INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK

FAKULTET POLITEHNIČKIH NAUKA

TRAVNIK

CNC PROGRAMIRANJE PROCESA

OBRADE REZANJEM
SEMINARSKI RAD

Predmet:Tehnologija obrade rezanjem

Mentor: Student:
Dr.Sc.Sejfo Papić Mirza Duraković
Br.Indexa:
PT-86/16-I

Travnik, Decembar 2018

 1. UVOD

Prvi CNC stroj dizajnirao je John T. Parsons tijekom kasnih 1940-ih

god.Nakon Drugog svjetskog rata Parsons je sudjelovao u izradi lopatica
rotora helikoptera što zahtjeva preciznu obradu složenih oblika. Ubrzo je
utvrdio da se pomoću tadašnjeg IBM računala može napraviti mnogo više
preciznih kontura, nego što se može postići ručnim proračunima i shemama.
Temeljem tih saznanja Air Force mu je ponudio ugovor da razvije
"automatski stroj za rezanje kontura" koji će proizvoditi velike dijelove
komada krila za zrakoplove. Koristeći računalni čitač kartica i precizne
kontrole servo motora, nastali stroj je bio ogroman, kompliciran i skup.

Do 1960-ih godina cijena i složenost automatiziranih strojeva se smanjila do

te mjere da su se mogli koristiti i u drugim industrijskim granama. Ti su
strojevi koristili direktan pogon preko elektromotora za upravljanje alatom i
drugim funkcijama. Motor je bio električno navođen pomoću čitača trake koji
je očitavao papirnatu traku širine oko 2.5 cm izbušenu s odabranim nizom
rupa. Položaj i slijed rupe čitaču omogućava da proizvodi potrebne električne
impulse za uključivanje motora u točno određenom trenutku što je u suštini
isto kao da i čovjek upravlja strojem. Impulsi su upravljani jednostavnim
računalom koji nisu imali u tom trenutku sposobnost memorije. Takvi strojevi
se često nazivaju "NC" ili numerički upravljani strojevi.

Napretkom integrirane elektronike uslijedio je ubrzan razvoj, trake se više

nisu koristile na isti način tj. koristile su se samo za učitavanje programa u
magnetske memorije.

Suvremeni CNC stroj radi na principu očitavanja na tisuće bitova informacija

spremljenih u programu memorije računala. Da bi se informacije memorirale
programer stvara niz uputa koje računalo može razumjeti. Kodirane naredbe
su najčešći način programiranja alata CNC stroja. Razvoj računala omogućio
je proizvođačima strojnih alata razvoj tzv. "jezičnog programiranja" gdje su
upute u obliku običnih riječi. Ovaj tip programiranja omogućuje brži početak
rada i manje rada od strane programera.

2
 2. CNC TEHNIKA U PROIZVODNOM PROCESU

Pod pojmom CNC tehnika podrazumijeva se način na koji CNC stroj radi tj.
što je sve potebno da bi stroj u potpunosti zadovoljavao svoju ulogu u
proizvodnom procesu. Za razumijevanje rada CNC stroja potrebno je znati i
neke njegove glavne karakteristike, neophodne kako bi se shvatio jedan CNC
obradni centar.

2.1. Prednosti CNC tehnike

Moderna proizvodnja u današnjoj industriji danas je teško zamisliva bez CNC

obradnih centara. Oni su daleko učinkovitiji, ali i popularniji (kakve veze
popularnost ima s efikasnošću i isplativošću obradnog procesa) od bušilica i
glodalica uglavnom zbog svoje fleksibilnosti. Njihova glavna prednost je u
tome što imaju mogućnost da nekoliko skupina različitih operacija izvrše u
slijednom nizu uz samo jedno učvršćivanje obratka u stroj bez mukotrpnih
izmjena i podešavanja, tako npr. Plošno bušenje, čeono bušenje i glodanje
mogu biti uklopljeni u jedan CNC program.

Fleksibilnost je povećana automatskim mijenjanjem alata, minimalnim

praznim hodom, korištenjem rotacijskim pokretima kod dodatnih osi i nizom
drugih mogućnosti. CNC obradni centri mogu biti opremljeni s posebnim
programom koji kontrolira brzinu i količinu odvojene strugotine kao što je
slučaj kod obrade drva, životni vijek reznog alata, automatiku u procesu
kalibriranja i druga unapređenja u proizvodnji.

CNC strojevi mogu biti sastavljeni s drugim slično opremljenim strojevima u

fleksibilnu obradnu skupinu. Naravno, takva skupina istovremeno može
proizvesti mnogo više nego jedan zaseban stroj. Skupina od 20 ili 30 strojeva
naziva se Fleksibilni obradni sustav. Ovi sustavi mogu proizvesti stotine
različitih dijelova u isto vrijeme, s malo ljudske intervencije. Neki su
dizajnirani za korištenje danju i noću bez ljudskog nadzora. Takvi sustavi vrlo
su rijetki i mogu se rentabilno koristiti u iznimno velikim industrijskim
pogonima, međutim dobro koncipirana rješenja CNC obradih centara sa
pojedinačnom obradnom (obradci se obrađuju jedan po jedan) mogu
proizvoditi više različitih proizvoda sa gotovo neograničenim brojem
3
različitih elemenata uz automatski prihvat u položaju obrade. Ograničenja
svakako postoje u obliku dimenzijske ograničenosti veličine pojedinih
obradaka ili nemogućnost automatske obrade posebno zahtjevnih elemenata
proizvoda koje nije moguće jednostavno učvrstiti bez npr. korištenja robotske
ruke.

Tabela: Poređenje karakteristika CNC i konvencionalne tehnologije

4
 2.2. Izgled CNC stroja

Struktura CNC stroja se sastoji od:

 Osnovno postolje
 Monoblok koji se pomiče po osi X
 Radna grupa koja je izvedena od glave za bušenje na koju se mogu
postavljati razne druge opcijske grupe glodanja
 Nosači radne grupe se pomiču po osi Y i omogućavaju pomicanje po
osi Z. (svi pomaci su izvedeni na prizmatičnim vodilicama pomoću
kugličnih navojnih vretena)
 Radni stol sastavljen od aluminijskih greda koje su postavljene na bazu
stroja pomoću kugličnih ležaja s pneumatskim sistemom blokiranja
(pomak se vrši po osi X)
 Usisne papuče postavljene na radni stol koje služe za učvršćivanje
obradka pomoću vakuuma (pozicioniraju se guranjem po radnom stolu
po osi Y)
 Kontrolna jedinica stroja

Sa strane stroja se obično nalazi skladište raznih alata. Kod nekih strojeva
pokretna ruka ponekad zvana alatna poluga premješta alat sa stroja u
skladište, odabire drugi alat i stavlja ga natrag u radnu glavu stroja. Vrijeme
ciklusa potrebnog za taj postupak je od 2 do 8 sekundi. Taj je način izmjene
alata u današnje vrijeme rijeđi. Obično radna glava sama dolazi do spremnika
te uzima odgovarajući alat. Neki strojevi mogu sadržavati i do 400 alata u
velikim skladištima (spremnicima).

Slika 1. TECH 80 – CNC obradni centar

5
Mehaničke komponente stroja moraju biti krute i čvrste da podrže brze
pomične dijelove te da podnesu djelovanje momenta inercije pri promjeni
putanje kao i pri djelovanju alata. Lijevano željezo ili Mehanit su materijali
koji se koriste za izradu radnih strojeva. Danas se kod većine strojeva koristi
toplo-valjani čelik i kovani materijali poput nehrđajućeg čelika da bi se
smanjili troškovi i omogućilo konstruiranje okvira kompliciranijeg dizajna.

3. UPRAVLJANJE CNC STROJA

Da bi proizvodni proces kod CNC obrade funkcionirao potrebno je pet

osnovnih elemenata:

 Dizajn
 CAD
 CAM
 Programski jezik CNC strojeva
 Obrada

 Dizajn

Da bi smo počeli s CNC projektiranjem moramo imati plan izrade. Neka od

važnih pitanja na koja moramo odgovoriti su:

- Kojih dimenzija će biti naš proizvod?

- Od kakvog materijala će biti izrađen?

- Tko je kupac?

- Za što će biti korišten?

Važno je spomenuti ukoliko hoćemo na CNC stroju izraditi neki oblik ili
konturu na temelju fotografije ili dizajnerskog crteža, onda taj crtež moramo
promijenit u vektorsku sliku pomoću raznih programa ili na temelju crteža
(skice) pomoću CAD aplikacija izraditi konstrukciju.

6
Vektorska slika određena je geometrijski kao linija između 2 točke, a temelj
je CAD aplikacija te se kod nje uvećavanjem ili smanjivanjem slike ne gubi
rezolucija.

 CAD (Computer Aided Design or Drafting)

CAD je razvijen u ranim 60-im godinama. Ljudi koriste CAD svaki dan za
konstruiranje gotovo svih vrsta proizvoda. Općenito konstruktori koriste CAD
za crtanje proizvoda, iz tih nacrta zatim se izrađuje proizvod. Nacrt je slika
dijela ili sklopa koja uključuje dimenzije i oblike dijelova potrebnih za izradu
nekog proizvoda. CAD omogućuje grafičko definiranje oblika neovisno o
njegovom trenutnom prikazu tj. pogledu.

CAD paketi mogu se općenito podijeliti u dvije grupe:

- 2D paketi
- 3D paketi

Većina programskih paketa se okreću 3D dizajnu. Koristeći 3D dizajn

inženjer može napraviti model proizvoda, tada se taj model može pregledati
nebi li se otkrili bilo kakvi nedostaci prije nego proizvod krene u proizvodnju.
CAD se koristi za inžinjering modela ili prikaza komponenata proizvoda na
crtežu. Omogućuje inžinjering proces od samog koncepta do pripreme
proizvodnje. CAD se koristi i u dizajnu alata i strojeva prije svega što svojim
preoblikovanjem donosi novu vrijednost u obliku novog proizvoda te u izradi
svih vrsta objekata od garaža do trgovačkih centara.

Tipovi CAD-a koje možemo koristiti:

a) 2D CAD

2D CAD se najčešće upotrebljava za crtanje samo na X i Y osi. Takve

konstrukcije su sastavljene od linija, krugova, krivulja itd. Nema "dubine",
samo je vanjska linija vidljiva tj.obrisi proizvoda.

b) 2.5 CAD

Sličan je 2D CAD osim što je crtež (konstrukcija) prizmatičan što znači da

postoji "dubina". Postoje Z razine, ali samo na posebnim plohama.

7
c) 3D CAD

3D CAD je na vrhu CAD softverskih paketa. Crtanje se provodi na X,Y i Z

ravnini. Konstrukcije su sastavljene od linija, krugova, krivulja itd., ali mogu
uključivati stožce, piramide, kocke itd. Postoji dubina kod konstruiranja te se
napravljeni element može okretati 360 stupnjeva oko osi. Konstrukcija
proizvoda je točan opis onoga što bi nastalo da se uistinu proizvede.

CAD aplikacije temelj su za mnoge današnje vrlo složene aplikacije koje se

osim za konstruiranje mogu koristiti i za dizajniranje. Takvim aplikacijama je
omogućeno konstruiranje pojedinih proizvoda direktno iz dizajnerskog
rješenja, ali već utvrđena konstrukcija može biti podloga za novo dizajnersko
rješenje.

 CAM (Computer Aided Machining, Computer Aided Manufacturing,

Computing Aided Maneuvers)

Sljedeći korak u modernoj proizvodnji je korištenje CAM-a. CAM se može

shvatiti kao kontrola pokreta stroja pomoću računala tj. Skup programskih
naredbi koji se naziva G-kod. Tako pisana uputa za rad stroja određuje stroju
kada, kako i gdje da se izvrši pomak. Općenito CAM je vrsta samostalne
aplikacije kojom se izrađuje program neophodan za rad CNC stroja.

Kod korištenja CAM potrebno je znati:

- tip CNC stroja na kojem se vrši obrada

- vrstu radnog alata

- dimenzije obradka

- mogućnosti obrade materijala (npr.brzinu obrade)

Da bi stvorili program za kontroliranje kretnji CNC stroja potrebno je unijeti

navedene varijable. Proizvodnja s CAM sistemom kod CNC strojeva se
koristi da bi se pojednostavnio sami proces proizvodnje te da bi se
proizvodnom sustavu povećala efikasnost.

CAM sustav bi trebao biti koncipiran tako da CNC programer može samo na
CAD nacrtu odrediti strojne operacije, a CAM aplikacija nakon toga izradi

8
program za CNC stroj. Tako izrađeni program ipak ne sadrži sve parametre
obrade, već samo osnovne smjernice putanje alata, dok su važni parametri
obrade preddefinirani u PLC upravljačkim sklopovima. Time je proizvodnja
ili upravljanje strojevima olakšano, ali je pritom stvorena specijalizacija CNC
strojeva zbog razlika između parametara obrade različitih materijala.

Da bi stvorili program za kontroliranje kretnji CNC stroja potrebno je unijeti

navedene varijable. Proizvodnja s CAM sistemom kod CNC strojeva se
koristi da bi se pojednostavnio sami proces proizvodnje te da bi se
proizvodnom sustavu povećala efikasnost.

CAM sustav bi trebao biti koncipiran tako da CNC programer može samo na
CAD nacrtu odrediti strojne operacije, a CAM aplikacija nakon toga izradi
program za CNC stroj. Tako izrađeni program ipak ne sadrži sve parametre
obrade, već samo osnovne smjernice putanje alata, dok su važni parametri
obrade preddefinirani u PLC upravljačkim sklopovima. Time je proizvodnja
ili upravljanje strojevima olakšano, ali je pritom stvorena specijalizacija CNC
strojeva zbog razlika između parametara obrade različitih materijala.

Kako izabrati CAM program?

Postoji više CAM programa dostupnih za strojne operacije. Općenito oni

donose različit pristup unošenja naredbi za operacije pa se ljudi upoznaju s
jednim i najčešće zbog navike koriste isključivo taj. Većina softverskih tvrtki
kupcu nudi besplatni probni rok za korištenje određenog CAM programa.
Probni rok je obično 30 dana i u literaturi se preporuča da se isproba barem 3
različita paketa.

Osnovna razlika između različitih CAM aplikacija može se uočiti u razini

složenosti operacija koje CAM može upisati u izrađeni program za neki stroj.
Rangiranje je moguće provesti prema broju osi koje program podržava. Što je
više osi to program mora biti sofisticiraniji te pri tome i više omogućava
svojim korisnicima.

Postoji mnogo različitih tipova CAM programa. Najčešće se prema tipu CNC
stroja odabire CAM program. Korištenje CAM programa najčešće se provodi
točno određenim slijedom operacija ili procesnim koracima:

9
  Programski jezik CNC strojeva

Iako se danas programiranje CNC obradnih centara uglavnom izvodi

CAD/CAM sustavom, za dobro poznavanje rada i jednostavno prepoznavanje
programskih operacija i njihova slijeda izvođenja zadanih u jeziku koji
razumiju CNC strojevi (strojni jezik) potrebno je poznavati pojedinačne
programske naredbe i strukturu programskog koda.

Treba naglasiti da iako je G-kod standardiziran, određeni kodovi imaju

različito definirano značenje ovisno o CAM programskim paketima i o
proizvođačima CNC strojeva. Kako svi CNC strojevi nisu napravljeni na
jednaki način tako i G-kodovi nisu isti odnosno jedan dio naredbi razlikuje se
od proizvođača do proizvođača. Međutim, kad jednom naučimo čitati G-kod
možemo u velikoj mjeri razumjeti bilo koji drugi promijenjeni G-kod, no to
ne mora biti pravilo. Činjenica je da svaki proizvođač CNC strojeva misli da
je njihova verzija najbolja, tako da imamo veliki broj vrsta G-kodova. Osim
toga mnogi proizvođači strojeva izmjenom koda pokušavaju "prisiliti" kupca
da koriste samo njihov programski paket.

M-kodovi su sastavni dio programakog jezika CNC strojeva pa tako i svakog

programa pojedinačno. To su raznovrsne naredbe koje upravljaju radnim
sastavnicama odnosno operacijama stroja. One aktiviraju i deaktiviraju protok
tekućine za hlađenje, rotaciju vretena, smjer te rotacije i druge slične
operacije. Kao i G-kodovi, M-kodovi variraju od proizvođača do proizvođača
te od stroja do stroja.

Postoje dva mjerna koordinatna sustava koja se koriste za utvrđivanje

vrijednosti koje se unose u programski kod za X, Y i/ili Z oznaku. Također se
mogu koristiti u istom značenju za rotirajuće osi A, B i/ili C.

o Programiranje apsolutne nulte točke (G92)

Nulta točka obratka je dodatno odabrana pozicija ishodišta koordinatnog

sisteme nacrtežu a određuje ju programer. Nulta točka obratka, u većini
slučajeva, se odabire kao najpogodnija točka obrade na obratku, a ona može
biti u centru obratka ili na sjecištu stranica obratka . Najpogodnjija je jer se
programiranje kretanje alata izvodi u odnosu na nultu točku obratka.

10
Postupak programiranja se svodi na utvrđivanje pozicije nulte točke obratka u
odnosu na nultu točku stroja te se u obliku retka: G92 X... Y... Z... upisuje
ispred ostalih programskih redaka.

Pri tome vrijednosti unesene iza oznaka X, Y i Z moraju odgovarati

vrijednostima udaljenosti ishodišta obratka od ishodišta stroja po svakoj od
navedenih osi.

Kada je obradak postavljen na radnu površinu stroja na nepoznatoj poziciji

potrebno je utvrditi udaljenosti između nulte točke stroja i nulte točke obratka.
Prvo je potrebno glavno vreteno stroja (sve osi stroja) pozicionirati na
početnu poziciju. Tada bi očitanja na ekranu (npr. aktivacijom naredbe
PAGE) trebala odgovarati vrijednostima 0. Ako to nije slučaj tada se svaka od
vrijednosti pozicije ispisane na ekranu upravljačkog računala označi i
naredbom/tipkom „ORIGIN (ili slično)“ dovede u stanje vrijednosti0.

Sljedeći korak je ručno pozicioniranje osi glavnog vretena iz nulte pozicije u

nultu poziciju obratka učvršćenog na radnoj površini stroja. Nakon toga se
vrijednosti očitane na ekranu upisuju kao elementi naredbe G92 za svaku os u
obliku navedenom ranije u tekstu. Naredbu G92 najbolje je koristiti kod
manje složenih programa sa samo jednom posebnom nultom točkom. Ako je
kontura obratka složena i zahtjeva kreiranje više nultih točaka tada se koriste
naredbe G54 do G59 za utvrđivanje pojedinih (6 različitih) nultih točaka. Ako
se koriste naredbe G54 do G59 preporučljivo je izbjegavanje korištenja
naredbe G92 zbog mogućnosti konflikta.

4. IZBOR ALATA KOD CNC STROJEVA

Kod planiranja proizvodnje na CNC strojevima važan korak čini pravilan

odabir reznog alata koji će se koristiti za obradu. Manji broj prilagodljivih i
visokokvalitetnih alata je uvijek bolji izbor od specijalnih alata prilagođenih
samo za pojedine faze obrade ukoliko to omogućuje stroj. Ukoliko ne,
spremnici alata mogu se povećati do te mjere da vrijednost alata nerijetko
premašuje vrijednost stroja.

Optimizacijom automaskog izbora alata kod CNC obradnih centara smanjuje

se vrijeme izmjene alata, a time se skraćuje ukupno vrijeme obrade. Izbor

11
najučinkovitijeg alata ili kombinacije alata za obradu je prilično složen jer se
stalno povećava broj dostupnih alata i materijala na tržištu. Za adekvatan
izbor potrebno je slijediti dijagram toka izbora alata koji je definiran prema
pojedinim sastavnicama obrade (sl. 2).

Slika2. Dijagram toka izbora alata

Kod automatskog izbora alata za jednu operaciju najjednostavniji način je da

se izabere prvi alat koji geometrijski zadovoljava obradu. U slučaju kada ima
više operacija upotreba samo jednog alata nije ekonomski isplativa za obradu
cijelog komada iako bi se u nekim slučajevima sva obrada mogla obaviti
korištenjem samo jednog alata.

Glavni problem je što alati manjeg promjera kojima su dostupna sva mjesta
na obratku, imaju malu brzinu odstranjivanja materijala u jedinici vremena.
Nasuprot tome većim alatima nisu dostupna sva mjesta na konturi obratka, pa
za njima ostaje određena količina neodrezanog ili neadekvatno obrađenog
materijala što se može uočiti kod jednostavnih operacija glodanja gdje postoji
potreba izrade različitih radijusa prilikom izrade neke konture.

12
Osnovna uloga racionalizacije broja alata je:

a) Smanjenje broja alata – broj univerzalnih alata ne smije biti prevelik jer
obradni centri imaju ograničeni broj mjesta za alate u spremniku alata

b) Smanjivanje zaliha alata – time se smanjuju i troškovi držača alata i

ukupni troškovi alata

c) Podešavanje trošenja alata – ako je vijek trajanja alata mali, tada se u

magazin alata stavi isti ili slični alat da ne dođe do prekidanja obrade zbog
brušenja i podešavanja alata.

Zbog povećanja kompleksnosti proizvoda, širokog izbora alata i režima

obrade te složenosti proizvodnje, optimizacija i izbor alata se u potpunosti
provode na za to namijenjenim računalnim programima. Korisnik može u
većoj ili manjoj mjeri vršiti korekcije u izračunatim parametrima ili mijenjati
prioritete optimizacije.

5. PODJELA CNC OBRADNIH CENTARA

Na tržištu se nude razni tipovi strojeva i svaki proizvođač nastoji unaprijedit i

proizvesti konkurentni CNC obradni centar. Rezultat je veliki broj sličnih
strojeva koji se razlikuju po namjeni, konstrukcijskim detaljima i
dizajnerskim rješenjima pojedinog proizvođača.

5.1. Podjela prema namjeni

CNC obradni centri imaju značajnu ulogu u današnjoj industriji i prema

namjeni u industrijskoj proizvodnji generalno ih možemo podijeli na one za
proizvodnju proizvoda i/ili dijelova proizvoda od ploča i na one za
proizvodnju proizvoda i/ili dijelova proizvoda od masivnog (cjelovitog) drva.
S obzirom da je takva generalna podjela u osnovi ne provediva zbog stalno
promjenjivih trendova u dizajnu i konstrukciji namještaja koji se može

13
sastojati od oba navedena materijala pravilnije bi podjelu bilo izvršiti s
obzirom na opredjeljenje u proizvodnji. Tada bi ih mogli podijeliti na
univerzalne i specijalizirane CNC strojeve.

 Univerzalni CNC strojevi

Kao što sama riječ kaže, univerzalni CNC strojevi u kontekstu proizvodnje se
koriste kod proizvodnje gdje imamo više vrsta proizvoda. Takvi strojevi
trebaju osigurati da prebacivanje s jedne vrste obrade na drugu bude
jednostavno i brzo. Pri tome trebaju osigurati univerzalan način prihvaćanja
ili učvršćivanja obradaka te brzu i efikasnu izmjenu više ili manje
univerzalnih alata za obradu.

Alati na takvim strojevima se obično mogu koristiti kod više vrsta obrade,
primjerice određeno glodalo se može koristiti kod obrade noge stola kao i kod
obrade naslona stolice. Općenito, univerzalni CNC strojevi se mogu lako
prilagoditi željenoj obradi.

 Specijalizirani CNC strojevi

Specijalizirani CNC strojevi su okrenuti proizvodnji obično s jednom vrstom

proizvoda unutar koje može proizvoditi različite tipove proizvoda. Takvi
strojevi imaju specifične karakteristike, da li u prihvatu obratka ili u vrsti alata
kojeg koriste. Općenito treba napomenuti da se kod specijaliziranih CNC
strojeva koristi ograničeni broj različitih vrsta obrade.

- Stupnjevi slobode pokreta alata

Stupnjevi slobode pokreta alata kod CNC strojeva mogu se poistovjetiti s

desnim kordinatnim sustavom . CNC obradni centri koriste najmanje 3 osi
kod pokreta alata, X, Y i Z os. X os je paralelna s najdužom stranom radnog
stola dok je Y os paralelna s najkraćom. Vertikalno kretanje alata je u smjeru
Z osi. CNC strojevi postaju mnogo fleksibilniji ako imaju i 4 os. Obično to
bude rotirajuća os A kod vertikalnih tipova CNC strojeva ili os B kod
horizotalnih. Još veća fleksibilnost je kod CNC strojeva s 5 ili više osi.
14
 6. ZAKLJUČAK

NC predstavlja stariji i originalni naziv za numerički upravljanu tehnologiju,

dok CNC označava računalom upravljanu tehnologiju.

Oba sustava obavljaju iste zadatke, odnosno obradu podataka. U oba slučaja
sustav upravljanja sadrži logične upute za obradu podataka, međutim, NC
sustav (za razliku od CNC) koristi fiksne logičke funkcije tj.one koje su trajno
ugrađene u kontrolnu jedinicu. Te funkcije ne mogu biti promijenjene od
strane programera ili računalnog operatera tj. sve potrebne promjene rade se u
kontroliranom okruženju. Sustav može interpretirati dio programa, ali ne
dopušta nikakve promjene u programu koristeći kontrolne funkcije.

Moderni CNC sustavi (za razliku od NC sustava) koriste interni mikro

procesor (npr. računala). Ova računala sadrže memorijske registre za
pohranjivanje različitih načina upravljanja logičkih funkcija. To znači da
programer ili računalni operater može promjeniti dio programa na kontrolnoj
jedinici koji daju trenutne rezultate. Upravo ta fleksibilnost je najveća
prednost CNC sustava i vjerojatno ključni element koji su pridonjeli širenju
ovog sustava u modernoj proizvodnji.

15
7. LITERATURA

 Mladen Bošnjaković: ”Numeričko upravljani alatni strojevi “,

Školska knjiga, 2016
 alatni strojevi, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod
Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018
 https://www.wikipedia.org

16
 SADRŽAJ

1. UVOD.....................................................................................................2
2. CNC TEHNIKA U PROIZVODNOM PROCESU...............................3
2.1. Prednosti CNC tehnike................................................................3
2.2. Izgled CNC stroja.........................................................................5
3. UPRAVLJANJE CNC STROJA............................................................6
4. IZBOR ALATA KOD CNC STROJEVA.............................................11
5. PODJELA CNC OBRADNIH CENTARA..........................................13
5.1. Podjela prema namjeni..............................................................13
6. ZAKLJUČAK........................................................................................15
7. LITERATURA......................................................................................16

17