Mašinski fakultet Sarajevo Fleksibilni proizvodni sistemi

Osnove fleksibilne proizvodnje
Dino Omerspahić Semir Macić Haris Alispahić

Historijski razvoj tehnologije
• 18. stoljeće – era Energetike - mašina je zamjenila čovjekov rad. • Početak19. stoljeća - značajnim korištenjem električne energije u svim segmentima proizvodnje. Za pogon alatnih mašina je to značilo decentralizaciju pogonske energije. Ova promjena je značila početak mehanizacije proizvodnje. • do 1949. god mašinska obrada i krajnji kvalitet obratka je ovisio direktno o iskustvu zaposlenika tj. osobe koja je rukovala mašinom za obradu.

Historijski razvoj tehnologije
• Današnji razvoj se nalazi u fazi Automatizacije proizvodnje, koja je počela 1950 god. • Donedavno automatizacija je bila sinonim za mehanizaciju, kojom se uz stalna poboljšanja, omogućila zamjena poslužatelja koji je rukovao obradnim mašinama. • Klasična automatizacija imala je ograničenja, nefleksibilnost i visoku cijenu, pa se isplatila tek kod velikoserijske i masovne proizvodnje. • Danas se teži razvoju fleksibilnih sistema

Šta su to fleksibilni sistemi?
• Pod fleksibilnim proizvodnima sistemima podrazumljeva se obrada na fleksibilnim obradnim sistemima, tj. na grupi NC upravljanih alatnih mašina i obradnih centara, meĎusobno povezanih sistemom transporta i središnom upravljačkom jedinicom. • Sastoje se od:
▫ Numerički upravljanih obradnih sistema, ili centara sa spremištem alata ▫ Sistema automatske izmjene alata i pribora ▫ Sistema automatske izmjene obratka ▫ Središnjeg upravljačkog sistema, koji meĎusobno povezuje pojedine komponente.

Šta su to fleksibilni sistemi?
• Fleksibilni obradni sistem (FOS), koristi se za sve vrste izradka, od prizmatičnih do okruglih, namjenjenih operacijama tokarenja, bušenja, narezivanja navoja, glodanja i brušenja.

sl.1.Fleksibilni obradni sistem

Zašto uvesti FOS?

Zašto uvesti FOS?
• s aspekta isplatljivosti:
▫ skraćenje vremena obrade ▫ smanjenje zauzetosti alatne mašine ▫ skraćenje vremena zadržavanja izratka u proizvodnom prostoru ▫ smanjenje proizvodnog prostora ▫ smanjenje broja radnika u neposrednoj proizvodnji za mašinom ▫ skraćenjem roka izrade proizvoda ▫ povećanje iskorištenja obradne opreme

Zašto uvesti FOS?
• s aspekta ljudskog resursa, radnici su osloboĎeni:
▫ ▫ ▫ ▫ ▫ napornog fizičkog i intelektualnog rada odgovornosti za kvalitetu proizvoda i eventualni otpad odgovornosti za proizvodnost štetnog utjecaja procesa rada na zdravlje radnika dosadnog i monotonog rada

Iskorištenost mašine
95% čekanje i u kretanju

3,5 neproizvodni rad zauzete mašine 1,5% odvajanje čestica

Fleksibilni proizvodni sistemi omogućavaju isplatljivu obradu tehnološki sličnih dijelova malih serija, te rade u tri smjene s visokim stupnjem vremenskog iskorištenja.

sl.2.Zauzetost klasičnih mašina

Zašto uvesti FOS?
Za razliku od klasične automatizacije (kod viskoserijske proizvodnje) fleksibilna automatizacija je kod maloserijske pa čak i pojedinačne proizvodnje rentabilnija. Fleksibilna automatizacija omogućuje da se: • što više operacija koncentrira na jednom obradnom modulu i s jednim stezanjem obratka, • što više tehnološlih sličnih dijelova obraĎuje na istoj proizvodnoj liniji ili sistemu, što je naročito bitno kod maloserijske proizvodnje.

Čovjek i automatizacija
Primjena savremene tehnologije ne znači i smanjenje broja radnika u nekoj proizvodnoj firmi. Potrebno je izvršiti prestruktuiranje radnih mjesta.

Čovjek i automatizacija
Čovjeku ostaje samo upravljanje i kontrola

Upravljanje + kontrola

Čovjek i automatizacija
• Kod ručnog upravljanja slika 3.a, čovjek je u lancu proizvodnje, tj. operator upravlja proizvodnjom i transportom. Transport se obavlja iz ulaznog spremišta sirovina do prve obradne mašine, zatim u meĎufazno skladište, pa na drugu mašinu.

sl.3.a.- Ručno upravljanje (čovjek u lancu proizvodnje)

Čovjek i automatizacija
• Kod automatskog upravljanja slika 3.b, čovjek se nalazi pored lanca proizvodnje, jer su mašine transportno povezane i upravljane ureĎajem za kompjutersko numeričko sl.3.b- Automatsko upravljanje (čovjek pored lancaupravljanje. Čovjek proizvodnje) ovdje poslužuje grupu mašina.

Čovjek i automatizacija
• Kod upravljanja proizvodnjom računarom, čovjek se nalazi izvan lanca proizvodnje i obavlja nadgledanje procesa preko računara. Dakle, obrada transport, predsklapanje i sklapanje potpuno su automatizovani i sl.3.c-Upravljanje proizvodnje računarom upravljani računarom. (čovjek je izvan lanca proizvodnje)

Fleksibilnost obradnih sistema
Kod maloserijske i jedinične proizvodnje, prvenstveno je važna univerzalnost i mobilnost, što čini fleksibilnost.

Područja fleksibilnosti

Strukturna fleksibilnost

Tehnološka fleksibilnost

Organizacijska fleksibilnost

Fleksibilnost obradnih sistema
Sloboda izbora slijeda obrade

Strukturna fleksibilnost

Mogučnost proširivanja sistema na principima modularne gradnje
Ako zakaže neki od modula, treba postojati mogućnost obrade na nekom adekvatnom modulu

Fleksibilnost obradnih sistema

Oprema sistema treba imati mogućnost provoĎenja nekoliko različitih tehnoloških zadataka (obradni centri s izmjenom alata)

Tehnološka fleksibilnost
Lako se mogu obraditi grupa sličnih iztadaka, bez naručitih promjena na opremi ili uz neznatne gubitke u vremenu zbog izmjene spremišta alata

Fleksibilnost obradnih sistema

Organizacijska fleksibilnost

• OdreĎuje strukturu fleksibilnosti obradnog sistema??

Fleksibilnost obradnih sistema
• Proizvodni sistem trema imati mogućnost lakog prebacivanja s jedne na drugu proizvodnju tehnološki sličnih dijelova i njihovih varijanti, te postizanje visokog stepena iskorištenja mašina za obradu, uz nizak stepen upotrebljenog kapitala • Sistem mora biti u stanju da u kratkom vremenu odgovori zahtjevima potrošača.

sl.4.Fleskibilni obradni centar

Nadzor alatnih strojeva i obradnih sistema
Da bi alatna mašina ili obradni sistem mogao raditi funkcionalno, sa što manje zastoja i otpada, potrebno je:  Nadzirati proces, alat i mašina ili sistem  Dijagnosticirati greške procesa i zastoj mašina ili sistema  U što kraćem vremenu otkloniti greške

Nadzor alatnih strojeva i obradnih sistema
• U cilju otkrivanja grešaka i poremećaja rada mašina odnosno sistema, kao i odvijanja procesa vrši se nadzor i dijagnostika istih. • To se ostvaruje primjenom mnogobrojnih senzora i softwera pomoću koji se prikupljeni podaci obraĎuju i analiziraju.

Način rada senzora
• Izlazni signal senzora se usporeĎuje s referntnom vrijednošću koja je prethodno postavljena, i dok je izlazni signal unutar dopuštenog područja smatra se da se obradni proces odvija normalno. • Ako je signal veći od dopuštene vrijednosti, upravljački sistem ga otkriva, daje dijagnozu situacije, te dolazi do prekida rada.

Podjela senzora
Održavanje hidrauličkog sistema

Sigurnosne funkcije mašine, povećavaju sigurnost i pouzdanost sistema

Provjeravanje stezanja obratka

Stanje podmazanosti ležaja, zupčanika

Senzori
Proces obrade, pokazuju stanje alata i obratka

Mjerenje istrošenosti rezne ivice alata

Mjerenje stanja obratka

Transport i manipulacija alata

Prepoznavanje obratka

Nadzor alatnih strojeva i obradnih sistema
• Nadzor procesa bitan je kako bi se ostvarila visoka kvaliteta i pouzdanost kvalitete proizvoda. • Dijagnostikom se postiže da zastoj bude što kraći, da se unaprijed predvidi i automatski ako je to moguće ukloni • Nadzire i dijagnosticira stanje sistema s obzirom na:
▫ ▫ ▫ ▫ ▫ Funkcije mašine / sistema Odvijanje procesa Trošenje alata Tačnosti i hrapavosti obraĎenih površina Cjelokupno upravljanje procesom, mašinom / sistemom

Nadzor alatnih strojeva i obradnih sistema
• Automatski nadzor alata, obratka i procesa može se izvoditi:
▫ Prije procesa obrade ▫ Za vrijeme procesa obrade
 U procesu  Unutar procesa

▫ Nakon procesa obrade

• Nadzorom procesa se ostvaruju i osiguravaju funkcije obradne mašine, predviĎaju i djelimično otklanjaju kvarovi mašine i uspostavlja funkcija zamjene istrošene/polomljene oštrice reznog alata, čime se osigurava tačnost obratka i smanjenje otpada.

Nadzor alatnih strojeva i obradnih sistema
• Nadzor procesa obrade odvajanjem čestica se promatra s dva aspekta:
▫ Sa strane glavnog vretena ▫ Sa strane reznog alata
Nadzor vibracija je veoma značajan jer vibracije djeluju na:
  

Samnjenje vijeka trajanja rezne oštrice alata, Pogoršavanje tačnosti mjera i oblika obraĎenih površina, Pogoršanje kvaliteta obraĎene površine, posebno njene hrapavosti.

Nadzor frekvencije vrtnje bitan je kod rada sa stalnom ili promjenjljivom brzinom rezanja, kod glavnog kretanja ili u funkciji mjerne ose kod pomoćnog kretanja.
Nadzor trošenja rezne oštrice alata osigurava tačnost izratka, a nadzor loma rezne oštrice alata zaustavlja proces obrade i spriječava otpad.

Dijagnostika alatnih mašina i proizvodnih sistema
Pod ovim pojmom podrazmijevaju se sve mjere koje služe za ocjenu stanja alatne mašine obradnog sistema ureĎaja opreme i slično.
Prema cilju Prema rezultatima

Prema načinu
DIJAGNOZA

Prema izvođenju
Prema primjeni Prema obimu

Podjela dijagnoze

Tehnička dijagnostika
Tehnička dijagnostika predstavlja aktivnosti i postupke u vezi sa: • nalaženjem neispravnosti • otkrivanjem mjesta kvara • utvrĎivanjem stanja tehničkih sredstava Krajnji cilj tehničke dijagnostike je da sa svojim metodama utiče na povećanje operativne gotovosti, a time i na tehničke aktivnosti u širem smislu. Osnovna načela tehničke dijagnostike su: • upoznati proces i okolinu • mjeriti ulazne i izlazne veličine • donosti zaključke • odrediti akcije i postupke saniranja stanja.
Na slici je šematski prikazan postupak teh. dijagnoze

PredviĎanje ponašanja
Cilj modeliranja raspodjele otkaza tj. ponašanja sistema je spriječavanje većih otkaza tako što se dobiju podaci o onome što se dogodilo, i to se poveže sa prepostavkom što se može dogoditi. Metodološki pravci predviĎanja su: • Stohastičke metode • Determinističke metode • Determinističko-stohastičke metode U zavisnosti od vrsti sistema, uzroka ,i načina pojave otkaza pri modeliranju, koriste se sljedeće metode: • Operaciona istraživanja • Metode matematičke statistike • Teorija vjerovatnoće

Kriterij za izbor obradnih sistema
U zavisnosti od vrste proizvodnje mogu de pojaviti sljedeće kombinacije: Nepovezani numerički upravljani strojevi, pretežno se upotrebljavaju za proizvodnju istih izradaka, sa srednjim do relativno velikim brojem komada. Nepovezani obradni centri, koristi se kod obrade različitih vrsta izradaka u srednjim serijama, a zahtjevi za tačnost ne dozvoljavaju veliki broj stezanja.

Fleksibilne obradne prostorne strukture, koristi se za slučaj kada se traži obrada velikog broja različitih komada, tj. kada je potrebna velika protočnost. Ovdje mogu nastupiti dva načina rješavanja. U oba slučaja pojedini numerički upravljane obradne mašine meĎusobno su transportno povezane i zajednički upravljane.

Tehnološki prostor i podjela alatnih mašina proizvodnih sistema
• Tehnološki prostor odreĎen je:
▫ ▫ ▫ ▫ Veličinom serije Proizvodnošću Asortimanom proizvoda Fleksibilnošću

• S obzirom na ove faktore, alatne mašine i sistemi dijele se na prostor koji zauzimaju na:
▫ Pojedinačne mašine ▫ Prilagodljive sisteme ▫ Neprilagodljive sisteme

- Niska proizvodnost - Veliki asortiman - Male serije - Visoka fleksibilnost

- Velike serije - Mali asortiman - Visoka proizvodnost - Niska fleksibilnost

S obzirom na izvedbu alatne mašine se dijele na:
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Konvencinoalne univerzalne alatne mašine Numerički upravljane alatne mašine Obradne centre Prilagodljive stanice i fleksibilne obradne ćelije Fleksibilni obradni sistemi Fleksibilne transfer-linije Posebne mašine Transfer-linije

- Prikladni za središnji dio tehnološkog prostora, s tendencijom širenja

Okvirni uvjeti koji upućuju na novi način proizvodnje
• Veoma je važno pratiti stanje vlastitih kapaciteta proizvodnje s obzirom na njihovo iskorištenje, kvalitet Intenzivniji proizvoda i njihov uticaj na zahtjeve tržišta. razvitak i nagli
porast proizvodnje

• Svaki proizvod ima vijek trajanja:

▫ ▫ ▫ ▫

Razvoj Usvajanje Proizvodnju Zastarjelost

Klasičan razvi proizvoda

Zrelost proizvoda u ovisnosti u vijeku trajanja

Okvirni uvjeti koji upućuju na novi način proizvodnje
• Na slici je prikazan dijagram zavisnosti troškova proizvodnje o satima iskorištenja mašina i sistema, kod čega su troškovi proizvodnje u jednoj smjeni označeni sa 100%. • Uočljiv je pad troškova po jedinici proizvoda radom u dvije smjene na oko 60% i radom u tri smjene na 40%. • Dakle, radom u više smjena smanjuju se proizvodni troškovi po jedinici proizvoda. Ovo je veoma bitno kod odlučivanja pri izboru opreme.

Faktori koji upućuju na novi način proizvodnje su:
• • • • • • • • • Povećanje broja dijelova po vrstama Povećanje asortimana Povećanje varijanti proizvoda Kraći vijek proizvoda Smanjenje veličine serija Stanje zaliha gotovih dijelova u skladištu Povećanje spremnosti za isporukom Nestigurnost na tržištu Pritisak konkurencije

Značaj fleksibilnog obradnog sistema za razvoj industrijske proizvodnje
Industrijska proizvodnja primjenom fleksibilnih obradnih sistema dobiva: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Povećanje produktivnosti rada Smanjenje troškova proizvodnje Poboljšanje kvaliteta proizvodnje Pouzdanu kvalitetu proizvoda Skraćenje protoka proizvodnje Povećanje iskorištenja opreme Smanjenje proizvodnog prostora Smanjenje troškova obrtnih sredstava u proizvodnji.

Strah pojavom fleksibilnih proizvodnih sistema vezan je uz: 1. Visoke troškove ulaganja 2. Visoke napore prekvalifikacijii obrazovanju kadrova (otpor novom) 3. Smanjenje broja radnih mjesta 4. Visok napor uz ulaganje i reorganizaciju proizvodnje

Na slici je prikazana struktura zaposlenih i odnos profila inženjera do 1990. g za jednu fabriku alatnih mašina. Vidljiva je tendencija smanjenja broja radnika u neposrednoj proizvodnji, a povećanje broja inžinjera, tj jačaju se pripremne službe. TakoĎer, smanjuje se broj mašinskih inženjera, a povećava broj inženjera elektronike, posebno “software – ista”.

Zadaci za budućnost
Unatoč velikom napretku fleksibilnih obradnih sistema ostaje još mnogo zadataka za budućnost:  Koncepciju fleksibilne proizvodnje trebalo bi primjeniti, i na druge obrade kao što su: zavarivanje, slaganje, a ne samo na obradu odvajanja čestica.  Više se koristiti numerički upravljane industrijske robote za obradu i posluživanje, jer pojedine funkcije mogu obavljati bolje i brže od ljudi.

1.

2.

3.

Da bi fleksibilne obradne strukture bile bolje treba ih: Opremiti raznim inteligentnim funkcijama (automatsko upravljanje,automatska dijagnoza kvarova i njihovo automatsko uklanjanje) Primjeniti najsavremenije tehnologije rezanja Alatne mašine i sisteme izraĎivati u visokodinamičkoj izvedbi.