizodaca procesora i programske podrske za
PC-e - Intela i Microsota. Sojom jednostanoscu, mnogostrukom unkcionalnoscu i
cijenom, osobna su racunala postupno preuzimala primjenu u sim djelatnostima gdje
se jalja potreba za obradom podataka bilo koje rste. U skladu s time PC operatini
susta morao je biti jednostaan i prilagoden opcim zadacama. Potrebe poezianja
osobnih racunala, i to ne samo medusobno ec i s drugim racunalima, ucinile su
otorenost jednako aznom znacajkom PC operatinih sustaa. Normizacija na
8 0
podrucju tehnologije osobnih racunala, usmjeraana je ponajise utjecajem najeceg
proizodaca PC programske podrske - irme Microsot, sto je rezultiralo dominacijom
Microsot \indows N1,95 operatinih sustaa. Danas je stoga racunalna primjena
poglaito sedena na da operatina sustaa: UNIX i Microsot \indows N1,95.
UNIX se primjenjuje na ecim i slozenijim racunalima, isekorisnickim i,ili
iseprocesorskim radnim stanicama ili posluziteljima, a \indowsi N1,95 najrasireniji
su operatini susta osobnih racunala. U nastaku ce biti obradene osnone unkcije i
ustrojsto operatinih sustaa, a potom je pokazano kako su te unkcije
implementirane u UNIX-u i N1-u.

8 1
4.1 8to ]e operativni sustav
Iz perspektie krajnjega korisnika, za operatini bi se susta moglo reci da je
skup naredaba putem kojih se izdaju nalozi racunalu. Medutim, osim o komunikaciji s
korisnikom, racunalo mora brinuti i o radu sojih skloposkih komponenata,
memoriji, diskoima, ulazno,izlaznim jedinicama i slicno, realizirajuci soj
unkcionalni smisao. Operatini se susta brine o pohrani podataka, oblikujuci
razumljiu zapisnicku strukturu neoisno o izickom smjestaju podataka na disku,
sinkronizira rad procesora i ulazno,izlaznih jedinki kada na racunalu istoremeno radi
ise korisnika i dakako ise programa, interpretira ulazne podatke jednako kao i
izlazne rezultate, prikazujuci ih na razumlji i slikoit nacin na zaslonu racunala,
upralja radnom memorijom ucitaajuci aktiirane programe s diska i pohranjujuci
pasine radi optimiranja radnog prostora, te obalja mnogobrojne druge zadace, cesto
neidljie za prosjecnog korisnika, ali nuzne za rad racunala. Operatini susta stara
iluziju kod korisnika da racunalo komunicira, razumije i izrsaa zadano na temelju
problemski orijentiranih pojmoa, iako ono unkcionira jedino na razini bitoa,
odnosno nula i jedinica. Zato je deinicija operatinog sustaa nuzno slozenija od
protno iskazane te bi se mogla sazeti na sljedeci nacin:

operativni je sustav skup programa koji brinu o radu raunalnih komponenata, komunikaciji
s korisnikom i izvoenju korisnikih programa.

Operatini susta osiguraa najisi stupanj automatizacije racunalnih unkcija. U isto
rijeme nudi obilje najrazlicitijih programskih mogucnosti, cineci racunalo gotoo
unierzalnim strojem, ali i prilicno slozenim sredstom. Stoga primjenu racunala ne
mozemo ograniciti na jednodimenzionalni pristup koji se sodi na nizanje
pojedinacnih naredbi. Poznaanje logike i strukture operatinog sustaa pomoci ce
nam da dokucimo nepregledne mogucnosti racunala te kreiramo i rjesaamo slozene
zadace.

8 2

8 3
4.2 8truktura i zadace operativnog sustava
Operatini se susta aktiira prilikom ukljucianja racunala pomocu programa
za pokretanje ,eng. "Boot program" ili "Bootstrap"
13
,, pohranjenog u permanentnoj
programibilnoj memoriji ,LPROM-u,. U LPROM-u pokretacki program ostaje
sacuan i kad je racunalo iskljuceno. Kod ukljucianja, programsko brojilo procesora
inicijalno postalja adresu programa za pokretanje i zapocinje s njegoim izodenjem.
Program za pokretanje sadrzi naredbe za ucitaanje operatinog sustaa s
memorijskog diska u radnu memoriju i aktiiranje.

Operatini susta u osnoi cine:

O procesor naredaba ,monitor,
O usluzni programi
O upraljacki programi:
program za rasporedianje procesa ,eng. scheduler,
program za alokaciju komponenata
program za rad s zapisnicima
programi za upraljanje racunalnim komponentama
program za upraljanje memorijom
izrsni program

Procesor naredaba je poseban dio operatinog sustaa putem kojeg racunalo
komunicira s korisnikom. 1o je program koji nadzire ulazne jedinke ,tipkonicu, misa,
..., i interpretira primljene signale, odnosno naredbe. Kada primi razumljiu naredbu,
koja u prailu znaci pokretanje nekog usluznog ili korisnickog programa, prosljeduje
nalog za njegoo izodenje programu za rasporedianje procesa.

Usluni programi jesu programi operatinog sustaa koji korisniku omogucaaju rad s
zapisnicima, racunarskim procesima, mrezom i okolnim uredajima. 1u spadaju
programi za kreiranje, kopiranje, brisanje, citanje itd.

Program za rasporeivanje procesa pokrece procese izodenja programa, prosljedujuci
ih odgoarajucim programima za upraljanje zapisnicima, memorijom i ostalim
komponentama.

Pritom, program za alokaciju komponenata brine o njihooj raspoloziosti,
osiguraajuci sakom aktinom procesu da bez ometanja koristi dodijeljeno
raspolozio rijeme ,npr. za rijeme dok disk zapisuje podatke za jedan aktini proces,
ne moze se zaposliti isti uredaj da cita ili zapisuje podatke nekog drugog aktinog
procesa,.

Program za rad s zapisnicima odi brigu o pohrani podataka na disk, njihoom
kopiranju, brisanju, citanju i slicno. Zai.vi/ ,datoteka, eng. ile, je logicki objekt
operatinog sustaa u koji se pohranjuju podaci ,inormacije,. Podaci mogu sacinjaati
program u programskom jeziku ili binarnom kodu, bazu podataka, tekst, sliku, zuk i
drugo. Podaci se izicki pohranjuju na disk u organizaciji koja odgoara tehnologiji
uredaja. lizicka organizacija podataka slijedi kriterije iskoristenja diskonog prostora.

13
Lng. "boot" znaci cizma, ali i udarac, zapaljenje i slicno. U racunalnoj terminologiji opisuje pocetak
,inicijaciju, rada racunala.
8 4
Podaci koji logicki pripadaju jednom zapisniku mogu biti izicki zapisani na ise
odojenih diskonih podrucja, jer upraljacki program diska nastoji popunjaati
eentualne praznine nastale poremenim brisanjem podataka. 1aka oblik zapisa
podataka nepregledan je i nerazumlji. Operatini susta stoga brine o interpretaciji
podataka u obliku ai.vic/og .v.tara ,eng. ile system, koji dozoljaa logicnu
organizaciju podataka.

Program za upravljanje memorijom preuzima podatke s diska i pohranjuje na
raspolozie lokacije u radnoj memoriji. Ukoliko je za neki program potrebno dodijeliti
ise memorijskih lokacija nego sto je raspolozio, upraljacki program memorije
otara na disku tz. "irtualnu" memoriju prosirujuci tako kapacitet RAM-a. Oisno o
koniguraciji racunala i operatinog sustaa, ukupni adresni prostor moze se protezati
na ise GB. Dijeli se na manje memorijske cjeline - stranice, npr. elicine 4 KB.
Program za upraljanje memorijom preslikaa irtualne adrese u RAM adrese ,Sl. 4-1,.

Virtualni adresni
prostor

RAM

...

Program za
upravljanje
memorijom

Disk

Sl. 4-1 Upravljanje memorijom

Ukoliko u RAM-u nema ise raspoloziih memorijskih stranica, poseban algoritam
ocjenjuje koje su stranice RAM-a trenutno pasine te ih premjesta ,eng. "Swap", na
disk. 1ada se rad racunala ponesto usporaa, jer je potrebno podatke ucitaati u
procesorske spremnike putem niza dodatnih operacija pisanja i citanja na relaciji disk -
RAM - procesor. Ipak, na taj se nacin osiguraa rad s rlo obimnim programima,
unatoc ogranicenjima u pogledu memorijskih kapaciteta.

Programske naredbe i podatke pohranjene u radnoj memoriji preuzima na obradu
procesor u skladu s izvrnim programom operatinog sustaa. 1aj se dio operatinog
sustaa brine za raspodjelu procesorskog remena ,eng. "1ime Sharing",. S obzirom
da se na racunalu u prailu obraduje istoremeno ise procesa, od jednog ili ise
korisnika, potrebno je sakom omoguciti podjednak pristup procesorskim
Virtualna radna
memorija
8 5
kapacitetima, odnosno mogucnost da se priidno paralelno obraduju. Stoga izrsni
program u kratkim remenskim interalima prekida rad procesora ,eng. interrupt,,
izmjenjujuci izrsaanje naredaba cas jednog cas drugog procesa. Kada procesor primi
od izrsnog programa operatinog sustaa signal za prekid procesa kojeg trenutno
izrsaa, obait ce radnu periodu do kraja, znaci do ucitaanja sljedece naredbe.
Potom ce izrsni program pohraniti sadrzaj sih spremnika u radnu memoriju i
nastaiti izodenje narednog procesa na mjestu prekida, ucitaajuci iz radne memorije
zadnje stanje njegoih spremnika prije nego sto je prekinut. Zapocinje noo
odbrojaanje remena te ponono prekid i tako dalje. Dio izrsnog programa koji
prekida rad procesora, pohranjuje i ucitaa procese na mjestu prekida zoe se
re/iaac/a roceavra ,eng. interrupt routine, Sl. 4-2,.

Izvoenje tekue
naredbe
Odbrojavanje
vremena:
t = t + t
Prekid
Pohrana sadraja
spremnika u RAM
Uitavanje sadraja
spremnika naredne
operacije iz RAM-a
t < t
TS
DA
NE

Sl. 4-2 Postupak dijeljenja procesorskog vremena ("Time Sharing")

Vrijeme prekida se obicno deinira u rasponu od 10 do 100 ms. Ukoliko se na
racunalu "istoremeno" obalja elik broj procesa, cekanje u redu za obradu na
procesoru moze prouzrociti znacajno usporaanje izrsenja programa. 1o posebno
dolazi do izrazaja u interaktinom radu, maniestirajuci se kao usporeni odzi
racunala. 1aj je problem imanentan elikim posluziocima. Medutim, suremena se
racunala rijetko suceljaaju s brojnoscu istoremenih procesa kao ozbiljnim
problemom. Zbog snizaanja cijena racunalne opreme i stalnog unapredianja
procesorske moci, primjena se racunala ponajise temelji na distribuiranim
procesorskim kapacitetima, odnosno osobnim racunalima i radnim stanicama,
posluzujuci u prailu samo po jednoga korisnika.
8 6

8 7
4.3 M8 Winows operativni sustavi
Osobna racunala ,PC, najrasireniji su racunarski koncept u opcoj primjeni. Kao
sto nazi goori, osobna su racunala namijenjena osobnom koristenju, a to je bar u
pocetku znacilo proizodnju jednostanih racunala skromnijih mogucnosti, podrzanih
programima za razoj i koristenje jednostanijih usluznih programa, npr. za obradu
teksta, manjih baza podataka, jednostanije proracune, crtanje i drugo.

Pro racunalo s znacajkama danasnjih PC-a mozemo prepoznati u racunalu PC-Alto,
nastalom u laboratorijima Xeroxa 193. godine. 1ek nakon sto upraa Xeroxa
raspusta razojni projekt PC-a, nerazumijuci dalekoseznost izije sojih znanstenika,
slijedi razoj ec legendarnog Applea. Nacinili su ga 196. godine bisi Xeroxoi
strucnjaci Stee Jobs i Stee \ozniak, pokrenusi nezaustaljii kotac razoja ''PC
racunarsta''. Ubrzo IBM uida ozbiljnost noog racunalnog koncepta i ormira soju
razojnu skupinu koja 1981. godine objaljuje pri IBM PC, crsto zacrtasi praac
daljnjeg razoja PC racunalsta.

S obzirom da su se eliki i skupi posluzioci koristili za slozene i komercijalne zadace, a
pristup je bio ogranicen raspoloziim brojem terminala, mogucnost posjedoanja
malog osobnog racunala, koje je moglo u elikoj mjeri zamijeniti i cak dopuniti elika,
pokazala se iznimno aznom. Stalno unapredianje i snizaanje cijena osobnih
racunala otaralo je noa podrucja primjene, prensteno zamjenjujuci postojece
posluzioce i preuzimajuci na sebe potpuno noe posloe ,npr. pisaceg stroja, crtace
daske, adresara, ...,. Stara se nesagledio racunalno trziste u stalnoj ekspanziji. Ono
postaje izoriste ogromnih zarada, koje pak daju poticaj se brzem razoju racunarsta
i posredno sih ljudskih djelatnosti gdje se racunala mogu primijeniti. Racunarsto
prestaje biti priilegija bogatih instituta i kompanija te postaje imperati sadasnjosti.

S obzirom da se osobna racunala poglaito usmjeraaju prema korisnicima koji ne
moraju biti isoko obrazoani na podrucju racunarsta, jednostanost primjene jedan
je od najaznijih aspekata masone primjene PC-a. Stoga se razoju operatinog
sustaa i njegoog sucelja poseciala posebna paznja, daleko eca nego u slucaju
radnih stanica ili elikih posluzitelja namijenjenih strucnim korisnicima. U tome je
smislu posebnu ulogu odigrala trtka Microsot, pro s razojem operatinog sustaa
DOS ,eng. "Disk Operating System",, zatim razojem prog graickog korisnickog
sucelja MS \indows 1-3.11, 1985. godine, i potom operatinog sustaa \indows N1
,2000 i 95,98
14
. Danas \indows operatini sustai sa sojim intuitinim suceljem i
brojnim usluznim programima predstaljaju glane alate masone racunalne primjene.
U nastaku ce biti objasnjena koncepcija N1 operatinog sustaa koji predstalja
osnou ostalih MS \indows inacica koje su ga slijedile.

14
\indowsi 95 I 98 predstaljaju osobnu ,kucnu, erziju operatinog sustaa namjenjenu jednostanijim
zadacama, dok su \indowsi N1 I 2000 razijeni za proesionalnu primjenu.
8 8
4.3.1 Koncept i organizaci]a NT-a
\indows N1 operatini susta je prije sega isezadacni i iseprocesorski
susta. Razlikujemo dije izedbe N1-a: ''Serer'' i '\orkstation'.

NT Server je namijenjen posluzianju lokalnih mreza ,eng. "NOS - Network Operating
System", na principima korisnik,posluzilac ,eng. client,serer, pristupa. Omogucaa
pristup eceg broja korisnika kroz mrezu, kao i iseprocesorsko simetricno
posluzianje do 32 procesora.

NT Workstation je poglaito prilagoden radu s korisnickim programima, s mogucnoscu
koristenja mreznih i zapisnickih usluga N1 Serera.

Osnone komponente N1-a su:

O N1 kernel ,jezgra,,
O "lAL" ,eng. "lardware Abstraction Layer", u opisnom prijeodu - izdojena
skloposka razina,,
O Izrsne komponente
O Operatini podsusta ,\in32.exe,.

N1 jezgra cini osnoni dio operatinog sustaa koji putem posebne skloposke razine
,lAL, koordinira radom programa i racunalnih komponenata.

Rad s korisnikom osiguraa operatini podsusta. On upralja usluznim programima i
korisnickim suceljem.

Arhitektura N1 operatinog sustaa prikazana je na Sl. 4-3.

N1 podrzaa da tipa zapisnickih sustaa: lA1 i N1lS. lA1 ,eng. "lile Allocation
1able", je zapisnicki susta kompatibilan DOS-u i ranijim \indows operatinim
sustaima. Dozoljaa imenoanje zapisnika s najise osam znakoa i prikladan je za
manje baze podataka ,do 200 MB,. N1 zapisnicki susta ,eng. "N1lS - N1 lile
System", podrzaa N1 sigurnosni susta, a to znaci restriktini pristup podacima
kaka nalazimo kod isekorisnickih sustaa ,UNIX,. Omogucaa rad s bazama
podataka ecim od milijardu GB.

4. 3. 1. 1 FAT
lA1 je zapisnicki susta koji koristi alokacijsku tablicu za pohranu i pronalazenje
zapisnika. 1ablica je sacinjena od popisa zapisnika. Sakom zapisniku pridruzen je
popis blokoa ili njihoih skupina ,eng. "clusters", koje zauzima na disku racunala.
Osnona elicina bloka je 512 bajtoa. lA1 moze registrirati najise 65535 blokoa u
slogu od 16 bita. Stoga, uz elicinu bloka od 512 bajtoa, lA1 moze alocirati tek 33
MB diskonog prostora. Stoga se eci disk mora logicki podijeliti na particije koje ne
prelaze 33 MB ili pak primijeniti ece blokoe. \indows N1 automatski prilagodaa
elicinu bloka prilikom ormatiranja diska, razmjerno njegooj elicini, odnosno
elicini logicke particije. Na Sl. 4-4 prikazana je organizacija diskonog prostora s lA1
zapisnickim sustaom.

8 9

Sl. 4-3 Struktura NT operativnog sustava

Blok s BIOS parametrima
FAT
Kopija FAT-a

Podaci
.
.
.

Sl. 4-4 Organizacija diska s FAT zapisnikim sustavom
RAUNALNE KOMPONENTE
HAL
(virtualno raunalo)
JEZGRA
IZVRNE KOMPONENTE
Upravljanje
objektima
Nadziranje
sigurnosnog
pristupa
Upravljanje
procesima
Upravljanje
virtualnom
memorijom
Lokalni
proceduralni
pozivi
Upravljanje
ulazno /
izlaznim
procesima
Prijavni
program
Sigurnosni
sustav
Dos/Win16
podsustav
OS/2
podsustav
POSIX
podsustav
Win32
podsustav
OPERATIVNI PODSUSTAV
9 0

Osim imena zapisnika, u tablici se pohranjuju podaci o njihooj elicini, atributima,
datumu zadnje promjene i pocetnoj alokacijskoj jedinici ,eng. "starting allocation
unit",. Pocetna alokacijska jedinica je glani pokaziac zapisnika u tablici. S obzirom
da cesto nije moguce pohraniti zapisnik u kontinuiranom nizu blokoa, zbog
nejednolike popunjenosti diska, operatini susta mora kreirati ise pokaziaca koji
oznacaaju skupine zauzetih blokoa, a naziaju se lanci. Na Sl. 4-5 prikazan je
primjer alokacijske tablice, npr. zapisnik Podaci-1.dat ima kao pocetnu alokacijsku
jedinicu naeden blok 0002. Za blok 0002 deiniran je pokaziac na blok 0009, a za
njega pokaziac na heksadecimalno llll, sto oznacaa kraj alokacijskog lanca. Dakle,
zapisnik Podaci-1.dat pohranjen je na diskonim blokoima 0002 i 0009. Na isti nacin
deiniran je alokacijski lanac za zapisnik Podaci-2.dat 0001-0003-0004-000, i zapisnik
Podaci-3.dat 0008-0005-0006.

Lista

FAT

Podaci-1.dat 0002 0003
... 0007
0006
FFFF
FFFF
0005
FFFF
...

Sl. 4-5 Primjer alokacijske tablice

Iako je lA1 pocetno zamisljen da prihaca nazie zapisnika do 8 znakoa, plus jedno
mjesto za tocku i tri za ekstenziju, \indows N1 i 95 operatini sustai omogucaaju
koristenje nazia do 155 znakoa.

Glana prednost lA1-a je njegoa jednostanost i kompatibilnost s DOS i \indows
1-3.xx operatinim sustaima.

4. 3. 1. 2 NTFS
U N1lS-u podaci o zapisniku pohranjuju se sa njegoim sadrzajem i zajedno
predstaljaju zapisnicki objekt. Osim uobicajenih podataka ,elicini, datumu
promjene, ...,, N1lS predida atribute koji deiniraju dozole pristupa sakom
zapisniku. 1o znaci da je moguce kreirati sigurnosni isekorisnicki susta na
zapisnickoj razini. N1lS omogucaa pohranu zapisnickih nazia do duzine od 255
znakoa.

Smjestaj zapisnika na disku pohranjen je u tablici koja se zoe Ml1 - eng. "Master lile
1able". Deskriptor tablice i njezina kopija kreiraju se u okiru "boot" podrucja na
disku. Ml1 se odlikuje redundantnoscu podataka koji omogucaaju automatsko
9 1
obnaljanje ostecenih zapisa. Osim toga, kopija "boot" podrucja s Ml1-om
pohranjuje se na sredini logicke diskone jedinice. 1ako se osiguraa pouzdanost rada
i u slucaju ostecianja "boot" podrucja. Kao sto je idljio sa slike , iza replike
deskriptora zapisnicke tablice slijedi "Log lile" - zapis koji sluzi za popraljanje
ostecenih zapisnika. U nastaku Ml1 opisuje zapisnike i imenike. Ako je zapisnik ili
imenik dooljno malen ,manje od 1500 bajta,, cijeli njego sadrzaj bit ce pohranjen u
tablicu. Na taj nacin pristup malim zapisnicima postaje izanredno brz jer se u jednom
citanju prikupe si podaci trazenog zapisnika. U lA1 zapisnickom sustau alokacijski
lanci se identiiciraju kroz zasebne operacije citanja. U N1lS-u si podaci koje sadrzi
zapisnik ili imenik ,podaci, ime, sigurnosni deskriptor i drugo, naziaju se atributi.
Kada su si atributi jednog zapisnika pohranjeni u tablici naziaju se rezidentni
atributi. U slucaju elikih zapisnika atributi se pohranjuju u nastacima ,eng.
''extentima'', tablice i naziaju se nerezidentni atributi ,Sl. 4-6,.

N1lS koristi posebne skriene zapisnike u kojima cua podatke o zapisnickom
sustai i glanu tablicu ,>Mt, >MtMirr, >Loglile, >Volume, >BadClus, >AttrDe,
itd.,.

MFT deskriptor

kopija MFT deskriptora

"Log File"

.
.
.

mali zapisnici

nastavci tablice
veliki zapisnici

mali imenici

.
.
.

Sl. 4-6 Glavna zapisnika tablica NTFS-a

9 2
4.3.2 NT ]ezgra
Jezgra NT operativnog sustava upravlja raunarskim zadaama.

Unutar odredenog procesa naredbe se nizu u kratke logicke nizoe ,eng. "1hreads",.
Saki proces moze biti sacinjen od ise nizoa. Sakom nizu odgoara odredeni
prioritet. Veci prioritet znaci prednost kod izodenja. Ako racunalo ima ise procesora
N1 jezgra se brine o distribuciji nizoa naredaba, opterecujuci procesore podjednako i
osiguraajuci najecu mogucu paralelizaciju zadaca ,eng. "SMP - Symetric Multy
Processing", simetricno iseprocesorsko procesiranje,.

N1 jezgra upralja djema klasama objekata: dispecerskim i upraljackim objektima.
Dispecerski objekti sluze za sinkronizaciju i odasiljanje nizoa naredbi. Upraljacki
objekti upraljaju unkcijama N1 jezgre.

4.3.3 HAL
HAL je virtualno raunalo koje predstavlja suelje izmeu NT jezgre i sklopovlja.

Na taj nacin N1 jezgra putem standardnih programskih pozia ,eng. "API -
Application Programming Interace", korisnicko programsko sucelje,, neoisno o
koniguraciji racunala i rsti komponenata, izdaje zadace lAL-u, koji pak putem
upraljackih programa ,DLL, upralja radom racunala ,Sl. 4-,.

Sl. 4-7 Princip virtualnog raunala

Izvrne komponente

Upravljanje
ulazno/izlaznim
sustavom
NT JEZGRA
A
HAL
Procesor
Upravljaki
program
A A
RAM Disk
Grafiki
ubrziva
9 3
API - korisnicko programsko sucelje predstalja skup programskih pozia, odnosno
standardnih unkcija, pomocu kojih se \indows programi sporazumijeaju.
Upraljacki programi napisani su da upraljaju odredenom rstom i tipom racunalnih
komponenata. Zadace dobiaju od lAL-a putem API pozia i preode ih u speciicne
upraljacke naredbe. Stoga operatini susta ne mora znati nista o posebnostima
pojedinih komponenata. Prilikom promjene neke od racunalnih komponenata
dooljno je instalirati odgoarajuci upraljacki program, odnosno pridruziti ga ostalim
upraljackim programima operatinog sustaa. U posebnim \indows spremnicima
,registrima, pohranjuje se, prilikom instalacije ili na temelju automatske detekcije,
koniguracija racunala. Kod pokretanja operatinog sustaa lAL ucitaa aktualne
podatke iz spremnika i aktiira odgoarajuce upraljacke programe.

4.3.4 zvrsne komponente
NT izvrni sustav upravlja procesima i memorijom.

Osiguraa izodenje sakog procesa unutar odgoarajuceg memorijskog prostora, bez
medusobnog ometanja. Ukljucuje izrsne komponente za sljedece zadace:

O upraljanje objektima
O nadziranje sigurnosnog pristupa
O upraljanje procesima
O upraljanje irtualnom memorijom
O lokalni proceduralni pozii
O upraljanje ulazno,izlaznim procesima.

4. 3. 4. 1 Upr avl j anj e obj ekt i ma
N1 operatini susta interpretira racunarske pojmoe ,imenik , zapisnik,
proces, niz naredaba, zadaca, dogadaj i drugo, kao objekte. Objekt opisuje njihoo
stanje, parametre i pridruzene metode ,procedure,. Metode deiniraju sljedece procese
,programe, naredbe,:

O kreiranje objekata
O zastita objekata
O nadzor koristenja.

Npr. zapisnicki objekt obuhaca podatke o imenu zapisnika, njegoom statusu
,raspoloziost, elicina, rijeme nastanka itd., i metode koje podrazumijeaju operacije
kao sto su kreiranje zapisnika, otaranje, brisanje i slicno.

4. 3. 4. 2 Nadz i r anj e si gur nosnog pr i st upa
Pristup objektima deiniran je N1 sigurnosnim sustaom ,eng. "SRM - Security
Reerence Monitor",. Sigurnosni susta ogranicaa pristup racunalu samo
autoriziranim korisnicima, kojima je administrator deinirao korisnicko ime, pripadnu
skupinu, korisnicka praa i lozinku ,eng. password,. Saki objekt posjeduje sigurnosni
deskriptor ACL ,eng. "Access Control List", pristupna kontrolna lista,. Pomocu
pristupnih kontrolnih ulaza ACL ,eng. "Access Control Lntry", speciicira se
sigurnosni identiikator SID za korisnika ili skupinu, i njima pripadajuce dozole ili
: :: :
9 4
zabrane. Kada se korisnik prijai na racunalo pridruzuje mu se sigurnosni zeton SA1
,eng. "Security Access 1oken",. Prilikom pristupa objektu ,npr. otaranje zapisnika,
N1 sigurnosni susta usporeduje identiikatore deinirane u SA1-u i ACL-u te
zakljucuje da li je zahtijeani pristup dozoljen ,Sl. 4-8,.

Sl. 4-8 NT sigurnosni koncept
4. 3. 4. 3 Upr avl j anj e pr ocesi ma
Osnona zadaca komponente za upraljanje procesima je kreiranje i brisanje
objekata koji su nosioci procesa. Objekti procesa deiniraju odgoarajuci irtualni
adresni prostor, potrebne racunalne komponente i nizoe naredbi ,eng. "threads",.

4. 3. 4. 4 Upr avl j anj e vi r t ual nom memor i j om
Komponenta za upraljanje irtualnom memorijom sluzi za organizaciju
koristenja memorije i omogucaa operatinom sustau alociranje eceg radnog
memorijskog prostora nego sto je starno raspolozi u RAM-u. Virtualni adresni
prostor seze do 4GB. Prih 2 GB je rezerirano za korisnicke programe, a preostalih 2
GB za operatini susta. Memorijske stranice su dimenzionirane po 4KB.

4. 3. 4. 5 Lokal ni pr ocedur al ni pozi vi
Podsusta okruzenja posluzuje korisnicke programe, komunicirajuci s njima
putem lokalnih proceduralnih pozia ,eng. "LPC - Local Procedure Calls",. Poseban
dio izrsnog podsustaa brine se o interpretaciji pozia i njihoo prenosenje do razine
N1 jezgre.

4. 3. 4. 6 Upr avl j anj e ul az no/ i zl az ni m pr ocesi ma
Ulazno,izlaznim procesima upralja se putem upraljackih programa
podijeljenih na ise unkcionalnih slojea:

O Programi za upraljanje prosirenim procesorskim spremnicima ,Cache Manager,
O Zapisnicki susta ,lile System,
Sigurnosni identifikator: Oskar (s1- 5)
(Security ID)

Skupni identifikator: PPP
(Group IDs) users
Admins
Sigurnosni eton korisnika (SAT)
Zapisniki objekt
Ime: D:\podaci.txt

Sigurnosni deskriptor (ACL)
Allow Many

J.3 Read
Allow Oskar
J.2 Read, Write
Allow Mimi

J.J Lxecute
ACE ACE ACE
9 5
O Mrezni upraljacki programi ,Network Driers,
O Upraljacki programi racunalnih uredaja ,Deice Driers,

Zadaca je oe izrsne komponente koordinacija razmjene ulazno,izlaznih unkcija s
odgoarajucim upraljackim programima racunalnih uredaja.

4.3.5 Podsustav okruzen]a
U N1 operatinom sustau komunikacija s korisnikom odija se preko 32-bitnog
podsustaa okruzenja, odnosno \in32 podsustaa.

Win32 preuzima ulazne informacije od mia i tipkovnice i brine se za prikaz izlaznih i
interaktivnih informacija na zaslonu raunala.

Koristi nesinkronizirani model upraljanja ulaznim porukama. Se poruke koje se
preuzimaju od ulaznih uredaja, pohranjuju se u ''siroi'' ulazni niz. Potom se prenose u
nizoe odgoarajucih primjena. Na taj nacin se razdaja utjecaj ulaznih podataka pri
izodenju razlicitih programa ,Sl. 4-9,. Npr., sinkronizirani \in16 model koristi jedan
niz za se primjene, sto uzrokuje blokadu sih programa ukoliko dode do blokade
samo jednog od programa.

Sl. 4-9 Podsustav okruenja
\indows N1 operatini susta takoder podrzaa rad s programima razijenim za
prethodne erzije operatinih sustaa: MS-DOS, \indows 3.x,\in16, ali i druge
operatine sustae: OS,2 i POSIX kompatibilne. Podsustai MS-DOS, \indows
3.x,\in16, OS,2 i POSIX implementirani su kao klijenti \in32 podsustaa,
primjenjujuci \in32 korisnicko programsko sucelje ,API,.

Tipkovnica Mi

...
Ulazni red
Win16
ulazni red
Win32
ulazni redovi
Win16
program F
(blokiran)
Win32
program C
Win16
program D
Win32
program A
Win16
program E
(blokiran)
Win32
program B
9 6

MS-DOS programi se izode u okiru irtualnog DOS stroja ,eng. "VDM - Virtual
DOS Machine",. VDM je \in32 program koji oponasa irtualno x86
15
racunalo s MS-
DOS operatinim sustaom, odnosno interpretira skup naredaba x86 porodice
Inteloih procesora.

\indows 3.x,\in16 programi su 16-bitnog karaktera, a izode se kroz MS-DOS
primjenjujuci \indows 3.x graicko korisnicko sucelje. \in32 koristi poseban \in16
VDM podsusta za oponasanje \indows 3.x jezgre, programskog ,API, i graickog
,GDI, sucelja te MS-DOS-a.

4.3.6 Pokretan]e NT-a
Kada ukljucimo PC racunalo pro ce se obaiti automatska dijagnostika
komponenata i ako je se isprano aktiirat ce se BIOS ,eng. "Basic Input,Output
Serices",. BIOS je skup programa pohranjenih u PC ROM, a sluze za pokretanje
operatinog sustaa: inicijaliziraju procesorske spremnike i memoriju te projeraaju
disk,oe, sa kojega ce zapoceti proces ucitaanja operatinog sustaa ,Sl. 4-10,.

Pripremna faza Programi i zapisnici

1.1
Provjera osnovnih
raunalnih komponenata

1.2
Uitavanje i izvoenje
MBR-a

BIOS

1.3 Uitavanje "boot" sektora

1.4 Uitavanje NTLDR-a

Faza uitavanja

2.1
Prebacivanje procesora na
32-bitni radni protokol

NTLDR

2.2
Aktiviranje zapisnikog
sustava

NTLDR

2.3 Izbor operativnog sustava

NTLDR, BOOT.INI

2.4
Uitavanje operativnog
sustava

NTLDR, NTDETECT.COM

2.5
Identifikacija raunalne
konfiguracije

NTDETECT.COM

3.1 Uitavanje NT jezgre

NTOSKRNL.EXE

3.2 Inicijalizacija jezgre

NTOSKRNL.EXE

3.3
Uitavanje uslunih
programa
SMSS.EXE,
AUTOCHK.EXE

3.4
Pokretanje Win32
podsustava
WINLOGON.EXE,
LSASS.EXE, SCREG.EXE

Sl. 4-10 Proces pokretanja NT operativnog sustava

15
Osobna racunala temeljena na Intel porodici procesora 286, 386 i 486 oznacaaju se zajednicki kao x86
racunala.
9 7

Slijedi ucitaanje i izodenje "Master Boot Recorda" ,glanog zapisa za ucitaanje
programa,. MBR je zapisan na tz. "boot" podrucje ,sektor, odjeljak, trdog diska i
ima zadacu "nauciti" racunalo kako da ucita ostale programe. MBR identiicira ostatak
programa za ucitaanje operatinog sustaa. Potom se sa "boot" podrucja pokrece
NTLDR program za ucitaanje operatinog sustaa.

Nakon oe pripremne aze zapocinje proces ucitaanja. Program NTLDR ce se pro
pobrinuti da mikroprocesor prebaci sa 16-bitnog na 32-bitni radni protokol. Zatim ce
ucitati pojednostaljeni upraljacki program za rad s zapisnickim sustaom ,lA1 ili
N1lS, da bi se mogao snalaziti na disku. Sada ce moci procitati zapisnik BOOT.INI u
kojem se, uz ostalo, nudi mogucnost zadaanja erzije operatinog sustaa. Na
zaslonu ce se pojaiti npr.:

Windows NT Workstation Version 4.0
Windows NT Workstation Version 4.0 (VGA)
Windows NT Workstation Version 3.51
Windows NT Workstation Version 3.51 (VGA)

Nakon izbora erzije, pomicanjem bijele linije pomocu strelica na tipkonici, NTLDR
pokrece program NTDETECT.COM koji projeraa koniguraciju racunala ,memorija,
ideo kartice, mis itd.,. Dobieni podaci se pohranjuju u poseban zapisnik - "\indows
registry" i prosljeduju NTLDR-u. Ucitaanje operatinog sustaa obuhaca cetiri aze:

1. ucitaanje jezgre ,N1 kernela,,
2. inicijalizacija N1 jezgre,
3. ucitaanje usluznih programa i
4. pokretanje "\indows 32" podsustaa.

Ucitaanje jezgre zapocinje kada NTLDR aktiira program NTOSKRNL.EXE, predajuci
mu podatke o racunalo koje je dobio od programa NTDETECT.COM. U toj azi ucitaa
se "lardware Abstraction Layer" ,lAL, i \indows registri radi identiikacije
upraljackih i usluznih programa koje ce se kasnije aktiirati.

Inicijalizacija N1 jezgre znaci ujedno i inicijalizaciju upraljackih programa nakon
njihoog ucitaanja.

Ucitaanje usluznih programa izodi program SMSS.EXE, "Session Manager". Pritom
se konigurira irtualna memorija, projeraa konzistencija diskoa ,AUTOCHK.EXE, i
pokrece ucitaanje \in32 podsustaa.

\in32 pokrece WINLOGON.EXE, koji aktiira program LSASS.EXE, lokalni
sigurnosni susta autorizacije. On ce na zaslonu prikazati prijani prozor. Pritiskom na
tipke Ctrl-Alt-Del pojaljuje se prijamni obrazac. U rubriku "Username" upisuje se
korisnicko ime koje prethodno administrator racunala ili domene mora autorizirati.
Rubrika "Domain" ili "From" pojaljuje se samo u slucaju da je racunalo
konigurirano kao korisnik lokalne mreze u domeni N1 posluzioca. Ukoliko racunalo
sudjeluje u lokalnoj mrezi kao clan radne skupine ,MS \indows \orkgroups,
prethodna ce rubrika izostati. U narednu rubriku "Password" potrebno je upisati
lozinku ,1 do 14 znakoa, za projeru autoriziranog pristupa racunalu. Ukoliko
upisani podaci ne odgoaraju onima iz baze podataka o korisnicima ,eng. "User
accounts data base",, pojait ce se poruka o odbijanju pristupa: "The device is
not accessible". Za autorizirani pristup operatini susta ce otoriti na zaslonu
korisnicko sucelje.
9 8

4.3.7 Radni stol grafickog sucel]a
Po prijai na ekranu se pojaljuje korisnicko sucelje temeljeno na konceptu
"raavoga .tota" ,eng. Desktop, Sl. 4-11,. Kao i kod drugih slicnih graickih sucelja, na
ekranu su rasporedeni .ivboti ,ikone,, a na donjem dijelu zaslona nalazi se izbornik
tart i "tivi;a ;tra/a) aaaca" ,eng. 1askbar,.

Sl. 4-11 Radni stol NT korisnikog suelja

4. 3. 7. 1 I kone/ si mbol i
Ikone radnoga stola mogu prikaziati:

O programe,
O dokumente ,zapisnike,,
O precice ,eng. shortcut, i
O imenike ,eng. olders,.

Ikone usluznih programa sluze za aktiiranje programa pohranjenih na lokalnom
racunalu ili mreznom posluziocu. Postaljanjem pokaziaca misa na simbol i
dostrukim aktiiranjem lijeog gumba misa pokrece se pridruzeni program.
Aktiiranje se moze izesti i pritiskom desne tipke misa, kada se pojaljuje izbornik
kao na Sl. 4-12. Izborom opcije Oev slijedi aktiiranje pridruzenog programa. Isto je
moguce oznacaanjem simbola i pritiskom tipke vter na tipkonici.

9 9

Sl. 4-12 Izbornik simbola na radnome stolu

Ikone dokumenata prikazuju zapisnike kojima je pridruzen usluzni program za obradu
pohranjenih podataka ,npr. program za obradu teksta, slike, crteza, zuka i drugo,.
Aktiiranjem simbola pokrece se odgoarajuci usluzni program s ucitanim podacima
,tekstom, slikom, zukom, ...,.

Precice su pokaziaci na zapisnike bilo koje rste. Njihoim aktiiranjem operatini
susta pokrece odgoarajuci proces. Ako precica pokazuje na zapisnik u kojem je
pohranjena slika, pokrece se odgoarajuci usluzni program za obradu slika, ako
pokazuje na zapisnik u kojem je pohranjen program, zapocinje njegoo izodenje.

Ikone imenika omogucaaju izraan uid u njiho sadrzaj. Po aktiiranju pokrece se
usluzni program koji otara prozore s prikazom sadrzaja imenika ,Sl. 4-13,.

Sl. 4-13 Imeniki prozori prikazuju sadraj imenika
1 0 0

Radni stol je u stari imenik koji je deiniran na najisoj razini N1 zapisnickog sustaa.
Mozemo ga pronaci tako da u imenickom prozoru otorimo izbornik 1ier i
odaberemo 1ootbar. Prozor ce promijenit izgled kao na Sl. 4-14.

Sl. 4-14 Imeniki prozor s funkcijskim tipkama

Sl. 4-15 Zapisniki sustav na imenikom prozoru

Otaranjem izbornika s Sl. 4-15 pojaljuje se struktura zapisnickog sustaa s
imenikom radnoga stola. Oznacaanjem imenika Desktop otara se prozor sa
sadrzajem radnoga stola ,Sl. 4-16,.

1 0 1

Sl. 4-16 Sadraj imenika radnoga stola

Saki korisnik moze deinirati soj osobni radni stol, njego sadrzaj i izgled. Saka
promjena osobnog radnog stola pohranjuje se u imenik
C:\Winnt\Profiles\ime-korisnika\Desktop. U radni se stol obicno
pohranjuju precice cesto koristenih N1 objekata ,programa, zapisnika i imenika,.
Najjednostaniji nacin dodaanja precice nekog objekta na radni stol je sljedeci:

O u imenickom prozoru oznaciti objekt ,program, zapisnik, ..., desnom tipkom misa
i drzati dok se mis pomice do pozadine radnoga stola, odnosno mjesta na kojem
se zeli postaiti precica. Po otpustanju desne tipke misa pojait ce se izbornik sa
Sl. 4-1. Aktiiranjem Create bortcvt;.) ere na radnome stolu ce se pojaiti precica
koja upucuje na odgoarajuci objekt.

Sl. 4-17 Izbornik

Ukoliko se zeli neki od objekata radnoga stola ukloniti ili preimenoati dooljno ga je
oznaciti s desnom tipkom misa i pojait ce se izbornik sa Sl. 4-18. U slucaju da objekt
zelimo ukloniti aktiirat cemo opciju Detete i potom potrditi upit o brisanju ,Sl. 4-19,.
Isti ili slican prozor s upitom jaljat ce se uijek pri izodenju naredaba brisanja, da se
sprijeci gubitak podataka zbog omaske u interakciji.

1 0 2

Sl. 4-18 Pomoni izbornik

Sl. 4-19 Komunikacijski prozor za potvrdu brisanja

No, niti pogreska nakon oog upita nije konacna, jer obrisani podaci nisu uistinu
obrisani ec su premjesteni u "sanduk za recikliranje", odnosno poseban imenik
nazan Rec,cte iv. 1ek brisanjem sadrzaja imenika Rec,cte iv podaci se trajno
uklanjaju. Brisanje sanduka za recikliranje izodi se na sljedeci nacin:

O desnom tipkom misa aktiira se izbornik na simbolu imenika Rec,cte iv, bilo na
radnome stolu ili "\indows Lxploreru" ,Sl. 4-20,,
O aktiiranjem naredbe vt, Rec,cte iv prazni se sadrzaj istoga.

Sl. 4-20 Izbornik imenika "Recycle Bina"

Promjena imena objekta na radnome stolu izodi se jednostano aktiiranjem opcije
Revave sa izbornika ,Sl. 4-18,. 1ekst ispod simbola postat ce aktian i dooljno je
samo upisati noo ime.

1 0 3

4. 3. 7. 2 I zbor ni k " St ar t "
Izbornik tart idlji u lijeom donjem kutu zaslona ,Sl. 4-21,. Aktiira se
lijeom tipkom misa. U osnonom sadrzaju ukljucuje opcije Prograv., Docvvevt.,
ettivg., iva, et, Rvv i bvt Dorv.

Sl. 4-21 Izbornik "Start"

Kao sto se moze idjeti na Sl. 4-21, opcija Prograv. ,programi, nudi izbornike razlicitih
instaliranih programa. Po aktiiranju tipke tart dooljno je pomicati kazalo misa kroz
izbornike, bez dodatnog aktiiranja lijee tipke misa. 1ek posto je oznacen trazeni
usluzni program, pritiskom na lijeu tipku misa pokrece se izodenje programa.

U izborniku Docvvevt. operatini susta pohranjuje nazie 15 objekata ,tekstoa,
crteza, tablicnih izracuna i slicno, koji su zadnji koristeni. Izborom jednog od
dokumenata pokrece se pripadajuci program za njegou obradu.

Pod izbornikom ettivg. nalaze se opcije za otaranje sustanickog imenika Covtrot
Pavet, posebnog imenika za pisace Privter. i prilagodbu linije,trake zadaca 1a./bar.
Covtrot Pavet otara prozor sa programima za podesaanje parametara operatinog
sustaa i graickog sucelja, usluznih i upraljackih programa, instalaciju korisnickih
programa i drugo ,Sl. 4-22,. Opcija Privter. ,pisaci, sluzi za deiniranje rste i
koniguracije pisaca ,Sl. 4-23,. Za prilagodianje izgleda linije zadaca sluzi opcija
1a./bar ,Sl. 4-24,.

1 0 4

Sl. 4-22 "Control Panel" (s izgledom prozora MS Windows 98 i 2000)

Sl. 4-23 ''Printers''

Sl. 4-24 ''Task Bar''
1 0 5
Sljedeci na izborniku tart nalazimo izbornik iva ,nadi, koji omogucaa pretrazianje
racunala ili racunalne mreze. Pomaze nam u potrazi za zapisnicima, imenicima,
racunalima ili korisnicima, koje ne znamo izrano locirati u slozenoj zapisnickoj ili
mreznoj strukturi.

et ,pomoc, sluzi za izraan pristup prirucnicima za pomoc u radu s N1 operatinim
sustaom.

Kroz opciju Rvv N1 nudi mogucnost pokretanja programa bez graickog sucelja i
interakcije. U odgoarajuci obrazac upisuje se nazi programa ili naredbe i potom
izbor tipke OK. 1ipka ror.e ,razgledati, omogucaa lociranje programa u
zapisnickom sustau.

Izborom bvt Dorv odjaljuje se rad na racunalu, gasi ili ponono pokrece operatini
susta. N1 je mrezni operatini susta koji stalno nadzire aktinosti korisnika i mreze.
Saka se promjena stanja pohranjuje u radne zapisnike ili "\indows registre". Stoga,
iskljucianju racunala mora prethoditi gasenje ,eng. shut down, operatinog sustaa.
Pritom N1 rezimira dinamicke podatke ,o graickom sucelju, aktinim programima i
slicno, i pohranjuje ih da bi se kod pononog pokretanja ili prijae moglo
rekonstruirati posljednje stanje radnoga okruzenja.

4. 3. 7. 3 Li ni j a z adaa
Linija zadaca ,eng. 1askbar, posebnost je graickoga sucelja N1 operatinoga
sustaa. Glana mu je zadaca prikazianje aktinih programa pomocu tipki s
odgoarajucim naziima. Jednostanim aktiiranjem tipki usmjeraa se pristup
aktinim programima. Dakako, s obzirom da je N1 isezadacni operatini susta,
okusiranje odredenog programa ne prekida rad ostalih ec usmjeraa interakciju.
Kada na zaslonu racunala imamo ise prozora nosilaca razlicitih programa,
aktiiranjem ,okusiranjem, pojedinih prozora ukazuje se operatinom sustau s kojim
programom zelimo ostariti interakciju. 1o se moze jednostano uciniti
pozicioniranjem kazala misa na odredeni prozor i pritiskom na lijeu tipku misa. No,
isto se moze pritiskom misa na odgoarajucu tipku linije zadaca. 1o je poglaito
korisno kada imamo ise prozora na zaslonu i ecim se dijelom prekriaju.

Linija zadaca na desnoj strani moze prikaziati rijeme i, pomocu posebnih izualnih
elemenata, aktinost odredenih programa ili parametara, npr. rad printera, rstu slone
skupine ,lR - hratska sloa, LN - engleska sloa itd., i drugo.

4.3.8 Rad s imenicima i zapisnicima
Zapisnicki susta je ustrojsto koje operatini susta koristi za sredenu
pohranu podataka. \indows N1 operatini susta primjenjuje hijerarhijsku imenicku
strukturu koja omogucaa iserazinsku pohranu podataka. Saki imenik
16
moze
sadrzaati popis zapisnika, ali i drugih imenika, koji pak mogu na isti nacin sadrzaati
popis drugih zapisnika i imenika itd. Osim imenika i zapisnika, opet slicno kao i u
UNIX-u, zapisnicki susta ukljucuje racunalne uredaje ,npr. disk, mreznu karticu,
pisac, i slicno,. Osim izranog pristupa pojedinim imenicima pomocu imenickih

16
U \indows N1 operatinom sustau imenici se naziaju mape ,eng. "olders",.
1 0 6
prozora, opisanih u prethodnom poglalju, za rad s zapisnickim sustaom koristi se
"\indows Lxplorer" ,Sl. 4-25,.

Sl. 4-25 "Windows Explorer"

"\indows Lxplorer" se pokrece ili preko izbornika "tart,Prograv.,!ivaor. ^1
torer" na liniji zadaca ili pritiskom desne tipke misa na simbolu M, Covvter ,moje
racunalo, odabirom opcije tore na izborniku.

Prozor "\indows Lxplorera", za razliku od imenickog prozora, podijeljen je na dije
liste ,podprozora,. Lijea lista prikazuje strukturu zapisnickog sustaa, a za oznaceni
imenik prikazan je njego sadrzaj na desnoj listi prozora. Struktura zapisnickog sustaa
prikazana je hijerarhijski, potpisianjem imenika iste razine. Pritom oznaka "-"
oznacaa da unutar imenika postoji jos najmanje jedan imenik, odnosno jedna
imenicka razina. Isprekidanom linijom poezani su imenici iste razine. Simboli,ikone
upucuju na rstu i sadrzaj objekta. Na Sl. 4-26 opisani su neki od simbola koje
najcesce susrecemo.

Iznad prozora nalazi se traka s alatima i izbornicima. Na dnu prozora je statusna linija
koja prikazuje dodatne inormacije o oznacenim objektima. Statusna linija je
podijeljena na da podrucja. Ako se oznaci na lijeoj listi neki od imenika, na statusnoj
ce liniji biti naeden broj zapisnika koji sadrzi, kapacitet koji zauzimaju i u zagradi
koliko je jos diskonog prostora raspolozio. Pritom se raspolozii prostor odnosi na
logicku jedinicu diska na kojemu je pohranjen oznaceni imenik ,racunalo mreze imati
ise diskoa i saki moze biti organiziran kao jedna ili ise logickih diskonih jedinica
- particija,.

1 0 7

Sl. 4-26 Ikone simboliziraju vrstu pridruenog objekta

Sadrzaj imenika moguce je prikazati na da osnona nacina: elikim ili malim
simbolima. Sl. 4-26 prikazuje "\indows Lxplorer" s elikim simbolima. Prikaz malim
simbolima nudi dije mogucnosti: mali simboli u nizoima ,Sl. 4-2, ili u jednom nizu
s detaljnim podacima o objektima ,Sl. 4-28,. Odabir prikaza postalja se na izborniku
1ier ,arge cov. - eliki simboli, vatt cov. - mali simboli u nizoima poredanim
abecednim redom po redcima, i.t - mali simboli u nizoima poredanim po abecedi u
stupce, Detait. - mali simboli s detaljnom podacima,. Isto mozemo postici aktiiranjem
odgoarajucih tipki na traci alata "\indows Lxplorera" ,Sl. 4-29,.

Sl. 4-27 Prikaz objekata malim simbolima

"MS Word"
dokument
Imenik/folder
Slika
Program
1 0 8

Sl. 4-28 Prikaz objekata s malim simbolima i dodatnim podacima

Sl. 4-29 Gumbi za promjenu naina prikaza sadraja u ''Windows Exploreru''

Rad s objektima zapisnickog sustaa izodi se na tri nacina:

O dostrukim aktiiranjem ,"klikom", lijee tipke misa na simbol objekta
O oznacaanjem simbola objekta lijeom tipkom misa i polacenjem ,eng. "drag and
drop",
O oznacaanjem simbola desnom tipkom misa i izborom unkcije s izbornika.

Dostrukim aktiiranjem lijee tipke misa na simbolu objekta pokrece se odgoarajuci
pridruzeni program, jednako kao i na radnome stolu opisanom u prethodnom
poglalju. Ako je aktiirani simbol oznacaa imenik, ispisuje se njego sadrzaj u
desnoj listi prozora "\indows Lxplorera", ako se radi o tekstualnom sadrzaju
pokrenut ce se program za obradu teksta i tako dalje.

Oznacaanjem i pomicanjem simbola mozemo izoditi operacije kopiranja,
premjestanja objekata unutar zapisnickog sustaa, kao i radnoga stola. Mozemo
kreirati precice ili pridruziti objekte odredenim programima, npr. za obradu teksta,
ispis na pisacu i drugo. Premjestanje ,eng. moe, objekta izodi se jednostanim
1 0 9
pritiskom lijee tipke misa i istoremeno tipke bift na simbolu i pomicanjem ,bez
otpustanja tipke, s desne liste "\indows Lxplorera" na zeljeni simbol imenika s lijee
liste. Ukoliko zelimo istu operaciju izesti na ise objekata potrebno je prethodno
oznaciti objekte lijeom tipkom misa paralelno s pritiskom tipke bift ili Ctrt. 1ipka
bift ce nam omoguciti da oznacimo objekte u nizu, a Ctrt pojedinacno. Kopiranje
objekata obait cemo na isti nacin samo sto ce pomicanje simbola u imenik mora
izesti s istoremenim pritiskom na tipku Ctrt. Brisanje objekta iz zapisnickog sustaa
postize se pomicanjem simbola objekta do simbola Rec,cte iv na lijeoj listi "\indows
Lxplorera" ili na pozadini radnoga stola. Iste operacije mogu se primjeniti izmedu
razlicitih prozora "\indows Lxplorera" ili imenickih prozora. Postaljanjem kazala
misa na ime simbola i sporijim
1
, dostrukim pritiskom lijee tipke misa aktiirat ce se
tekst koji potom mozemo mijenjati.

Aktiiranjem desne tipke misa na simbolu pojaljuje se izbornik koji nudi iste
mogucnosti:

O Oev ,otaranje odnosno pokretanje pridruzenog programa,,
O Privt ,ispis pohranjenih podataka na pisac,,
O Qvi/ 1ier ,brzo pregledaanje pohranjenih podataka,,
O eva 1o ,premjesta podatke na disketu ili poseban imenik M, riefca.e
18
,,
O Cvt ,brisanje u Ctiboara
19
spremnik,,
O Co, ,kopiranje u Ctiboara spremnik,,
O Pa.te ,prijenos podataka iz Ctiboaraa,,
O Create bortcvt ,kreiranje precice,,
O Detete ,brisanje u Rec,cte iv,,
O Revave ,promjena nazia,,
O Proertie. ,podaci o objektu - tip, lokacija u zapisnickom sustau, MS-DOS nazi,
elicina u bajtima, datumi kreiranja, modiikacije i pristupa, atributi pristupa,.

S obzirom da operatini susta prepoznaje rstu objekta, sadrzaj izbornika nece biti
jednak za se simbole, ec prilagoden rsti pohranjenih podataka. Na primjer, ako je
objekt imenik na izborniku ce se pojaiti opcija tore, a u slucaju tekstualnih
podataka nudi se mogucnost ispisa na pisac ,Privt,.

lunkcije za rad s zapisnickim sustaom nalaze se takoder na izbornicima ite i ait,
smjestenim na glanoj liniji izbornika "\indows Lxplorera" ,Sl. 4-30,.

1
S duzim remenskim interalom izmedu da pritiska tipke.
18
"My Briecase" ,torba, poseban je imenik prensteno namjenjen za prijenos zapisnik izmedu
prijenosnih racunala, osiguraajuci uijek jednu, odnosno zadnju, kopiju zapisnika.
19
"Clipboard" je opci nazi za meduspremnik kojega N1 operatini susta koristi za priremenu pohranu
podataka prilikom kopiranja i premjestanja objekata pomocu "Copy","Paste" ili "Cut","Paste"
kombinacije naredaba.
1 1 0

Sl. 4-30 "File" i "Edit" izbornici

Kreiranje imenika i zapisnika omoguceno je preko izbornika "ite,êr". Izbornik êr
otara podizbornik ,Sl. 4-31, koji nudi mogucnost kreiranja imenika ,otaer,, precica
,borcvt, i zapisnika razlicitih ormata ,Micro.oft !ora Docvvevt, !are ovva, itva
vage, ...,.

Sl. 4-31 "File/New" izbornik

Osnone unkcije nalaze se na raspolaganju i u obliku tipki na traci alata prozora
"\indows Lxplorera" ,Sl. 4-32,.

1 1 1

Sl. 4-32 Linija alata "Windows Explorera"

Pored "\indows Lxplorera" operatini susta \indows N1 integrira brojne
korisnicke alate, kao sto su programi za kreiranje datoteka ,"Notepad", "\ordPad",,
za kreiranje i obradu slika ,"Paint", "Imaging",, racunanje ,"Calculator",, koristenje
multimedijalnih podataka ,"CD Player", "Sound Recorder",, prikljucianje i rad u
racunalnoj mrezi ,"Dial-Up", "1elnet", "Internet Lxplorer", i drugo.

5 R A U N A L N E M R E E
1 1 2

1 1 3

5 RAUNALNE MREE

normacija kao objekt racunarsta podrazumijea obradu inormacija, koja
jednako ukljucuje transormaciju i prijenos podataka. Dakle, ivforvaci;a
oaravvi;era /ovvvi/aci;v, jer ona predstalja glani smisao postojanja inormacija.

Racunala su ispra predstaljala inormaticke otoke, unutar kojih su izdojeno kolale
inormacije i zarsaale na papirima, magnetskim trakama ili terminalskim zaslonima.
Prijenos podataka s jednog racunala na drugo sodio se na pononi unos ili ucitaanje
s magnetske trake. 1o je bilo sporo i mukotrpno, a nesarsenost i neuskladenost
uredaja i medija za pohranu cesto su starala nepremostie poteskoce.

Intenzinija istrazianja i razoj tehnologija poezianja racunala i odgoarajucih
uredaja u racunalne mreze zapoceli su sezdesetih godina u SAD, u Rand Corporation,
na inicijatiu Ministartsta obrane ,US Deense Department,, kao projekt ARPA
20

,eng. "Adanced Research Projekts Agency",. Pod okriljem tog projekta ili na njego
poticaj radala su se reolucionarna tehnoloska rjesenja koja su otorila rata buducoj
inormatickoj integraciji. Da bi se ostarila asinkrona i paralelna komunikacija ise
racunala, od presudnog je znacaja bio razoj tehnologije prijenosa dijeljenjem
podataka na manje cjeline - pakete, tz. "packet-switching" tehnologija, zadrzasi se
aktualnom se do danas. Pra racunalna mreza Arpanet uspostaljena je 1969. godine,
a pri "cor" instaliran je u Los Angelosu na Uniersity o Caliornia. Arpanet mreza
je stalno poecaala broj korisnika kao i mogucnosti primjene mreze, uodeci
elektronicku postu, podrsku umrezaanju zapisnickih i drugo. Predstaljala je glani
katalizator razoja drugih mreza i konacno danasnjeg Interneta. 1CP,IP ,eng.
"1ransmission Control Protocol,Internet protocol",, protokol na kojem se bazira
danasnji Internet, mreza sih mreza, razijen je u okiru Arpaneta u proj poloici
osamdesetih godina.

Paralelno s Arpanet mrezom, US National Science loundation pokrece 1986. godine
projekt razoja mreze NSlnet, koja je imala za cilj poezianje nacionalnih
superracunalnih centara. Ubrzo je postala glanom mreznom inrastrukturom
poezujuci lokalne mreze ,eng. internetwork, medumreza, nazanom Internet.
Najzad, 1990. godine Arpanet se gasi u zamjenu za nou globalnu mrezu Internet,
koja najzad ujedinjuje se ostale mreze. Od 1990. godine do danas broj umrezenih
racunala na Internetu eksponencijalno se poecaa, od 500.000 1990. godine do ise
stotina milijuna racunala u 2000. godini ,Sl. 5-1,.

20
Isti se projekt nazia i DARPA kao kratica za eng. "Deense department's Adanced Research Projekts
Agency"
1 1 4

Sl. 5-1 Trend razvoja Interneta kroz poveanje broja korisnika
Arpanet i Internet su utemeljili sustae za prijenos podataka na lokalnoj i globalnoj
razini. Potonji razoj "\\\ - \orld \ide \eba", odnosno l11P protokola ,eng.
lyper 1ext 1ranser Protocol,, i kasnije JAVA koncepta, omogucio je razmjenu i
obradu multimedijalnih inormacija ,teksta, slike, tona, programa,. Bogatsto podataka
i usluga koji se putem \\\ posluzilaca i preglednika mogu razmjenjiati Internetom
potaklo je nesluceno omasoljenje primjene racunalnih mreza i opcenito globalizaciju
inormacijskih resursa ,Sl. 5-2,.

Sl. 5-2 Trend razvoja Interneta kroz poveanje broja web sjedita
1 1 5
Unatoc stalnom unapredenju mreznih tehnologija i inrastrukture ,sjetloodni
proodnici, brzi usmjeriaci, satelitska komunikacija,, noe primjene uijek iznoa
dostizu raspolozie kapacitete. Suremene racunalne mreze uspostaile su
komunikaciju kao sredisnji aspekt racunarsta, snazno utjecuci na opci tehnoloski
razoj i drustene promjene. Visoke tehnologije u inzenjerstu, medicini i drugim
znanstenim podrucjima izgradile su noe pristupe usko poezane s noim
komunikacijskim potencijalima: istoremeno inzenjersto, udaljene kirurske operacije,
itd. Danas inzenjeri udaljeni kontinentima mogu istoremeno kreirati slozeni proizod
na racunalu, uskladujuci njegoe komponente i tehnoloske parametre putem
zajednickog,umrezenog projektnog prostora i zucno,izualnom komunikacijom,
kao da rade jedan pored drugoga za istim racunalom. Snazni potencijali prijenosa
multimedijalnih podataka omogucaaju istoremenu obradu podataka na udaljenim
racunalima, globalnu inormacijsku integraciju, priid prostorne integracije i simulaciju
udaljene ili nepostojece starnosti. 1o se odrazaa na staranje inormacijskog
konergencijskog trenda. Konergencija znaci integraciju medija i tehnologija:
racunarsto, teleizija, radio, noine, telekomunikacije, zabana elektronika, kao i
integraciju djelatnosti: izdaasto, trgoina, bankarsto zabana industrija i drugo ,Sl.
5-3,, pretarajuci racunalo u unierzalni inormacijski stroj.

DJELATNOSTI
TEHNOLOGIJA
Znanost
Trgovina
Bankarstvo
Industrija
MREA

Sl. 5-3 Konvergencija informacijskih tehnologija

1 1 6

1 1 7
5.1 O8 referentni model
Raunalna mrea je skup raunala povezanih komunikacijskim sklopovljem i
odgovarajuom programskom podrkom.

Komunikacijsko sklopovlje ukljucuje mrezna sucelja na racunalima, usmjeriace i
proodnike.

Mrena programska podrka podrazumijea operacijski susta i mrezne usluzne
programe koji omogucaaju prijenos i interpretaciju podataka putem komunikacijskog
sklopolja.

vorovi u mrezi mogu biti racunala ili druge mreze. S obzirom da coroi opcenito
mogu poticati od razlicitih proizodaca, da mogu koristiti razlicite procesore,
operacijske sustae i usluzne programe, potrebno je deinirati sustae zajednickih
praila - protokole putem kojih razlicita racunala uspostaljaju komunikaciju "gooreci
isti jezik".

Protokol je skup praila za komunikaciju, dakle konencija prema kojoj se
komunikacija obalja.

Susta protokola mora deinirati jednako izicke i logicke aspekte racunalne
komunikacije. Danas je prema Medunarodnoj organizaciji za standarde ,eng. "ISO -
International Organization o Standards", usojen OSI ,eng. "Open System
Interconnection" - otoreni susta poezianja, reerentni model za razoj
standardnih mreznih protokola. OSI uspostalja i klasiicira zadace potrebne za
ostarianje racunalne komunikacije. Podijeljene su na sedam razina ,Sl. 5-4,. Saka
razina predstalja zasebnu zadacu posebne namjene i moze se samostalno obaiti.
Zadace na susjednim razinama, koje se medusobno nadoezuju, korespondiraju kao
apstraktne unkcije.

Application
6 Presentation
5 Session
4 1ransport
3 Network
2 Data Link
1 Physical

Sl. 5-4 OSI referentni model

~ ~~ ~
1 1 8
Saka razina obalja odredeni dio posla i osiguraa usluge za isu razinu. 1ako ce npr.
izicka razina ,"Physical", brinuti za prijenos signala izickom ezom. Na toj razini se
uspostalja elektricka eza bez interpretacije sadrzaja signala. "Data Link" razina ima
zadacu prepoznati u signalima pakete podataka. Sljedeca ""Network" razina preuzima
pakete od "Data Link" razine itd. Za potpunu komunikaciju sa racunala u mrezi
moraju implementirati se razine komunikacija. Vazno je uociti da na udaljenim
racunalima komuniciraju odgoarajuce razine ,npr. "Session" razina na jednom
racunalu komunicira s odgoarajucom "Session" razinom na drugom racunalu,.

OSI predstalja samo model procesa komuniciranja, i ujedno nudi predlozak za
ormiranje konkretnih mreznih protokola. OSI model ne deinira konkretan
komunikacijski protokol ec deinira razine i unkcije na pojedinim razinama koje bi
protokoli trebali zadooljaati.

Fizika razina ,"Physical") deinira mehanicka, elektricka, unkcionalna i proceduralna
sojsta medija za prijenos. Drugim rijecima to znaci deinirati dimenzije prikljucaka i
raspored pinoa ,mehanicka sojsta,, dozoljeni naponi ,elektricka sojsta,,
znacenje pojedinih signala ,unkcionalna sojsta,, dozoljeni redoslijed signala
,proceduralna sojsta,. Osnona unkcija oe razine je prijenos niza bitoa.

Razina podatkovne veze ,"Data Link", mora osigurati konzistenciju prijenosa podataka.
Na toj se razini otkriaju greske i otklanjaju komunikacijske smetnje. Identiikacijom
paketa ,okira, na "Data Link" razini, cija osnona jedinica moze biti oktet ili bit,
projeraa se stanje kontrolnih polja kod prijema. Okiri se dijele na adresno polje,
kontrolno polje, podatkono polje i kontrolno polje gresaka. .are.vo ot;e deinira
primaoca paketa. Kovtrotvo ot;e sadrzi podatak o rsti paketa. U oaat/orvov ot;v nalaze
se podaci koji su predmet komunikacije. Na temelju podataka iz /ovtrotvog ot;a gre.a/a
"Data Link" razina ispituje aljanost paketa i ako je doslo do greske u prijenosu moze
se zatraziti pononi prijenos paketa.

Mrena razina ,"Network", osiguraa usmjeraanje ,eng. "routing", izmedu udaljenih
racunala kroz mrezu. Ako da racunala pripadaju razlicitim lokalnim mrezama izmedu
njih moraju postojati mrezni uredaji koji ih poezuju. Isti uredaji mogu poeziati i
mnosto drugih mreza, usmjeraajuci pakete na odredista. S obzirom da paketi mogu
stizati iz mreza razlicitih topologija ,npr. 1oken Ring i Lthernet,, koji imaju razlicite
oblike adresiranja, na mreznoj se razini mora osigurati jedinsteni mehanizam
adresiranja, npr. protokoli IPX
21
,eng. "Internet Packet Lxchange", ili IP
22
,eng.
"Internet Protocol",.

Prijenosna razina ,"1ransport", mora osigurati prijenos podataka izmedu
komunikacijskih programa na udaljenim racunalima, za razliku od prethodnih razina
koje deiniraju protokole za uspostaljanje komunikacije izmedu racunala, mreznih
sucelja i,ili racunalnih mreza. Buduci da ise programa ili komunikacijskih procesa
moze ostariati ezu putem iste mrezne adrese, na ooj se razini deinira prijenosna
adresa koja nadopunjuje mreznu adresu s jedinstenim identiikacijskim brojem
programa ,eng. "socket" ili "port number",. Primjer protokola prijenosne razine su
1CP ,eng. "1ransport Control Protocol", i SPX ,eng. "Sequenced Protocol o
Lxchange",. Ujedno, na ooj se razini osiguraa pouzdanost u prijenosu paketa. Paketi
moraju na odrediste doci bez greske, tocno u nizu u kojem su poslani i ne smije doci

21
Razijen u Noellu.
22
Razijen u Ministarstu obrane SAD ,DoD - Deapartment o Deense,.
1 1 9
do ponaljanja paketa. Stoga paketi mogu sadrzaati slijedni broj na temelju kojega se
moze ustanoiti potpunost primljenih podataka.

Razina sastanka/susreta ,"Session", prosiruje unkcije prijenosne razine, upraljajuci
procesom razmjene podataka izmedu udaljenih procesa. Komunikacija ,sastanak,
izmedu da udaljena procesa se moze odijati kao dosmjerni ili jednosmjerni dijalog,
a komuniciranje moze biti istoremeno ili naizmjenicno, poruke se mogu prenositi kao
normalne ili kao hitne itd.. Oa razina je takoder zaduzena za postaljanje tocaka
projere ili tocaka sinkronizacije. Npr., ukoliko tijekom prijenosa podataka izmedu da
racunala dolazi do ucestalog prekida eze, sako noo uspostaljanje eze moglo bi
znaciti pononi pokusaj prijenosa. 1ocke projere mogu posluziti za utrdianje
posljednjeg stanja u prijenosu s mogucnoscu da se nastai od zadnjeg zaprimljenog
paketa, sinkronizirajuci tako mrezne usluge u intermitentnom radu. Protokol pod
zajednickim naziom 1CP,IP implementira takoder zadace razine sastanaka. U
\indows 95 ili N1 operacijskom sustau nalazimo "NetBIOS" protokol ,eng.
"Network Basic Input,Output System", kao tipican primjer protokola razine
sastanaka.

Razina prezentacije ,"Presentation", upralja prikazom podataka. Brine se o posloima
kao sto su sazimanje i raspakiraanje podataka, pretorbe graickih prikaza i opcenito
pretorbe podataka razlicitih oblika koji se prenose. Oa razina mora osigurati
isprani prijem podataka neoisno o medusobnim razlikama udaljenih racunala.
SNMP ,eng. "Simple Network Message Protocol", je tipican protokol za dekodiranje
paketa na razini prezentacije.

Razina primjene ,"Application", je najisa razina u OSI modelu i predstalja mrezno
sucelje prema korisniku. Prethodne razine tek su u unkciji primjene. Korisnik ne
mora biti sjestan procesa koji se odijaju na tim prethodnim razinama. Na razini
primjene deiniraju se usluge i protokoli po kojima komuniciraju mrezni programi kao
sto je npr. elektronicka posta ,sendmail,, prijenos zapisnika ,tp,, prijaa na udaljeno
racunalo ,telnet,, distribucija zapisnickog sustaa ,ns,, udaljeno izodenje programa
,rsh, i mrezne usluge kao sto su npr. "\orld \ide \eb" ,http,, "Gopher" i slicno.

Ukratko receno saka razina OSI modela deinira v.tvge koje se trebaju daati na toj
razini, i vacrt roto/ota po kojem ce se odijati komunikacija s istom razinom na
udaljenom racunalu. lunkcije pojedinih razina u OSI modelu su jasno deinirane, ali u
realizaciji starnih mreznih arhitektura ,protokola, dolazi do odstupanja, preklapanja
ili dupliciranja pojedinih unkcija.

1 2 0

1 2 1
5.2 Topologi]a racunalnih mreza
Topologija mree je geometrijsko ureenje vorova i veza. Ovisi o veliini, namjeni i
tehnologiji mree, kao i udaljenostima povezivanja.

1ehnologija mreze podrazumijea komunikacijsku tehnologiju i protokol. Racunalne
se mreze u osnoi dijele na globalne mreze ,eng. "\ide Area Network - \AN", i
lokalne mreze ,eng. "Local Area Networks - LAN",.

Globalne mreze poezuju racunala i lokalne mreze na ecim udaljenostima ,preko 20
km,. Pritom se koristi globalna komunikacijaska inrastruktura ,teleonski proodnici,
sateliti ili namjenski proodnici,. 1opologija globalne mreze u prailu je neprailna,
osiguraajuci izrano ili posredno medusobno poezianje ,Sl. 5-5,.

Sl. 5-5 Nepravilna topologija

Coroi u globalnoj mrezi su posebna mrezna racunala, usmjeriaci ili modemi, koji
na razlicitim hijerarhijskim razinama poezuju racunala, globalne podmreze i lokalne
mreze. U OSI reerentnom modelu deiniraju se na trecoj ,"Network", razini. Brzine
prijenosa podataka oise primijenjenim komunikacijskim tehnologijama i kapacitetima
komunikacijskih sucelja: od 32 KB,s ,modem, do ise stotina MB,s ,A1M,, a
kapaciteti sredisnjih komunikacijskih coroa eci su od 1 GB,s. S obzirom da se
ukupni kapaciteti globalnih mreza dijele na eliki broj potencijalnih korisnika, brzine
prijenosa podataka izmedu pojedinih korisnika ueliko ariraju oisno o opterecenju.

Lokalne mreze poezuju racunala na pojedinim prostorno bliskim lokacijama ,manje
od 20 km,. 1emelje se na lastitim proodnicima i u prailu osiguraaju ece brzine
prijenosa podataka ,od 10 MB,s do 660 MB,s,. Primjenjuju tri osnone togic/e
tootogi;e:

O zjezdastu,
O sabirnicku i,ili
O prstenastu.

1 2 2
U OSI reerentnom modelu pripadaju proj ,"Data Link", i drugoj ,"Physical", razini
normizacije.

Zvijezdasta
topologija

Sl. 5-6 Zvjezdasta topologija

Sabirnika
topologija

Sl. 5-7 Sabirnika topologija

Prstenasta
topologija

Sl. 5-8 Prstenasta topologija
1 2 3

U zvjezdastoj topologiji ,Sl. 5-6, komunikacija izmedu racunala odija se kroz sredisnji
preklopni mrezni uredaj. Njegoa je zadaca odajanje i preusmjeraanje
komunikacijskih signala izmedu odgoarajucih racunala. Pritom se moze odojiti
promet izmedu racunala ili podmreza, odnosno promet izmedu bilo koja da racunala
ili komunikacija unutar podmreze odija se neoisno o komunikaciji ostalih ucesnika u
mrezi. 1o znaci da da racunala mogu razmjenjiati podatke kroz jedinsteni
komunikacijski kanal ciji je kapacitet neometan od ostalih racunala u lokalnoj mrezi.
Podjelom mreze na manje cjeline postize se strukturna leksibilnost i bolja iskoristiost
komunikacijskih resursa jer se promet unutar jedne podmreze ne dijeli s ostalim
dijeloima lokalne mreze. Na taj nacin se osiguraaju postojane brzine prijenosa
podataka pa se stoga oa topologija danas najcesce koristi. Nedostatak zjezdaste
topologije je osjetljiost na kar sredisnjeg preklopnog uredaja. S obzirom da sa
racunala iz lokalne mreze ostaruju komunikaciju preko njega, kar ce prouzrociti
otkazianje cijele mreze. Nadalje, se je proodnike potrebno dooditi do jednog
sredisnjeg mjesta, sto u slucaju kada su racunala prostorno rasprsena moze poskupiti
troskoe instalacija. Zjezdastu topologiju koriste tehnologije Lthernet, A1M i lDDI
,eng. "liber Distributed Data Interace",. Posebnim standardima za saku je
tehnologiju propisan odgoarajuci komunikacijski protokol i nacin izickog
poezianja ,proodnici i sucelja,.

Sabirniku (paralelnu) topologiju ,Sl. 5-, karakterizira sredisnji proodnik na koji se
putem spojnih sklopoa ,eng. "transceiera", poezuju racunala u nizu. 1aka lokalna
mreza je jetina, no, buduci da sa racunala dijele kapacitet sredisnjeg proodnika
putem kojeg zajednicki emitiraju inormacije, nije prikladna za mreze s elikim brojem
aktinih racunala. Da racunalo otkrije koji je od komunikacijskih signala sto prolaze
sredisnjim proodnikom adresiran na njega, mrezno sucelje mora stalno preispitiati
ukupan promet lokalne mreze. Ako eliki broj racunala komunicira istoremeno moze
doci do zagusenja mreze, odnosno znacajnog usporaanja prijenosa podataka.
Lthernet tehnologija tipican je primjer sabirnicke topologije, bilo da je temeljena na
standardnom "debelom" proodniku ,10BASL5
23
, ili pak na "tankom" koaksijalnom
proodniku ,10BASL2,. S obzirom na cijenu i jednostanost umrezaanja Lthernet je
danas najrasirenija mrezna topologija. Osiguraa kapacitet prijenosa podataka do
ukupno 10 Mb,s, a noi "last Lthernet" i do 100 Mb,s.

Znacajka prstenaste topologije ,Sl. 5-8, je poezianje racunala u zatorenu petlju.
Signali se salju u jednom smjeru, od jednog do drugog racunala u zatorenom nizu.
"1oken Ring" tehnologija se temelji na prstenastoj topologiji. Racunala mogu biti
poezana koaksijalnim, sjetloodnim ili 1P proodnicima. Kao sto ime oe
tehnologije goori, njena glana znacajka je "token" - logicki nosac podataka ,24 bita,,
koji kruzi u mrezi konstantnom brzinom. Na taj nacin se osiguraa nepromjenjia
brzina odzia, odnosno kapacitet prijenosa podataka ,1 Mb,s, 4 Mb,s ili 16 Mb,s,.
Cesto se izicki izodi zjezdasto, no iako sa racunala ostaruju komunikaciju preko
sredisnjeg uredaja, logika rada je ista.

Opisane topologije i odgoarajuce mrezne tehnologije mogu se pomocu razlicitih
pretornika kombinirati te primjenjiati sukladno potrebama. Na primjer, snazan
kapacitet A1M tehnologije primijenit cemo na ecim udaljenostima, poezujuci ise

23
Prema ILLL 802-3 normi koji deinira Lthernet tehnologiju ,eng. "ILLL - Institute o Llectrical and
Llectronic Lngineers", medunarodna inzenjerska udruga,

1 2 4
manjih lokalnih mreza temeljenih na jetinom Lthernetu. Lthernet i A1M
preklopnicima odaja se lokalni promet na mrezi i osiguraa nesmetano i ucinkoito
koristenje pojedinih mreznih instalacija.

5.2.1 Ethernet
Ethernet protokol definira fizike karakteristike medija za prijenos podataka (koaksijalni
kabel, svjetlovod ili upletene parice). Ethernetom su takoer definirana elektrika svojstva
signala, oblik podatkovnih paketa koji putuju Ethernet medijem i komunikacijski protokol.

lormat Lthernet paketa je prikazan u 1ab. 5-1 ,brojei ispod pojedinih polja
oznacaaju duzinu polja u oktetima:

Tab. 5-1 Format Ethernet paketa
Preambula Adresa
odredita
Adresa
polazita
Tip Podaci Kontro
lni niz
Preamble Destination
address
Source
address
Type Data Check
seq.
8 6 6 2 46-1500 4

Osim Lthernet porotokola na trzistu je rlo rasirena njegoa modiikacija koja
se nazia ILLL 802.3. Vecina mrezne opreme koja se radi sa Lthernet protokolom
podrzaa obje arijante. lormat ILLL 802.3 paketa prikazan je u 1ab. 5-2:

Tab. 5-2 IEEE 802.3 Ethernet format
Preambula Odjeljiva Adresa
odredita
Adresa
polazita
Duina Podaci Kontrolni
niz
Preamble Start
frame
delimiter
Destination
address
Source
address
Length Data Pad Check
seq.
7 1 2 ili 6 6 2 46-1500 4

5. 2. 1. 1 Komuni kaci j ski pr ot okol
Lthernet je temeljen na sabirnickoj tehnologiji, a to znaci da sa racunala na
lokalnoj razini dijele isti proodnik. Zato se samo jedan paket ,okir podataka, moze
emitirati u jednom remenskom interalu. Stoga Lthernet koristi mehanizam
CSMA,CD koji sprecaa racunala da medusobno intereriraju. Nazi CSMA,CD
dolazi od eng. Carrier ev.e Mvttite .cce.. ritb Cotti.iov Detectiov. 1aj se mehanizam
pojednostaljeno nazia "slusaj prije nego sto gooris".

"Carrier Sensing" oznacaa mehanizam slusanja. Kada racunalo zeli emitirati pakete
kroz Lthernet mrezu, pro mora ispitati da li je mreza zauzeta slanjem podataka od
nekog drugog racunala. Ako jest, Lthernet uredaj racunala ce nakratko pricekati te
ponono ispitati stanje zauzetosti mreze. Ako nije registriran nikaka promet na
mrezi, zapocinje emitiranje podataka.

1 2 5
10BASE5
Ethernet
kartica
AUI
Ethernet
kartica
Otpornik 50
Transiver
AUI
Transiver
"Multiple Access" znaci da ise umrezenih racunala moze koristiti isti prijenosni medij.

"Collision Detection" deinira ponasanje racunala ako se dogodi da da ili ise racunala
zapocnu emitiranje podataka u isto rijeme. 1ijekom emitiranja podataka Lthernet
uredaj nastalja osluskiati mrezu. Ako se u meduremenu pojai paket nekog drugog
racunala nastaje kolizija i racunalo prekida emitiranje. Slijedi odasiljanje signala o
zakrcenosti, koji upozoraa ostala racunala u mrezi da podaci koji nailaze kolidiraju.
Potom sa racunala u lokalnoj mrezi zaustaljaju emitiranje za slucajni iznos remena
cekanja. Na taj nacin jerojatnost da ce opet da racunala zapoceti istoremeno
emitiranje znacajno se smanjuje. Kolizije se dogadaju zbog kasnjenja signala koji
putuje kroz proodnik, od trenutka u kojem jedno racunalo osluskuje, a drugo
zapocinje emitirati. U ujetima normalnog prometa kroz mrezu, koji odgoara
kapacitetu Ltherneta ,10 ili 100 Mb,s,, kolizije se dogadaju tek poremeno ne
usporaajuci znatno propusnost mreze. Medutim, kod jako opterecene mreze, sa
elikim brojem poezanih racunala, ucestalost kolizija moze biti toliko elika da se
prakticki blokira protocnost mreze. Zato je Lthernet protokol posebno prikladan za
manje lokalne mreze. Smatra se da je prikladno opterecenje Lthernet mreze u rasponu
od 30 do 60 punog kapaciteta. Ukoliko je prosjecno opterecenje ece, potrebno je
mrezu podijeliti na manje podmreze poezane posebnim mreznim uredajima
mostoima ,eng. bridge, ili usmjeriacima ,eng. router,, koji odajaju promet lokalnih
mreza.

S obzirom da je Lthernet zasnoan na slucajnom pristupu, kapacitet prijenosa
podataka nije u prailu kontinuiran. Kada se radi o prijenosu remenski nepoezanih
podataka onda ta znacajka ne dolazi do izrazaja. Ali, ako se radi npr. o ideo ili audio
inormacijama, sako kasnjenje, nastalo zbog zauzetosti mreze ili kolizija, odrazit ce se
izrano na kaliteti reprodukcije istih.

5. 2. 1. 2 Fi zi ke znaaj ke
D E B E L E T H E R N E T
Lthernet mreza se originalno temelji na koaksijalnom proodniku promjera
'''. Nazia se debeli Lthernet i moze doseci duljinu do 500 m. Podrzaa kapacitet od
10 Mb,s. Sluzbena mu je oznaka 10BASL5 ,J0 Mb,s, osnonog - BASL raspona
operatinosti i S00 m duljine,. Racunala se poezuju na debeli Lthernet putem AUI
,eng. "Attachment Unit Interace", prikljucnog proodnika i transiera. 1ransier
ostaruje spoj s glanim proodnikom najcesce pomocu penetrirajucih spojea koji
probijaju izolaciju, ili pak rezanjem glanog proodnika, kao sto je prikazano na Sl.
5-9.

Sl. 5-9 Povezivanje na 10BASE5 Ethernet
1 2 6

1ransieri se mogu poeziati na glani proodnik na udaljenosti od najmanje 2,5
metara. AUI proodnik moze biti dugacak do 50 metara. Krajei glanoga proodnika
moraju biti uzemljeni i terminirani s otpornicima od 50 .

Saki segment, duzine do 500 metara, moze primiti najise 100 prikljucaka. Ukoliko je
potrebno osigurati poezianje racunala na udaljenosti ecoj od 500 metara, moguce
je pomocu ponaljaca ,eng. repeater, poezati ise Lthernet segmenata.
T A N K E T H E R N E T
1anki Lthernet ima oznaku 10BASL2, sto ukazuje, po prethodnoj analogiji, da
najeca duzina segmenta ,2, ne smije prelaziti 200 metara, odnosno tocnije 185
metara. Nazi "tanki Lthernet" dolazi od osnonog koaksijalnog proodnika koji je
tanji od 10BASL5 proodnika. Znacajna prednost tankog ozicenja je cijena i
jednostanost poezianja. Racunala se putem tankog Ltherneta poezuju u nizu
pomocu BNC ,"BayoNet Connector", prikljucka, kao sto je prikazano na Sl. 5-10.
Dakle, odje nije potrebno osigurati osnoni proodnik, ec se postojece eze po
potrebi kaskadno produzuju od racunala do racunala. Vazno je samo na krajeima niza
osigurati terminatore od 50 . Segmenti duljine do 185 metara mogu se, jednako kao i
debeli Lthernet, poeziati preko ponaljaca.

Sl. 5-10 10BASE2 Ethernet
O Z C E N J E P L E T E N M P A R C A M A
Proodnici sa pletenim paricama ,eng. "1P - 1wisted Pair"
24
, izradeni su, kao sto nazi
sugerira, od paroa medusobno opletenih zica da se smanji utjecaj elektricne
intererencije. Skraceno se zou U1P proodnici ,eng. "U1P - Unshielded 1wisted
Pair",, jer ne posjeduje posebnu zastitu od magnetne intererencije ,Sl. 5-11,. Postoje i
zasticena erzija pletenih parica S1P ,eng. "S1P - Shielded 1wisted Pair",, koje se
poglaito koriste u ujetima gdje se ocekuju intenzinije elektricne i magnetske
intererencije koje bi mogle storiti nezeljene smetnje u prijenosu signala.

24
Obicno se nazia U1P proodnik ,eng. "U1P - Unshilded 1wisted Pair",, jer ne posjeduje posebnu
zastitu od magnetne intererencije.
Ethernet kartica
10BASE2
BNC prikljuak
Otpornik 50
T-prikljuak
1 2 7

Sl. 5-11 UTP prikljuci

1P proodnik se sastoji od dije pletene zice ,parice,. Jedan par sluzi za emitiranje, a
drugi za primanje signala.

Ozicenje pletenim paricama koristi zjezdastu topologiju poezianja. Zice se razode
iz sredisnjeg distribucijskog uredaja koji se zoe "lub" ,Sl. 5-12,.

Hub

Sl. 5-12 Zvjezdasta topologija primijenjena na sabirniku tehnologiju

Pletene parice imaju oznaku 10BASL-1 i 100BASL-1. Oznaka "10" ukazuje na brzinu
prijenosa od 10 Mb,s, a "100" oznacaa rstu proodnika s mogucnoscu prijenosa do
100 Mb,s. "1" na kraju oznacaa da se radi o "1wisted pair" proodniku. Na "lub"
se poezuju 1P proodnici do 100 metara duzine, u slucaju 10BASL-1 proodnika, ili
do 250 metara duzine, ako se koristi 100BASL-1 proodnik.

Poezianje pletenim paricama postupno zamjenjuje prethodno opisane nacine
poezianja i primjenjuje se kod ecine suremenih mreznih standarda. Koristi se
jednako za poezianje u Lthernet, 1oken Ring, A1M i drugim mrezama. Pritom
treba napomenuti da primjena 1P zjezdaste topologije kod Lthernet mreze ne znaci
promjenu njene logicke sabirnicke topologije. Zjezdasta topologija odje deinira
izicku topologiju poezianja. Kod Lthernet mreze poezane 1P proodnicima,
sredisnji "Lthernet lub" preuzima ulogu sabirnice, odnosno glanog proodnika, a
1 2 8
1P proodnici postaju prikljucni proodnici, kao npr. AUI proodnici kod debelog
Ltherneta.

5.2.2 Token Ring
1oken Ring je, kao i Lthernet, tehnologija namijenjena lokalnim mrezama.
Razijena je u IBM-u. Odlikuje se postojanim kapacitetom prijenosa podataka, kao
glanom unkcionalnom znacajkom.

"token"

Sl. 5-13 "Token Ring" koristi "token" za usklaivanje komunikacije

1oken ring primjenjuje prstenastu logicku topologiju. Odasiljac sakog racunala
spojen je s primacem susjednog racunala, toreci zatoreni krug. Na taj nacin racunala
prenose podatke od jednog do drugog u krug. Pritom, poseban podatkoni paket, koji
se zoe "token" ,simbol, oznaka, zeton,, kruzi prstenom od racunala do racunala.
Mrezni uredaj racunala moze odasiljati podatke samo kada je u posjedu tokena ,Sl.
5-13,. Nakon sto su podaci poslani, racunalo otpusta token te ce sljedece racunalo
moci poslati podatke. Ako u trenutku zaprimanja tokena racunalo nema podataka za
slanje, prosljedit ce ga do narednog racunala. Na taj nacin sako racunalo ima jednaku
mogucnost emitiranja podataka, za razliku od Ltherneta koji ne osiguraa mogucnost
slanja i ona oisi o slucajnom stanju zauzetosti mrezne sabirnice. 1oken Ring
osiguraa konstantni kapacitet protoka podataka od 16 Mb,s ili 4 Mb,s oisno o
primijenjenoj rsti proodnika.

Iako je naizgled 1oken Ring tehnologija jednostana, skria mnoge slozenosti u som
protokolu i upraljackim algoritmima. Stoga je znatno skuplja od Ltherneta ,do sest
puta, , sto je glani razlog nesto rjede primjene, unatoc spomenutim kapacitinim
prednostima. Primjenjuje se poglaito u ujetima gdje je azno osigurati stalnost
kapaciteta protoka podataka.
1 2 9
O Z C E N J E
lizicki se 1oken Ring mreza uobicajeno realizira u zjezdastoj topologiji, koristeci
prednosti strukturnog poezianja
25
. Kao sredisnji prikljucni uredaj ,"hub", koristi se
MSAU - eng. "MultiStation Access Unit". U okiru njega a konigurirana je prstenasta
logicka topologija kaku koristi 1oken Ring tehnologija. Racunala se do uredaja
MSAU spajaju najcesce IBM proodnicima ili standardnim U1P proodnicima.

25
Strukturno poezianje odlikuje zjezdasta izicka topologija koja dopusta jednostano poezianje
razlicitih podmreza ,struktura, i njihoih protokola, kao i jednostano prosirianje i unapredianje
mreznih resursa.
1 3 0

1 3 1
5.3 TCP/P protokol
Protokol 1CP,IP ,eng. "1ransmission Control Protocol, Internet Protocol",
nastao je u okiru projekta DARPA, koji je prethodio razoju Interneta. Internet je
ime mreze sjetskih mreza ,ARPANL1, MILNL1, NlSNet, ..., i objedinjuje milijune
lokalnih racunalnih mreza. Pod naziom "internet" iz kratice 1CP,IP skria se princip
ili koncept spajanja lokalnih mreza. 1CP,IP dio je iserazinskog hijerarhijskog modela
umrezaanja, koji je prethodio OSI reerentnom modelu, a nazia se DoD, prema
poijesnim korijenima koji ga ezu uz "Department o Deense" ,Ministarsto obrane
SAD-a,.

TCP/IP podrazumijeva porodicu komunikacijskih protokola. U TCP/IP porodicu protokola se
ubrajaju IP protokol, TCP protokol, UDP protokol, ICMP protokol kao i mnogi drugi protokoli.
Pod tim imenom obuhvaene su i mrene usluge ali i usluni programi koji ostvaruju
mrene usluge, kao to su npr. udaljena prijava za rad ili prijenos podataka.

5.3.1 DoD mrezni model
Kao i OSI reerentni model, DoD koristi hijerarhijski komunikacijski koncept
podijeljen na razine. Za razliku od OSI modela, DoD ima 4 razine. Na Sl. 5-14
prikazan je DoD model i njego odnos s OSI reerentnim modelom.

OSI DoD
Application
Presentation
Session

Application
Transport Transport (TCP)
Network Internet (IP)
Data Link
Physical
Network interface

Sl. 5-14 Odnos OSI i DoD modela

Razina mrenog suelja ,"Network interace", rjesaa probleme pristupanja izickom
mediju koji se koristi za prijenos. Najcesce je to programski eznik koji komunicira s
Lthernet karticom ,"deice drier", ili mreznim posluziocem. Odgoara proj i drugoj
OSI razini ,"Physical" i "Data Link",.

Internet razina ,"Internet", je odgoorna za poezianje logickih adresa s izickim
mreznim suceljem, odnosno izickim adresama. Implementirana je u obliku internet
protokola ,IP, koji radi s IP paketima ,datagramima, i brine za njihoo usmjeraanje.
IP koristi ARP ,eng. "Address Resolution Protocol", i RARP ,eng. "Reerse Address

1 3 2
Resolution Protocol", protokole za adresiranje racunala. Osnona zadaca oe razine je
ostarianje komunikacije izmedu da udaljena racunala.

Prijenosna razina ,"1ransport", odgoara cetrtoj OSI razini. Ostaruje komunikaciju
izmedu mreznih programa udaljenih racunala. Programi na udaljenim racunalima se
adresiraju kao port number`. Podaci se prenose na principu paketne komunikacije,
odnosno dijeleci se na datagrame koji se na odredistu ponono sastaljaju. 1CP ,eng.
"1ransmission Control Protocol ", protokoli su odgoorni za uspostau komunikacije
na ooj razini, osiguraajuci istoremenu dosmjernu komunikaciju ise razlicitih
programa izmedu ise udaljenih racunala. 1CP se ujedno brine o konzistenciji
primljenih podataka. U slucaju da se neki od datagrama izgubi zatrazit ce pononi
prijenos paketa. U slucaju primitka dupliciranog datagrama, suisni ce datagram biti
izbacen.

Razina primjene ,"Application", obuhaca usluzne programe koji koriste 1CP,IP
protokole za prijenos podataka ,tp - eng. "lile 1ranser Protocol",, elektronsku
postu ,SM1P - eng. "Simple Mail 1ranser Protocol", te prijau ,telnet, i rad na
udaljenim racunalima. Razina primjene je korisnicko sucelje prema 1CP,IP porodici
mreznih protokola.

Usporedujuci OSI reerentni model i 1CP,IP azno je uociti da OSI predstalja
teoretski model dok 1CP,IP predstalja skup konkretnih komunikacijskih protokola
koji cine komunikacijsku osnou za mnoge racunalne mreze.

5.3.2 TCP/P format podataka
1CP,IP komunikacija izmedu udaljenih racunala odija se postupkom
enkapsulacije. Lnkapsulacija podrazumijea postupak koji podatkone pakete ise
razine ,npr. paketi iz "Application" razine, umecu u pakete nize razine ,paketi u
"1ransport" razini,. Saka razina dodaje soje zaglalje na podatke koji se prenose ,Sl.
5-15,.

Application Poruke/podaci Application

TCP

Transport Datagram Transport TCP
IP

Network Datagram Network IP

Data Link and
Physical
Okvir-Frame
Data Link and
Physical

Sl. 5-15 Princip enkapsulacije

Kao sto je ilustrirano na Sl. 5-15, podaci koji se prenose sa raive riv;eve, npr.
program elektronicke poste ,e-mail,, dobiaju zaglalje odgoarajuceg programa.
Mrea
Bitovi
Raunalo X
Raunalo Y
T A
A A
T A
N T A N T A
L N T A L N T A
1 3 3
Zaglalje ce sadrzaati izmedu ostalog i adresu primaoca ,korisnika i racunala,. Podaci
se potom prosljeduje na nizu ri;evo.vv raivv, gdje ih "1rav.vi..iov Covtrot Protocot"
dijeli u pakete ,datagrame,. Saki paket nasljeduje zaglalje prethodne razine, ali
dobia i zaglalje prijenosne razine. Paketi se zatim salju ivtervet raivi koja oblikuje
soje pakete sa sojim zaglaljima. Pritom noo zaglalje preuzima neke podatke od
prethodnih razina ,npr. adresu primaoca,. Na kraju paketi stizu na najnizu razinu
vrevog .vcet;a. Ako je npr. primijenjena Lthernet mrezna tehnologija, paketi ce dobiti
noa zaglalja i postati Lthernet paketi. Za Lthernet protokol neazan je sadrzaj
paketa. Vazno je da njego oblik ,zaglalje, redoslijed i duzina podatkonih polja,
razumlji za Lthernet sucelje udaljenog racunala. Ono ce pristigle pakete ponono
raspakirati, predajuci sadrzaj isim razinama. Kada se podaci skupe na najisoj razini
udaljenog racunala, predaju se odgoarajucem usluznom programu koji ih potom
obradi.

5.3.3 Porodica TCP/P protokola
Porodica 1CP,IP protokola se moze podijeliti u skupinu nizih protokola ,kao
sto su npr. IP, 1CP i UDP protokoli, i skupinu isih protokola kao sto su 1elnet ili
l1P protokoli. Visi protokoli se koriste za obaljanje posebnih zadataka kao npr.
prijenos datoteka izmedu udaljenih racunala dok se nizi protokoli koriste bez obzira
koju se rstu posla obalja. Pregled aznijih 1CP,IP protokola je prikazan na
sljedecoj Sl. 5-16:

TFTP Time
service
Name
resolution
Telnet FTP SMTP LPR
ICMP, UDP TCP
IP

Sl. 5-16 Hijerarhija porodice TCP/IP protokola

Internet protokol ,IP, je bazicni protokol iz 1CP,IP porodice i pripada Internet razini
1CP,IP modela. Deiniran je sa RlC 91. Prema uslugama koje obalja IP protokol
pripada mreznoj razini iz OSI modela ,usporedba OSI modela i 1CP,IP protokola je
dana u sljedecem odjeljku,. IP omogucuje neslujednu komunikaciju odnosno prijenos
datagrama izmedu racunala. Udaljena racunala eentualno mogu pripadati potpuno
razlicitim podmrezama koje su na neki nacin poezane u zajednicku mrezu. IP nema
mehanizma za kontrolu toka ili gresaka. Glani posao IP razine je da datagrame koje
dobije od 1CP razine posalje na odredisnu adresu sto kod slozenih mreza moze biti
kompliciran posao jer treba izabrati najbolji prospojni put. Kao i si ostali protokoli IP
protokol deinira ormat paketa ,datagrama, kojim se prenose podaci. Na pocetku
datagrama je zaglalje. IP zaglalje sadrzi adresu odredisnog i izorisnog racunala kao i
neka druga polja: erzija, tip usluge, protokol, ...

Odje je interesantno primjetiti da se poljem "protokol" mogu deinirati razliciti isi
protokoli koji koriste usluge IP protokola. U praksi su to najcesce 1CP i UDP ali to
mogu biti i neki protokoli koji ne pripadaju 1CP,IP porodici.

User Datagram Protocol ,UDP, pripada prijenosnoj razini 1CP,IP modela. Deiniran
je sa RlC 68. Oaj protokol predstalja prosirenje IP protokola, a osnona zadaca
1 3 4
mu je postaljanje neslijedne ,nepoezane, eng. connectionless, komunikacije izmedu
udaljenih racunala. S obzirom da prijenos nije slijedan u nekim slucajeima moze
uzrokoati duplicirajucu komunikaciju. Najcesce se upotrebljaa za slanje manjih
poruka minimalnim mehanizmom. Iako se iz oakog "sluzbenog" opisa koji se
najcesce nalazi u literaturi moze zakljuciti da je to neki los i nepouzdani protokol u
praksi se na oom protokolu baziraju mnogi azni isi protokoli. Kao primjer jednog
takog aznog iseg protokola moze se naesti NlS ,eng. "Network lile System", koji
u praksi radi sasim pouzdano na milijunima instaliranih racunala.

Internet Control Control Message Protocol ,ICMP, je jednostaan protokol za slanje
kontrolnih poruka i upita kao npr. "da li je racunalo dostupno" i sl. Propada
prijenosnoj razini kao i UDP i 1CP protokoli. ICMP protokol se npr. koristi u aznoj
naredbi "ping" kojom se moze ustanoiti da li je moguce ostariti ezu sa udaljenim
racunalom i kolika je brzina komuniciranja.

Transmission Control Protocol ,1CP, pripada prijenosnoj razini 1CP,IP modela.
Deiniran je sa RlC 93. On, za razliku od UDP protokola, omogucuje slijednu
komunikaciju. 1o je "end-to-end" protokol koji poezuje da procesa na udaljenim
racunalima, a osiguraa sigurnu, neduplicirajucu isporuku okteta udaljenom korisniku.
1CP predstalja bazu za mnoge druge ise protokole ,telnet, tp, koji zahtijeaju
pouzdan prijenos eceg broja okteta. Kao i IP i UDP protokoli 1CP deinira ormat
sojih paketa. 1CP zaglalje ima ise polja u odnosu na IP zaglalje:

source port
destination port
sequence number
acknowledgment number
data oset
type
window
checksum
urgent pointer
data

Najazniji podaci u 1CP zaglalju su pristupni brojei ,eng. port numbers, i slijedni
broj ,eng. sequence number,. Pristupni brojei deiniraju "izorisni i odredisni ulaz"
unutar racunala kamo ,i odakle, se salje poruka. Oi brojei su azni jer se
istoremeno moze slati i primati ise poruka na,sa istog racunala. 1i brojei na
jedinsteni nacin deiniraju ulaz,izlaz za poruke koje salje isti korisnik. Slijedni broj
deinira broj poslanih okteta ,ne broj datagrama,. 1ako ako su datagrami elicine 500
okteta pri datagram ima slijedni broj 0, a drugi ima broj 500 itd. 1reba primijetiti da
se u 1CP zaglalju nigdje ne pojaljuje adresa odredisnog racunala ec samo "port
number" unutar racunala. Adresa odredisnog racunala se nalazi u IP zaglalju.
Duznost je 1CP razine da naprai datagram i da ga zajedno s adresom odredisnog
racunala proslijedi IP razini.

1CP i UDP su na istoj razini ali deiniraju razlicite mogucnosti. Osnone razlike
izmedu 1CP protokola i UDP protokola se sazeto mogu prikazati u nekoliko tocaka:

1CP dijeli ,i ponono sakuplja, ece poruke na IP datagrame.
UDP radi s porukama koje stanu u jedan IP datagram ,npr. kod trazenja adrese
udaljenog racunala od posluzioca koji ima bazu imena i njihoih adresa - DNS,.
1CP odi racuna o poslanim datagramima i moze napraiti retransmisiju.
1 3 5
UDP ne odi racuna o poslanim datagramima i ne moze napraiti retransmisiju
,ako ne dobijemo odgoor u odredenom remenu moze se ponoo poslati
zahtje,.
UDP je jednostaniji, UDP zaglalje zauzima manje mjesta.

File Transfer Protocol ,I1P, RlC 959, omogucuje prijenos datoteka izmedu udaljenih
racunala. Pripada razini primjene u 1CP,IP modelu. Osim prijenosa datoteka l1P
predida punu projeru identiteta i osnone operacije s datotekama. Osim l1P
protokola postoji i ftp usluzni program.

Telnet protokol ,1elnet, RlC 854, je deiniran na razini primjene u 1CP,IP modelu.
Omogucuje prijau rada na udaljeno racunalo. Osim telnet protokola postoji i
telnet usluzni program.

5.3.4 nternet adrese
U 1CP,IP mrezi sako racunalo mora imati jedinstenu adresu. 1o znaci da
u Internet mrezi ne moze postojati niti jedan cor u sijetu s istim identiikacijskim
brojem ,adresom,. U odojenim lokalnim 1CP,IP mrezama, koje nisu spojene na
globalnu Internet mrezu, adrese moraju bit jedinstene tek na lokalnoj razini.
Medutim, racunala iz take mreze ne mogu komunicirati izan soje domene jer
preklapanje adresa moze doesti do kolizije i problema u radu mreznih posluzilaca i
usmjeriaca. O dodjeli adresa stoga brine sredisnja medunarodna neproitna institucija
ICANN ,1he Internet Corporation or Assigned Names and Numbers,, osiguraajuci
jedinstenu politiku u dodjeli brojea, nazia domena i parametara Internet
protokola
26
.

Internet ,IP, Internet Protocol, adresa deinirana je kao 32-bitni broj sastaljen od
cetiri okteta odojena tockom. Adresa se interpretira dekadski kao cetiri broja
odojena tockom, npr. 192.84.94.50. S obzirom da je za saki od cetiri dekadska broja
rezeriran jedan oktet, u internet adresi mogu se pojaiti dekadski brojei u rasponu
od 0 do 255, jer je 255 najeci cijeli broj koji se moze binarno izraziti u slogu od osam
bitoa. Koncepcija Interneta podrazumijea poezianje nezaisnih podmreza, pa je
struktura adrese podijeljena na da logicka dijela. Pri dio sadrzi adresu mreze, kojom
je jednoznacno deinirana podmreza, dok drugi dio adrese oznacaa adresu
pripadajuceg racunala. S obzirom da podmreze mogu okupljati ise ili manje racunala
i,ili sojih podmreza, adresa moze biti razlicito oblikoana. Postoje tri oblika Internet
adrese: A, B, C, D i L klase. Pritom su klase A, B, i C predidene za adresiranje, klasa
D za emitiranje opcih poruka, a klasa D je rezerirana za buducu namjenu.

Adrese klase A imaju samo jedan oktet rezeriran za adresu mreze dok se preostala tri
okteta koriste za adresiranje racunala:

A klasa: net.host.host.host od 1.x.x.x do 126.x.x.x

U klasi B za adresu mreze su rezerirana da okteta dok je u C klasama za adresu
mreze odredeno tri okteta:

B klasa: net.net.host.host od 128.1.x.x do 191.254.x.x

26
Nekada je o dodjeli internet adresa brinula americka ladina institucija IANA ,International Assigned
Numbers Authority, www.iana.org,, koja se sada nalazi u sklopu ICANN-a.
1 3 6
C klasa: net.net.net.host od 192.1.1.x do 223.254.254.x

1ako ce npr. u klasi A biti moguce adresirati 256x256x256-2
2
racunala unutar jedne
podmreze. U klasi B preostaje za adresiranje 256x256-2
3
racunala unutar iste
podmreze, a unutar C klase sega 254 ,1ab. 5-3,. Prema utrdenom prailu pocetni
okteti u adresi odreduju kojoj klasi ce odredena adresa pripadati. Adrese ciji je pocetni
oktet izmedu 1 i 126 decimalno pripadaju klasi A, od 128 do 191 klasi B, a od 192 do
223 klasi C ,1ab. 5-3,. Stoga ce klasa A moci adresirati sega 126 podmreza, klasa B
16 383, a C 2 09 151 razlicitih podmreza.

Tab. 5-3 Znaajke A, B i C klasa Internet adresa

Internet
klasa adrese
Raspon prog okteta Najeci broj
podmreza
Najeci broj
racunala
A 1-126 126 16 214
B 128-191 16 383 65 534
C 192-223 2 09 151 254

Globalne mreze, kao sto je ARPAnet, pripadaju A klasi jer one sadrze eliki broj
coroa. B klasa se dodjeljuje manjim zemljama i ecim organizacijama, s relatino
elikim brojem podmreza i pripadajucih coroa. Manje organizacije ili mrezne cjeline
dobiaju C klasu.

Brojei 0 i 255 imaju posebno znacenje u adresi. 0 je rezerirana kao neodredena
oznaka. Npr. 0.0.0.62 oznacaa adresu racunala ,62, bez pripadnosti mrezi ,0.0.0,.
Broj 255 je rezeriran za "broadcast" - emitiranje opcih poruka. "Broadcast" je poruka
koja se salje sim racunalima u mrezi. Npr. ako se zele doznati imena raspoloziih
racunala u lokalnoj mrezi cija je adresa 161.53.11, onda ce biti emitirana poruka s
adresom 161.53.11.255, gdje je 255 upotrebljeno kao "broadcast", zamjenjujuci
konkretne adrese racunala lokalne mreze. Internet adresa ne smije zapocinjati s jednim
od sljedecih brojea:

0 nepoznata adresa
12 lokalna petlja
255 "broadcast"
233 rezerirano za buduce potrebe

S obzirom da je tesko pamtiti danaest brojea Internet adrese, 1CP,IP programi
predidaju koristenje imenickih usluga koje omogucaaju korisniku adresiranje
racunala pomocu pridruzenih simbolickih imena. Stoga sako racunalo u mrezi
posjeduje, osim Internet adrese, i odgoarajuce simbolicko ime. UNIX operacijski
susta pohranjuje internet adrese i njihoa imena u zapisnik /etc/hosts ,Sl. 5-1,, a
\indows N1 u zapisnik \Winnt\System32\drivers\etc\hosts ,N1 ujedno
koristi i zapisnike LMlOS1S i \INS,. Slika prikazuje primjer jednog zapisnika
/etc/hosts. Adresa 12.0.0.1 oznacaa lokalnu petlju racunala ,za lokalno
adresiranje,. Poruke poslane na tu adresu nikada ne stizu do mreznog proodnika, ec
sluze za adresiranje lokalnog racunala. U istom je zapisniku pohranjena Internet adresa

2
Broj mogucih adresa umanjuje se za da jer su adrese racunala izrazene binarno samo nulama ,npr.
net.0.0.0, ili samo jedinicama ,npr. dekadski net.255.255.255, rezerirane. Pra oznacaa lokalno racunalo
,loop back``, 12.0.0.0,, a potonja sluzi za opcenito adresiranje racunala u mrezi ,broadcast``,.
1 3 7
lokalnog racunala ,loghost, "161.53.117.160 pro10
pro10.sjever.fsb.hr loghost". Ostale adrese i pridruzena imena
deiniraju ostala racunala u lokalnoj mrezi.

#
# Internet host table
#
127.0.0.1 localhost
161.53.117.160 pro10 pro10.sjever.fsb.hr loghost
161.53.117.151 pro1 pro1.sjever.fsb.hr
161.53.117.154 pro4 pro4.sjever.fsb.hr

Sl. 5-17 Primjer "hosts" zapisnika

Kada se pokrene neki od 1CP,IP usluznih programa ,npr. ftp,, potrebno je naesti
ime racunala s kojim se zeli komunicirati ,npr. pro1,. Za zadano ce ime racunala
1CP,IP program potraziti pripadajucu adresu u zapisniku /etc/hosts. Ukoliko ne
nade ime zadanog racunala, program ce se obratiti nekom od nadredenih racunala
posluzilaca koji pruzaju imenicke usluge, odnosno sadrze bazu podataka o adresama
racunala.

5.3.5 nformaci]ske mrezne usluge
1CP,IP protokol predida korisnik-posluzilac model umrezaanja i
poezianja lokalnih mreza. 1o znaci da u lokalnoj mrezi mora postojati barem jedno
racunalo posluzilac koje preuzima na sebe zadace mreznih usluga, prensteno
usmjeraanja i adresiranja, osiguraajuci komunikaciju s anjskom mreznom
inrastrukturom. Najcesce primijenjene mrezne usluge su:

DNS ,eng. "Domain Name Serice", ili Imenicka usluga domene,
NIS- ,eng. "Network Inormation Serice", ili Mrezna inormacijska usluga,
BIND,lesoid.

Osnona srha oih usluga je pruzanje inormacija o zajednickim objektima ,imena,
adrese, korisnici, pisaci, ..., na mrezi. Racunalo posluzilac, ono koje osiguraa
imenicke usluge, posjeduje bazu podataka o imenima racunalnih objekata i na zahtje
daje odgoore o adresama, alternatinim imenima, zapisnickom sustau itd.

Od naedenih usluga posebno treba istaknuti DNS kao glanu podrsku za
interpretaciju ,rjesaanje, imena u Internetu. 1CP,IP protokol je izrani korisnik
DNS-a, no njegoim se uslugama mogu koristiti i drugi mrezni protokoli. Na Internet
su prikljuceni milijuni racunala i ako ne bi postojale imenicke usluge sako bi racunalo
moralo imati cjeloit popis ostalih racunala na mrezi. 1akoe baze podataka bi
zauzimale eliki prostor na disku racunala, a njihoo bi pretrazianje predugo trajalo.
No najaznije je da bi azuriranje podataka o mrezama sirom sijeta, koje se
sakodneno mijenjaju, bilo jednostano neizedio. Inormacijske mrezne usluge
olaksaaju upraljanje i azuriranje bazama podataka i omogucaaju hijerarhijsko
poezianje distribuiranih baza podataka.

DNS je mrezni protokol deiniran na razini primjene u porodici 1CP,IP protokola.
Osnona zadaca DNS-a je rjesaanje ,interpretacija, simbolickih imena udaljenih
1 3 8
racunala. DNS je zasnoan na mehanizmu pitanje,odgoor ,eng. "query,response", i
korisnik-posluzilac modelu. Neka od racunala na mrezi imaju ulogu DNS posluzioca
dok su ostala racunala DNS korisnici. DNS posluzilac prima pitanje od DNS
korisnika, rjesaa njihoe zahtjee i salje im odgoore. Saki posluzilac ima lastitu
bazu podataka o racunalima i njihoim adresama. Ako posluzilac ne moze odgooriti
na pitanje pretrazianjem lastite baze onda moze poslati pitanje drugim
posluziocima. DNS koristi UDP kao transportni protokol za komunikaciju s
udaljenim racunalima ,posluziocima,. UDP protokol je prikladan zbog soje
jednostanosti i zato jer ne uzrokuje eliko opterecenje mreze.

Najrasirenija implementacija DNS-a je BIND ,eng. "Berkeley Internet Name
Domain",, imenicki posluzilacki program za UNIX operacijski susta. \indows N1
koristi \INS program za interpretaciju imena NetBIOS mreze, ali i DNS korisnicku i
posluzilacku podrsku.

Za razumijeanje DNS usluge bitno je razumijeanje koncepta domene i njihoe
hijerarhije. Saka domena pripada odredenoj razini u hijerarhijskoj organizaciji
domena. Na rhu hijerarhije je "root" domena ispod koje se nalaze se ostale domene
,Sl. 5-18,. "Root" domena se oznacaa tockom ,., na prome mjestu imena. S obziro
da se domene imaju istu zajednicku polaznu domenu, "root" tocka se ispusta iz
imena. Na proj razini ispod "root" domene nalaze se "top leel". One deiniraju
globalne mreze pojedinih drzaa ili elikih zajednica, npr. hr ,lratska,, us ,SAD,, it
,Italija,, com ,komercijalna domena,, edu ,domena znanstenih i obrazonih
ustanoa, itd
28
. U okiru "top leel" domena nalaze se manje domene ,npr. fsb,, a
one se pak mogu dijeliti na jos inije mrezne cjeline ,npr. sjever, kojima su
pridruzena pripadajuca racunala ,npr. pro1,.

ROOT
domena
hr de us
fsb fer
sjever cadlab
. . .
. . . com it
srce
pro1 pro2

Sl. 5-18 Primjer hijerarhije domena

28
Dosloni nazii ecine domena uskladeni su sa ISO-3166 normom.
1 3 9
1ako se dobia hijerarhijsko ustrojsto koje se simbolicki opisuje uredenim nizom
imena odojenih tockom. Npr. domena sjever pripada domeni fsb, a ona je pak
dio domene hr pa ce stoga njezino puno ime glasiti:

sjever.fsb.hr

Ispred imena domene pise se ime pripadajuceg racunala, npr.:

pro1.sjever.fsb.hr

Ime na prome mjestu oznacaa racunalo pro1 koje pripada domeni
sjever.fsb.hr. Ime ne smije imati ise od 255 znakoa. Oaka organizacija
domena podsjeca na hijerarhijsku zapisnicku strukturu operacijskih sustaa UNIX ili
\indows N1. Umjesto imena zapisnika odje se naode imena domena i racunala.
Za razliku od hijerarhije zapisnika, imena domena se pisu obrnutim redoslijedom.
Najprije se naodi ime odredisnog objekta ,racunala, pa onda imena domena redom
prema rhu hijerarhije. Kod zapisnickog se sustaa pocinje od "root" imenika prema
odredisnom objektu. Oaka princip omogucaa da se u mrezi nalaze racunala s istim
imenom. Jedino se ne smije dozoliti da ta racunala budu u istoj domeni.

Saki DNS korisnik mora poznaati DNS posluzioca soje domene. Na UNIX
operacijskom sustau, adrese DNS posluzilaca pohranjuju se u zapisniku
/etc/resolv.conf ,Sl. 5-19,.

;resolv.conf file for DNS client
;
domain xxx.hr

nameserver 161.53.180.130
nameserver 161.53.160.131

Sl. 5-19 Primjer "resolv.conf" zapisnika

U gornjem primjeru za resolv.conf zapisnik zapocinje s tri komentarska retka, a
zatim je deinirano ime domene "xxx.hr" za koju su deinirana da DNS posluzioca,
odnosno njihoe IP adrese. Uobicajeno je da se deinira ise posluzilaca. Ako pri
posluzilac, iz bilo kojih razloga, nije dostupan pokusat ce se konzultirati drugi na listi i
tako dalje.

D^ o.tvioci cuaju podatke ,imena, adrese, kratki opis, u udaljenim racunalima i
odgoaraju na upite DNS korisnika. Podaci se cuaju u ise zapisnika. U zapisniku
/etc/named.boot pohranjeni su podaci koji deiniraju strukturu DNS baze. Na Sl.
5-20 prikazan je jedan primjer /etc/named.boot zapisnika.

1 4 0
; named.boot
;
; boot file for authoritive master name server for Berkeley.EDU
; Note that there should be one primary entry for each SOA record.
;
;
; type domain source host/file backup
file
;
domain a.b.com
primary a.b.com /etc/named/named.hosts
primary 117.53.161.IN-ADDR.ARPA /etc/named/named.rev
primary 0.0.127.IN-ADDR.ARPA /etc/named/named.local
secondary b.com 161.53.116.12
/etc/named/fsb_named.hosts
secondary 116.53.161.IN-ADDR.ARPA 161.53.116.12
/etc/named/fsb_116_named.rev
cache . /etc/named/root.cache

Sl. 5-20 Primjer "named.boot" zapisnika
Nakon komentarskih redaka, oznacenih s ";", slijedi ime domene posluzioca. Potom
su deinirani zapisnici primarne ,lokalne, domene: /etc/named/named.hosts
,baza podataka s imenima i IP adresama, /etc/named/named.rev ,popis adresa u
obrnutoj notaciji za interpretaciju imena kada je poznata adresa,,
/etc/named/named.local ,adresa lokalnog racunala,, potom slijede adrese
sekundarnih posluzilaca nadredenih i podredenih domena. Posljednja je deinicija
zapisnika /etc/named/root.cache u kojem su pohranjene adrese posluzilaca
kojima se treba obratiti ako zahtijeano ime ne postoji u lokalnoj DNS bazi.
1 4 1
Internet
pro4
alpha2
srce
lokalni DNS
posluilac
hr
fsb
sjever
pro1
telnet pro1.sjever.fsb.hr
x
a
Pitanje: "Tko je
pro1.sjever.fsb.hr?"
Odgovor:
"161.53.117.151"

Sl. 5-21 DNS decentralizirani model rjeavanja IP adresa

Princip rada DNS-a objasnit ce se na primjeru sa Sl. 5-21. Prikazana je domena
sjever kao poddomena domene fsb ,lakultet strojarsta i brodogradnje,, koja je
pak sadrzana u domeni hr ,lratska,.

Kada neki Internet korisnik zatrazi komunikaciju s udaljenim racunalom, npr. putem
naredbe telnet, zadajuci njegoo ime ,npr. pro1.sjever.fsb.hr,, a to ime nije
deinirano u lokalnom zapisniku ,/etc/hosts,, aktiira se program rjesaac ,eng.
resoler,. Njegoa je zadaca pronalazenje odgoarajuce IP adrese racunala. Rjesaac
ce se u skladu s DNS protokolom obratiti DNS posluziocu iz /etc/resolv.conf
zapisnika. Na DNS posluziocu je stalno aktian usluzni program "in.named" ili
"named" koji osluskuje pitanja korisnika.

Ukoliko lokalni DNS posluzilac ne posjeduje deiniciju za zadano ime, proslijedit ce
pitanje posluziocima iz root.cache zapisnika, obicno DNS posluziocima domene
ise razine. Posluzioci najise razine ,npr. srce za domenu hr, posjeduju adrese
posluzilaca sojih podredenih domena ili sekundarnih posluzilaca. Ukoliko posluzilac
prepozna domenu iz zadanog imena potrazit ce ime u sojoj bazi ili ce proslijediti
pitanje prema odgoarajucem nizem DNS posluziocu ,racunalo alpha2 domene
fsb,. Buduci da racunalo pro1 pripada domeni sjever pitanje ce biti proslijedeno
njenom DNS posluziocu pro4. U sojoj ce DNS bazi racunalo pro4 pronaci
1 4 2
odgoarajucu adresu racunala pro1 i proslijediti ga racunalu koje je trazilo uslugu.
1ek nakon primljene adrese, 1CP,IP program ,telnet, na racunalu koje trazi ezu
s udaljenim racunalom ,pro1.sjever.fsb.hr, odasilje adresirani pozi, kojeg
usmjeriaci na slican nacin upucuju do trazenog racunala.

1 4 3

1 4 4
5.4 HTTP
\\\, odnosno "\orld \ide \eb", je najrasireniji oblik razmjene
inormacija putem Interneta. Iza nazia \\\ krije se nacin oblikoanja
hipertekstualnih inormacija pomocu posebnog jezika l1ML ,eng. "lyper1ext
Markup Language",, kao i protokol l11P ,eng. "lyper1ext 1ranser Protocol", za
razmjenu hipertekstualnih i multimedijalnih podataka putem racunalne mreze.

Koanicu bierte/.t ueo je 1965. godine 1ed Nelson opisujuci tekst koji nije ogranicen
slijednom linearnom strukturom podataka. lipertekst je iserazinski model
strukturiranja podataka koji omogucaa prosirianje pojedinih pojmoa iz teksta
jednostanim ulancaanjem zapisa cija detaljnost u prailu raste s razinama
ulancaanja. 1ed Nelson je ueo i pojam hipermedija ,eng. "lypermedia",,
oznacaajuci sadrzaj iz teksta koji ne mora biti tekst, ec bilo koji multimedijalni zapis
,slika, zuk, ideo, geometrijski model, ...,.

lipertekstualni koncept se razija kroz razlicite projekte tijekom mnogih godina, no
soju najznacajniju implementaciju doziljaa kroz razoj \\\-a 1989. godine. 1e je
godine 1im Berners-Lee, znanstenik glasoitog europskog instituta za nuklearna
istrazianja CLRN ,"Counseil Luropeen pour la Recherche Nucleaire", iz Zenee u
Sicarskoj, predlozio hipertekstualni susta "lyper1ext and CLRN" za razmjenu
podataka izmedu clanoa istraziackih skupina. Glane znacajke sustaa obuhacale
su sljedece:

korisnicko sucelje i pristup podacima moraju biti jednoznacno deinirani neoisno
o racunalnoj platormi,
mogucnost pristupa multimedijalnim podacima,
razmjena podataka putem racunalne mreze,
primjena koncepta korisnik,posluzilac.

Uskoro, 1990. godine, prototip \\\-a razijen je na NeX1 racunalu. Paraleni razoj
Interneta i mrezne inrastrukture poticali su ubrzani razoj i primjenu \eb koncepta.
Kada se 1993. godine pojaljuje pri \eb korisnik ,preglednik, s graickim suceljem,
\\\ i Internet progresino otaraju sjetski inormacijski prostor. Danas se sa
sigurnoscu moze ustrditi da eksplozino sirenje Interneta elikim dijelom treba
zahaliti uprao \\\-u, koji je na jednostaan, multimedijalan i intuitian nacin
omogucio ponudu i koristenje najrazlicitijih inormacija i usluga. O koordiniranom
normiranom razoju \\\-a danas brine "\orld \ide \eb Organization", udruga
nastala na poticaj MI1-a ,"Massachusetts Institute o 1echnology", i CLRN-a 1994.
godine.

l11P protokol deinira nacin prijenosa hipertekstualnih podataka kroz racunalnu
mrezu, poglaito koristeci 1CP,IP protokol. Zato se l11P smatra clanom 1CP,IP
protokola. Medutim, l11P je, teorijski gledano, protokol neoisan o transportnom
protokolu. 1o znaci da moze koristiti i druge protokole, npr. UDP i X.25. U odnosu
na OSI ili DoD model, l11P pripada razini primjene. S obzirom da koristi koncept
korisnik,posluzilac, implementiran je, s jedne strane kao \eb posluzilac ,npr.
"Apache l11P Serer",, a s druge kao \eb preglednik ,npr. "Netscape", "Mosaic",
"Microsot Internet Lxplorer",.

1 4 5
\eb posluzilac distribuira podatke pohranjene u obliku l1ML zapisnika na zahtje
korisnika.

\eb preglednik ,korisnik, salje zahtjee posluziocu i brine se o intepretaciji pristiglih
l1ML i multimedijalnih podataka na lokalnom racunalu korisnika. Preglednik dakle
"preodi" l1ML i druge standardne zapise u oblik razumlji speciicnom racunalu.
Oakim pristupom problem entropije i redundancije tehnicke i tehnoloske
neuskladenosti racunarskog razoja jednostano nestaje, ruseci glane komunikacijske
prepreke. Osim l11P-a \eb preglednik implementira i druge 1CP,IP protokole i
usluge:

l1P, protokol za prijenos tekstualnih i binarnih podataka,
1LLNL1, protokol za prijau na udaljeno racunalo,
NN1P ,"Network News 1ranser Protocol",, protokol za asinkronu razmjenu
podataka putem "Usenet news",
Gopher, protokol za razmjenu podataka putem izbornika.

Pristup odredenoj \eb bazi podataka deinira se pomocu URL ,eng. "Uniorm
Resource Locator", jedinsteni lokator izora, adrese. URL se sastoji od identiikatora
protokola i adrese. Adresa ukljucuje Internet ime ili adresu \eb posluzioca i lokaciju
zapisnika u kojem su pohranjeni podaci. Opci oblik URL adrese je:

protocol://ime-web-posliioca/lokacija/zapisnik,

npr.:

http://www.sjever.fsb.hr/pub/dokumenti/zapisnik.html,

ili:

ftp://edgar.stern.nyu.edu/pub/papers/edgar.ps.

Pri primjer deinira pristup \eb posluziocu putem l11P-a ,http://,, ime
posluzioca je www.sjever.fsb.hr, a lokacija zapisnika u zapisnickom sustau
posluzioca je /pub/dokumenti/zapisnik.html. Lkstenzija ".html" ukazuje da
zapisnik sadrzi podatke u l1ML obliku.

Drugi primjer URL-a deinira primjenu l1P protokola ,ftp://,, adresirajuci l1P
posluzioca edgar.stern.nyu.edu i zapisnik /pub/papers/edgar.ps.

S obzirom da \\\ hipertekstualni koncept omogucaa ulancaanje podataka koji
mogu biti pohranjeni na razlicitim \eb posluziocima, l11P protokol transparentno
integrira \\\ inormaticki prostor. Na taj nacin cijeli Internet i si u njemu aktini
\eb posluzioci tore jedinsteni hipertekstualni i hipermedijalni dokument.

Komunikacija izmedu \eb korisnika i posluzica odija se pomocu zaglalja
standardne e-mail speciikacije, deinirajuci nacin komunikacije i rstu podataka. Kada
\eb posluzilac posalje podatke korisniku, njima ce prethoditi zaglalje u MIML ,eng.
"Multipurpose Internet Mail Lxtension", ormatu u kojem se deinira rsta podataka
sto slijede. Na temelju deinicija iz zaglalja preglednik ce pokrenuti odgoarajuce
usluzne programe za interpretaciju podataka, npr. "image iewer", "moie player" i
slicno.

1 4 6
Vazna znacajka l11P protokola je intermitentni komunikacijski mehanizam. 1o
znaci da nakon uspostae komunikacije izmedu posluzioca i korisnika eza se prekida
nakon jednog transakcijskog ciklusa. Ukoliko se l1ML dokument sastoji od ise
cjelina, bit ce potrebno ponoiti uspostau komunikacije da se obai sljedeci ciklus
prijenosa podataka itd. 1aka princip usporaa donekle l11P komunikaciju, ali
doprinosi dijelom ustedi mreznih resursa.

1 4 7

1 4 8
5.5 NetBEU/NetBO8
NetBLUI oznacaa protokol koji se uglanom koristi u manjim lokalnim
mrezama osobnih racunala. Nastao je na osnoi LAN mrezne podrske NetBIOS koju
su razili IBM i Sytek 1984. godine kao jednostaan komunikacijski program koji
dozoljaa "peer-to-peer" ili korisnik,posluzilac komunikaciju u lokalnoj mrezi.
Uskladianje s iserazinskim OSI reerentnim modelom, doelo je do podjele na
NetBLUI razinu ,eng. "Network BIOS Lxtended User Interace",, koja deinira
komunikacijski protokol, i NetBIOS razinu ,eng. "Network Basic Input,Output
System",, ogranicenu na unkcije sucelja mreznih programa. Odnos
NetBLUI,NetBIOS modela i OSI reerentnog modela prikazan je na Sl. 5-22.

OSI
Application NetBIOS/SMB
Presentation
Session
Transport NetBEUI
Network
Data Link
Physical

Sl. 5-22 Odnos OSI referentnog modela i ustrojstva NetBEUI/NetBIOS protokola
NetBIOS predida opce sucelje izmedu mreznih programa, ali ne pruza speciicne
usluge, kao sto su usluge za koristenje mreznih pisaca, rad sa zapisnicima u mrezi itd.
Za take se usluge brine SMB ,eng. "Serer Message Bloks",. NetBLUI,NetBIOS
osiguraa tri osnone mrezne usluge:

Imenike usluge ,eng. "Name serice", omogucaaju identiikaciju racunala. Sako
racunalo koristi logicko ime za identiikaciju u mrezi. Ukoliko zeli s nekim
komunicirati, racunalo emitira pozi. Ostala racunala osluskuju soje ime i kada
prime pozi uspostalja se komunikacija. 1aka princip neusmjeraanog
emitiranja ,eng. broadcasting, uzrokuje intenzian promet u lokalnoj mrezi, sto se
moze odraziti kao usporaanje komunikacijskih odzia.
Usluge sastanaka ,eng. "Session serice", osiguraaju razmjenu poruka izmedu
racunala po uspostai komunikacije ,sastanka,. Pritom se odi racuna o
redoslijedu poruka i potrdi njihoog primitka.
Usluge datagrama ,eng. "Datagram serice", sluze za jano emitiranje poruka
neoisno o uspostaljenoj komunikaciji. 1o su poruke koje nisu upucene
konkretnom racunalu, ec objaljuju neku opcu inormaciju. Stoga oa usluga ne
ukljucuje projeru primitka objaljene poruke.

MS \indows operacijski sustai ,3.xx, 95, 98, N1, 2000, koriste NetBLUI,NetBIOS
protokol za rad u lokalnoj mrezi "\indows or \orkgroups" ili "LAN Manager".
Glani nedostatak oog protokola je nemogucnost usmjeraanja, odnosno
komunikacija s drugim podmrezama.

1 4 9
5.6 PX/8PX protokol
IPX,SPX protokol potjece od Net\are mreznog modela razijenog u trtki
Noell. Ima rlo siroku primjenu u mrezama osobnih racunala. IPX,SPX protokol se
bazira na Xerox-oom XNS protokolu, IPX - "Internet Packet Lxchange" koristi
XNS IDP ,eng. "Internet Datagram Protocol",, a SPX - "Sequenced Packet
Lxchange" koristi XNS SPP ,eng. "Sequenced Packet Protocol",. IPX odgoara
mreznoj ,trecoj, razini OSI reerentnog modela, a SPX ispunjaa zadace razine
transporta, cetrte OSI razine. Za razliku od NetBLUI,NetBIOS protokola,
IPX,SPX omogucaa usmjeraanje poruka, odnosno komunikaciju izmedu razlicitih
podmreza.

5.6.1 PX
IPX je mrezni protokol koji osiguraa usluge prijenosa podatkonih paketa
,datagrama,. Protokol ne zahtijea prethodnu uspostau eze izmedu racunala i zato
se nazia "connectionless" protokol. Stoga ne postoji mogucnost projere primitka
odaslanih paketa. IPX je zato prikladan za emitiranje janih poruka ,eng.
broadcasting,.

IPX datagram sadrzi uz podatke i mreznu adresu. Mrezna adresa obuhaca 32-bitni
broj mreze i 48-bitni broj racunala. Slijedi "socket number", odnosno 16-bitni broj koji
jednoznacno identiicira mrezni program kojem su podaci upuceni.

5.6.2 8PX
SPX protokol brine o redoslijedu i toku podataka, osiguraajuci da saki paket
stigne na zadanu adresu. Stoga SPX trazi prethodnu uspostau komunikacije izmedu
racunala pomocu posebne kontrolne poruke. SPX ocekuje potrdu za saki odaslani
paket. Ukoliko unutar odredenog remenskog interala ne stigne potrda, proizlazi
zakljucak da se paket izgubio te se ponono salje. Na temelju rednog broja upisanog u
zaglalje paketa osiguraa se isprana sinteza podataka na odredistu.

1 5 0

1 5 1
5.7 UNX u mrezi
Operatini susta UNIX integrira mrezne usluge zajedno s ostalim sistemskim
rjesenjima, cineci mrezu racunala jedinstenom racunalnom okolinom. Mrezne usluge
se mogu grupirati u dije skupine: osnonih, odnosno najcesce koristenih usluga i
dodatnih mreznih usluga. U osnone mrezne usluge srstaaju se programi koji se
najcesce koriste:

udaljena prijaa za rad
prijenos zapisnika
elektronicka posta

U dodatne mrezne usluge ubrajaju se programi koji :

mrezni susta zapisnika ,NlS,
koristenje udaljenih pisaca
udaljeno izodenje naredbi
imenicke mrezne usluge ,DNS, NIS,

5.7.1 me racunala
Racunalna komunikacija u mrezi podrazumijea medusobno poznaanje racunala i
korisnika. Pro sto je potrebno znati o udaljenim racunalima su njihoa imena. Iza
sakog imena racunala krije se odgoarajuca Internet ,IP, adresa koja se pohranjuje u
sistemski zapisnik /etc/hosts lokalnog racunala ili u se nalazi u nekoj od baza
podataka DNS ili NIS posluzilaca mreznih usluga koje daju inormacije o imenima i
adresama udaljenih racunala. Osnoni princip DNS usluga objasnjen je poglalju
5.3.5.

Naredba hostname, na BSD UNIX-u, ispisuje ime lokalnog racunala, npr.:

$ hostname
aramis
$

Internet adresu lokalnog racunala mozemo pronaci u zapisniku /etc/hosts ili
pomocu naredbe ifconfig:

pro10% ifconfig hme0
hme0: flags=863<UP,BROADCAST,NOTRAILERS,RUNNING,MULTICAST>
mtu 1500
inet 161.53.117.160 netmask ffffff00 broadcast 161.53.117.255
pro10%

Iz ispisa je idljio da je adresa lokalnog racunala 161.53.117.160. U produzetku
su ispisani netmask arijabla i broadcast adresa koji sluze za ogranicaanje
prometa u podmrezi odredene klase ,idi poglalje 5.3.4,.

Argument naredbe iconfig je nazi Lthernet sucelja koje oisi o koniguraciji i
proizodacu konkretnom racunalu. Ako ne znamo ime sucelja pomoci ce nam
naredba ''netstat i'':

1 5 2
pro10% netstat -i
Name Mtu Net/Dest Address Ipkts Ierrs Opkts Oerrs Collis Queue
lo0 8232 loopback localhost 452109 0 452109 0 0 0
hme0 1500 pro10 pro10 12040362 0 7242413 0 1146581 0

Naredba netstat daje prikaz za da sucelja: "hme0" i "lo0" cija su imena naedena
u prom stupcu. Za sako sucelje je prikazana i sakupljena statistika. "lmeO" je ime za
standardno sucelje, a "lo0" je ime lokalnog sucelja koje se koristi za "loopback"
testiranje.

5.7.2 Prov]era
Iako je racunalna komunikacija rlo pouzdana, u isto je rijeme rlo slozena i moze
oisiti o elikom broju posrednih mreznih uredaja, sto moze biti uzrokom odredenih
problema. Ukoliko je neki od kljucnih mreznih coroa ili ciljno racunalo izan
unkcije, a ne postoje alternatini uredaji, komunikacija nece biti moguca. Pomocu
naredbe ping moguce je ispitati mogucnosti komuniciranja. Pri projeri alja poceti
od lastitog racunala, a zatim ispitati komunikaciju s udaljenim racunalom. Za lastito
racunalo potrebno je koristiti naredbu "ping localhost". Argument localhost
standardno je pridjeljenja adresa 12.0.0.1 koja adresira lokalno mrezno sucelje -
toobac/.

pro10% ping -s localhost
PING localhost: 56 data bytes
64 bytes from localhost (127.0.0.1): icmp_seq=0.
time=0. ms
time=0. ms
time=0. ms
time=0. ms
time=0. ms
^C
----localhost PING Statistics----
5 packets transmitted, 5 packets received, 0% packet
loss
round-trip (ms) min/avg/max = 0/0/0
pro10%

Nakon uspostae eze ping odasilje pakete ,datagrame, elicine 64 okteta i poratno
ih prima koristeci jednostani ICMP protokol. Nakon prekida ,Ctrl-c, usporedbom
poslanih i primljenih paketa dobia se statistika koja pokazuje uspjesnost
komunikacije. Izrano o tome goori podatak packet loss ,izgubljeno paketa,.
1aj bi podatak za lokalno racunalo morao biti 0, jer se na lokalnoj razini ne ocekuju
smetnje koje utjecu na gubitak slijeda podataka. Za testiranje komunikacije s udaljenim
racunalom naredba ping se koristi na isti nacin s razlikom da se kao argument zadaje
ime udaljenog racunala ,njegoa Internet adresa mora biti upisana u lokalnu
/etc/hosts datoteku ili pohranjena u imenickoj bazi nekog od NIS ili DNS
posluzioca,:

pro10% ping -s www.fesb.hr
PING marjan.fesb.hr: 56 data bytes
64 bytes from marjan.fesb.hr (161.53.166.3): icmp_seq=0.
time=12. ms
1 5 3
time=7. ms
time=7. ms
time=7. ms
time=6. ms
time=7. ms
^C
----marjan.fesb.hr PING Statistics----
6 packets transmitted, 6 packets received, 0% packet loss
round-trip (ms) min/avg/max = 6/7/12
pro10%

Podaci min/avg/max = 6/7/12 prikazuju statistiku o brzini komuniciranja. Pri
broj predstalja minimalno rijeme putoanja paketa izmedu racunala, drugi broj
prikazuje prosjecno rijeme putoanja dok treci broj prikazuje najduze rijeme
putoanja poruke. Sa remena su dana u milisekundama.

Ukoliko eza s udaljenim racunalom nije uspjesno uspostaljena dobit cemo podatak
100% packet loss:

pro10% ping -s pro5.sjever.fsb.hr
PING pro5.sjever.fsb.hr: 56 data bytes
^C
----pro5.sjever.fsb.hr PING Statistics----
4 packets transmitted, 0 packets received, 100% packet
loss
pro10%

Bez opcije s naredba ping ce jaiti mogucnost komunikacije bez statistike, koristeci
ormulaciju "alive" ,komunikacija moguca, udaljeno racunalo je "zio", ili "not
alive" ,udaljeno racunalo nije dostupno,:

pro10% ping bjesomar.srce.hr
bjesomar.srce.hr is alive
pro10%

5.7.3 Pri]ava na udal]eno racunalo
Prijaa na isekorisnicko racunalo ,lokalno ili udaljeno, moguca je jedino za
prethodno autorizirane korisnike. 1o znaci da je potrebno posjedoati "korisnicki
prostor" ,autorizirani imenik, na racunalu i poznaati prijano ime i zaporku ,lozinku,
eng. password,. Za prijau rada na udaljeno racunalo mogu se koristiti dije naredbe
koje u osnoi obaljaju istu unkciju: telnet i rlogin.

Naredba telnet predstalja implementaciju sluzbene mrezne usluge koja je
deinirana s RlC 854 i RlC 855. Telnet je standardni usluzni program u sim
implementacijama 1CP,IP-a, neoisno o operatinom sustau.

Naredba rlogin pojaljuje se samo na UNIX racunalima i ne pripada standardnim
1CP,IP mreznim uslugama.
1 5 4

T E L N E T
Zadatak naredbe telnet je uspostaa 1CP,IP komunikacije s udaljenim racunalom.
Po uspostai eze, sa udaljenog racunala jalja se "telnet daemon" ,rezidentni telnet
program koji se brine o udaljenoj prijai,. Udaljeni telnet proces zapocinje s
postupkom prijae. Ukoliko je autorizacija potrdena otara se na udaljenom racunalu
UNIX Shell ,UNIX korisnicka ljuska, i u nastaku korisnik moze koristiti udaljeno
racunalo na isti nacin kao i lokalno, izdajuci naredbe u terminalskom prozoru koje ce
obradiati procesor udaljenog racunala. Npr.:

pro10% telnet alpha1.fsb.hr
Trying 161.53.116.11...
Connected to alpha1.fsb.hr.
Escape character is '^]'.

Digital UNIX (alpha1.fsb.hr) (ttyp1)

login: oskar
Password:
Last successful login for bojan: Thu Dec 9 13:43:36
1999 from bojan@pro10.sjever.fsb.hr

Digital UNIX V4.0F (Rev. 1229); Mon Jul 17 15:32:04
MET DST 2000

alpha1.fsb.hr>

Poruka o "Escape" znaku '^]' znaci mogucnost prijelaza u interaktini rad s telnet
naredbom. U interaktinom radu telnet podrzaa nekoliko naredbi ciju namjenu
mozemo upoznati pomocu naredbe help:

pro10% telnet pro1
Trying 161.53.117.151...
Connected to pro1.sjever.fsb.hr.
Escape character is '^]'.

SunOS 5.7

login: artur
Password:
Last login: Fri Apr 7 14:59:32 from pro10
Sun Microsystems Inc. SunOS 5.7 Generic October 1998
Fri Aug 4 12:43:42 MET DST 2000
pro1%
telnet> help
Commands may be abbreviated. Commands are:

close close current connection
logout forcibly logout remote user and close the connection
display display operating parameters
mode try to enter line or character mode
open connect to a site
quit exit telnet
send transmit special characters ('send ?' for more)
1 5 5
set set operating parameters ('set ?' for more)
unset unset operating parameters ('unset ?' for more)
status print status information
toggle toggle operating parameters ('toggle ?' for more)
slc change state of special charaters ('slc ?' for more)
z suspend telnet
! invoke a subshell
environ change environment variables ('environ ?' for more)
? print help information
<return> leave command mode
telnet>

pro1%

Najaznija je naredba z koja omogucaa priremeni prelazak na Shell lokalnog
racunala. Po zarsetku lokalnog rada racamo se na udaljeno racunalo naredbom
exit. Npr., ukoliko smo ec prijaljeni na udaljenom racunalu, opisani postupak bi
izgledao kao na sljedecem primjeru:

$ hostname ,naredba na udaljenom racunalu,
pro1 ,ime udaljenog racunala je "pro1",
$ ^] ,prijelaz u interaktini rad s telnet naredbom,
telnet> z
pro10> hostname ,naredba na udaljenom racunalu,
pro10 ,ime lokalnog racunala "pro10",
pro10> exit ,zarsetak priremenog rada na lokalnom racunalu,
$ hostname
pro1
$ exit ,kraj rada s telnet-om, poratak na lokalno racunalo,
Connection closed
pro10>

Kod primjene telnet-a mogu se pojaiti problemi s tumacenjem terminalskih normi,
odnosno interpretacija posebnih slogoa koje terminali koriste za graicke eekte
,poglaito kod primjene vi editora ili naredbe more,. 1elnet izorno podrzaa
V1100 normu. Stoga je potrebno na udaljenom racunalu, cija UNIX ljuska koristi
drugaciji terminal, postaiti parametre terminala na sljedeci nacin:

$ setenv TERM vt100 ,za C-Shell,

ili

$ TERM=vt100; export TERM ,za Bourne ili Korn Shell,

Za zarsetak rada i prekid eze s udaljenim racunalom potrebno je izrsiti odjau rada
pomocu naredbe logout ili aktiiranjem kombinacije tipki Ctrl-d.
R L O G N
Naredba rlogin obalja istu unkciju kao i telnet. Razlika se prensteno ocituje u
tome da rlogin, jednako kao i ostale UNIXoe "remote" naredbe: rsh i rcp,
dodatno koristi UNIXo protokol za udaljeni pristup. 1o se ocituje u mogucnosti
dodatne autorizacije lastitog pristupa, ili pak pristupa nekog drugog korisnika,
udaljenom racunalu. Dodatna autorizacija podrazumijea izranu prijau na udaljeno
1 5 6
racunalo bez zaporke. Za taka nacin koristenja potrebno je u osobnom imeniku
,$home, na udaljenom racunalu kreirati zapisnik .rhosts ,od eng. remote hosts,
udaljeni domacini,racunala,. U zapisnik treba upisati nazi racunala za kojeg se zeli
izrsiti autorizacija pristupa. Uz racunalo treba naesti korisnicko ime, ako je razlicito na
tom racunalu:

#Primjer za .rhosts
#Ime raunala Korisnik
alpha1.fsb.hr oskar
pro7 artur

Mogu se naesti i imena drugih korisnika kojima se zeli dati mogucnost pristupa na soj
korisnicki prostor
29
.

Primjer primjene naredbe rlogin za dodatno autorizirani pristup:

pro10% rlogin pro1
Last login: Fri Aug 4 12:43:42 from pro10
Sun Microsystems Inc. SunOS 5.7 Generic October 1998
Fri Aug 4 12:48:43 MET DST 2000
pro1%

U slucaju da ne postoje odgoarajuca autorizacija u zapisniku .rhosts ili
/etc/hosts.equiv udaljenog racunala:

$ rlogin pro4
Password: _________
Login incorrect
Login:

Isti oblik dodatne autorizacije moze se izrsiti na sistemskoj razini u zapisniku
/etc/hosts.equiv. Medutim, pristup i mogucnost kreiranja podataka u taj zapisnik
ima samo olasteni korisnik "super-user" ,"root",, odnosno inzenjer sustaa.

Po prijai naredba rlogin automatski izodi se potrebne naredbe iz zapisnika
.login, .profile i .cshrc, sto naredba telnet ne radi. Na taj nacin postaljaju se
si predideni parametri operatinog sustaa kao kod lokalne prijae.

5.7.4 Pri]enos zapisnika
Udaljena prijaa omogucaa interaktinu komunikaciju s udaljenim racunalom,
zadaanje naredbi i pracenje rezultata. Ukoliko zelimo razmjenjiati zapisnike izmedu
racunala potrebno je koristiti usluzne programe ftp ili rcp. Oba programa koriste
1CP,IP protokol. Naredba ftp pripada porodici 1CP,IP mreznih usluga dok je
rcp standardna UNIX naredba. Razlika se ponajise ocituje u nacinu koristenja. Ftp
se primjenjuje slicno kao i telnet, odnosno korisnik se prijaljuje na udaljeno
racunalo i potom izodi odgoarajuce naredbe za razmjenu zapisnika. Rcp ise nalici
obicnoj naredbi za kopiranje zapisnika.

29
1aka oblik autorizacije drugih korisnika nije uobicajen zbog sigurnosnih aspekata.
1 5 7
F T P
l1P, kao protokol i mrezna usluga, deiniran je s RlC 959. Naredba pro trazi
prijau na udaljeno racunalo kako bi se projerila autorizacija korisnika. 1o znaci da
korisnik mora imati odgoarajuce korisnicko ime i zaporku za pristup udaljenom
racunalu, slicno kao i kod naredbe telnet. Primjenjuje se sa ili bez argumenta.
Argument oznacaa ime udaljenog racunala, npr.:

pro10% ftp pro1
220 pro1 FTP server (SunOS 5.7) ready.
Name (pro1:oskar):
331 Password required for oskar.
Password:
230 User oskar logged in.
ftp>

Nakon prijae jalja se "tp daemon" sa udaljenog racunala ispisujuci na zaslonu
prompt ftp>. Popis i objasnjenje ftp naredbi mozemo dobiti pomocu naredbe
help.

ftp> help
Commands may be abbreviated. Commands are:

!
$
account
append
ascii
bell
binary
bye
case
cd
cdup
close

cr
delete
debug
dir
disconnect
form
get
glob
hash
help
lcd
ls

macdef
mdelete
mdir
mget
sunique
mkdir
mls
mode
mput
nmap
verbose
ntrans

open
prompt
proxy
sendport
put
quit
quote
recv
remotehelp
reset
rmdir
runique

send
status
struct
pwd
tenex
trace
type
user
rename
?

ftp>

Naredbe slice UNIX naredbama, a posebnost je da neke od naredaba imaju
dostruku sintaksu. 1ako se npr., naredba za ispis sadrzaja imenika ls l moze
izesti i pomocu naredbe dir ,koja se podudara sa sintaksom VMS i MS-DOS
operatinih sustaa,:

ftp> ls -al
200 PORT command successful.
150 ASCII data connection for /bin/ls (161.53.117.160,42016) (0
bytes).
total 572
drwxr-x--x 32 bojan staff 2048 Jul 28 11:22 .
drwxr-xr-x 3 bojan staff 512 Oct 17 1997 ..
-rw------- 1 bojan staff 589 Jul 28 11:22 .Xauthority
-rw-r--r-- 1 bojan staff 1572 Oct 8 1999 .cshrc
-rw-r--r-- 1 bojan staff 3602 Sep 13 1999
.desksetdefaults
drwxr-xr-x 15 bojan staff 512 Jul 28 12:30 .dt
-rwxr-xr-x 1 bojan staff 5400 Nov 27 1997 .dtprofile
drwxr-xr-x 2 bojan staff 512 Sep 23 1999 .hotjava
1 5 8
-rw-r--r-- 1 bojan staff 84 May 12 1997 .login
-rw-r--r-- 1 bojan staff 776 Jan 10 1997 .mailrc
drwx------ 6 bojan staff 512 Jul 28 12:30 .netscape
-rw------- 1 bojan staff 127964 Sep 18 1998 .newsrc
-rw-r--r-- 1 bojan staff 174 Mar 19 1996 .profile
-rw-r--r-- 1 bojan staff 291 Nov 14 1997 .rhosts
drwxr-xr-x 2 bojan staff 512 Jan 19 1999 .wastebasket
drwxr-xr-x 2 bojan staff 512 Jan 8 1998 Mail
-rwxr-xr-x 1 bojan staff 501 Jun 23 1997 SunVideo
drwxr-xr-x 2 bojan staff 1536 Apr 4 12:03 WWW
drwxr-xr-x 15 bojan staff 3584 Apr 4 12:14 cad
-rw-r--r-- 1 bojan staff 3657 Aug 28 1998 cde-
ideas.html
-rwxr-xr-x 1 bojan staff 61 Oct 22 1996 cp-lic1
-rw------- 1 bojan staff 3602 Oct 8 1997 mbox
drwx------ 2 bojan staff 1024 Jul 28 11:24 nsmail
drwxr-xr-x 2 bojan staff 512 Apr 4 1997 papers
drwxr-xr-x 5 bojan staff 1024 Nov 23 1998 prg
drwxr-xr-x 4 bojan staff 2048 Jun 6 11:15 public_html
drwxr-xr-x 3 bojan staff 512 Mar 4 13:43 slike
drwxr-xr-x 2 bojan staff 1024 Nov 27 1997 sys
drwxr-xr-x 3 bojan staff 512 Feb 17 09:00 tmp
226 ASCII Transfer complete.
remote: -al
4722 bytes received in 0.32 seconds (14.28 Kbytes/s)
ftp>

Prije nego se odlucimo za prijenos zapisnika moramo odrediti rstu podataka koji ce
se kopirati. U prailu ftp prenosi znakone ASCII zapisnike. Ako se radi o binarnim
podacima ,programima, komprimiranim zapisnicima, slikama, ideo ili audio
zapisnicima, potrebno je prethodno zadati naredbu binary. Promjena na ASCII
prijenos podataka dobia se pomocu naredbe ascii.

Nakon sto smo isprano odredili rstu podataka koju prenosimo mozemo pristupiti
kopiranju zapisnika. Za prijenos zapisnika sa udaljenog racunala koristi se naredba
get, a za prijenos zapisnika na udaljeno racunalo naredba put. Naredba get ce
kopirati zapisnik u tekuci imenik lokalnog racunala, odnosno imenik iz kojeg je
pozana naredba ftp. Prilikom prijenosa zapisnika sa lokalnog na udaljeno racunalo,
naredba put kopirat ce podatke u tekuci imenik udaljenog racunala:

ftp> binary
200 Type set to I.
ftp> get sklop1.Z
150 Opening BINARY mode data connection for sklop1.Z
(161.53.117.160,42021) (372
54 bytes).
226 Transfer complete.
local: sklop1.Z remote: sklop1.Z
ftp> quit
221 Goodbye.
pro10%

Promjena trenutnog imenika moguce je ostariti pomocu naredbe cd. Ukoliko se zeli
promijeniti imenik na lokalnom racunalu potrebno je koristiti naredbu !cd:

ftp> cd slike ,promjena imenika na udaljenom racunalu,
ftp> !cd download ,promjena imenika na lokalnom racunalu,
1 5 9
ftp> !ls -1
... ,sadrzaj imenika na lokalnom racunalu,
ftp>

Znak ! moze se primijeniti i kod ostalih ftp naredbi oznacaajuci izedbu na
lokalnom racunalu.

U slucaju da se zeli kopirati ise zapisnika primjenom meta-znakoa mogu se koristiti
naredbe mget i mput, koje prihacaju argumente kao sto je npr. *.dat i slicno.
Medutim, ne postoji ormulacija u izornoj erziji programa ftp koja omogucaa
kopiranje podimenika. Prilikom kopiranja niza zapisnika zadanih meta-znakoima ftp
ce zahtijeati potrdu za saki sljedeci zapisnik.. Ako ne zelimo potrdu za saki
zapisnik, mozemo zadati ftp naredbu prompt ili u poziu naredbe ftp dodati opciju
i ,ftp -i,.

Ako se namjeraa izrsiti prijenos ece kolicine podataka uputno je koristiti
neinteraktini pristup u kombinaciji s UNIXoom naredbom at. U tom je slucaju
pro potrebno kreirati komandni program koji ce pokrenuti ftp, npr.:

#
# Shell program za neinteraktivni prijenos podataka
#
ftp -in << XXXX pro1.sjever.fsb.hr
user oskar abcdxy # neinteraktivna prijava
cd /pub # pridruivanje imenika u kojem je zapisnik
get podaci.dat # kopiranje zapisnika
XXXX

U komandnom programu ftp naredba se pozia sa opcijama -in. Noa opcija -n
omogucuje da se ime udaljenog korisnika posebno deinira. Niz znakoa "<< XXXX"
oznacaa da ce se za pokrenutu ftp naredbu ulaz uzimati iz redaka koji slijede i da ce
kraj ulaza oznaciti niz znakoa "XXXX". Kreirani program potrebno je potom
aktiirati pomocu UNIX naredbe at u zadano rijeme:

pro10% echo "/bin/csh /usr4/user/pokreni_ftp.sh" | at 10:00p

Oako zadana naredba at automatski ce pokrenut komandni program
pokreni_ftp.sh u 22 sata.

l1P kao protokol predida i usluge za korisnike koji nisu autorizirani na udaljenom
racunalu. 1aka oblik usluge trazi instalaciju tz. avov,vov. ft o.tvitet;a na
udaljenom racunalu. Za njega se kreira jedan ograniceni zapisnicki susta unutar kojeg
se mogu kretati i njime se sluziti korisnici koji se "tp daemonu" predstae kao
anonymous ,bezimen, anoniman,. Za lozinku treba unijeti soju e-mail adresu:

pro10% ftp pro1.sjever.fsb.hr
220 pro1 FTP server (SunOS 5.7) ready.
Name (pro1.sjever.fsb.hr:oskar): anonymous
331 Guest login ok, send ident as password.
Password:
230 Guest login ok, access restrictions apply.
ftp> dir
150 ASCII data connection for /bin/ls (161.53.117.160,42070)
(0 bytes).
1 6 0
total 18
dr-xr-xr-x 9 root 1000 512 Jun 9 12:43 .
dr-xr-xr-x 9 root 1000 512 Jun 9 12:43 ..
drwxr-xr-x 3 root other 512 Jun 14 10:52
Kolokvij
dr-xr-xr-x 2 root other 512 Mar 18 1997 bin
dr-xr-xr-x 2 root other 512 Mar 18 1997 dev
dr-xr-xr-x 2 root other 512 Mar 18 1997 etc
drwxr-xr-x 3 root other 512 Jun 9 12:44 nastava
dr-xr-xr-x 4 root other 512 Nov 14 1997 pub
dr-xr-xr-x 4 root other 512 Mar 18 1997 usr
226 ASCII Transfer complete.
ftp>

1aka anonimni pristup udaljenim racunalima uobicajen je za tz. "shareware" ili
"public domain" posluzitelje, koji predstaljaju jane baze podataka nudeci odredene
sadrzaje na slobodno koristenje i kopiranje.

l1P uslugu moguce je susresti implementiranu u razlicitim programima s graickim
korisnickim suceljem ili \\\ preglednicima, koji njenu primjenu cine jos
jednostanijom.
R C P
Upotreba naredbe rcp rlo je jednostana i njezina sintaksa odgoara uobicajenoj
naredbi za kopiranje zapisnika. Pri argument deinira zapisnik koji se zeli kopirati
,prenijeti,, a drugi argument deinira ime kopije. Razlika je u tome da argument moze
dodatno sadrzaati oznaku racunala na kojem se zapisnik nalazi, npr.:

pro10% rcp pro1:/usr/user/slika.jpg download/nova-slika.jpg

U gornjem primjeru pri argument deinira ime udaljenog racunala pro1, sa kojeg se
zeli kopirati zapisnik /usr/user/slika.jpg. Drugi argument deinira ime
zapisnika u koji se rsi kopiranje na lokalnom racunalu.

Naredba ce biti uspjesno obaljena teka ako korisnik ima pristup udaljenom racunalu,
ukljucujuci dodatnu autorizaciju za koristenje UNIX "remote" usluga. 1o znaci da na
sojem korisnickom imeniku udaljenog racunala mora posjedoati zapisnik .rhosts
u kojem je naedeno ime racunala s kojeg se izodi kopiranje ,slicno kao i za
primjenu naredbe rlogin bez zaporke,. U protinom kopiranje nece uspjeti, a
operatini susta ce objaiti gresku "permission denied".

Vazna znacajka naredbe rcp je mogucnost prenosenja imenika, i sih njegoih
podimenika. U tom slucaju treba koristiti opciju r. Za prijenos imenika s lokalnog
racunala na udaljeno racunalo naredba ima sljedeci oblik:

pro10% rcp -r /usr/user/artur/video pro1:/usr/user/artur/tmp

U oom primjeru oznaku udaljenog racunala sadrzi drugi argument, jer se rsi
kopiranje s lokalnog na udaljeno racunalo. Dakle, ako ispred zapisnika naedemo
neko ime koje zarsaa s dotockom podrazumijeat ce se da je to ime udaljenog
racunala.

1 6 1
5.7.5 Elektronicka posta
Razmjena poruka pomocu racunala, odnosno elektronicka posta ,e-mail,, najstariji je
oblik siroke primjene racunalnih mreza. Danas predstalja, zajedno s
telekomunikacijskim uslugama ,\AP, SMS,, nezamjenjii nacin globalne
komunikacije u sijetu. Usluge e-maila raspolozie su u obliku razlicitih korisnickih
programa, najcesce s graickim interaktinim suceljem koje dozoljaa razmjenu i
interpretaciju multimedijalnih sadrzaja - glasonih i izualnih podataka. Si taki
programi u osnoi koriste isti protokol - SM1P ,eng. "Simple Mail 1ranser
Protocol",, protokol za razmjenu poruka iz porodice 1CP,IP protokola, i istu uslugu
- sendmail, program za slanje i primanje poruka pomocu SM1P-a. Glane unkcije
usluge elektronicke poste objedinjene su u naredbi mail, standardnoj naredbi UNIX
operatinog sustaa.
M A L
Slanje i primanje pisama na racunalu moze se odijati u lokalnoj mrezi ili na globalnoj
,Internet, razini. S obzirom da je glani mrezni protokol Interneta 1CP,IP, to znaci
da ce i koristenje elektronicke poste slijediti praila poznata kod drugih IP mreznih
usluznih programa. 1o se ponajprije odnosi na adresiranje pisama.

Za slanje pisma potrebno je jednostano zadati naredbu mail ,ili Mail, Berkeley
inacicu
30
, s argumentom koji adresira primaoca, npr.:

pro10% mail marko@sjever.fsb.hr

Adresa marko@sjever.fsb.hr sadrzi da dijela odojena znakom @ ,at, eng.
monkey - majmun,. Pri dio adrese ,marko u primjeru, deinira ime primaoca,
najcesce to je korisnicko ime, ali moze biti i "vait atia.", odnosno ime posebno
kreirano za potrebe elektronicke poste. Drugi dio adrese ,sjever.fsb.hr u
primjeru, deinira domenu primatelja us kladu s Internet ormatom. Drugi oblici
adresiranja, imanentni npr. UUCP ili X.400 protokolima, rlo se rijetko koriste.

Nakon sto je izdana naredba mail s ispranom adresom primaoca slijedi upis nasloa
poruke ,Subject: ..., i njenog sadrzaja:

pro10% mail marko@sjever.fsb.hr
Subject: Sretna Nova Godina
Sve najbolje u Novoj Godini zeli ti
tvoj brat Vedran.
^D ,Ctrl-d ili . za kraj,
pro10%

Pismo se prethodno moze pohraniti u zapisnik pomocu nekog od raspoloziih
programa za kreiranje teksta, npr. vi editora. 1ada sadrzaj poruke nije potrebno
upisiati interaktino po aktiiranju naredbe mail, ec je dooljno ormulirati
naredbu pomocu redirekcije < ime zapisnika:

pro10% mail marko@sjever.fsb.hr < pismo.txt

Citanje pristiglih pisama obalja se pomocu naredbe mail bez argumenta. Ako ne
postoji niti jedno noo ili neprocitano pismo pojait ce se poruka "No mail for ;ive

30
Mail, Berkeley e-mail inacica, ponesto se razlikuje od mail programa, poglaito u pogledu sintakse
naredbi.
1 6 2
/ori.vi/a)". Kada stigne noo pismo operatini susta ce upozoriti korisnika nakon
prijae ili u tijeku rada porukom "You have mail" ,Imate postu,. Izodenjem
naredbe mail pojait ce se sadrzaj zadnje poruke:

pro10% mail
From bojan@pro1.sjever.fsb.hr Fri Aug 25 10:58:39 2000
From: bojan@pro1.sjever.fsb.hr
Date: Fri, 25 Aug 2000 11:01:54 +0200 (MET DST)
Message-Id: <200008250901.LAA02309@pro10.sjever.fsb.hr>
Content-Length: 46

Proba
Slijedi tekst poruke.
Pozdrav,

Bojan.

?

Pomocu naredbe h ,eng. head - zaglalje, mail ce ispisati zaglalja ,nasloe, sih
pristiglih poruka, npr.:

? h
2 letters found in /var/mail/bojan, 0 scheduled for
deletion, 0 newly arrived
> 2 1178 bojan@pro1.sjever.fsMon Aug 28
11:59:57 2000 Mon Aug 28 11:59:
57 2000
1 1166 bojan@pro1.sjever.fsMon Aug 28
11:59:51 2000 Mon Aug 28 11:59:
51 2000
?

Primjenom Mail naredbe slijedi ispis zaglalja ,nasloa, sih pristiglih poruka:

pro10% Mail
mailx version 5.0 Tue Oct 6 00:48:25 PDT 1998 Type ?
for help.
"/var/mail/bojan": 2 messages 2 new
>N 1 bojan@pro1.sjever. Mon Aug 28 11:59 26/1166
proba1
N 2 bojan@pro1.sjever. Mon Aug 28 11:59 25/1178
proba2
?

U ispisu se takoder naodi ime sistemskog postanskog sanducica u koji se sprema
pristigla posta. 1o je najcesce zapisnik pohranjen u imeniku /var/mail istog imena
kao i korisnik.

Znak ? ,ili &, oznacaa prompt mail programa. 1u mozemo unijeti neku od mail
naredbi. Popis i kratko objasnjenje naredbi dobia se pomocu naredbe :

? ?
? print this help message
# display message number #
- print previous
+ next (no delete)
! cmd execute cmd
1 6 3
<CR> next (no delete)
a position at and read newly arrived mail
d [#] delete message # (default current message)
dp delete current message and print the next
dq delete current message and exit
h a display all headers
h d display headers of letters scheduled for deletion
h [#] display headers around # (default current message)
m user mail (and delete) current message to user
n next (no delete)
p print (override any warnings of binary content)
P override def.'brief' mode and disp. ALL header lines
q, ^D quit
r [args] reply to (and delete) current letter via mail [args]
s [files] save (and delete) current message (default mbox)
u [#] undelete message # (default current message)
w [files] save (and delete) current message without header
x exit without changing mail
y [files] save (and delete) current message (default mbox)
?

U slucaju Mail inacice koristi se naredba help ili ?:

? help
mailx commands

alias,group user ... declare alias for user names
alternates user declare alternate names for your
login
cd,chdir [directory] chdir to directory or home if none
given
!command shell escape
copy [msglist] file save messages to file without
marking as saved
delete [msglist] delete messages
discard,ignore header discard header field when printing
message
dp,dt [msglist] delete messages and type next
message
echo string print the string
edit [msglist] edit messages
folder,file filename change mailboxes to filename
folders list files in directory of current
folder
followup [msglist] reply to authors of messages and
save copy
Followup [message] reply to all recipients of message
and save copy
from [msglist] give header lines of messages
header [message] print page of active message headers
help,? print this help message
hold,preserve [msglist] hold messages in mailbox
inc incorporate new messages into
current session
list list all commands (no explanations)
mail user mail to specific user
Mail mail to specific user, saving copy
mbox [msglist] messages will go to mbox when
quitting
next [message] goto and type next message
pipe,| [msglist] shell-cmd pipe the messages to the shell comm.
print,type [msglist] print messages
Print,Type [msglist] print messages with all headers
quit quit, preserving unread messages
reply,respond [msglist] reply to authors (only) of the
1 6 4
messages
Reply,Respond [message] reply to the author and recipients
of the msg
save [msglist] file save (appending) messages to file
Save [msglist] save messages to file named after
author
set variable[=value] set variable to value
size [msglist] print size of messages
source file read commands from file
top [msglist] print top 5 lines of messages
touch [msglist] force the messages to be saved when
quitting
undelete [msglist] restore deleted messages
undiscard,unignore header add header field back to list
printed
unread,new [msglist] mark messages unread
version print version
visual [msglist] edit list with $VISUAL editor
write [msglist] file write messages without headers
xit,exit quit, preserving all messages
z [+/-] display next [last] page of 10
headers

[msglist] is optional and specifies messages by number, author,
subject or type. The default is the current message.
?

Za citanje pisma potrebno je naesti redni broj pisma, a ako se zele pisma citati
redom dooljno je pritiskom na tipku Lnter prelaziti njihoim sadrzajem:

pro10% mail
Content-Length: 46

Proba
Pozdrav,

Bojan.

?

ili

? 1
Content-Length: 46

Proba
Pozdrav,

Bojan.
? quit
Saved 1 message in /ul/tom/mbox
1 6 5
Held 0 messages in /usr/spool/mail/tom.
pro10%

Ako zelimo obrisati procitano pismo upotrijebit cemo naredbu d ,ili delete u Mail
naredbi,. Istom naredbom mozemo obrisati ise pisama ako se uz nju naedu
odgoarajuci redni brojei pisama.

Na pristiglo pismo mozemo izrano odgooriti pomocu naredbe r (ili replay,.
Naredba r adresirat ce odgoor na autora pisma, a naredba Replay ,s elikim
pocetnim sloom u Mail naredbi, adresirat ce odgoor ujedno na se primatelje koji
su u poruci naedeni.

Pomocu naredbe s ,ili save, moguce je pohraniti pismo u poseban zapisnik. Izlaz iz
Mail naredbe izodi se na da nacina, pomocu naredbe quit ili exit. Naredbom
quit izlazi se iz programa mail premjestanjem pristigle poste iz sistemskog zapisnika
/var/spool/mail/ive /ori.vi/a u osobni postanski sanducic ,zapisnik, mbox koji se
nalazi u korisnickom imeniku. Ako zelimo pismo ostaiti u sistemskom sanducicu
moramo koristiti naredbu exit.
P R N C P 8 U 8 T A V A E L E K T R O N C K E P O 8 T E
L-mail susta se poglaito oslanja na temeljni mrezni i prijenosni protokol 1CP,IP,
na kojem je zasnoana mreza sih mreza Internet. Na taj je nacin izrano osigurana
mogucnost globalne primjene oe rste komunikacije. Medutim, kao i u slucaju ostalih
mreznih usluznih programa, unutrasnja struktura sustaa za postu je relatino slozena.
Korisnik uocaa tek korisnicko sucelje programa za slanje i primanje poste ,npr.
mail, ili MS Outlook,. Osim interakcije s korisnikom "mail programi" imaju zadacu
sporazumijeati se s programom koji razumije postanski protokol SMP1. 1aki se
programi obicno zou "Mail 1ransport Agent" ,M1A,. U UNIX operatinom sustau
to je program sendmail. 1aka program koristi 1CP,IP protokol za uspostau
komunikacije s udaljenim racunalom na kojemu adresirani korisnik ima postanski
sanducic, odnosno koristi ga kao postanskog posluzioca. Komunikacija se u biti
uspostalja izmedu udaljenih M1A programa koristeci zajednicki "SM1P jezik".

U praksi se koristi i POP - "Post Oice Protocol". POP je protokol koji poezuje
racunala sa sredisnjim mail posluziocem, ogranicaajuci pristup samo autoriziranim
korisnicima. Na taj nacin se omogucaa udaljeno koristenje mail posluzioca, koji ce
pruziti usluge slanja i citanja poste za korisnike koje operatini susta prepozna kao
olastene korisnike. Zadnje erzije oog protokola imaju oznaku POP2 i POP3.

Norme koje deiniraju osnoe sustaa elektronicke poste, SM1P protokol i RlC 821,
822 norme, nastali su paralelno s razojem suremenih racunalnih mreza ,tijekom
osamdesetih godina 20. stoljeca,. Medutim, tada nije postojala potreba za prijenosom
audio ili izualnih podataka. Nedostatak podrske za prijenos graickih podataka i
prijenos pisama ciji je sadrzaj sastaljen od znakoa medunarodnih kodnih stranica,
trazio je prosirenje baznih normi u pogledu multimedijalne komunikacije i
globalizacije. 1ako je nastala relatino noa norma poznata pod imenom MIML.
M M E F O R M A T
MIML ,eng. "Multipurpose Internet Mail Lxtensions", predstalja prosirenje
postojecih normi kojima je deiniran ormat Internet pisma. lormat pisma ukljucuje
dije glane komponente: zaglalje i sadrzaj. U zaglalju je deiniran posiljatelj,
primatelj, naslo pisma ,subject,, rijeme i ostali opci podaci o pismu. Sadrzaj pisma
1 6 6
obuhaca podatke koje je korisnik kreirao kao poruku ili neki drugi oblik inormacije.
MIML norma uodi sljedeca noa zaglalja:

Mime-Version
Content-1ype
Content-1ranser-Lncoding

Primjer jednog MIML pisma prikazan je u nastaku:

Received:
from alpha1.fsb.hr (alpha1.fsb.hr [161.53.116.11]) by pro1.sjever.fsb.hr
(8.9.1b+Sun/8.9.1) with ESMTP id KAA28509 for <bojan@sjever.fsb.hr>; Tue, 18
Jul 2000 10:53:03 +0200 (MET DST)
Received:
from alpha2.fsb.hr (alpha2 [161.53.116.12]) by alpha1.fsb.hr (8.9.3/8.9.3)
with
ESMTP id KAA01738 for <bojan@alpha1.fsb.hr>; Tue, 18 Jul 2000 10:55:42 +0200
(MET DST)
Received:
from as104.tel.hr (as104.tel.hr [205.219.255.36]) by alpha2.fsb.hr
(8.9.3/8.9.3) with
ESMTP id LAA13136 for <bojan.jerbic@fsb.hr>; Tue, 18 Jul 2000 11:11:45 +0200
(MET DST)
Received:
from darko (ad8-m204.tel.hr [195.29.231.204]) by as104.tel.hr (0.0.0/0.0.0)
with
ESMTP id KAA73664 for <bojan.jerbic@fsb.hr>; Tue, 18 Jul 2000 10:57:31 +0200
(MEST)
Message-ID: <200007180857.KAA73664@as104.tel.hr>
Reply-To: ipz-spelprojekt@zg.tel.hr
-------------------------------------------------------------------------------------------
From: "Darko" <ipz-spelprojekt@zg.tel.hr>
To: <bojan.jerbic@fsb.hr>
Subject: Obavijest
Date: Tue, 18 Jul 2000 10:54:17 +0200
X-MSMail-Priority: Normal
X-Priority: 3
X-Mailer: Microsoft Internet Mail 4.70.1162
MIME-Version: 1.0
Content-Type: multipart/mixed; boundary="----=_NextPart_000_01BFF0A6.84A97A40"
Content-Transfer-Encoding: 7bit
X-Mozilla-Status: 8001
X-Mozilla-Status2: 00000000
X-UIDL: abdc7a3380297e620a828af94c0d7ddb

Sastanak e se odrati u subotu.

Pozdrav,

Darko.

Content-Type: application/octet-stream; name="IPZ-spelprojekt.doc"
Content-Transfer-Encoding: base64
Content-Description: IPZ-spelprojekt.doc (Microsoft Word Document)
Content-Disposition: attachment; filename="IPZ-spelprojekt.doc"

,sadrzaj kodiranog dokumenta,

Pra tri retka nakon crte predstaljaju zaglalje prema RlC 821, 822 speciikaciji.
Slijede razliciti podaci ,datum, tip korisnickog mail programa itd.,. Osmi redak
deinira MIML erziju kao 1.0.

Slijedi MIML zaglalje Content-Type koje deinira rstu podataka u pismi
,multipart/mixed,. 1o znaci da se pismo sastoji od ise dijeloa ,eng. multipart, i
da su ti dijeloi pomijesani ,eng. mixed, te se moraju interpretirati redom kako su
naedeni. Pri dio poruke je pisani tekst, a drugi dio poruke je kodirani ,binarni,
heksadecimalni, zapis.

MIML zaglalje Content-Transfer-Encoding deinira tip kodiranja ,7bit,
Base64, i proizoljan niz znakoa koji oznacaaju granicu izmedu dijeloa pisma.
Odojeni moraju biti podaci koji sadrze citljii ASCII tekst, koji se moze prenositi
klasicnim sustaima, od kodiranih podataka koji mogu sadrzaati binarne audio, ideo
ili graicke inormacije.

1 6 7
MIML norma rlo detaljno opisuje sa moguca Content-Type zaglalja, kao i
nacine kodiranja. MIML ostalja mogucnost da korisnici sami deiniraju noe tipoe
sadrzaja i noe nacine kodiranja. Content-Type zaglalje se najcesce sastoji od dije
komponente odojene znakom "/". Pra komponenta deinira glani tip, a druga
deinira podtip sadrzaja. Slijedi opis nekih najcesce koristenih deinicija Content-
Type zaglalja:

Content-Type: text/plain
- cisti neormatirani tekst
Content-Type: text/richtext
- jednostaan tekst s naredbama za
ormatiranje, omogucuje
najosnonije naredbe za izbor onta
ili prikaza.
Content-Type: multipart/mixed
- pismo od ise dijeloa koji se
moraju prikaziati slijedno jedan
iza drugoga
Content-Type:
multipart/alternative
- ista poruka u nekoliko alternatinih
ormata
Content-Type:
multipart/parallel
- ise poruka koje moraju biti
prikazane istoremeno, npr. slike
popracene glasom
Content-Type: image/giff
- graicki prikaz u GIl ormatu
Content-Type:
application/PostScript
- PostScript tekst

Content-Type zaglalje moze takoder sadrzaati deiniciju koristenog znakolja
,ontoa s posebnim izborom sloa,, npr.:

Content-Type: text/plain; charset=ISO-8859-2

5.7.6 Ostale mrezne usluge
Ostale mrezne usluge predstaljaju prosirenje standardnih naredbi operatinog
sustaa, s razlikom mogucnosti izodenja istih operacija na udaljenim racunalima:

rup - ispis aktinih racunala u mrezi primjenom RPC protokola
rusers - popis aktinih korisnika u lokalnoj mrezi primjenom RPC-a
ruptime - ispis aktinih racunala u mrezi ,kao rup,
rwho - popis aktinih korisnika u lokalnoj u mrezi ,kao rusers,
rwall - salje poruku aktinim korisnicima na mrezi
rdate - sinkronizira sistemsko rijeme s udaljenim racunalom
rdump - kopiranje ,back-up, na udaljenu jedinicu rpce
rrestore - citanje kopije s udaljene jedinice rpce
rdist - upralja kopijama zapisnika na ise racunala
whois - popis registriranih Internet korisnika
rsh - udaljeno izodenje naredbi

Naedeni mrezni programi pripadaju standardnoj 1CP,IP porodici usluga i
uglanom su podrzani u UNIX operatinom sustau. Oise o radu odgoarajucih
sistemskih programa ,"daemona",. Npr., naredbe ruptime i rwho ocekuju
komunikaciju s in.rwhod daemonom na udaljenim racunalima i ako od njega ne
dobiju odgoor nece biti u stanju izrsiti uslugu. Naredbe rup i rusers koriste RPC
1 6 8
protokol ,"Remote Procedure Calls", koji je standardno podrzan u 1CP,IP
protokolu:

pro10% rup
pro10 up 4 days, 2:41, load average: 0.30, 0.05, 0.01
pro3.sjever.fsb up 23:55, load average: 0.02, 0.02, 0.02
pro5.sjever.fsb up 6 days, 20:46, load average: 0.14, 0.15, 0.10
studentski-zbor up 6 days, 20:47, load average: 0.02, 0.01, 0.01
pro6.sjever.fsb up 4 days, 2:24, load average: 0.00, 0.00, 0.01

Naredba rup odasilje upite ,eng. broadcast, sim racunalima u lokalnoj mrezi i
ispisuje podatke o njihooj aktinosti po redu kojim su pristizali odgoori. U prom
stupcu naedeno je ime racunala ,npr. pro3.sjever.fsb, prih 15 znakoa,, zatim
slijedi podatak o remenu u kojem racunalo neprekidno radi ,up 6 days,
20:46, i prosjecno opterecenje procesora u zadnjoj minuti, posljednjih 5 i 15 minuta
,load average: 0.14, 0.15, 0.10,.

pro10% rusers
Sending broadcast for rusersd protocol version 3...
pro10 bojan
pro3.sjever.fsb. gojani
Sending broadcast for rusersd protocol version 2...
pro10%

Odje su uglanom nabrojani programi koji su nastali na BSD erziji UNIX-a, ali su
se prosirili na se erzije UNIX-a. Osim programa whois oo su programi koji ne
pripadaju standardnoj 1CP,IP porodici usluga i mogu se sresti jedino na UNIX
racunalima.

U koristenju nekih od prikazanih usluga treba oditi racuna o opterecenju racunala i
mreze. 1ako je npr. poznato da proces-posluzilac za rwho uslugu ,rwhod daemon,
zahtjea puno memorije i stara eliki promet po mrezi pa se ne preporucuje ako nije
neophodno.
U D A L J E N O Z V O E N J E N A R E D B
Naredba rsh ,od eng. remote shell, omogucuje izodenje naredbi na udaljenom
racunalu:

pro10% rsh pro2 ls /usr

U gornjem primjeru naredba rsh ispisuje sadrzaj imenika /usr sa udaljenog racunala
pro2. Naredba ls /usr bit ce proslijedena racunalu pro2 i tamo aktiirana. Za
naredbu rsh rijede ista praila autorizacije pristupa kao i u slucaju naredbi rlogin i
rcp, a to znaci da u zapisniku udaljenog racunala $home/.rlogin ili
/etc/hosts.equiv mora biti naedeno ime racunala sa kojega se pristupa i ime
odgoarajuceg korisnika.

Kombiniranjem naredbe rsh i naredbi za preusmjeraanje ,>, >>, <, <<,
moguce je ostariti prenosenje podataka sa udaljenog racunala, npr.:

pro10% rsh pro2 cat podaci.1 > podaci.2

Gornji ce primjer pokrenuti naredbu cat na udaljenom racunalu pro2, a sadrzaj
udaljenog zapisnika podaci.1 pohraniti u lokalni zapisnik podaci.2. Drugim
1 6 9
rijecima, izrseno je prenosenje podataka s udaljenog racunala pro2 na lokalno
racunalo pro10. Medutim, ako se znak preusmjeraanja zada u naodnicima:

pro10% rsh pro2 cat podaci.1 '>' podaci.2

onda ce preusmjeraanje biti interpretirano na udaljenom racunalu. Dakle, sadrzaj
udaljenog zapisnika podaci.1 ,na racunalu pro2, bit ce kopiran u zapisnik
podaci.2 na istom udaljenom racunalu pro2.

Udaljeno izodenje naredbi posebno je korisni ukoliko zelimo uposliti ise racunala
istoremeno, distribuirajuci zadace ,programe, na ise udaljenih procesora, cime se
rasterecuju resursi lokalnog racunala. S obzirom da je Unix operacijski susta u
prailu podrzan X \indow graickim korisnickim suceljem, koje pruza posebnu
graicku mreznu unkcionalnost, moguce je graicke prikaze udaljenih racunala pratiti
na lokalnom racunalu, kao da se izode lokalno.

X \indow susta zasnoan je na modelu korisnik-posluzilac. Prema X \indow
konceptu program-korisnik obalja obradu graickih ,i ostalih, podataka, a rezultate
,opisane u skladu s X \indow protokolom, interpretira i prikazuje program-
posluzilac ,pretarajuci ih u lokalni jezik graickog sucelja,. Oba procesa, obrada i
interpretacija graickih podataka, mogu se obaljati na istom racunalu, ali se mogu i
razdojiti na da ili ise racunala. Ako se korisnik i posluzilac nalaze na razlicitim
racunalima moraju se koristiti mreznim uslugama za razmjenu inormacija od jednog
do drugog programa,racunala. Program-korisnik mora pri tome znati s kojim
racunalom, odnosno X posluziocem, razmjenjuje podatke. Program-korisnik, u
prailu, adresira X posluzioca putem Shell arijable DISPLAY Unix operacijskog
sustaa. Varijabla DISPLAY standardno deinira lokalnog X posluzioca na sljedeci
nacin:

DISPLAY = 0.0
Oznaka 0.0 deinira logicku adresu lokalnog graickog sucelja ,0, i zaslona ,0,:
,pretpostalja se da jedno graicko sucelje moze imati ise zaslona,. Stoga, prije
pokretanja X programa na udaljenom racunalu treba izdati naredbu ,prethodno se
prijaisi s naredbom telnet ili rlogin,:

pro2% setenv DISPLAY pro10.sjever.fsb.hr:0.0

Ime racunala pro10.sjever.fsb.hr: ispred oznake sucelja deinira racunalo
kojemu ce X program,korisnik slati graicke rezultate u X protokolu i od kojega ce
primati, u istome ormatu, ulazne podatke. Prije pokretanja udaljenog X programa
mora se jos na lokalnom racunalu izdati sljedeca naredba:

pro10% xhost + pro2.sjever.fsb.hr

Njome se daje dozola lokalnom X posluziocu za pruzanje usluga X programima koji
se izode na udaljenom racunalu pro2.sjever.fsb.hr.

5.7.7 Mrezni zapisnicki sustav - NF8
Mrezni zapisnicki susta - Network lile System ,NlS, je usluzni protokol koji
poezuje Unix zapisnicke sustae udaljenih racunala. Oslanja se na 1CP,IP protokol,
tocnije na UDP protokol ,eng. User Datagram Protocol), koji pripada prijenosnoj razini
1CP,IP modela. Oaj protokol ima osnonu zadacu postaljanje neslijedne
1 7 0
,nepoezane, eng. connectionless, komunikacije izmedu udaljenih racunala.
Jednostaan je i zato dooljno ucinkoit za ostarianje brze razmjene podataka
izmedu udaljenih zapisnickih sustaa.

Pri poezianju zapisnickih sustaa razlikujemo racunalo koje dijeli ,daje na
raspolaganje, soj zapisnicki susta ,u prailu samo odredeni dio, i racunalo koje
pristupa udaljenom zapisnickom sustau. Operacijski susta racunala koje daje na
koristenje dio sojeg zapisnickog sustaa mora raspolagati podacima o ponudenim
imenicima i racunalima koja ih mogu posuditi ,prikljuciti sojem zapisnickom
sustau,. 1i se podaci deiniraju u odgoarajucem sistemskom zapisniku, npr.
/etc/dfs/dfstab ili /etc/exports ,oisno o koristenoj Unix inacici,, u
sljedecem obliku:

# Primjer za /etc/dfs/dfstab
#
share -F nfs -o ro /usr3/staff
# Dozvola pristupa imeniku /usr3/staff za sva raunala (samo itanje, o ro,
"read only")
share -F nfs -o root=pro1:pro2 /usr4/people
# Dozvola pristupa imeniku /usr4/people za sva raunala
# (dozvola pristupa administratoru samo s raunala pro1 i pro2, -o
root=pro1:pro2)

# Primjer za /etc/exports
#
/usr/people
# Dozvola pristupa svim raunalima
/usr2/fem -access=pro10
# Dozvola pristupa samo za raunalo pro10

Poezianje zapisnickih sustaa ostaruje se zadaanjem naredbe mount na racunalu
koje pristupa udaljenom zapisnickom sustau, npr.:

pro1% mount -F nfs pro10:/usr4/people /usr/users

Prikazana naredba ce pridruziti imenik /usr4/people ,i se njegoe zapisnike i
podimenike, sa racunala pro10 i urstiti u lokalni zapisnicki susta kao imenik
/usr/users. Nakon toga, podaci posudeni s racunala pro10 priidno postaju
sastani dio lokalnog racunala pro1 i pristupa im se na isti nacin kao i lokalnim
podacima ,Sl. 5-23,.

1 7 1
pro10 pro1
/
bin usr etc usr4
people
/
bin usr etc usr
users
A ... A ...
mount

Sl. 5-23 NFS mreni zapisniki sustav
Obrnuta naredba od mount je naredba umount kojom se prekida eza izmedu
udaljenih zapisnickih sustaa.

Mrezni zapisnicki susta cini racunalnu mrezu potpuno transparentnom, objedinjujuci
racunala i njihoe podatke u jedinsteni mrezni zapisnicki susta. Na taj je nacin
moguce na jednome racunalu pohraniti baze podataka ili instalacije elikih korisnickih
programa te ih primjenom NlS protokola uciniti dostupnim sim racunalima u mrezi.
1o znaci znacajnu ustedu u diskonome prostoru, jednostanije koristenje, azuriranje
i odrzaanja racunarskih podataka i programa.

1 7 2

1 7 3
5.8 Windows NT u mrezi
N1 operacijski susta pruza usluge za koristenje razlicitih komunikacijskih
protokola: NetBIOS,NetBLUI, 1CP,IP, IPX,SPX i druge. Imanentan mu je
NetBIOS,NetBLUI protokol koji podrzaaju si mrezni MS \indows operacijski
sustai. Putem njega se ostaruje glana podrska komunikaciji osobnih racunala u
lokalnoj mrezi ,"Network Neighbohods",. N1 nudi mreznu podrsku za podjelu i
pristup zapisnickim objektima i pisacima.

Mreza moze biti organizirana na modelu radnih skupina ,"\orkgroups", ili domena.

Radna skupina je skup racunala logicki poezanih skupnim imenom. Ime radne
skupine sluzi za identiikaciju racunala i njihoih resursa u strukturiranoj organizaciji
mreze. Pritom sa racunala radne skupine sudjeluju kao ranoprani ucesnici mreze.
Zato se taka model nazia "Peer-to-Peer"
31
mreza. Sako racunalo u skupini moze
istoremeno imati ulogu posluzioca i korisnika.

Domena podrazumijea skupinu racunala okupljenu oko N1 posluzioca koji pruza
potrebne mrezne usluge, kao sto je autorizacija korisnika i kontrola pristupa
umrezenim objektima. Za razliku od radnih skupina, pristup odredenoj domeni oisi o
dozolama i uslugama kojima upralja N1 posluzilac. 1aka korisnik,posluzilac
model omogucaa jedinsteno upraljanje i administraciju mreznim resursima
Osiguraa restriktino strukturiranje mreze, odnosno pristup poddomenama deinira
se kroz odgoarajuci sigurnosni susta.

Racunala u mrezi dozoljaaju pristup samo resursima koji su deinirani kao "shared"
,podijeljeni, objekti. Podijeljeni imenik ,"older", nekog racunala pristupacan je
zajedno sa sim sojim podimenicima. Pristup nadredenom imeniku nije moguc. Ako
operacijski susta koristi zapisnicki susta N1lS, tada je pristup ostari u skladu s
deiniranim dozolama, odnosno pojedinih objekata.

5.8.1 Pristup racunalima u mrezi
Pristup drugim racunalima u lokalnoj mrezi ostaruje se aktiiranjem
"Network Neighborhood" ,mrezno susjedsto, sucelja sa radnog stola ili kroz
"\indows Lxplorer" ,Sl. 5-24,. Po aktiiranju "Network Neighborhood" sucelja
racunalo ce emitirati brojna pitanja kroz mrezu u cilju utrdianja raspoloziih
racunala u lokalnoj mrezi. Nakon prikupljenih odzia pojait ce se popis racunala
pripadajuce radne skupine ili domene ,Sl. 5-25,. Ostale radne skupine ili domene
lokalne mreze dostupne su kroz objekt "Lntire Network" ,cijela mreza,,Microsot
Network ,Sl. 5-26,. Odabirom radne skupine i domene pojaljuju se raspolozia
racunala ,Sl. 5-2,.

31
Lng. "peer" znaci raan, jednak, jednakopraan.
1 7 4

Sl. 5-24 "Network Neighborhood"

Sl. 5-25 Na prvoj se razini ispisuje popis raunala lokalne radne skupine
1 7 5

Sl. 5-26 "Entire Network" sadri popis svih radnih skupina raspoloivih u lokalnoj mrei

Oznacaanjem zeljenog racunala otara se pristup njegoim podijeljenim objektima:
imenicima, zapisnicima ili pisacima ,Sl. 5-28,.

Sl. 5-27 Oznaavanjem radne skupine dobiva se popis pripadajuih raunala

Sl. 5-28 Za oznaeno raunalo pojavit e se u prozoru ponueni resursi
1 7 6

Pritom odabrano racunalo, ili posluzilac domene, projeraa autorizaciju pristupa. 1o
znaci da korisnik mora imati soje korisnicko ime deinirano na racunalu kojem zeli
pristupiti ili na posluziocu domene. U protinom ce pristup biti uskracen. Koristenje
raspoloziih mreznih resursa temelji se na istim interaktinim unkcijama operacijskog
sustaa kao i u slucaju lokalnih objekata.

5.8.2 "Map Network Drive"
Pristup racunalima u mrezi i njegoim objektima moguc je takoder
primjenom naredbe "Map Network Drie". Naredba "Map Network Drie"
omogucaa pridruzianje mreznog racunala ili njegoih objekata u obliku logicke
diskone ,zapisnicke, jedinice koja se oznacaa npr. "D:", "L:" itd. 1ada pridruzena
oznaka postaje "root" imenik umrezenog objekta. Naredba "Map Network Drie" je
raspolozia na izbornicima "lile" ili "1ools" te na liniji alata "\indows Lxplorera".
Ako se naredba aktiira sa izbornika "1ools" ili linije alata ,Sl. 5-29,, pojait ce se
prozor prikazan na Sl. 5-30.

Sl. 5-29 Naredba "Map Network Drive" nalazi se u izborniku "Tools" i na liniji alata

Sl. 5-30 Prozor naredbe "Map Network Drive"

1 7 7
Pod rubrikom "Drie" deinira se oznaka logicke jedinice, odnosno "root" imenika. U
sljedecoj rubrici "Path" upisuje se, ili odabire iz donjeg prozora s popisom
raspoloziih resursa, zeljeno racunalo ili objekt. U rubriku "Connect As" treba upisati
korisnicko ime za koje postoji autorizacija na racunalu kojem se pristupa.
Oznacaanjem opcije "Reconnect at Logon" zahtijea se automatska uspostaa
komunikacije nakon sakog pononog ukljucianja racunala. Nakon potrde ,"OK",
racunalo ce zatraziti autorizaciju s lozinkom ,"passwordom", otorisi noi prozor
kao sto je prikazano na Sl. 5-31.

Sl. 5-31 Za prijavu na udaljeno raunalo potrebno je upisom lozinke ("passworda")
dokazati autorizaciju prostupa

Po uspostai komunikacije na "\indows Lxploreru" ce se pojaiti odgoarajuca
oznaka logicke jedinice ,Sl. 5-32,.

Sl. 5-32 Po uspostavi komunikacije s udaljenim raunalom raspoloivi resursi bit e
pridrueni zadanoj zapisnikoj logikoj jedinici (npr. "E:")

Ako se U "\indows Lxploreru" oznaci neki mrezni zapisnik ili imenik na izborniku
"lile" pojait ce se naredba "Map Network Drie". Srha naredbe je ista kao i u
1 7 8
prethodnom slucaju, stom razlikom da ce se po aktiiranju naredbe "lile","Map
Network Drie" pojaiti prozor kao na Sl. 5-33. S obzirom da je ec oznacen objekt
koji se zeli umreziti na prozoru su raspolozie jedino rubrike "Drie" i "Connect As".

Sl. 5-33 Prozor naredbe "File/Map Network Drive"
Iskljucianje eze uspostaljene s "Map Network Drie" izodi se naredbom
"Disconnect Network Drie".

5.8.3 Pristup mreznim pisacima
Pristup mreznim pisacima proodi se na slican nacin kao i zapisnickim
objektima. Da bi se mrezni pisac mogao isprano koristiti potrebno je instalirati
odgoarajuci upraljacki program. Ako se mrezni pisac oznaci s desnom tipkom misa
pojait ce se izbornik s naredbom "Install" ,Sl. 5-34,. Aktiiranjem naredbe "Install"
pokrenut ce se postupak za ucitaanje upraljackog programa, sa udaljenog racunala ili
lokalne distribucije operacijskog sustaa ,npr. N1 CD-a,, i potom ce odabrani pisac
bit pridruzen u lokalni popis pisaca ,Sl. 5-35,. Daljnja primjena pisaca nece se
razlikoati od upotrebe onog lokalno spojenog na racunalo.

Sl. 5-34 Pomoni izbornik na ikoni pisaa

Sl. 5-35 Prozor "Printers", ikone sa provodnikom ispod simbola pisaa oznaavaju
mrene pisae

1 7 9

5.8.4 Pod]ela ob]ekata
Dozole za pristup udaljenih racunala ,korisnika, pojedinim objektima
,imenicima, zapisnicima i pisacima, zadaju se putem opcije "Share". Za oznaceni
objekt u "\indows Lxploreru" potrebno je aktiirati naredbu "lile,Properties".
Prozor "Properties" ,Sl. 5-36, sadrzi mogucnost podjele ,"Sharing", objekta u lokalnoj
mrezi. Izborom opcije "Shared As" objekt postaje ujetno raspolozi ostalim
racunalima. U rubriku "Share Name" upisuje se ime objekta sa kojim ce se on
predstaiti u mrezi. U rubriku "Comment" moze se poblize opisati sadrzaj objekta.

Dozole pristupa deiniraju se aktiiranjem gumba "Permissions". U prozoru koji ce
se potom otoriti ,Sl. 5-3, naeden je popis korisnika i,ili skupine korisnika koji
mogu pristupati objektu. Za oznacenog pristupnika u rubrici "1ype o Access" pojait
ce se lista dozola. Ukoliko zelimo promijeniti dozole koristit cemo naredbu
"Remoe" za brisanje pristupnika sa liste ili naredbu "Add" za dodaanje noih. Po
aktiiranju gumba "Add" pojait ce se noi prozor "Add Users and Groups" ,Sl.
5-38,. U njemu se mogu odabrati noi korisnici ili skupine korisnika i njima
pripadajuca dozola pristupa.

Sl. 5-36 Prozor "Properties"

1 8 0

Sl. 5-37 Popis korisnika i/ili skupine korisnika za koje su definirane dozvole pristupa

Sl. 5-38 Prozor za odabir korisnika i/ili skupine korisnika i njima odgovarajue dozvole
pristupa

6 R A Z V O J N E T E N J E
1 8 1
6 RAZVOJNE TENJE

azoj racunarsta podjednako oisi o razoju racunalnog sklopolja, kao i o
razoju noih programskih ,numerickih, postupaka. Iako se mnogi razojni
praci oslanjaju na postojece tehnoloske temelje ,1uringo stroj, binarnu logiku i
aritmetiku, Von Neumanoo racunalo,, moze se u buducnosti ocekiati pojaa zasada
nepoznatih znanstenih otkrica, zasnoanih na potpuno noim principima i
tehnologijama, koji nisu npr. binarni ili slijedni. Stoga je tesko predidjeti dalju
inormaticku buducnost, no bez obzira na znacajke buducih tehnologija, inormacijska
globalizacija i seobuhatna podrska intelektualnim djelatnostima bit ce temeljne
odrednice razoja.

Danasnje stanje razoja racunarsta karakteriziraju sljedece tehnologije, pristupi i
znansteni trendoi:

mikroprocesorska tehnologija isokog stupnja integracije
paralelno procesiranje i super-racunala
racunalne mreze, "\orld \ide \eb", Jaa
izualno racunarsto, graicko korisnicko sucelje, simulacija, priidna starnost
normizacija
umjetna inteligencija


1 8 2

1 8 3
6.1 Mikroprocesori buducnosti
Suremeni dosezi u procesorskoj tehnologiji omogucaaju obradu ise stotina
milijuna matematickih operacija u sekundi, integrirajuci ise desetaka milijuna
tranzistora na prostoru od sega da do tri kadratna centimetra ,Sl. 6-1,. 1emelje se
na superskalarnoj RISC
32
arhitekturi koja omogucaa izodenje ise operacija
istoremeno. Ocekuje se daljnje poecanje stupnja integracije tranzistora, ali i
ubrzaanje procesora poecaanjem rekencije radne periode preko 1 Glz-a ,Sl.
6-2,.

Sl. 6-1 Intel Pentium 4, 1.4 GHz

Sl. 6-2 Trend poveanja broja tranzistora

32
Lng. "RISC - Reduced Instruction Set Computer", racunalo sa smanjenim brojem naredaba.
Godina
Broj
tranzistora
100K
10K
1K
68
82
70 80 78 76 74 72 84 1966
.
97
1000K
2000
10000K

1 8 4
Snaga mikroprocesora, koja se mjeri brzinom obrade podataka, udostrucaa se
otprilike sakih 18 mjeseci. Slicna je situacija i sa stupnjem integracije, broj tranzistora
na poluodickim komponentama ,procesoru i memoriji, udostrucaa se sake druge
godine ,1ab. 6-1,.

Tab. 6-1 Pregled razvoja procesora u pogledu brzine i integracije

Mikroprocesor Pocetna,
sadasnja
cijena
|USA >|
Pocetna,
sadasnja
brzina
|MIPS|
Broj
tranzistora
lrekenc.

|lz|
Sirina
ALU
sabirnice
|bit|
1ehnologija

|m|
8086 ,198., 360 0.33,0.5 29000 2 8 3
80286 ,1982., 360,8 1.2,2.66 134000 6 16 1.5
80386 ,1985., 299,91 5.0,11.4 25000 16 32 1.5
i486 ,1989., 950,31 20.0,54.0 1.610
6
25 32 1
Pentium ,1993., 900 112.0 3.110
6
60 32,bus 64 0.8
Pentium II ,199., 80 400 .510
6
233 32,64 0.35
MIPS R10000 ,199., 6.10
6
250 64 0.35
Alpha 21264 ,1998., 15.510
6
500 64 0.35
Pentium III ,1999., 1000 9.510
6
450 32,64 0.25

Prema SIA ("Semiconductor Industry Association"), do 2012 godine moe se oekivati
integracija od 180 miliona tranzistora po cm
2
, primjenjujui minijaturizaciju procesorskih
znaajki do 0.035 m napajanja 0.5 volti.

Ista ce tehnologija omoguciti staranje rlo elikih memorijskih kapaciteta, do 64 GB
po "chipu". Slozenost racunala se ise raste, a istim trendom rastu i troskoi razoja.
Vecina racunalnih primjena u sijetu otpada na osobna racunala, ciji ubrzani razoj
omogucaa preuzimanje se raznorsnijih zadaca u sakodnenom ziotu i radu.
Veliko trziste osobnih racunala osiguraa elike zarade, pa tako i eliku mogucnost
ulaganja u razoj, ali i krace rijeme amortizacije razoja. Na taj nacin cijene osobnih
racunala postaju se nize, a racunalne mogucnosti se ece. S druge strane proizodaci
radnih stanica i iseprocesorskih posluzioca ne mogu racunati s jednakim poecanjem
trzista, dapace znacajne dijeloe trzista otimaju im proizodaci osobnih racunala.
Stoga cijene snaznih iseprocesorskih racunalnih sustaa, namijenjenih zahtjenim
inzenjerskim i znanstenim zadacama, ostaju i dalje rlo isoke. Iako se cini da su se
polarizirala da racunalna sijeta: osobna racunala ,temeljena na Intel procesorima i
Microsot programskoj podrski, i UNIX radne stanice i posluzioci, razoj racunarsta
u bliskoj buducnosti nece oisiti o preladaanju ili gasenju nekog od spomenutih
racunalnih pristupa. 1aj je priid storen kao rezultat marketinske borbe za prelast.
Buducnost alja traziti u razoju potpuno noih racunalnih koncepata, kao sto je
mrezno racunarsto, paralelizacija i konacno razoj potpuno noih tehnologija ,npr.
opticki procesori, bioprocesori ili kantni procesori,.

1 8 5
6.2 Paralelizaci]a i super-racunala
Super-racunala i paralelna obrada podataka postaju inormaticka sakodnenica. Cak i
osobna racunala opremaju se s da i ise procesora. Suremeni operacijski sustai za
simetricnu iseprocesorsku obradu inormacija omogucaaju gotoo linearno
ubrzaanje racunala s poecanjem broja procesora, obaljajuci ise desetaka milijardi
racunskih operacija u sekundi. Pritom brzina pojedinih procesora ne dolazi toliko do
izrazaja, snaga se temelji na ucinkoitosti operacijskog sustaa i programa za
paralelizaciju i distribuciju procesa.

Sl. 6-3 Porodica skalabilnih vieprocesorskih raunala

1 8 6

1 8 7
6.3 8imulaci]a i vizualno racunarstvo
Stroga odredenost i jednoznacnost sake racunalne naredbe oduijek se
sukobljaala s nesarsenom i izualnom ljudskom prirodom. 1o je uijek bio izor
brojnih pogresaka u interakciji s racunalom. Stoga je razoj racunalne graike,
graickog korisnickog sucelja i "izualnog racunarsta" bio prirodan put ka ljudskom
izualnom asocijatinom nacinu razmisljanja. Vizualno racunarsto podrazumijea
obradu slika, odnosno graickih inormacija. Slike se na racunalu interpretiraju nizom
tocaka. Saka tocka na zaslonu racunala pohranjena je kao broj. Oisno o elicini,
rezoluciji i broju boja, jedna slika moze sadrzaati milijun tocaka. Ako pritom uzmemo
u obzir da je sadrzaj slike najcesce proizod zahtjenih numerickih proracuna, onda je
jasno da obrada graickih inormacija zahtijea izrazito brza racunala koja mogu u
realnom remenu obraditi eliku kolicinu podataka. 1ek su mikroprocesori u '80-tim
godinama omogucili razoj izualnog racunarsta.

Danas, umjesto da se mucimo sa strogom odredenoscu racunalnih naredbi, upisujuci
putem tipkonice sloo po sloo pojedinih naredbi, suremeni operacijski susta
opremljen je graickim suceljem koje putem intuitinih simbola u interakciji pomocu
racunalnog misa omogucaa korisniku jednostanu komunikaciju s racunalom i
njegoim unkcijama.

Jednako tako ecina usluznih programa i opcenito racunarskih pristupa temelji
interakciju s korisnikom na izualnoj interpretaciji i simulaciji realnog sijeta. Nekada
su racunala pomagala inzenjerima u izradi tehnickih crteza putem kojih su strucnjaci
razmjenjiali inormacije. Danas, inzenjeri na racunalu oblikuju modele sojih
proizoda simulirajuci njegoa geometrijska, izikalna i unkcionalna sojsta ,eng.
"CAL - Computer Aided Lngineering" - racunalom podrzano inzenjersto,. U
mogucnosti su dozijeti i istraziti proizod u eksploataciji prije njegoe materijalizacije
,Sl. 6-4, Sl. 6-6,. U nastojanju da racunalo postane sastani dio korisnickog radnog
okruzenja razijeno je potpuno noo znansteno podrucje koje se bai simulacijom
starnosti ,eng. "VR - Virtual Reality" - priidna starnost,. Pomocu posebnih uredaja
za simulaciju percepcije ,digitalne naocale, rukaice, CAVL
33
- VR sobe, korisnik
"uranja" u simulirane sjetoe s kojima komunicira na slican nacin kao i u starnosti
,Sl. 6-,. Danas se "VR" pristup sakodneno koristi za eriikaciju preglednosti i
upraljiosti u automobilskoj i aionskoj industriji, zatim za ujezbaanje pilota,
ozaca, kirurga i opcenito u sim djelatnostima gdje se simulacijom izbjegaaju
opasnosti i isoki troskoi u starnom sijetu.

33
CAVL - eng. "Cae Automatic Virtual Lnironment".

1 8 8

Sl. 6-4 Vizualizacija rezultata analize naprezanja komponenata motora primjenom
metode konanih elemenata i CAE (Computer Aided Engineering) sustava koji
omoguavaju oblikovanje i simulaciju umotvorina (Lana Rushing, Engineering
Automation, Inc.)

Sl. 6-5 Fotografski vjerno oblikovanje i vizualizacija arhitektonskih objekata (C. Mosher,
R. Burdock, Peripheral Vision Animations)

Sl. 6-6 Pomou sustava prividne stvarnosti mogue je "proetati" tvornicom ve u fazi
projektiranja

1 8 9

Sl. 6-7 Raunalni sustavi za simulaciju prividne stvarnosti omoguavaju ispitivanje
funkcionalnost buduih proizvoda ili uvjebavanje njihovih korisnika (Caterpillar)

1 9 0

1 9 1
6.4 Racunalne mreze
Racunalne mreze reolucionalizirale su koristenje racunala i ponajise utjecale
na razoj inormatickog drusta. Vec danas je mnogim korisnicima aznija brzina
racunalne mreze nego procesorska moc racunala. Ucinkoita mreza otara brojne
mogucnosti razmjene inormacija i opcenito komunikacije. lizicka raspoloziost
opreme i ljudi postaje potpuno neazna. Sa prikljuckom na mrezu saki korisnik moze
doseci bilo koje umrezeno racunalo u sijetu i ako je autoriziran za njegoo koristenje
moze se posluziti jednako podacima, programima kao i procesorskim kapacitetima
udaljenog racunala. Vise nije presudno da ljudi sjede jedan pored drugoga da bi
suradiali. Putem racunalnih mreza danas mozemo istoremeno prenositi
multimedijalne i racunarske inormacije na se strane sijeta. Slozenom operacijom u
Meksiku moze upraljati poznati kirurg iz Sicarske, sjedeci za racunalom u sojem
domu i prateci ideo sliku iz operacione dorane ,Sl. 6-8,. Na razoju slozenih
proizoda mogu suradiati razojne skupine sirom sijeta, razmjenjujuci izrano
simulacije sojih ideja.

Multimedijalnom integracijom racunalo postaje unierzalni komunikacijski uredaj,
postupno zamjenjujuci konencionalne tehnologije, kao sto su teleon, ax, teleizor,
pismo, izrano utjecuci na promjene u sakodnenom nacinu ziota. Odlazak u
kupoinu ili banku danas je moguce obaiti pomocu racunalne mreze jednako
ucinkoito.

Iako su u pocetku osobna racunala imala cilj jednostanost isenamjenske primjene,
danas su postala lastita suprotnost - preise su slozena i za odredene namjene
preskupa. Mreze nam omogucaaju primjenu jednostanijih i jetinijih racunala, o
cijim usluznim programima brinu jaka mrezna racunala koja odrzaaju kaliicirane
osobe na jednome mjestu. 1ako se izbjegaaju brojni korisnicki problemi oko
instalacije i uskladianja usluznih programa, kao i bespotrebni isestruki utrosak
zasebnih kapaciteta ,saki korisnik ima lastitu instalaciju potrebnih programa,.

Sl. 6-8 Primjenom raunalnih mrea i simulacijom mogue je obavljati dijagnostiku i
izvoditi udaljene operacije

1 9 2

1 9 3
6.5 Normizaci]a
Inormacijska tehnologija, kao globalna komunikacijska i integracijska
tehnologija, nuzno nalaze uskladianje izmedu razlicitih komponenata i njihoih
proizodaca. 1o znaci normiranje jednako programskih kao i skloposkih sucelja.
Posljedice uodenja sjetskih normi imaju daleko sire znacenje od osiguranja puke
razmjene podataka. 1emeljni pojam koji iseznacno oznacaa doprinos suremene
inormacijske normizacije je otvorenost s posljedicom smanjenja redundancije i
entropije.

Nekada su racunala predstaljala tehnicke otoke, primjenjujuci speciicna programska i
skloposka rjesenja. Sako noo racunalo bilo je u elikoj mjeri inkompatibilno s
postojecom opremom, iako je mozda poticalo od istog proizodaca. Programi pisani
za jedno racunalo morali su se iznoa programirati za druga racunala. Isti algoritmi
arirali bi se na nebrojeno nacina, a posljedica su bili tz. "spageti kodoi" -
nepregledni, predugacki i neucinkoiti programi. Redundancija se ponajise
ocitoala u potrebi da se racunalni sustai i njihoa programska podrska u cjelini
umnozaaju, bez mogucnosti postupne nadgradnje. Nemogucnost nadgradnje
postojecih inormacijskih sustaa ima za posljedicu kratkotrajna i nedooljno razijena
rjesenja, a to znaci brzo zastarijeanje znanja i neporatni razojni gubitak, odnosno
poecani stupanj razojne entropije.

Sl. 6-9 JAVA

Danas, primjenom odgoarajucih normi razliciti proizodaci racunala i racunalnih
komponenata osiguraaju medusobno koristenje sklopolja bez ikake prilagodbe.
Npr. standardna PCI sabirnica poezuje se racunalne komponente, od diskoa do
graickih kartica, na temelju tocno propisanih normi, od prikljucka do elektrickih
signala. Ugradena je danas u gotoo sa racunala. Zahaljujuci tome moguce je u
racunala potpuno razlicitih skloposkih arhitektura i proizodaca ugraditi potpuno iste
komponente. Ista graicka kartica ili magnetski disk jednako ce raditi na osobnom
racunalu kao i na skupoj radnoj stanici. Normizacijom na razini objektnih koncepata u
domeni operacijskih sustaa, usluznih i korisnickih programa, znacajno je smanjenja
potreba reprogramiranja koristenjem standardnih programskih unkcija. Suremeni
JAVA koncept ide jos jedan korak dalje. Implementira racunalni program kao mrezni
program koji se moze izoditi na bilo kojem racunalu, bez potrebe prethodnog
preodenja u strojni jezik. Interpretera ga poseban program - preglednik, ili
jednostano JAVA operacijski susta. Danas korisnik ise ne mora uijek iznoa uciti
koristiti racunalo, jer normizacija graickih sucelja osiguraa jedinsteni pristup
operacijskom sustau i usluznim programima, neoisno o rsti i proizodacu racunala.
Nakon mnosta operacijskih sustaa ,VMS, DOS, UNIX, ..., tek su da operacijska

1 9 4
sustaa podijelila racunalni sijet: UNIX, koji se poglaito koristi na radnim stanicama,
i \indows 95,N1, neizbjezna operacijsko okruzenje osobnih racunala.

Pokretac koncepcije otorenih sustaa je americka udruga ILLL ,eng. "Institute o
Llectrical and Llectronic Lngineers" - Institut inzenjera elektrike i elektronike,.
Otoreni sustai su oni koji osiguraaju soju unkcionalnost u skladu s jano
prihacenim speciikacijama. 1o ukratko znaci osiguraanje sljedecih mogucnosti:

prenosenje korisnickih programa izmedu razlicitih racunala uz neznatne promjene,
sposobnost medusobnog razumijeanja inormacija bez obzira da li se odijaju na
istom ili razlicitim racunalima,
jednoobrazan pristup operacijskom sustau i korisnickim programima putem
standardnog korisnickog sucelja.

S obzirom na slozenost racunalne tehnologije normizacijske djelatnosti su razgranate u
okirima razlicitih sjetskih institucija, pokriajuci pojedine speciicna problemska
podrucja. Cesto se koristi podjela skraceno nazana "MUSIC" po pocetnim sloima
nazia sljedecih podrucja:

Management - upraljanje racunalnim sustaom i mrezom, obuhaca normizaciju
usluznih programa za administriranje, a na tome rade udruge ISO,ILC
,International Organization or Standardization,International Llectrotechnical
Commission,, ILLL ,POSIX 1003., i OSl ,Open System loundation,.
User Interace - korisnicko sucelje, normizacijom korisnickog sucelja propisuje se
zajednicki oblik radnog okruzenja za operacijske sustae i usluzne programe,
osiguraajuci jedinsteni nacin koristenja racunala, X Consortium se brine o
razoju X \indows sucelja UNIX operacijskih sustaa, OSl deinira izgled
graickog radnog okruzja ,OSl,Moti, CDL - Common Desktop Lnironment,.
Serice Interace or Programs- programsko sucelje, obuhaca normizaciju
programskih jezika ,lOR1RAN - ISO 1359, PASCAL - ISO 185, C - ISO 9899,
...,, graickih unkcija i knjiznica ,GKS, PlIGS, PLX, OGL,, kao i sustanosnih
unkcija operacijskog sustaa ,ILLL - POSIX 1003,.
Inormation and Data lormats - ormati inormacija i podataka, ISO propisuje
ormat podataka kroz jezike za pristup bazama podataka, kao sto je SQL
,Structured Query Language - ISO SQL 905:19898,.
Comunication Interaces - komunikacijska sucelja, komunikacijski protokoli
deinirani su ISO OSI ,Open Systems Interconnection, reerentnim modelom,
propisujuci na sedam razina nacin spajanja racunala u mrezu pa se do protokola
razmjene podataka i nacina njihoog prikaza.
1 9 5


1 9 6
6.6 Um]etna inteligenci]a
Umjetna inteligencija je znanstveno podruje koje se bavi razvojem raunarskih tehnika za
rjeavanje zadaa povezanih s ljudskom inteligencijom. Inteligencija je sposobnost
stjecanja i koritenja znanja u cilju indukcije novog. Oituje se u moi komunikacije, uenja i
zakljuivanja.

Uz inteligenciju se ezuju pojmoi kao sto su kreatinost, intuicija, znanje, razmisljanje
..., dakle se ono sto razumijea kalitetu daleko dublju od obicne obrade inormacija i
one koju bi mogli prepoznati u strojeima ili bilo kojim drugim toreinama. Buduci
su pri tome saznanja o mentalnim procesima danas jos uijek skromna, postaljaju se
mnoga pitanja u kontekstu razoja umjetne inteligencije :

moze li racunalo misliti
nije li racunalo stroj koji radi samo s nulama i jedinicama
ako racunalo moze misliti, onda je inteligencija nesto mehanicko pa cojek nije
nista bolji od stroja
nece li stoga strojei preuzeti cojeku primat
... itd.

Uz sa ta i ostala pitanja te skepticizam, umjetna inteligencija pokusaa dati odgoor
bar na neka, razijajuci teoriju i racunalu prilagodene modele procesa misljenja, ucenja
i percepcije. U sojem nastojanju umjetna inteligencija tezi oponasanju prirode
,ljudskog uma,, pa se cesto doodi u ezu s umjetnoscu. Vecina se autora slaze da je
izazo oe discipline uprao u tome sto objedinjuje cari i znanosti i umjetnosti kroz
matematiku, heuristiku i programsku tehniku.

Umjetna inteligencija se nalazi tek u zacetku soga razoja, te se jos uijek ne moze
ocekiati realizacija uistinu inteligentnih strojei, ec ju treba razumjeti kao izjesni
alternatini instrumentarij u razoju sustaa za podrsku intelektualnim aktinostima.
Osnone prace razoja cine ekspertni sustai, neuronske mreze, uzzy logika i
genetski algoritmi. Primjena je raznolika:

ekspertni sustai: dijagnostika ,u medicini i industriji,, prirodni goor, preodenje,
inzenjering ...,
neuronske mreze: izualni sustai ,umjetni id u robotici, biomedicini, analizi
materijala ...,,
uzzy logika: matematika, upraljanje procesima ...,
genetski algoritmi: konstruiranje,oblikoanje ...

Si oi pristupi temelje se na tezi da inteligencija pocia na znanju i mehanizmu
njegoe obrade, ali se razlikuju u koncepciji njihoog oblikoanja.

Fundamentalna pitanja kojima se dakle bavi AI jesu tehnike formalizacije znanja i
metodologije zakljuivanja i uenja.

Za razliku od konencionalnih pristupa, odje se podrazumijea da znanje mora biti
eksplicitno i simbolicki deinirano. Korelacije izmedu elemenata toga znanja i njihoi

1 9 7
medusobni utjecaji tore odgoarajucu strukturu na koju se nadoezuje mehanizam
zakljucianja. Mehanizam zakljucianja je problemski orijentirano znanje o koristenju
znanja, pa se jednostano moze tretirati kao znanje o znanju. Ono je genericko znanje
koje sluzi staranju nooga znanja, odnosno sastani je dio procesa ucenja.

Danas takoder postoje tendencije kombiniranja razlicitih AI metoda u rjesaanju
kompleksnih problema i tesko je predidjeti koji ce pristupi u buducnosti preladati.
Sakim se danom otaraju noa podrucja istrazianja i noi problemi. U zelji da stara
se sarsenije toreine, cojek se suocaa sa se slozenijim sustaima i procesima
kojima ne moze ladati konencionalnim pristupima. Stoga je jedino izjesno da
razoj umjetne inteligencije nije tek puki znansteni trend, ec ce o njemu oisiti
razoj mnogih disciplina, poglaito tehnickih. Uostalom, kao sto zakljucuje 1animoto
u sojoj knjizi "1he Llements o Artiicial Intelligence": î.ta vi;e ivtete/tvatvi;e oa
.trarav;a arvgog ivtete/ta.

Doprinos umjetne inteligencije treba promatrati i u sjetlu razotkrianja speciicnih
strucnih znanja i metodologija, inace zatomljenih u umoima pojedinaca, koja se
ormalizirana mogu eikasnije usajati, primjenjiati i unaprediati.

Najeci doprinosi u razoju inteligentnih toreina postignuti su u domeni upraljanja
strojeima, industrijskim ozilima, racunalnoj potpori inzenjerskim djelatnostima,
prepoznaanju izualnih i zucnih podataka, medicinskoj dijagnostici i mreznom
racunarstu. Suremeni roboti sposobni su prepoznaati promjene u radnom okolisu,
uciti na iskustu i kreatino se prilagodaati noonastalim zahtjeima. Inteligentne
toreine sposobne samostalno djeloati naziamo inteligentni agent. Mogu biti
jednako strojei kao i racunarski programi. Primjer inteligentnih programskih agenata
su mrezni agenti koji prate rad sojega korisnika i putuju internetom u potrazi za
inormacijama koje bi mogle interesirati njegooga lasnika. Na taj nacin mrezni agent
preuzima na sebe odgoornost za selekciju nepreglednog mnosta podataka koji nicu
na Internetu.

Inteligentni sustai odigrat ce u buducnosti znacajnu ulogu kao podrska ljudskom
kreatinom radu. Posebno kao nadgradnja poglaito egzaktnih znanosti i tehnologija,
jer nasa se inteligencija dobrim dijelom oslanja uprao na nesarsenost ljudske prirode,
sposobne starati nebrojene asocijacije i raznolika rjesenja do kojih je nemoguce
doprijeti uijek ponoljiim algoritmima.

1 9 8

7 P R I M J E N A
1 9 9

7 PRIMJENA
7 P R I M J E N A

2 0 0
7.1 M8 Word
Microsot \ord
zasigurno je najrasireniji program za obradu teksta ,text

editor, na sijetu. Sakodneno ga koriste milijuni ljudi, od ucenika u osnonim
skolama, studenata na akultetima, seucilisnih proesora, lijecnika, pa se do
pojedinaca koji imaju potrebu zapisati kaka tekst i pohraniti ga u racunalo ili ispisati
na papir. Zato je nuzno da satko od nas poznaje barem osnoe oog programa, kako
bi mogao uspjesno komunicirati u eri racunalne tehnologije. S osnoama, dalje je
moguce samostalno istraziati unutar programa i unaprediati soje jestine u
kreiranju dokumenata.

Moze se reci da je \ord zamijenio klasicnu pisacu masinu, tako da se ise ne moze
idjeti noinara ili pisca kako strpljio pise na masini redak po redak, ispralja greske
korektorom, umece noi list papira i slicno.

Iako je \ord zamijenio pisacu masinu u uzem smislu, njegoe prednosti ne sode se
samo na to da je primjerice jednostanije ispraiti neko sloo koje je krio napisano ili
da na kraju sakog ispisanog retka teksta ne treba rukom ratiti aljak kako bi se
preslo u noi redak. \ord omogucuje komunikaciju s racunalnim komponentama,
trdim diskom, pisacem, disketnom jedinicom, DVD-om. Omogucuje nadalje
jednostano i brzo pretrazianje teksta po nekom parametru npr. kljucnoj rijeci,
kreiranje uzoraka ,tepmplatea,, poezianje s drugim programskim aplikacijama, daje
gramaticke sajete i jos mnogo toga. U sakom slucaju, ubrzao je i olaksao pisanje
teksta u odnosu na pisanje pisacom masinom, a i sacuao mnoga stabla. Nazalost,
izgubio se onaj sarmantni zuk koji je to pisanje na masini pratio.

Obicno je slucaj taka da s mogucnostima koje neka aplikacija nudi, rastu i opterecenja
na korisnika, koji treba nauciti raditi sa zeljenom aplikacijom. 1ako je u nekom smislu
i \ord za uporabu kompliciraniji od pisace masine. Ipak se za \ord moze reci da je
jedna od najjednostanijih aplikacija za ucenje i satko od nas ec nakon par minuta
proedenih u njegoom okruzenju, u stanju se koristiti s osnonim unkcijama. Za
neke naprednije unkcije potrebno uloziti malo truda, prouciti help ili procitati neku
knjigu, ali kasnije se ima zadooljsto sto se jednostano i brzo moze napisati i urediti
neki tekst kako se zelimo.

7.1.1 Pri]e pocetka
Za koristenje \orda ne zahtijeaju se neka posebna racunalna predznanja, on
je u som osnonom dijelu namijenjen najsirem krugu korisnika, a mozda je i jedan od
najcesce koristenih programa u sijetu. Ipak, potrebno je nesto sto bi satko od nas
trebao znati prije nego sto krene raditi s \ordom. Prije sega treba znati pokretati
programe pod \inows operatinim sustaom, kao i spremiti podatke na neko mjesto
u racunalu i biti ih u stanju opet pozati. Na slici 1.1 prikazano je sucelje \orda s
pripadajucim aktinim dokumentom i objasnjeni su osnoni elementi tog sucelja.

7 P R I M J E N A
2 0 1

Sl. 7-1 Osnovno suelje
Na slici prikazani su osnoni elementi sucelja programa \ord. Sredisnji dio zauzima
prostor aktinog dokumenta, to je "papir", po kojem se pise. Izbornici pomazu da
dosegnemo odredenu naredbu, trake s alatima predstaljaju direktan pristup nekoj
naredbi, dok iz prozora sa zadacima mozemo odabrati odredenu akciju s
dokumentom, npr. pohraniti ga, otoriti noi, zadnji na kojem smo radili i slicno.

7. 1. 1. 1 Pokr et anj e MS Wor da
Na Start izborniku, odabrati Programs, a zatim odabrati Microsot \ord. Otoriti
ce se noi dokument u Print pogledu.
Kliknuti na Blank Document. Otara se noi, prazni dokument. ,ekialentno je
oome da odmah nakon startanja \orda pocinjemo raditi s dokumentom koji se
po deaultu otara pri sakom noom pokretanju programa,.
Kliknuti bilo gdje na prazan dokument i pocnite unositi tekst putem tipkonice.

7. 1. 1. 2 Spr emanj e dokument a pr vi put a:
Na Standard traci s alatima klikniuti na ikonu diskete ,Sae,. ,Sl. -1,
U Sae as sucelju deinirajte mjesto na koje zelite pohraniti dokument
,koristite strelicu za odabiranje odredisne mape,. ,Sl. -2,
Deinirajte ime dokumenta unosom putem tipkonice.
Odaberite Sae klikom misa.
Ravnala
Izbornici
Aktivni
dokument
Trake s alatima
(Taskbarovi)
Prozor sa
zadacima
(Task Pane)
Vrsta, pogleda:
Normalni, Print...
7 P R I M J E N A

2 0 2

Sl. 7-2 Standardna traka s alatima

Sl. 7-3 Save As suelje
7. 1. 1. 3 Spr emanj e dokument a s dr ugi m i menom:

Iz lile izbornika odaberite opciju Sae as.
Odaberite mjesto i ime za datoteku ,Sl. -3,..
Kliknite naredbu Sae.

Spremanje dokumenta
Otvaranje postojeeg dokumenta
Odabrati lokaciju dokumenta
Potvrditi
spremanje
Upisati ime
dokumenta
7 P R I M J E N A
2 0 3
Naredbi za spremanje dokumenta mogue je pristupiti kraenjem putem tipkovnice, na
nain da pritisnemo tipku Ctrl, drimo ju pritisnutu i pritisnemo tipku S (Ctrl+S). Kraenja su
dosta popularna kod naprednijih korisnika jer ubrzavaju rad. Na isti nain mogue je skratiti
put i do drugih funkcija npr Ctrl+O krati put do naredbe File/Open i slino.

7. 1. 1. 4 Ot var anj e post oj eeg dokument a

Iz Standard trake s alatima odabrati naredbu Open.
Odabrati dokument koji zelite otoriti.
Kliknuti misem na naredbu Open.

Savjet: preporucljio je periodicki snimati aktini dokument iz sigurnosnih razloga.
Npr. nestankom struje gubimo sa rad ukoliko prethodno dokument nije snimljen.
Moguce je i da \ord umjesto samostalno rsi periodicko snimanje u zadanom
interalu. Kako bi se aktiirala oa unkcija, potrebno je u izborniku 1ools/Options
odabrati karticu Save, aktiirati polje Save AutoRecover Info every i upisati u
minutama rijeme perioda automatskog snimanja, npr 1 min, 5 min. ili slicno, na taj
nacin se osiguraamo da u bilo kojem slucaju greske na racunalu imamo sacuanu
zadnju snimljenu erziju dokumenta, a koja je stara maksimalno onoliko koliko je
dugacak odabrani remenski interal snimanja ili nakon zadnjeg rucnog snimanja.

Vjezba J.

Napisati tekst kao na Sl. -4.
Pohraniti dokument na Desktop, ime datoteke je ime_prezime.doc
Otoriti dokument, promijeniti datum aktiacije licence i spremiti pod drugim
imenom.

Sl. 7-4 Uz vjebu 1.

7 P R I M J E N A

2 0 4

Rjesenje:

U poglalju 2. objasnjeno je kako kreirati noi dokument.
Nakon sto je kreiran noi dokument, moze se odmah poceti unositi tekst.
Prazan redak dobiti ce se ako se pritisne tipku Lnter.
Simbol unijeti ce se tako da se iz izbornika Insert odabere Simbol i potom
u tablici pronade odgoarajuci element. ,Sl. -5,
Snimanje dokumenta je objasnjeno u poglalju .1.1.2.

Sl. 7-5 Umetanje simbola
U prethodnoj jezbi pokazano je kako otoriti noi \ord dokument, unijeti
jednostaan tekst i simbole, kako spremiti dokument na zeljeno mjesto s odabranim
imenom te kako otoriti i napraiti jednostane promjene na postojecem dokumentu.

U okiru oog poglalja jos ce se pokazati kako mijenjati rstu pogleda na dokument
i kada koristiti koji pogled.

7.1.2 Vrste pogleda i nacin upotrebe

Na Sl. -1 prikazano je, u donjem lijeom uglu, gdje se moze promijeniti rstu pogleda
u kojoj se radi i to tako da se klikne na ime pogleda kojeg se zeli aktiirati.

Vrste pogleda su:

Normal View : pojednostaljeni prikaz dokumenta koji omogucuje
jednostano i brzo prilagodaanje ispisanog teksta
\eb Layout View: Prikazuje dokument kako bi izgledao prikazan u nekom
\eb pregledniku.
Print Layout View: Oaj pogled prikazuje dokument onakim kak ce biti
nakon ispisianja na pisacu. Oo je najcesce koristeni pogled.
Outline View: Oaj pogled prikazuje strukturu dokumenta s obzirom na
numeriranje i razine kojima su pojedini stiloi dodijeljeni. Omogucuje i
jednostano mijenjanje tih razina.
Odabrati
eljeni
simbol
Kliknuti tipku
INSERT
7 P R I M J E N A
2 0 5
7.1.3 Mi]en]an]e i prilagodavan]e dokumenata
Vecina \ord dokumenata sadrzi tekstualni dio kao smislenu cjelinu, uz eentualno jos
neke dodatne elemente poput slika, dijagrama ili nekih drugih objekata. Medutim, nije
dooljno samo unositi tekst, ne obaziruci se na izgled i strukturu samog dokumenta.
\ord omogucuje korisniku, pomocu sojih alata za kreiranje stiloa, pretrage
dokumenta, gramatickih alata, itd., da dokument personalizira ili stai u neke odredene
estetske norme i norme kalitete. 1o se pogotoo odnosi na dokumente koji su
predideni za distribuciju prema ecem broju korisnika. Isto tako, nije rijetkost da
trtke imaju tocno odredene obrasce prema kojima se kreiraju si dokumenti na razini
te trtke.

U oom poglalju prikazati ce se rad s nekim od alata za promjenu i prilagodaanje
dokumenta, kojima se postizu gore naedeni zadaci.
7.1.4 Osnovno o prom]enama teksta
Cesto se dogada, dok se pise tekst da se zeli u neku recenicu nesto nadopisati. 1o se
moze napraiti tako da se klikne misem na mjesto u recenici gdje se zeli umetnuti
tekst i jednostano pocne pisati dodatni tekst. Moze se na zeljeno mjesto u recenici
pozicionirati i pomocu strelica na tastaturi.

Odje je potrebno pripaziti na jednu star, jer se, ukoliko je ukljucena opcija OVR
moze dogoditi da se tekst koji se nadopisuje ne umece u postojeci tekst, ec se prosiri
preko postojeceg teksta i pobrise ga. Ou opciju iskljucuje se ili tako da se na
tipkonici pritisne tipku Insert ili da se na dnu ekrana doklikom misa na OVR
naredbu, ukljuci ili iskljuci naredbu ,Sl. -6,.

Sl. 7-6 Naredba OVR
Kako obrisati tekst? Na ise nacina, oisno situaciji u kojoj se brise, npr. zeli li se
brisati samo jedno sloo, rijec, recenicu i sl. Naredbom BACKSPACL na tastaturi
brise se sloo po sloo, u smjeru s desna na lijeo u tekstu. ,moze se drzati i tipku
cijelo rijeme pritisnutu,. Moze se koristiti i neredbu Delete s tastature, tada se brise s
lijea na desno.

Cijelu rijec moze se selektirati na nacin da se 2 x misem klikne na rijec, recenicu se
moze selektirati na nacin da se klikne na jednu rijec u recenici drzeci pritisnutu tipku
Ctrl, a odlomak teksta na nacin da se 3 puta klikne na tekst unutar odlomka. ,Pod
odlomkom teksta se u nacelu podrazumijea dio teksta koji je od ostatka odojen
pritiskom na tipku Lnter,. Nakon sto se selektira dio teksta, on ce promijeniti boju i
pritiskom na tipku Delete ili Backspace, obrisati ce se oznaceni dio teksta. Cijeli
Naredba OVR
7 P R I M J E N A

2 0 6
tekst s pripadajucim dodatnim elementima moze se obrisati tako da ga se prethodno
selektira kraticom Ctrl+A, i zatim pritisne tipku Delete.

Undo i Redo naredbe su naredbe koje se dosta cesto koriste. Dok se rade bilo kake
promjene na dokumentu, \ord te promjene biljezi. 1ako je tipkom Undo moguce na
jednostaan nacin ratiti poslijednji, ili posljednjih nekoliko ucinjenih koraka. 1ipke
Undo i Redo nalaze se na Standard traci s alatima. Moguce je i racanje direktno do
zadnjeg zeljenog koraka, upotrebom Undo Liste.

Nakon sto se selektira neki dio teksta, moze ga se premjestiti na neku drugu lokaciju
unutar dokumenta, kopirati ga i postaiti na nou lokaciju ili ga obrisati, sto je ec
objasnjeno. Opcija kopiranja dosta se cesto koristi pa je dalje detaljno objasnjena..

Kopiranje teksta radi se tako tako da se pro selektira dio koji se zeli kopirati. Zatim
se iz izbornika Ldit odabere naredbu Copy. Sada se kopija odabranog elementa
,moze biti slika, tekst ili nesto drugo, nalazi u radnoj memoriji racunala, u tz.
Clipboardu. Sljedeci je korak da se pozicionira koncanicu na mjesto gdje se zeli
umetnuti kopirani element ,ako je kopiran odlomak teksta, na mjesto gdje je koncanica
doci ce gornja lijea rijec paragraa,. Sada treba ponono otici u izbornik Ldit i
odabrati Paste naredbu. Kopija elementa pojaljuje se na nooj lokaciji. Prilikom
umetanja kopiranog elementa moze se odrediti zeli li se kopirani element prilagoditi
ormatu destinacije ili zadrzati izorno ormatiranje.

Premjestanje teksta rsi se na da osnona nacina. Pri je Drag and Drop
metodom. Potrebno je pro selektirati tekst, zatim kliknuti misem na selektirani tekst,
drzati tipku misa pritisnutu i pouci tekst na nou lokaciju. Druga je metoda slicna
postupku kopiranja, samo sto se umjesto naredbe Copy koristi naredba Cut. Ostatak
postupka je isti. 1reba napomenuti da se oe naredbe mogu kratiti putem tipkonice,
sto napredniji korisnici siroko koriste. Kracenja su: Ctrl+C (Copy) za kopiranje u
Clipboard, Ctrl+X (Cut) za kopiranje u Clipboard i brisanje izorisnog elementa, a
Ctrl+V (Paste) je umetanje elementa.

Bitno je napomenuti da ove naredbe kopiranja teksta nisu ograniene samo na jedan Word
dokument. Mogue je kopirati iz jednog dokumenta u drugi, pa i kopirati i umetati elemente
izmeu raznih Microsoft Office aplikacija, npr. izmeu PowerPointa i Worda.

Jedna korisna naredba pri uredianju teksta je Show/hide naredba ,Sl. -,. Ako je
ukljucena, dobiaju mnoge inormacije o samom tekstu, odlomci su oznaceni
simbolom , razmaci izmedu rijeci oznaceni su tockom. U nacelu, dok se pise tekst,
stalno se ukljucuje i iskljucuje ou naredbu i ispraljaju greske, npr. dostruke razmake
izmedu rijeci itd. Do oe naredbe dolazimo preko trake s alatima Standard.

7 P R I M J E N A
2 0 7

Sl. 7-7 Ureivanje teksta

7. 1. 4. 1 Kor i t enj e kr at i ca pr i unosu t ekst a ( Aut oCor r ect i
Aut ot ext nar edbe)
Cesto se pri unosu teksta rade slicne pogreske. Na primjer, ne pocne se recenicu
elikim sloom, zamijene se da sloa u nekoj rijeci, ili se namjerno zeli neke raze
koje se cesto koriste, unijeti putem kratice u tekst. Oo se moze izesti AutoCorrect i
Autotext naredbama. Na primjer, neka se trtka zoe î/ota.t a.a. a ai.tribvci;v
ivav.tri;./ib va.a, a u dokumentima koji se pisu, cesto treba napisati ime irme.
Korisno bi bilo napraiti kraticu, koju kad bi se napisalo napisali, \ord automatski
pretori u ime irme. Recimo da se za kraticu zeli odabrati np. Dakle, kad se napise
np, zeli se da umjesto tog teksta dobijemo Nikoplast d.d. za distribuciju
industrijskih masa.

Sl. 7-8 Kartica automatskih ispravaka
Show/hide
naredba
7 P R I M J E N A

2 0 8
Potrebno je napraiti sljedece: iz izbornika 1ools odabrati AutoCorrect Options. U
polju replace unosi se v, a u polju with unosi se î/ota.t a.a. a ai.tribvci;v
ivav.tri;./ib va.a. 1ime je deinirano da nakon sto se napise np i pritisne razmaknicu,
dobija se na ekranu ispisano puno ime irme. U okiru oe naredbe moguce je
deinirati jos mnoge korisne akcije koje \ord samostalno izodi,
Sl. -8.

Slicna je situacija koristenje Auto1ext naredbe. Do naredbe se dolazi preko izbornika
Insert/Auto1ext gdje se moze preddeinirati elemente teksta koje cesto koristimo.

7. 1. 4. 2 Pr onal a enj e i zamj ena odr eene r i j ei u t ekst u
U situaciji kada je kreiran dokument s elikom kolicinom teksta i ustanoljeno je da
jedna rijec cijelim dokumentom krio napisana, koristiti ce se naredba nadi i zamijeni.
Primjerice umjesto imena Davi;et ,u cijelom tekstu pise Daviet. Bilo bi prilicno
mukotrpno rijec po rijec pregledaati tekst, dugo bi trajalo, a jerojatno bi se na kraju i
negdje ispustilo napraiti ispraku. \ord na srecu sadrzi alat pomocu kojega je
jednostano moguce pronaci neku rijec u tekstu, zamijeniti neku rijec samo na jednom
mjestu, ili u cijelom dokumentu odjednom. Naredbe koje za to sluze su Iind i
Replace, a nalaze se u izborniku Ldit. Dakle, nakon pozianja jedne od oih diju
naredbi, potrebno je samo deinirati zeli li se pronaci sljedecu zadanu rijec, zamijeniti
samo trenutno pronadenu rijec ili zamijeniti rijec u cijelom dokumentu odjednom, Sl.
-9

Sl. 7-9 Nai i zamijeni

7. 1. 4. 3 I spr avl j enj e gr amat i ki h pogr eaka

Citanje teksta s mnogim gramatickim pogreskama ostalja los dojam na citatelja.
Gotoo da je neminono da ce se tijekom pisanja pojaiti greske u tekstu, bilo
slucajne, tz. tifeter bilo da ce se pojaiti greske uslijed autoroog nepoznaanja
gramatike i praopisa. \ord nije semoguc u odstranjianju oakih pogresaka, ali
ipak neke osnone greske mogu se ispraiti koristenjem ugradenih alata. Zato zarsna
projera teksta treba uijek biti pazljio i detaljno iscitaanje teksta, kako bi se uklonile
se zaostale pogreske. Dok se tekst unosi, ukoliko naide na neku rijec koju nema u
som rijecniku, \ord ju podlaci crenom linijom. Ukoliko naide na mogucu
Zamijeniti u cijelom
dokumentu
Zamijeniti trenutno
naenu rije
7 P R I M J E N A
2 0 9
gramaticku gresku, podlaci ju zelenom bojom. Ipak, neke erzije \orda nemaju
dobro deinirane oe unkcije za hratski jezik. Nailaskom na rijec koja je poducena,
crena, u ecini slucajea odmah je idljio u cemu je greska i moze je se ispraiti
manualno, ili pritisnuti desnom tipkom misa na tu rijec i traziti sugestije od \orda.
Naredba kojom se proodi pregledaanje dokumenta nalazi se pod 1ools/Spelling
and Grammar, gdje je ujedno moguce i urediati postake ezane uz projeru i
korigiranje teksta.

7.1.5 Uredivan]e izgleda teksta
Izgled i struktura nekog teksta pomaze citatelju u prenosenju inormacija i laksem
razumijeanju iznesene materije. Si zele citati tekst koji je smisleno strukturiran, s
istaknutim bitnim detaljima, tekst u kojem se lako snaci i brzo je moguce ratiti se na
neke bitne tocke. \ord sadrzi niz alata i metoda pomocu kojih je moguce urediati
izgled teksta.

Prije nego sto se krene s izlaganjem, uesti ce se nekoliko osnonih pojmoa koji
deiniraju tekst. Najprije to je font. Pod ontom se smatra skupina znakoa kojima je
dizajn zajednicki. lontoi mogu biti dakle razliciti, a sama sloa razlicite elicine, koja
je deinirana velicinom fonta. Neki najcesce koristeni ontoi su 1imes New Roman,
Arial, Courirer.

Sljedecih nekoliko atributa deiniraju osnoni stil onta:
Velicina fonta, mjeri se u tockama ,points,, jedna tocka predstalja 1,2 dio inca.
Stil fonta, sakom ontu moze se po zelji promijeniti stil. 1u se prensteno misli
na sljedece znacajke: osnoni, bold, itatic,bold italic.
Moguce je jos mijenjati razne eekte kao podlaciti ili precrtati tekst, osjencati
tekst, promijeniti boju teksta ili razmak medu sloima.

Napomena: uporabom razlicitih eekata moguce je poecati atraktinost dokumenta i
uciniti ga da izgleda proesionalno. Ipak, nije pozeljno pretjeriati jer ce se u
suprotnom postici suprotni eekt. Prailo je da u nekom dokumentu ne bi trebalo biti
ise od tri razlicita onta.
7.1.6 Uredivan]e teksta pomocu stilova
Uredianje teksta je mozda i najzahtjenija operacija u smislu utroska remena pri
izradi dokumenta. Uredianje teksta ukljucuje ise zadataka, poput oblikoanja teksta,
doslijednosti u oblikoanju, postianje smjernica na razini neke organizacije i slicno.
Ispranim koristenjem stiloa moguce je u znacajnoj mjeri smanjiti utrosak remena i
truda potrebnog za zeljeno oblikoanje teksta.

Stil sadrzi detaljne inormacije o izgledu odlomka teksta. 1e inormacije odnose se na
ont, margine, prazni prostor ispred i iza odlomka, hijerarhijske razine odlomaka i jos
neka obiljezja. Umjesto da se saka od oih inormacija unosi posebno za saki
pojedini odlomak, kreirati ce se .titori koji ce te inormacije sadrzaati, a odabirom
zeljenog stila, nalaziti cemo se u potpuno deiniranom prostoru teksta. Prednosti
oakog nacina rada ne prestaju odje. One posebno dolaze do izrazaja pri radu sa
iserazinskim nasloima, kreiranju automatski generiranih tabela sadrzaja, unakrsnih
spona pri numeriranjuelemenata i jos mnogo toga.
7 P R I M J E N A

2 1 0
7. 1. 6. 1 Pr egl edavanj e i kor i t enj e st i l ova
Prilikom otaranja noog \ord dokumenta, deinirana su cetiri osnona stila. Oni
najcesce nisu dooljni za uredianje cijelog dokumenta, no na temelju njih deiniraju
se osnoni stiloi prilagodeni sakom pojedinom dokumentu i kreiraju noi. Odabere
li se iz izbornika lormat naredba Styles and ormatting, s desne strane ekrana pojaiti
ce se prozor s dostupnim stiloima i naredbama koje pomocu kojih je moguce
kreiranje noih i mijenjanje sojstaa postojecih stiloa.

Sl. 7-10 Osnovni stilovi
Na Sl. -10 Prikazani su stiloi koji su sadrzani u sakom noootorenom
dokumentu. leading 1 do 3 sluze za deiniranje nasloa, dok je stil normal prediden
za osnoni tekst. Clear ormatting nije zaprao stil ec naredba kojom je moguce
ukloniti primjenu stila. Pri dnu slike potrebno je obratiti paznju na Show padajuci
izbornik. Ukoliko kliknemo na strelicu izbornika dobiti cemo 5 dodatnih mogucnosti
odabira:

Aailable ormatting: prikazani su samo osnoni stiloi, bez obzira na to jesu li
ec koristeni u dokument, saki dodatno koristeni stil, te saka promjena koja je
napraljena na tekstu neoisno o stilu ,npr. masna sloa, kosa sloa,
lormatting in use: prikazani su stiloi koji su koristeni u dokumentu te dodatne
izmjene teksta neoisno o stilu.
Aailable styles: prikazuje osnone stiloe i se dodatno koristene stiloe.
All styles: prikazuje ecu listu stiloa koje je moguce koristiti. Primjerice, umjesto
tri osnona stila za naslo, odje je prikazano 9 stiloa za nasloe, od heading 1 do
headnig 9.
Custom: odje je moguce detaljno deinirati sto se zeli imati prikazano u listi.

7. 1. 6. 2 Pr i mj ena st i l a na odl omak t ekst a
Potrebno je koncanicu pozicionirati unutar odlomka na koji zelimo primijeniti stil ,ne
oznacaati dio teksta ili cijeli odlomak!,, te iz izbornika Styles and lormatting odabrati
zeljeni stil. Ukoliko se stil kojega zelimo primijeniti ne idi u listi, potrebno je pomocu
naredbe Show prikazati cijelu listu pa odabrati zeljeni ili kreirati lastiti stil. Ako je
slucajno selektiran dio odlomka, pa zatim odabran stil, tada ce se promjene odnosti
samo na selektirani dio, a ne na cijeli odlomak.

7 P R I M J E N A
2 1 1
Neke dodatne inormacije o stilu mogu se dobiti ako se koncanica pozicionira ispred
imena stila iz liste i drzi nekoliko trenutaka. Inormacije se odnose na ont, elicinu
sloa, porananje odlomka.

1akoder, moguce je mijenjati stil nekog odlomka kroz cijeli dokument odjednom. U
situaciji kada se npr. zeli zamijeniti stil headnig 4 stilom heading 3 kroz cijeli dokument
odjednom, treba pozicionitrati koncanicu iznad stila heading 4, odabrati iz padajuceg
izbornika koji se pojaljuje nakon nekoliko trenutaka naredbu .etect att iv.tavce. te
zatim odabrati stil headnig 3.
7. 1. 6. 3 Pr omj ena post oj eeg i kr ei r anj e novog st i l a
Vec je prije spomenuto da najcesce osnoni stiloi ne zadooljaaju potrebe pri izradi
nekog dokumenta prilagodenog speciicnim potrebama. Stoga je potrebno ili
modiicirati postojece stiloe, ili kreirati noe, a najcesce se radi i jedno i drugo.

Zeli li se kreirati potpuno noi stil, potrebno je iz izbornika Styles and ormatting
odabrati naredbu New Style, a nakon toga otara se New Style dijaloski okir Sl. -11.

Sl. 7-11 New style dijaloki okvir
Name: dodjeljuje se ime buduceg stila
Style type: odabire se Paragraph, table, charachter ili list, te u skladu s odabranim
objektom na koji ce se buduci stil odnositi, aktiiraju se dostupne opcije za
uredianje stila
Style based on: moguce je, ukoliko se to zeli, odabrati stil na kojemu ce se bazirati
buduci stil. Oa unkcija moze uzrokoati probleme u nekim situacijama. Ukoliko
se u kasnijem radu s dokumentom promijeni stil koji je baza nekog drugog stila,
moze se i taj drugi stil promijeniti, iako se to ne zeli. Stoga je u dokumentu
potrebno prije pocetka rada deinirati jedan stil, na kojemu se temelje si ostali, a
koji se tijekom daljnjeg rada s dokumentom ne smije mijenjati. Na taj nacin
osiguraamo kontrolu nad dokumentom i stiloima.
Style or ollowing paragraph: odreduje se sto se dogada nakon pritiska tipke
enter, odnosno izlaza iz aktinog odlomka. Odreduje se kojim stilom nastaljamo
daljnji rad.
lormatting: odje se zaprao oblikuje stil. Ako se kreira Paragraph stil, odje je
moguce deinirati razmake izmedu linije, ulake, ontoe, boju sloa.
Add to template: aktiirati ou opciju ukoliko se zeli snimiti kreirani stil kako bi se
kasnije mogao koristiti s drugim dokumentima.
7 P R I M J E N A

2 1 2
Automatically update: oa se opcija nejcesce ne aktiira jer onemogucuje
korisniku kontrolu nad dokumentom. Radi se o tome da u nekom dokumentu pri
bilo kakoj promjeni u odlomku koji koristi odredeni stil, ista promjena ce se
izesti na sim ostalim odlomcima koji koriste isti stil.
lormat aktiacijom oe naredbe moguce je u potpunosti detaljno oblikoati stil.

Ispraan nacin rada sa stiloima podrazumijea da se, nakon kreiranja noog
dokumenta a prije pocetka unosenja teksta, kreiraju stiloi za koje je moguce odmah
pretpostaiti da ce se koristiti. Ukoliko ce se u dokumentu koristiti nasloi s ise
razina, potrebno je deinirati stiloe za take nasloe, odrediti jedan stil, najcesce je to
Normal, koji dolazi sa sakim noim dokumentom, na kojem ce se bazirati ostali
stiloi. U tom slucaju, stil Normal ne primjenjuje se za ormatiranje odlomaka niti se u
kasnijim azama rada mijenja, ec sluzi iskljucio kao baza za ostale stiloe pa kao
taka mora biti stabilan. Prije pocetka rada nije najcesce moguce predidjeti potrebu
za sim stiloima koj u dokumentu mogu zatrebati, pa je take stiloe moguce dodati i
kasnije.

7. 1. 6. 4 Kr ei r anj e nasl ova s vi e r az i na
Dokumenti s razgranatom hijerarhijskom strukturom cesto sadrze oake nasloe s
ise razina i numeracijske liste koje ih poezuju, a azuriraju se automatski u oisnosti o
razini nasloa. Odje ce se prikazati kreiranje iserazinske liste, krenusi od praznog
dokumenta.

Nakon otaranja noog dokumenta, dostupni stiloi prikazani su Sl. -10. Dostupna
su tri stila za nasloe, s deiniranim razinama, medutim nisu numerirani. Potrebno je
desnim klikom misa odabrati heading 1 stil, odabrati opciju Modiy, lormat,
Numbering. Pojaljuje se dijaloski okir prikazan na slici, iz kojeg je potrebno odabrati
Outline Numbered karticu i jedan od stiloa numeriranja, Sl. -12.

Sl. 7-12 Kreiranje vierazinskih listi
Nakon sto se deinira numeracija, u izborniku stiloa pojaljuju se noonastali
numerirani stiloi za nesloe. Ukoliko treba dodati noi stil sljedece, nize razine,
potrebno ga je odabrati pomocu naredbe Show ,Sl. -10, i aktiirati. Nakon oog niza
operacija lista sa stiloima trebala bi izgledati oako:

7 P R I M J E N A
2 1 3

Sl. 7-13 Numerirane vierazinske liste za naslove
Osim sto je saki naslo deiniran za zasebnu cjelinu, idljio je i da je deiniran s
razlicitim ontom, a i ostalim parametrima koje je potrebno prilagoditi zeljenim
rijednostima, dakle razmak prije i poslije odlomka u odabranom stilu, stil koji slijedi,
ont, razmak sloa.
7.1.7 Kreiran]e tablice sadrza]a
1ablica sadrzaja sadrzi popis sih nasloa sadrzanih u dokumentu, uz odgoarajuci
broj stranice na kojoj se u dokumentu naslo nalazi. Ukoliko je dokument kreiran na
ispraan nacin, koristenjem stiloa za nasloe, kreiranje tablice sadrzaja se znatno
pojednostanjuje jer ne treba prolaziti cijelim dokumentom i oznacaati saki naod
koji se zeli izlistati u sadrzaju. Za kreiranje tablice sadrzaja potrebno je napraiti
sljedece korake:

Postaiti koncanicu na mjesto gdje se zeli pozicionirati tablica sadrzaja.
Odabrati izborniki Insert,Reerence,Index and tables
Odabrati ormat tablice.Kako se odabiru razni ormati, moguce je promjene
pratiti putem Print preiew i \eb preiew prozora. Ako je pri kreiranju tablice
odabrana opcija lrom template, naredbom Modiy moguce je urediti izgled
nasloa za saku posebnu razinu.

Sl. 7-14 Table of contense kartica izbornika Index and Tables
7 P R I M J E N A

2 1 4
Putem kartice sa Sl. -14 moguce je jos odrediti zeli li se ispis stranica, porananje
liste s desne strane kao i izgled linija koje spajaju broj stranice s odgoarajucim
nasloom.
7.1.8 Unosen]e slika
Ukoliko postoji potreba za unosenjem slike u dokument, potrebno je iz izbornika
Insert odabrati naredbu Picture. Nudi se nekoliko mogucnosti izbora:

Clip Art: odabire se slika ukoliko postoji potrebu za standardnim elementima, npr.
slikom racunala, misa, ili nesto slicno. Baza oih slika je integrirana u \ord, a
moze se nadopunjaati lastitim slikama
lrom ile: ukoliko je poznata mapa neke slike koja se zeli umetnuti u dokument,
odabrati ce se oa opcija, a zatim ce se izabrati zeljena slika.
lrom scanner or camera: ukoliko je racunalo spojeno sa skenerom ili kamerom i
zeli se umetnuti slika s jednog od oa da uredaja, odabrati ce se oa opcija.

Nakon unosenja, sliku je putem izbornika lormat,Picture dodatno urediti. 1o se
odnosi na razmjestaj teksta oko slike, koji moze biti sa strane, ispred ili iza slike, oko
slike. 1akoder, moguce je precizno odrediti izicku elicinu slike, i pozicionirati, Sl.
-15.

Sl. 7-15 Dijaloki ovir za ureivanje slike
7.1.9 Kreiran]e zaglavl]a i podnoz]a dokumenta
Zaglalja i podnozja dokumenta deinirani su prostorom pri rhu odnosno dnu
stranice, u koje je moguce umetnuti odgoarajuci tekst, sliku ili polje, a pojaljuju se na
sakoj stranici dokumenta, ukoliko nije drugacije odredeno. 1o se mozem zamisliti
kao da pisemo po nekom papiru iz bloka, na kojem u rhu ili dnu stranice na sakoj
stranici dolazi isto polje. Najcesce se podnozje stranice koristi da se u njega umetne
polje s brojem stranice, a zaglalje da se umetne naslo cjeline odnosno poglalja
dokumenta. Moguce je deinirati posebno zaglalje za pru stranicu dokumenta, te
posebno za parnu i neparnu stranicu dokumenta. Kako se broj stranice dokumenta
poecaa, poecaa se i rijednost polja broja stranice u podnozju, a kako se mijenjaju
nasloi i poglalja, mijenja se u zaglalju tekst koji oznacaa to poglalje.
7 P R I M J E N A
2 1 5
Kako bi se dodalo zaglalje ili podnozje dokumentu, potrebno je uciniti sljedece
korake:

Odabrati iz izbornika View,leader and looter. Dokument se prikazuje u Print
layout pogledu, uz traku s alatima leader and looter. Podrucje koje zatara
podnozje odnosno zaglalje oznaceno je iscrtanom linijom ,ta se linija nece idjeti
prilikom ispisa dokumenta,. 1ekst dokumenta je izblijeden, a tekst zaglalja ili
podnozja pojaljuje se u normalnoj boji. Za promjenu izmedu podnozja i
zaglalja, treba kliknuti naredbu Switch Between leader and looter.

Sl. 7-16 Definiranje podnoja i zaglavlja
Unijeti tekst u oznaceno podrucje, unijeti Auto1ext polja, oblikoati tekst.
Ako imamo potrebu za unosenjem polja koja nisu dostupna direktno iz header
and ooter izbornika, potrebno je iz izbornika Insert odabrati naredbu lield. Na
taj nacin moguce je deinirati polje koje ce npr. sadrzaati broj i oznaku poglalja
dokumenta.

Ukoliko se ne zele ista zaglalja i podnozje za dokument s ise odlomaka, moguce je
to promijeniti tako da se pozicionira u na mjesto u dokumentu gdje se zeli prekinuti
kontinuitet, te odabere opcija Same as preious. 1ako se gubi eza s prethodnim
dijelom dokumenta i moguce je kreirati noo zaglalje i podnozje.
7. 1. 9. 1 Ur ei vanj e r azl i i t og z agl avl j a pr ve st r ani ce dokument a
Mnogi dokumenti imaju razlicito zaglalje i podnozje od ostatka dokumenta, ili uopce
nemaju zaglalje i pdonozje na proj stranici. Iz tog razloga \ord daje mogucnost
deiniranja razlicitog zaglalja i podnozja pre stranice sakog dijela dokumenta. Za
kreiranje razlicitog zaglalja, treba napraiti sljedece korake:

Odabrati View,leader and ooter
Odabrati Show preious ili Show Next da bi se pozicionirao dio dokumenta u
kojem se zeli deinirati pra stranica
Odabrati naredbu page setup iz izbornika leader and looter
Odabrati Layout karticu
U leader and looter dijelu, odabrati Dierent lirst Page
Odabrati 1his Section iz Apply to liste
Kliknuti OK.
Ukoliko se ne zeli nikaka header ili ooter na proj stranici, potrebno je ostaiti
prostor praznim.
Odabrati Close na izborniku leader and looter.

7 P R I M J E N A

2 1 6
7. 1. 9. 2 Kr ei r anj e z agl avl j a i podno j a z a par ne i nepar ne
st r ani ce dokument a
Ponekad se zeli u dokumentu kreirati razlicita zaglalja i podnozja za parne i neparne
stranice. 1o je korisno npr. kod dokumenata koji su predideni za uezianje, pa se
zeli da uijek zaglalje bude pozicionirano na anjsku marginu stranice. U tom slucaju
odabrati ce se naredba Dierent Odd and Len u Page Setup dijaloskom okiru
leaders and looters izbornika.
7.1.10 Kreiran]e unakrsnih spona medu elementima dokumenta
Unakrsna spona kreira se na nacin da se umetne iksni tekstualni dio, kojemu se
kasnije pridijeli reerenca. Unakrsna spona moze sadrzaati ise reerenci. Na primjer
moze se reci: Pogledati poglalje 10 na str. 225. U oom primjeru, napisalo bi se
Pogledati, zatim bi se umetnula reerenca na zeljeno poglalje, zatim napisati str. pa
umetnuti reerencu na stranicu 225. Unakrsne spone mogu se umetati i u podnozja i
zaglalja dokumenta. Za umetanje treba izrsiti sljedece korake:

Postaiti koncanicu na tocno ono mjesto gdje se zeli umetnuti unakrsnu sponu.
Odabrati Insert,Reerence,CrossReerence, idi Sl. -1.

Sl. 7-17 Kreiranje unakrsnih referenci
Odabrati kategoriju u Reerence 1ype listi. lor which i Insert Reerence 1o liste
mijenjaju se u oisnosti o reerentnom tipu reerence koji je odabran. Na primjer,
ako je reerentni tip leading, lor \hich lista sadrzi se nasloe iz dokumenta,
,narano pod pretpostakom da su koristeni stiloi za nasloe,, dok Insert
Reerence 1o lista prikazuje razlicite tipoe inormacija koje je moguce umetnuti.
Npr tekst nasloa ili broj stranice.
Iz insert reerence to liste odabrati inormaciju koja se zeli umetnuti u unakrsnu
sponu. Primjetno je da saka kategorija sadrzi kao mogucnost umetanja broj
stranice, s kojim se moze reerirati na stranicu na kojoj se doticni element nalazi.
Odabrati tocnu reerencu koja se zeli iz lor \hich liste. Npr. ako se kao reerenca
odabre leading, lor \hich leading lista koristi se leadinge dokumenta.
Odabrati Insert. Cross-Reerence dijaloski okir se ne zatara kako bi se moglo
dodati jos reerenci.
Kad je umetanje zarseno, treba zatoriti oaj dijaloski prozor.

Sljedeca opcija u Cross-reerence dijaloskom okiru je Insert As lyperlink pomocu
koje je moguce uspostaiti ezu izmedu reerence i njenog izrisnog elementa u
tekstu.
7 P R I M J E N A
2 1 7
7.1.11 Definiran]e pri]eloma stranica
Kreira li se noi dokument koristeci naredbu New,Blank Document, \ord ce cijeli
dokument tretirati kao jednu cjelinu. Unosom prijeloma izmedu elemenata
dokumente, moguce je dijeljenje dokumenta na proizoljan broj cjelina. Jedan primjer
uporabe naredbe za prijelom dokumenta je u slucaju da je na razini dokumenta
deiniran ormat papira A4, a unutar dokumenta potrebno je umetnuti stranicu A3
ormata. U tom slucaju, ispred stranice A3 ormata bio bi deiniran prijelom, unesena
noa rijednost za ormat stranice, dakle A3 ormat, te nakon te stranice opet unesen
prijelom i preuzeta sojsta ormata od ostatka dokumenta. Dakle, naredbama za
prijelom moguce je izdojiti odredene cjeline dokumenta i mijenjati im sojsta
neoisno od preostalog dijela.

Za unos prijeloma potrebno je uciniti sljedece:

Pozicionirati koncanicu na mjesto gdje se zeli prijelom
Odabrati Insert,Break. Poajljuje se Break dijaloski okir Sl. -18
Odabrati jednu od ponudenih mogucnosti, objasnjenje slijedi nize u tekstu
Kliknuti misem na naredbu OK.

Sl. 7-18 Dijaloki okvir naredbe za prijelom
Next page: prijelom uz prijelaz na nou stranicu i pocetkom noe cjeline na
pocetku noe stranice
Continuous: rijelom bez prijelaza na nou stranicu
Len Page: prijelom uz prijelaz na parnu stranicu
Odd page: prijelom uz prijelaz na neparnu stranicu.

7.1.12 Formatiran]e stranica za ispis dokumenta
Pod ormatiranjem se podrazumijea uredianje margina dokumenta, orijentacije i
elicine papira, te zaglalja i podnozja dokumenta. Oi elementi dokumenta ureduju
se sakako prije ispisa na pisacu, a detaljno ih je moguce urediti putem izbornika
lile,Page Setup,Sl. -19.

7 P R I M J E N A

2 1 8

Sl. 7-19 Page Setup dijaloki okvir
Margine predstaljaju prostor izmedu ruboa teksta i kraja papira. 1o ne mora biti
prazan prostor, moze sadrzaati podnozja ili zaglalja dokumenta. Velicina margina
mize se mijenjati ili pomocu ranala ili pomocu Page Setup naredbe. lormatiranje se
moze odnositi na jednu stranicu, dio dokumenta ili cijeli dokument. 1o oisi o odabiru
elemenata prije no sto se pozoe Page Setup naredba.

Nakon ormatiranja dokumenta, zeli li se dokument ispisati, pozia se naredba Print iz
izbornika lile, Sl. -20.

Sl. 7-20 Ispis dokumenta
U Print dijaloskom okiru potrebno je deinirati pisac za ispis dokumenta, deinirati
stranice koje se zeli ispisati ukoliko se ne ispisuje cijeli dokument, broj kopija, broj
stranica dokumenta po jednom listu papira. Nakon deiniranja naedenih parametara,
pritiskom na naredbu OK pocinje slanje dokumenta na pisac i ispis.

8 L I T E R A T U R A
2 1 9

8 LITERATURA

1. Brookshear, J. G., Computer Science, 1he Benjamin,Cummings
Publishing Company, Inc., Redwood City, 1993.
2. Karanjit, S. S., \indows N1 Serer 4, Proessional Reerence, New
Riders Publishing, Indianapolis, 1996.
3. Minasi, M., Anderson, C., Smith, B., 1oombs, D., \indows 2000
Serer, Sybex, San lrancisco, 2000.
4. Graham, I. S., l1ML Sourcebook, John \iley & Sons, Inc., New
\ork, 1995.
5. \inder, R., Roberts, G., Deeloping Jaa Sotware, John \iley &
Sons, Inc., New \ork, 1998.
6. Razni autori, Computer, Innoatie 1echnology or Computer
Proessionals, ILLL Computer Society Magazine, ILLL, 1995.-2000.
. Grupa autora, Using UNIX, QUL Corporation, Carmel, 1990.
8. Lee, K., Principles o CAD,CAM,CAL Systems, Addison \esley
Longman Inc., Reading, 1999.
9. 1animoto, S. L., 1he Llements o Artiicial Intelligence, Computer
Science Press, Rockille, 198.
8 L I T E R A T U R A
2 2 0

Osnove Racunarstva

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Osnove Racunarstva

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

O

zasigurno je najrasireniji program za obradu teksta ,text

You might also like