FAKULTET ELEKTROTEHNIKE, STROJARSTVA I

BRODOGRADNJE

D. Jelaska

CILINDRIČNI ZUPČANICI

Uputstvo za proračun

Split, siječanj 2003.

 1

SADRŽAJ

1. DIMENZIONIRANJE ZUPČANIKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3
1.1 Izbor materijala zupčanika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3
1.2 Izbor načina obrade zupčanika. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3
1.3 Izbor kvalitete ozubljenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3
1.4 Izbor broja zubi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3
1.5 Izbor omjera dimenzija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5
1.6 Kut nagiba zuba na diobenom krugu . . . . . . . . . . . . . . . . . 5
1.7 Ekvivalentni brojevi zubi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5
1.8 Prethodni izbor faktora pomaka profila i zahvatnog kuta . . . . . . 5
1.9 Dimenzioniranje zupčanika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8
1.10 Ostale dimenzije zupčanika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14

2. PRORAČUN I KONTROLA GEOMETRIJE OZUBLJENJA . . . . . . . . 16

2.1 Stupanj prekrivanja profila . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16
2.2 Stupanj prekrivanja u aksijalnom presjeku . . . . . . . . . . . . . 16
2.3 Debljina zuba na krugu preko glave . . . . . . . . . . . . . . . . . 16

3. KONTROLA ČVRSTOĆE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17
3.1 Kontrola čvrstoće bokova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17
3.2 Čvrstoća korijena zuba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25

4. KONTROLNE MJERE ZUPČANIKA I TOLERANCIJE . . . . . . . . . . . 28

4.1 Mjera preko zubi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28
4.2 Mjera preko kuglica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28
4.3 Tolerancije ozubljenja zupčanika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28
4.3.1 Izbor i određivanje tolerancija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29
4.3.2 Primjer određivanja tolerancija zupčanika . . . . . . . . . . . . . 32
4.4 Crtež zupčanika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35

5. GUBICI SNAGE I STUPANJ DJELOVANJA REDUKTORA . . . . . . . 37

5.1 Gubici u ozubljenju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37

5.1.1 Gubici u ozubljenju pod opterećenjem (za jedan par zupčanika) . . 37
5.1.2 Gubici snage u praznom hodu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37
 2

5.2 Gubici u ležajevima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39

5.2.1 Valjni ležajevi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39
5.2.2 Klizni ležajevi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39
5.2.2.1 Radijalni klizni ležaj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39
5.2.2.2 Aksijalni klizni ležaj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40
5.3 Gubici brtvljenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40

6. ZAGRIJAVANJE I TEMPERATURA ULJA . . . . . . . . . . . . . . . . 41

6.1 Temperatura ulja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41
6.2 Dodatno hlađenje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42
6.3 Izbor ulja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43

7. KONTROLA ZARIBAVANJA I DEBLJINE ULJNOG FILMA . . . . . . . . 45

7.1 Kontrola zaribavanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45
7.2 Kontrola debljine uljnog filma . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47

POPIS OZNAKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48

INDEKSI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50

LITERATURA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51
 3

1. DIMENZIONIRANJE ZUPČANIKA

1.1 Izbor materijala zupčanika

Izbor materijala za zupčanike ovisi o svojstvima koja zupčanik mora imati, a to

su: nosivost, obradivost, cijena, traženi kvalitet te uvjeti pogona. Cijena ovisi o
tehnološkom postupku kojim se može dobiti zupčanik tražene kvalitete i
svojstava, a tehnološki postupak o materijalu. Pregled materijala za zupčanike
dat je u tablici I. Najčešći materijal zupčanika je čelik, koji ima najveću nosivost
po jedinici volumena. Poslije rezanja zubi, obavezna je toplinska obrada
(poboljšanje, cementiranje i kaljenje, nitriranje). Poželjno je da manji zupčanik,
koji je više opterećen, ima vlačnu čvrstoću bar za oko 150 N/mm2 veću od većeg
zupčanika. Za neserijsku proizvodnju i u manjim radionicama s ograničenim
izborom materijala često se oba zupčanika izrađuju od istog materijala.

1.2 Izbor načina obrade zupčanika

Izbor mehaničke obrade zupčanika ovisi o području njihove primjene i

raspoloživim alatnim strojevima. Izbor toplinske obrade zupčanika zavisi o
odabranom materijalu i postupcima obrade koje je proizvođač usvojio.

1.3 Izbor kvalitete ozubljenja

Kvaliteta tolerancije zupčanika bira se u ovisnosti o području primjene zupčanika,

obodne brzine i načina obrade prema HRN M.C1.031 (tablica II). Za mirniji rad
zupčanika i male kružne zračnosti, potrebno je usvojiti finiju kvalitetu ozubljenja.

1.4 Izbor broja zubi

Bira se broj zubi manjeg (pogonskog) zupčanika prema tablici III. u ovisnosti o
prijenosnom omjeru, materijalu i vrsti toplinske obrade, te o brzini vrtnje.
Da bi se odredio broj zubi gonjenog zupčanika z2, potrebno je broj zubi
pogonskog zupčanika z1 pomnožiti sa zadanim prijenosnim omjerom
n1
i =
n2
Ovako dobivenu vrijednost
z2 = i ⋅ z1
 4

Tablica I. Trajne dinamičke čvrstoće korijena zuba na savijanje i boka zuba na

kontaktna naprezanja
Trajna dinamička čvrstoća
Oznaka Toplinska Tvrdoća korijena zuba boka zuba
Materijal
po HRN obrada boka zuba σFlim σHlim
N/mm2 N/mm2
SL 20 180 HB 40 300
Sivi lijev SL 25 - 220 HB 55 360
SL 35 240 HB 70 380
NL 40 - 180 HB 185 370
Nodularni NL 60 - 250 HB 245 490
lijev NL 80 - 290 HB 300 580
NL 100 poboljšano 350 HB 350 700
Crni temper CTe L 35 - 150 HB 160 320
lijev CTe L 65 - 220 HB 230 460
Čelični ČL 0545 - 160 HB 140 320
lijev ČL 0645 - 180 HB 160 380
Č 0462 - 130 HB 140 290
Konstrukcijski Č 0545 - 160 HB 160 370
čelici Č 0645 - 190 HB 175 430
Č 0745 - 208 HB 205 460
Č 1331 poboljšano 140 HV10 170 440
Č 1531 normalno 190 HV10 200 530
Čelici za Č 1731 poboljšano 210 HV10 220 530
poboljšanje Č 4130 poboljšano 260 HV10 250 580
Č 4131 poboljšano 260 HV10 250 580
Č 4731 poboljšano 280 HV10 260 530
Č 5431 poboljšano 310 HV10 300 630
Čelici za površina
poboljšanje, Č 1531 zakaljena 560 HV10 270 1.030
plameno ili Č 4131 uključivo 610 HV10 300 1.100
indukcijsko Č 4732 korijen 650 HV10 360 1.070
kaljeni zuba
Č 1531 nitrirano 400 HV10 300 1.000
Čelici za u kupki
poboljšavanje, Č 4732 nitrirano 500 HV10 380 1.100
nitrirani u kupki
Č 4732 nitrirano 550 HV10 380 1.070
u plinu
Č 1220 720 HV10 400 1.400
Č 4320 720 HV10 430 1.470
Čelici za Č 4321 cementira- 720 HV10 440 1.500
cementiranje Č 4721 no i kaljeno 720 HV10 380 1.500
Č 5420 720 HV10 460 1.490
Č 4520 740 HV10 500 1.510
Sintermetal: Fe + 1,5% Cu - 80…
250 400
+ 0,4% C 100 HV10
Duroplast grubi - - 50 110
Polyamid 6.6 - - - 40 70
 5

mora se zaokružiti na cijeli broj. Da bi se smanjila učestalost zahvata istih zubi

poželjno je da z2 ne bude višekratnik od z1. Poželjno je čak da brojevi zubi oba
zupčanika ne budu parni brojevi. Da bi se ovo postiglo, može se z2 zaokružiti na
proizvoljni cijeli broj, ali tako da stvarni prijenosni odnos
z2
i=
z1
po mogućnosti ne odstupa od zadanog više od 2,5 %.

1.5 Izbor omjera dimenzija

Najčešće se bira omjer aktivne širine zupčanika b i diobenog promjera manjeg
zupčanika d1 ili omjer širine zupčanika i modula kao faktor širine zuba φ=b/mn.
Ovi omjeri ovisni su o načinu uležištenja osovine zupčanika i kvalitete ozubljenja,
a mogu se odabrati prema tablici IV.

1.6 Kut nagiba zuba na diobenom krugu

Kut nagiba zuba na diobenom krugu β može se odrediti iz uvjeta da aksijalni
stupanj prekrivanja εβ bude cijeli broj. Time se dobije konstantno opterećenje
zuba za vrijeme trajanja zahvata. Iz uvjeta

b sin β
εβ = =N
π mn
dobije se
β = arc sin (Nπmn/b)
Uzima se obično N = 1, 2 ili 3.

1.7 Ekvivalentni brojevi zubi

z1,2
z n1,2 ≅
cos 3 β
1.8 Prethodni izbor faktora pomaka profila i zahvatnog kuta
Iznos sume faktora pomaka profila Σx = x1 + x2 bira se iz dijagrama na slici 1. u
ovisnosti o sumi broja zubi para zupčanika, te o prosudbi konstruktora. Ovako
odabranu sumu uputno je raspodijeliti na x1 i x2 prema postupku kojeg propisuje
DIN. Ovaj se postupak temelji na tome da je u (zn, x) dijagramu (sl. 1) potrebno
odabrati točke (zn1, x1) i (zn2, x2) tako da leže na istoj liniji parova, koje su inače
određene kompromisom zahtjeva za većom nosivošću i mirnijim radom.
 6

Tablica II. Izbor kvalitete ozubljenja

Kvaliteta 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
etalon
zupčanici
mjerni instrumenti,
diobeni aparati
Primjena precizni prijenosnici
i mjenjači brzina
automobili
kamioni
opće strojarstvo
poljoprivredni i drugi grubi strojevi
preko 20 m/s
Obodna 20 - 6 m/s
brzina 6 - 3 m/s
3 m/s i manje
brušenje
Način brijanje prije term. obr.
obrade prec. rezanje
sred. fino rez.
prosječno rezanje

Tablica III. Orijentacijske vrijednosti za izbor broja zubi manjeg zupčanika

i 1 2 4 8
poboljšano ili kaljeno do 2300 HB 32…60 29…55 25…50 22…45
iznad 3000 HB 30…50 27…45 23…40 20…35
sivi lijev 26…45 23…40 21…35 18…30
nitrirano 24…40 21…35 19…31 16…26
rotacijsko kaljenje korijena 21…32 19…29 16…25 14…22
Napomena: Manje vrijednosti birati za n1 < 1000 min-1, a veće vrijednosti za n1 > 3000 min-1

Tablica IV Orijentacijske vrijednosti za b/d1 i b/mn

Vrijednosti (b/d1)

za površinski kaljene zupčanike (b/d1) = (0,1…0,3…0,5) + i/20

za poboljšane, nekaljene zupčanike (b/d1) = (0,2…0,5…0,8) + i/10
za konzolno uležištenje osovine malog zupčanika (b/d1) ≤ 0,7
za obostrano uležištenje osovine manjeg zupčanika (b/d1) ≥ 1,2

Vrijednosti faktora širine Φ = b/mn

zubi lijevani, neobrađeni Φ = 6… 10

zubi obrađeni, konzolno uležištenje osovine manjeg
zupčanika Φ = 10… 15
zubi dobro obrađeni, uležištenje u kućištu reduktora Φ = 15… 25
zubi vrlo dobro obrađeni, dobro uležištenje i pod-
mazivanje u kućištu reduktora n1 ≤ 3000 min-1 Φ = 25… 45
isto kao gore pri n1 ≥ 3000 min-1 Φ = 45 .. 100
zubi kaljeni i brušeni Φ = 5… 15
 7

z +z x +x
(
n1 n2 1 2
,
2 2

Sl. 1 - Smjernice za izbor faktora pomaka profila

 8

Postupak raspodjele je sljedeći:

Odredi se točka A[( z n1 + z n 2 ) / 2; ( x1 + x 2 ) / 2] i kroz nju se interpolira linija parova
između dvije susjedne linije parova. Ordinate interpolirane linije parova kojoj su
apscise z1n i z2n traženi su faktori pomaka profila x1 i x2. Zbog nepreciznosti
očitanja, najbolje je očitati vrijednost faktora pomaka profila za samo jedan
zupčanik, primjerice x2, pa je onda x1 = Σx - x2.
Sada se računa zahvatni kut iz vrijednosti njegove evolventne funkcije
x1 + x 2
inv α w = inv α t + 2 tan α n
z1 + z2
pri čemu je
tan α n
α t = arc tan
cos β
inv α t = tan α t − α t

1.9 Dimenzioniranje zupčanika

U fazi dimenzioniranja, uvjet jednake nosivosti boka i korijena zuba glasi:
σ H2 lim 2
i + 1 ZM ZH2
≅
σ F lim z2 YFa Yβ

Ovdje je:
σH lim - dinamička čvrstoća bokova (na kontaktni pritisak), tablica I.
σF lim - dinamička čvrstoća korijena (na savijanje), tablica I.
ZM - faktor materijala, tablica VI.
ZH - faktor oblika za bok zuba (za kontaktna naprezanja), dijagram na sl. 2.
YFa - faktor oblika zuba, slika 3.
Yβ - faktor nagiba zuba
βo
Yβ = 1 − ε β ≥ Yβ min = 1 − 0,25 ε β
120
 9

Sl. 2 - Faktor oblika za bok zuba

 10

α
ραο/
αο/

Sl. 3 - Faktor oblika zuba YFa za vanjsko ozubljenje

Prema tome, ukoliko je σ2H lim/σF lim < Q, mjerodavna za dimenzioniranje je

kontaktna čvrstoća boka zuba, a ukoliko je σ2H lim/σF lim > Q, mjerodavna za
dimenzioniranje je čvrstoća korijena zuba.
Na osnovi uvjeta čvrstoće definira se samo jedna dimenzija zupčanog para
(najčešće osni razmak a, diobeni promjer manjeg zupčanika d1 ili modul mn), a
ostale slijede iz prethodno usvojenih omjera dimenzija i proračuna geometrije
ozubljenja.
Ako je za dimenzioniranje mjerodavna čvrstoća boka, određuje se osni razmak
i +1 2T1 i +1 2
a≥ 3 K A KV Z M Z H2 ,
2 (b / d1 )σ Hdop i
2

ili diobeni promjer manjeg zupčanika

2T1 i +1 2
d1 ≥ 3 2
K A KV Z M Z H2 ,
(b / d1 )σ Hdop i

ili modul
 11

2T1 cos3 β i + 1
mn ≥ 3 K A KV Z M2 Z H2 ,
(b / d1 ) z1 σ Hdop
3 2
i

koji se treba zaokružiti na veću standardnu vrijednost.

Pri tome je:
d1/b - omjer dimenzija (tablica IV)
σH dop - dopušteno kontaktno naprezanje
σ H lim
σ Hdop ≅ ZN
S H min
SH min- minimalni stupanj sigurnosti, SH min≈1,3
ZN- faktor trajnosti (sl. 4). Za neograničenu trajnost ZN=1.

Sl. 4 - Faktor trajnosti ZN

KA - faktor udara, tablica V.

Kv - dinamički faktor, ovisan o kvaliteti ozubljenja, te obodnoj brzini i vibracijama
zupčanika. U fazi dimenzioniranja može se uzeti Kv=1,1.
ZM - faktor materijala, tablica VI.
ZH - faktor oblika za bok zuba (sl. 2).
Ako je za dimenzioniranje mjerodavna čvrstoća korijena, određuje se osni
razmak, diobeni promjer ili modul prema jednoj od sljedećih formula:
 12

i + 1 T1 z1 YFa Yβ K A KV
a≥ 3 2
2 (b / d1 ) σ Fdop cos β
T1 z1 YFa Yβ K A KV
d1 ≥ 3 2
(b / d1 ) σ Fdop cos β

T1 YFa Yβ cos2 β
mn ≥ 3 2 K A KV
(b / d1 ) z12σ Fdop
Tablica V Faktor udara KA
Opterećenja od Opterećenja od gonjenog stroja
pogonskog stroja jednolična umjereno srednje jako
udarna udarna udarna
jednolična 1,00 1,25 1,50 1,75
(elektromotor, turbina)
umjereno udarna
(turbine, hidromotori, 1,10 1,35 1,60 1,85
elektromotori)
srednje udarna
(višecilindrični motori s 1,25 1,50 1,75 2,00
unutrašnjim izgaranjem)
jako udarna
(jednocilindrični motori s 1,50 1,75 2,00 2,25 i više
unutrašnjim izgaranjem)
Pri tome je:
YFa - faktor oblika zuba za opterećenje na vrhu zuba, prema dijagramu na sl. 3.
Yβ - faktor nagiba zuba
β
Yβ = 1 − ε β ≥ Yβ min = 1 − 0,25ε β
120o
σF dop - dopušteno naprezanje u korijenu zuba. Pri dimenzioniranju može se uzeti
σ F lim
σ Fdop ≅ YNYδK
SF min
Ovdje je σF lim trajna dinamička čvrstoća zuba na savijanje, tablica I, SFmin ≈1,7 je
minimalni stupanj sigurnosti, YN faktor trajnosti (sl. 5), a YδK faktor prelazne
krivulje (sl. 6).
Preporuča se izračunati modul prema mjerodavnoj formuli, pa ga zaokružiti na
veću standardnu vrijednost (tablica VII.). Tada se može izračunati osni razmak
m n z1 + z 2 cos α t
a= ,
cos β 2 cos α w
 13

Sl. 5 - Faktor trajnosti YN za naprezanja u korijenu

δΚ

Sl. 6 - Korekcijski faktor za koncentraciju naprezanja

 14

pa ga zaokružiti na bližu standardnu vrijednost (tablica VIII) ili bar na parni broj
milimetara.
Sada se može izračunati stvarna vrijednost zahvatnog kuta
 z1 + z2 
αw = arc cos  mt cos αt 
 2a 
i konačna vrijednost sume faktora pomaka profila
z1 + z2
∑x = x 1 + x2 =
2 tanα n
(inv αw − inv αt ) ,

koja se raspodijeli na x1 i x2 prema prije opisanom postupku.

1.10 Ostale dimenzije zupčanika

- Promjeri diobenih krugova:
mn
d 1,2 = mt z1,2 = z1,2
cos β

Tablica VI Vrijednosti faktora materijala ZM

Pogonski zupčanik Gonjeni zupčanik Faktor
Materijal Modul Materijal Modul materijala ZM
Naziv Oznaka elastičnosti Naziv Oznaka elastičnosti
N/mm
2
N/mm
2
N/mm 2
čelik Č 206000 189,84

čelični ČL 0645 202000 189,90

lijev ČL 0545 201000 188,70

nodularni NL 50 173000 181,40

(sferni) lijev NL 42 172000 181,10

kositrena
čelik Č 206000 bronca PcuSn 14 103000 155,00
lijevana

kositrena CuSn 8 113000 159,80

bronca
SL 25 126000 165,40
sivi lijev SL 20 118000 162,00
(lamelarni)

čelični lijev ČL 0545 201000 187,80

202000
čelični ČL. nodularni lijev NL 50 173000 180,50
lijev 0645
sivi lijev SL 20 118000 161,40
173000 nodularni lijev NL 50 173000 180,50
nodularni NL
1
lijev 50 sivi lijev SL 20 118000 161,40

sivi SL 25 126000 sivi SL 20 118000 146,00

lijev SL 20 118000 lijev 143,70
1 1
čelik Č 206000 duroplast - 7850 56,4
1
srednje vrijednosti
 15

Tablica VII Standardni moduli u mm prema HRN M.C1.015

I II III I II III I II III
1 3,5 12
1,125 4 3,75 14
1,25 4,5 16
1,375 5 18
1,5 5,5 20
1,75 6 6,5 22
2 7 25
2,25 8 28
2,5 9 32
2,75 10 36
3 3,25 11 40

- Promjeri temeljnih (evolventnih) krugova:

d b 1,2 = d 1,2 cos α t

- Promjeri na korijenu zuba:

d f 1,2 = mt z1,2 − 2(1 + c ∗ − x1,2 )mn

gdje je c* - koeficijent radijalne zračnosti 0,1, …, 0,3 (prema ISO R253 je c*=0,25)

Tablica VIII Standardni osni razmaci za reduktore

Red Osni razmak
1 63 100 160
2 50 63 80 100 125 160
3 50 56 63 71 80 90 100 112 125 140 160 180
1 250 400 630
2 200 250 315 400 500 630
3 200 224 250 280 315 355 400 450 500 560 630
1 1000 1600
2 800 1000 1250 1600 2000
3 710 800 900 1000 1120 1250 1400 1600 1800 2000
Napomena: Ako konstruktivni uvjeti dozvoljavaju, potrebno se najprije koristiti redom 1,
zatim redom 2, a na kraju tek redom 3.

- Promjeri krugova preko glave:

d a 1,2 = 2a − d f 2,1 − 2c ∗ mt

Na ovaj način izračunati promjeri preko glave i korijena ostvaruju unaprijed

odabranu radijalnu zračnost c=c*mn, dok je visina zuba nestandardna tj.
h≠2mn+c, pa njezinu stvarnu vrijednost h=(da1,2-df1,2)/2 treba kontrolirati da ne bi
previše odstupala od standardne. U slučaju da želimo imati standardnu visinu
zuba, računaju se promjeri preko glava tako da promjere preko korijena uvećamo
za dvije standardne visine zuba. U tom je slučaju potrebno kontrolirati vrijednost
 16

radijalne zračnosti c = a-(da1,2+df2,1)/2, koja ne bi smjela odstupati od uobičajenih

vrijednosti c = (0,1…0,3)mn.
- Širina zupčanika:
b = Φ mn = (b / d1 ) ⋅ d1
Širina pogonskog zupčanika, zbog potrebe aksijalnog pomicanja zupčanika pri
montaži, uzima se 2 - 10 mm većom od računski potrebne.

2. PRORAČUN I KONTROLA GEOMETRIJE OZUBLJENJA

2.1 Stupanj prekrivanja profila

εα =
z1 ( tan α a1 − tan αw ) z
+ 2
( tan α a 2 − tan αw )
= ε1 + ε 2
2π 2π
- Kutevi pritiska na krugu preko glava:
d b 1,2
α a 1,2 = arc cos
d a 1,2
Treba biti
ε α ≥ ε α min = 1,2 .
2.2 Stupanj prekrivanja u aksijalnom presjeku
b sin β
εβ =
π mn
2.3 Debljina zuba na krugu preko glave
 π 2x tan α n 
sa 1,2 = da 1,2  + 1,2 + inv αt − inv αa 1,2 
 2z1,2 z1,2 
Treba biti
sa 1,2 ≥ 0,4 mn

Potrebno je još kontrolirati razne vrste interferencija između bokova zubi

spregnutih zupčanika, moguća podrezivanja glava prilikom izrade, te radijalnu
interferenciju i radijalno podrezivanje kod zupčanika s unutrašnjim ozubljenjem.
Pri tome treba voditi računa da odgovarajuće formule ovise o načinu izrade
zupčanika. Zbog ograničenog opsega ove skripte, ovdje nije prikazan način
sprovedbe ovih kontrola.
 17

3. KONTROLA ČVRSTOĆE
3.1 Kontrola čvrstoće bokova
Uvjet čvrstoće bokova na kontaktno naprezanje je
Ft i + 1
σ H = ZM ZH Zε ZB,D K A KV K Hα K Hβ ≤ σ H dop 1,2
b d1 i
pri čemu je dopušteno kontaktno naprezanje
σ H lim 1,2
σ H dop 1,2 = ZN ZL ZR ZV Z X ZW
SH ,min
Pri tome je:

ZM - faktor materijala, tablica VI. Za oba čelična zupčanika je ZM=190 N/mm2 .

ZH - faktor oblika za bok zuba
1 2 cos β b
ZH = ,
cos α t tan α w
gdje je kut nagiba zuba na temeljnom krugu
βb = arc tan (cos αt tan β) ,
Ovaj faktor može se odrediti i prema dijagramu na sl. 2.
Zε - faktor prekrivanja, prema dijagramu na sl. 7. Analitički se računa za
cilindrične zupčanike s ravnim zubima
Zε = (4 − εα ) / 3 ,
a za cilindrične zupčanike s kosim zubima je za εβ ≥1
Zε = cos β b / ε α ,
a za ε β < 1 je
 4 − εα εβ 
Zε = 
3
(
1− ε β +
ε  )
 cos β b
 α 

ZB,D - faktor povećanja kontaktnog naprezanja u unutrašnjoj točki B jednostrukog

zahvata pogonskog zupčanika (ZB), tj. u unutrašnjoj točki D jednostrukog zahvata
gonjenog zupčanika (ZD). Primjenjuju se samo za z1n ≤ 20 (tj. z1n ≤ 30 za
unutrašnje ozubljenje).
tan αw
ZB =
B
B = (tan α a1 − 2π / z1 ) (tan α a 2 − (ε α − 1) 2π / z1 )
 18

Sl. 7 - Faktor prekrivanja Zε

 19

tan α w
ZD =
D
D = (tan α a 2 − 2π / z2 ) (tan α a1 − (ε α − 1) 2π / z2 )
Uzima se: ZB,D= max(ZB, ZD)
KV - unutrašnji dinamički faktor. Računa se prema formuli
KV = 1 + fF⋅kv
gdje je fF korekcijski faktor, a kv faktor vibracija za linijsko opterećenje KAFt/b = 350
N/mm2. Za εβ ≥ 1 fF se određuje prema tablici IX, a kv prema sl. 8. Za ravno ozubljenje fF
se određuje prema tablici X, a kv prema sl. 9.

Za εβ < 1,0 KV se računa prema

KV = KVα − ε β ( KVα − KV β ) ,

gdje je KVα unutrašnji dinamički faktor za ozubljenje s ravnim, a KVβ za ozubljenje s

kosim zubima i εβ ≥ 1.
Za vz1/100 > 3 m/s preporuča se dinamički faktor izračunati preciznije, primjerice prema
DIN 3990 (B postupak).
KHα - faktor raspodjele opterećenja za bok zuba, prema nomogramu na sl. 10.
KHβ - faktor raspodjele opterećenja uzduž boka zuba. Za zupčanike koji nisu površinski
otvrdnuti je
K Hβ = C1 + C2b ⋅ 10 − 3 + 0,18 (b / d1 )2 ≥ 1,2

Kvaliteta 5 6 7 8
ozubljenja
C1 1,14 1,15 1,17 1,23
C2 0,23 0,30 0,47 0,61

dok je za površinski otvrdnute zupčanike

K Hβ = C3 + C4b ⋅ 10 − 3 + 0,26 (b / d1 )2 (vrijedi do KHβ ≤ 1,34)

 20

Kvaliteta ozubljenja prema DIN 3962 (ISO 1328)

Kosi zubi

Područje
rezonancije
kv

z1 v u2
100 1+ u 2
Sl. 8- Faktor vibracija kv za εβ ≥ 1

Tablica IX Korekcijski faktor fF za εβ ≥ 1

Kvaliteta KA Ft/b u N/mm
ozubljenja ≤ 100 200 350 500 800 1200 1500 2000
3 1,96 1,29 1,0 0,88 0,78 0,73 0,70 0,68
4 2,21 1,36 1,0 0,85 0,73 0,66 0,62 0,60
5 2,56 1,47 1,0 0,81 0,65 0,56 0,52 0,48
6 2,82 1,55 1,0 0,78 0,59 0,48 0,44 0,39
7 3,03 1,61 1,0 0,76 0,54 0,42 0,37 0,33
8 3,19 1,66 1,0 0,74 0,51 0,38 0,33 ‘0,28
9 3,27 1,68 1,0 0,73 0,49 0,36 0,30 0,25
10 3,35 1,70 1,0 0,72 0,47 0,33 0,28 0,22
11 3,39 1,72 1,0 0,71 0,46 0,32 0,27 0,21
12 3,43 1,73 1,0 0,71 0,45 0,31 0,25 0,20
 21

Kvaliteta ozubljenja prema DIN 3962 (ISO 1328)

Ravni zubi

Područje
rezonancije
kv

z1 v u2
100 1+ u 2
Sl. 9- Faktor vibracija kv za ozubljenje s ravnim zubima

Tablica X Korekcijski faktor fF za ozubljenje s ravnim zubima

Kvaliteta KA Ft/b u N/mm
ozubljenja ≤ 100 200 350 500 800 1200 1500 2000
3 1,61 1,18 1,0 0,93 0,86 0,83 0,81 0,80
4 1,81 1,24 1,0 0,90 0,82 0,77 0,75 0,73
5 2,15 1,34 1,0 0,86 0,74 0,67 0,65 0,62
6 2,45 1,43 1,0 0,83 0,67 0,59 0,55 0,51
7 2,73 1,52 1,0 0,79 0,61 0,51 0,47 0,43
8 2,95 1,59 1,0 0,77 0,56 0,45 0,40 0,35
9 3,09 1,63 1,0 0,75 0,53 0,41 0,36 0,31
10 3,22 1,67 1,0 0,73 0,50 0,37 0,32 0,27
11 3,30 1,69 1,0 0,72 0,48 0,35 0,30 0,24
12 3,37 1,71 1,0 0,72 0,47 0,33 0,27 0,22
 22

εα ε

α α

Sl.10 - Faktori raspodjele opterećenja KFα i KHα

 19

Kvaliteta 5 6 7 8
ozubljenja
C3 1,03 1,03 1,11 1,15
C4 0,20 0,33 0,48 0,58

σH lim - trajna dinamička čvrstoća zuba na kontaktna naprezanja, tablica I.

SH min - minimalni stupanj sigurnosti prema površinskom zamoru tj. prema pittingu
(rupičenju). Najčešće se uzima SH min = 1,3.
ZN - faktor trajnosti, prema sl. 4, ili analitički
ZN = mH NH ,gr / N

pri čemu je vrijednost konstanti NH,gr = 5·107 za konstrukcijski čelik; mH = 10 … 13, a N je

trajnost u ciklusima, čiji je broj najčešće jednak frekvenciji vrtnje zupčanika tj. vratila. Za
neograničenu trajnost je ZN = 1.
ZL - faktor utjecaja maziva, sl. 11.
ZR - faktor hrapavosti. Određuje se iz sl. 10. prema srednjoj visini neravnina RZ, koja je
približno RZ ≅ 6 Ra, gdje je srednje odstupanje profila:
Ra1 + Ra 2
Ra = .
2
Ra1 i Ra2 određuju se prema tablici XI na osnovi kvalitete površinske obrade.

Tablica XI Srednja aritmetička odstupanja profila

STANDARDNI MODUL mn u mm
KVALITETA
1...2 2...4 4...6 6...8 8...10 10...16 16...20
ZUPČANIKA
SREDNJE ODSTUPANJE PROFILA Ra , u µm
5 0,8 0,8 0,8 0,8 0,8 0,8 1,6
6 0,8 0,8 0,8 1,6 1,6 1,6 1,6
7 0,8 1,6 1,6 1,6 1,6 1,6 3,2
8 0,8 1,6 1,6 1,6 3,2 3,2 3,2

Zv - faktor brzine, sl. 13.

Umnožak ZL ZR Zv se može i procijeniti:
ZL ZR Zv = 0,85 za odvalno rezane zupčanike
ZL ZR Zv = 1 za grecane ili brušene zube
ZX – faktor utjecaja dimenzija na čvrstoću bokova. Može se uzeti
ZX =1 za mn ≤ 10 mm; ZX = 0,9 za mn ≥ 30 mm
Između ovih dviju vrijednosti treba linearno interpolirati!
Zw - faktor očvršćavanja bokova. Za maksimalnu hrapavost manju od 7 µm može se
odrediti prema
H HB − 130
Zw = 1,2 −
1700
 24

Sl. 11 - Faktor maziva

Sl. 12 - Faktor hrapavosti ZR

 25

Sl. 13 - Faktor obodne brzine ZV

gdje je HHB - Brinellova tvrdoća u N/mm2 mekšeg (u pravilu gonjenog) zupčanika. Ovaj
faktor računa se samo za zupčanik od mekšeg materijala. Za srednju visinu neravnina RZ
> 6 µm treba uzeti Zw = 1.

3.2 Čvrstoća korijena zuba

Provjeravaju se uvjeti čvrstoće u korijenu zuba pogonskog
Ft
σ F1 = YFa1 Yε Yβ K Fα K Fβ K A K v ≤ σ F 1dop
b mn
i gonjenog zupčanika
YFa 2
σ F 2 = σ F1 ≤ σ F 2dop
YFa1
Dopuštena naprezanja se računaju prema slijedećim formulama:
σ F lim 1
σ F1dop = YN1 Yδ 1 YR1 YX 1
SF min

σ F lim 2
σ F 2 dop = YN 2 Yδ 2 YR 2 YX 2
SF min

U navedenim izrazima je
 26

Ft - obodna sila na diobenom krugu Ft = 2T1/d1

YFa1,2 - faktori oblika zuba pogonskog (1) i gonjenog (2) zupčanika za opterećenje na vrhu
zuba, prema dijagramu na slici 3.
Yε - faktor prekrivanja
Yε = 0,25 + 0,75/εn
εn = εα/cos2 β
Yβ - faktor kuta nagiba zuba,
βo
Yβ = 1 − ε β ≥ Yβ min = 1 − 0,25 ε β
120o
KFα - faktor raspodjele opterećenja na pojedine zube u zahvatu. Određuje se iz
nomograma na sl. 10. Prethodno je potrebno izračunati Ft/b.
KFβ - faktor raspodjele opterećenja uzduž boka zuba

KFβ = (KHβ)e ; e =
(b / h ) ,
1 + b / h + (b / h )2
gdje je h = (da-df)/2 - visina zuba.
YN - faktor trajnosti
YN = mF N F ,gr / N

gdje je NF,gr = 3⋅106; mF = 6 … 9 za većinu čelika, mF = 17 za nitrirane čelike; N je

predviđeni vijek trajanja zupčanika izražen u broju ciklusa. Faktor YN može se odrediti i
prema sl. 5. Za neograničenu trajnost je YN = 1.
Yδ 1,2 - korektivni faktor za koncentraciju naprezanja
Yδ 1,2 = YδK 1,2 ⋅ Yiz
YδK 1,2 - faktor prijelazne krivulje - prema dijagramu na sl. 6.
Yiz - faktor izrade. Za zupčanike izrađene odvalnim postupkom s alatom u obliku ravne
ozubnice Yiz = 1.
Yx 1,2 - faktor utjecaja veličine zuba, prema dijagramu na sl. 15. Za mn ≤ 5 mm je Yx1,2 = 1
YR1,2 - faktor hrapavosti prema sl. 14.
SF,min - minimalni stupanj sigurnosti, SF,min = 1,5 … 1,7.
σFlim 1,2 - trajna dinamička čvrstoća (granica zamora) u korijenu zuba ispitivanih zupčanika
pri jednosmjerno promjenjivom opterećenju, tablica I. Pri naizmjeničko promjenjivom
opterećenju (npr. međuzupčanici) mjerodavna je trajna dinamička čvrstoća za simetrični (r
= -1) ciklus savijanja, koja se približno dobije ako se tablična vrijednost pomnoži sa 0,7.
 27

σ Μ

σ
Μ

µ Sl.
14 - Faktor hrapavosti YR

Sl. 15 - Faktor dimenzija YX

 28

4. KONTROLNE MJERE ZUPČANIKA I TOLERANCIJE

4.1 Mjera preko zubi

Mjeri se u normalnom presjeku, a iznosi

W = mn cos α n π ( zw − 0,5 ) + 2 x ⋅ tanα n + z ⋅ inv α t 

Ovdje je
zw - mjerni broj zubi. Uzima se približno zw = z/9+1, pa se zaokruži na bliži cijeli broj.
Pri tome treba biti
b > W sin β b ,
inaće jedna strana mjernog instrumenta izlazi van širine zupčanika.

4.2 Mjera preko kuglica

Mjeri se preko kuglica ili valjčića (za ravno ozubljenje) umetnutih u međusobno nasuprotne
uzubine zupčanika. Računa se kako slijedi:
M = dD + D
za parni broj zubi, te
π
M = dD cos
+D
2z
za neparni broj zubi. Pri tome je D promjer kuglice, dD promjer na kojem se nalazi centar
kuglice
db
dD =
cos α D
gdje se kut αD računa iz vrijednosti njegove evolventne funkcije:
D 2 x tanα n π
inv α D = + + inv α t −
mn z ⋅ cos α n z 2z

4.3 Tolerancije ozubljenja zupčanika

Da bi zupčanici pod opterećenjem u zahvatu radili pravilno, potrebno je da između bokova
njihovih zubi postoji zračnost koja onemogućuje zaribavanje. Zupčasti parovi bez zračnosti
u zahvatu mogu se razmatrati samo teoretski. S obzirom na to, postoje zračnosti koje se
definiraju kao
- obodna zračnost jo je dužina luka koja odgovara kutu za koji se zakrene jedan
zupčanik kod drugog nepomičnog, pa da od dodira desnih pređe na dodir lijevih
bokova zubi;
- profilna zračnost jp je najkraći razmak dvaju položaja evolventnog profila zuba na liniji
zahvata za odgovarajuću obodnu zračnost;
j p = j o cos αw
 29

- radijalna zračnost jR je dužina za koju treba smanjiti stvarnu mjeru osnog razmaka da
bi se dobilo zahvat bez obodne zračnosti;
jo
j R = Aa =
2 tanαw
- bočna zračnost jB je okomiti razmak između dvaju položaja bokova zubi za
odgovarajuću obodnu zračnost.
j B = j p cosαw cos β b
Pored navedenih tolerancija, prema potrebi se propisuju još i tolerancije oblika boka,
odstupanje kuta profila, odstupanje koraka, skok odstupanja koraka, odstupanja bočne
linije, odstupanja i skokovi odstupanja pri tangencijalnom i radijalnom ispitivanju, te
tolerancije položaja osi. Posebno, ne izravno vezano sa spomenutim tolerancijama
ozubljenja, definiraju se tolerancije ostalih mjera zupčanika (rupa u glavini, prema potrebi
promjer kruga preko glave), te tolerancije oblika i položaja, prvenstveno radijalno i
aksijalno bacanje tijela zupčanika.
Standard DIN 3961 , kao i hrvatski standard HRN M.C1.030, predviđa 12 tolerancijskih
razreda (kvaliteta) za cilindrične zupčanike, a razlikuje dva sustava dosjeda: sustav
jedinstvene debljine zuba i sustav jedinstvenog osnog razmaka. U oba spomenuta
standarda preuzet je sustav jedinstvenog osnog razmaka, kojemu je osnova
nepromijenjena tolerancija osnog razmaka, tj. uvijek isto tolerancijsko polje JS za osni
razmak.

4.3.1 Izbor i određivanje tolerancija

Kvaliteta tolerancije ozubljenja bira se prema tablici II, s obzirom na područje primjene
prijenosnika, s obzirom na najveće obodne brzine, te s obzirom na način izrade zupčanika.
O izabranoj toleranciji ozubljenja ovise napori izrade i cijena koja iz toga proizlazi. Osnovni
parametri tolerancija za zupčanike industrijskih reduktora preporučuju se izabrati prema
tablici XII.

Uočljivo je da red tolerancije debljine zuba ne ovisi o kvaliteti tolerancije ozubljenja. Ovi
redovi su označeni brojevima od 21 do 30, s prednošću redovima od 24 do 27. Visine
tolerancijskih polja debljine zuba u normalnom presjeku, Tsn, za različita područja diobenih
promjera date su u tablici XIII, dok su gornja odstupanja Asne debljine zuba u normalnom
presjeku data u tablici XIV. Donje odstupanje debljine zuba je sada:
Asni =Asne - Tsn
Tablica XII Preporuke za izbor tolerancija ozubljenja industrijskih reduktora
Gornje granično Red toleran- Kvalitet tolerancije
Tip reduktora odstupanje deb- cije Tsn deb- osnog razmaka, za
ljine zuba, Asne ljine zuba toleranc. polje JS
Za dizalice-norm. zračnost a 28 9
Za dizalice-manja zračnost bc 26 9 (8)
Prekretni reduktori c...e 24...25 6...7
Neprekretni reduktori b 26 7
Automobilski reduktori d 26 7
 30

Vučni vozovi (šleperi) e 27...28 8

Alatni strojevi f 24...25 6

Tablica XIII Vrijednosti tolerancije debljine zuba Tsn, u µm

Diobeni promjer Tolerancijski redovi
d , u mm
od do 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30
10 50 5 8 12 20 30 50 80 130 200 300
50 125 6 10 16 25 40 60 100 160 250 400
125 280 8 12 20 30 50 80 130 200 300 500
280 560 10 16 25 40 60 100 160 250 400 600
560 1000 12 20 30 50 80 130 200 300 500 800
1000 1600 16 25 40 60 100 160 250 400 600 1000
1600 2500 20 30 50 80 130 200 300 500 800 1300

Tablica XIV Vrijednosti gornjeg odstupanja debljine zuba Asne , u µm

Diobeni promjer Stupnjevi temeljnih tolerancija
d , u mm
od do a ab b bc c cd d e f g
10 50 -135 -110 -95 -75 -65 -54 -44 -30 -14 -7
50 125 -180 -150 -125 -105 -85 -70 -60 -40 -19 -9
125 280 -250 -200 -170 -140 -115 -95 -80 -56 -26 -12
280 560 -330 -280 -230 -190 -155 -130 -110 -75 -35 -17
560 1000 -450 -370 -310 -260 -210 -175 -145 -100 -48 -22
1000 1600 -600 -500 -420 -440 -290 -240 -200 -135 -64 -30
1600 2500 -820 -680 -560 -460 -390 -320 -270 -180 -85 -41

Ovako propisane tolerancije debljine zuba najlakše se kontroliraju mjerenjem mjere preko
zubi. Ona mora biti između gornje i donje granične mjere. Ove se dobivaju dodavanjem
gornjeg i donjeg odstupanja mjere preko zubi izračunatoj mjeri preko zubi. Pri tome je
gornje odstupanje mjere preko zubi:
AWe = Asne cosαn
Donje odstupanje mjere preko zubi:
AWi = Asni cosαn
AWe
U nacrte se unosi nazivna vrijednost mjere preko zubi s odstupanjima W AWi
za svaki
zupčanik.
Opisane tolerancije zupčanika u čeonom presjeku za sustav jedinstvenog osnog razmaka
prikazane su na sl. 16.
 31

Sl. 16 - Prikaz tolerancija zupčanika

 32

Ako se kontrola provodi mjerenjem mjere preko kuglica, njena odstupanja se dobiju kako
slijedi:
AWe A ⋅ cos α n
AMe = = sne
sinα D cos β b cos β ⋅ sinα D
AWi A ⋅ cosα n
AMi = = sni .
sinα D cos β b cos β ⋅ sinα D
za parni broj zubi, te
π π
AWe cos Asne ⋅ cos α n cos
AMe = z = z
sinα D cos β b cos β ⋅ sinα D
π π
AWi cos Asni ⋅ cos α n cos
AMi = z = z
sinα D cos β b cos β ⋅ sinα D
za neparni broj zubi. U tehničku dokumentaciju unosi se nazivna vrijednost mjere preko
A
kuglica s odstupanjima: M AMe .
Mi

Odstupanja osnog razmaka za tolerancijsko polje JS (donje granično odstupanje jednako

gornjem, ali negativnog predznaka), određuju se prema tablici XVI (izvadak iz DIN-a), ne
prema kvalitetu tolerancije zupčanika, već za kvalitet temeljne ISO tolerancije, odabran
npr. prema tablici XII.

4.3.2 Primjer određivanja tolerancija zupčanika

Za zupčasti cilindrični par sa kosim zubima potrebno je odrediti tolerancije, tj. odstupanja
mjere preko zubi za oba zupčanika i za osni razmak. Par je smješten u alatnom stroju,
odabrana mu je kvaliteta ozubljenja 6, a definiran je slijedećim parametrima:
z1 = 15 zubi, z2 = 28 zubi,
mn = 6 mm, αn = 20o,
x1 = 0,372 x2 = 0,31
v = 3 m/s, β = 180
Računa se:
- kut pritiska na diobenom promjeru:
tanα n tan200
αt = arc tan = arc tan = 20,94190
cos β cos18 0

i njegova evolventna funkcija

invαt = tanαt - αt = tan20,94190 - 20,9419⋅π/180 = 0,0171959246
- evolventna funkcija zahvatnog kuta:
 33

x1 + x2 0,372 + 0,31
invαw = invα t + 2 tanα n = 0,0171959246 + 2 tan 200 = 0,02873472
z1 + z2 15 + 28
Zahvatni kut:
αw = 24,6681120
- kut nagiba zuba na temeljnom cilindru
β b = arc tan ( cosα t tan β o ) = arc tan ( cos 20,942o tan18o ) = 16,88101o
- brojevi mjernih zubi:
zw 1 ≈ z1 9 + 1 = 2,67 ≅ 3
zw 2 ≈ z2 9 + 1 = 4,11 ≅ 4
- mjera preko 3 zuba za zupčanik 1:

W3 = mn cos α n π ( 3 − 0,5 ) + 2 ⋅ 0,372 ⋅ tan200 + 15 ⋅ 0,01719525  =

= 47,327mm
- mjera preko 4 zuba za zupčanik 2:

W4 = 6 ⋅ cos 200 π ( 4 − 0,5 ) + 2 ⋅ 0,31⋅ tan200 + 28 ⋅ 0,01719525  =

= 65,982mm

- debljina zuba na diobenom promjeru, u normalnom presjeku:

π  π 
sn1 = mn  + 2 x1 tanα n  = 6 ⋅  + 2 ⋅ 0,372 ⋅ tan 200  = 11,0494mm
2  2 
π  π 
sn 2 = mn  + 2 x2 tanα n  = 6 ⋅  + 2 ⋅ 0,31⋅ tan200  = 9,425mm
2  2 
- osni razmak:
mn z1 + z2 cos αt 6 15 + 28 cos 20,9418960
a= = = 151,995mm
cos β 2 cos αw cos180 2 cos 24,6681120
- diobeni promjeri:
mn 6
d1 = z1 = ⋅ 15 = 94,632mm
cos β cos180
mn 6
d2 = z2 = ⋅ 28 = 176,646mm
cos β cos180
Iz tablice XIII , za primjenu zupčanika u alatnim strojevima, bira se tolerancijsko polje f
debljine zuba, red tolerancije debljine zuba 24, te kvalitet toerancije osnog razmaka 6 za
tolerancijsko polje JS. Za odabrani red tolerancije debljine zuba određuju se iz tablice XIII
visine tolerancijskih polja debljine zuba za oba zupčanika:
Tsn1 = 25 µm, Tsn2 = 30 µm
Iz tablice XV određuju se gornja granična odstupanja debljine zuba za tolerancijsko polje f:
 34

Asne,1 = - 19 µm, Asne,2 = - 26 µm

Donja granična odstupanja debljine zuba su:
Asni,1 =Asne,1 - Tsn1 = - 19 - 25 = - 44 µm
Asni,2 =Asne,2 - Tsn2 = - 26 - 30 = - 56 µm
Debljina zubi se označava sa i kontrolira prema svojim graničnim odstupanjima:
−0,019
Za zupčanik 1: 11,049 −0,044
mm
−0,026
Za zupčanik 2: 9,425 −0,056
mm

Gornja odstupanja mjera preko zubi:

AWe,1 = Asne,1 cosαn = - 19·cos200 = - 17,854 µm
AWe,2 = Asne,2 cosαn = - 26·cos200 = - 24,432 µm
Donja odstupanja mjera preko zubi:
AWi,1 = Asni,1 cosαn = - 44·cos200 = - 41,347 µm
AWi,2 = Asni,2 cosαn = - 56·cos200 = - 52,623 µm
U tehničku dokumentaciju unose se mjere preko zubi s odstupanjima:
−0,018
Za zupčanik 1 mjera preko 3 zuba: W3 = 47,327 −0,041
mm
−0,024
Za zupčanik 2 mjera preko 4 zuba: W4 = 65,982 −0,053
mm.

Odstupanje osnog razmaka određuje se prema tablici XV za prije odabrani kvalitet 6

tolerancije osnog razmaka (tablica XIII):
Aa = ± 12,5 µm
tj. osni razmak je
a = 151,995 ± 0,013 mm.
Na kraju procesa određivanja tolerancija poželjno je odrediti donje granično odstupanje
obodne zračnosti u čeonom
Asni ,1 + Asni ,2
j0,i = − + 2 Aa tanαw ,
cos β
ili normalnom presjeku, koje mora biti (apsolutno) veće od iskustvene (npr. firma MAAG)
minimalne vrijednosti.
 35

Tablica XV Granična odstupanja osnog razmaka, u µm

Za kvalitet tolerancije osnog razmaka (po ISO)
5 6 7 8 9 10 11
od 10 ±4 ± 5,5 ±9 ± 13,5 ± 21,5 ± 35 ± 55
do 18
od 18 ± 4,5 ± 6,5 ± 10,5 ± 16,5 ± 26 ± 42 ± 65
do 30
od 30 ± 5,5 ±8 ± 12,5 ± 19,5 ± 31 ± 50 ± 80
do 50
od 50 ± 6,5 ± 9,5 ± 15 ± 23 ± 37 ± 60 ± 95
do 80
od 80 ± 7,5 ± 11 ± 17,5 ± 27 ± 43,5 ± 70 ± 110
do 120
od 120 ±9 ± 12,5 ± 20 ± 31,5 ± 50 ± 80 ± 125
do 180
od 180 ± 10 ± 14,5 ± 23 ± 36 ± 57,5 ± 92,5 ± 145
Osni razmak, u mm

do 250
od 250 ± 11,5 ± 16 ± 26 ± 40,5 ± 65 ± 105 ± 160
do 315
od 315 ± 12,5 ± 18 ± 28,5 ± 44,5 ± 70 ± 115 ± 180
do 400
od 400 ± 13,5 ± 20 ± 31,5 ± 48,5 ±77,5 ± 125 ± 200
do 500
od 500 ± 14 ± 22 ± 35 ± 55 ± 87 ± 140 ± 220
do 630
od 630 ± 16 ± 25 ± 40 ± 62 ± 100 ± 160 ± 250
do 800
od 800 ± 18 ± 28 ± 45 ± 70 ± 115 ± 180 ± 280
do 1000
od 1000 ± 21 ± 33 ± 52 ± 82 ± 130 ± 210 ± 330
do 1250
od 1250 ± 25 ± 39 ± 62 ± 97 ± 155 ± 250 ± 390
do 1600
od 1600 ± 30 ± 46 ± 75 ± 115 ± 185 ± 300 ± 460
do 2000

4.4 Crtež zupčanika

Crtež zupčanika treba sadržavati sve potrebne podatke potrebne za njegovu ispravnu
izradu, te za kontrolu odstupanja nakon izrade. Primjer crteža zupčanika prikazan je na sl.
17.
 36

Ozubljenje evolventno
αn ° 20°
HRN M. C1. 016
Broj zubi z 40
Normalni modul mn mm 6
Kut nagiba zuba na
β ° 9
diobenom promjeru
Modul u čeonom
mt mm 6,07479
presjeku
Diobeni promjer d mm 242,9916
Kut boka zuba
osnovnog profila u αt ° 20°13´45˝
čeonom presjeku
Pomak profila x⋅mn mm 1,116
Aksijalni korak ta mm 120,495
Smisao zavojnice
Promjer preko korjena
df mm 230,222
zuba
Promjer temeljnog
db mm 228,003
kruga
Nagib zuba na
βb ° 8°27´11˝
temeljnom krugu
Mjera preko 3 zuba * W3 mm 83,902
Dopuštena odstupanja Awe -0,096
mm
mjere preko zuba * Awi -0,162
Mjera preko valjaka
M mm
promjera dv *
Dopuštena odstupanja AMe
mm
mjere preko valjaka * AMi
U zahvatu sa
zupčanikom–nacrt br.
Broj zubi spregnutog
zaupčanika
Osni razmak a mm
Odstupanje osnog
±Aa mm
razmaka
Kut dodirnice αw °
*Ili jedna ili druga mjera
Napomene:
- Propisuju se i druga odstupanja, ovisno o
zahtjevima koja se postavljaju prema
prijenosniku, tj. ovisno o načinu kontrole
ozubljenja.
- Tvrdoća boka zuba: 58 ± 2 HRC

Sl. 17 - Primjer crteža zupčanika

 37

5. GUBICI SNAGE I STUPANJ DJELOVANJA REDUKTORA

5.1 Gubici u ozubljenju

5.1.1 Gubici u ozubljenju pod opterećenjem (za jedan par zupčanika) :
PZP =µmZ PH V
gdje je srednji koeficijent trenja u ozubljenju približno jednak koeficijentu trenja u
kinematskom polu C:
w Bt Ra
µmZ ≈ µc = 0,12 4
ηUv Σc ρcn
Ovdje je:
- jedinična obodna sila:
Ft
wBt = K AK vKHα KHβ KBγ
b
- faktor nagiba zuba:

KBγ = 1 + 0,2 (ε γ − 2 )( 5 − ε γ )

- zbirni stupanj prekrivanja:

ε γ = εα + ε β
- projekcija sume obodnih brzina na zajedničku tangentu u kinematskom polu C.
v Σc = 2v tanα w cos α t
- ekvivalentni polumjer zakrivljenosti u kinematskom polu C u normalnom presjeku:
i sinα w
ρcn = a
( i + 1) cos βb
2

Dinamički viskozitet ulja na radnoj temperaturi ϑU u mPa·s određuje se prema Vogelu

174 298
−0,198
ϑU +95 ϑU +95
ηU = 0,1282 ⋅ η50 e
Ra je srednje aritmetičko odstupanje hrapavosti spregnutih profila, prema tablici X.
P je snaga koja se prenosi dok je faktor gubitaka snage u ozubljenju
1 1 1
HV = π  + 
z z cos β
(
1 + ε12 + ε 22 − εα . )
 1 2  b

5.1.2 Gubici snage u praznom hodu

Za podmazivanje uranjanjem (za jedan par zupčanika) hidraulički moment gubitaka je:
TH = CSpC1eC2 (v / v t0 )
Ovdje je :
− v - obodna brzina uronjenog zupčanika, u m/s
 38

- v t0 = 10 m/s
- CSp - faktor rasprskavanja ulja. CSp = 1 za lučni put zahvaćenog ulja do zahvata jednak
π/2. Za isti put jednak 3π/2 je
1,5
 4e  2hC
CSp =  max 
 3hC  lh
Ovdje je emax najveća dubina uronjenog zupčanika, hC je visina odvalne točke C nad
najdublje uronjenom točkom, a lh je hidraulična duljina kućišta reduktora
l h = 4 AK O
AK je unutrašnja površina kućišta reduktora u blizini većeg zupčanika, a O je opseg te
površine.
C1 i C2 su faktori koji obuhvaćaju utjecaj širine zupčanika i dubine njihovog uranjanja u
uljnu kupku na gubitke snage zbog bućkanja:
3
e +e  b
C1 = 0,063  1 2  + 0,0128  
 e0   b0 
e1 + e2
C2 = + 0,2
80e0
Ovdje su e1 i e2 dubine uranjanja zupčanika 1 i 2, a e0 = b0 = 10 mm.
Ukupni gubici praznog hoda u ozubljenju:
k
π ni
PZ0 = ∑THi ,
i =1 30
gdje je k ukupni broj parova zupčanika u prijenosniku.
Za podmazivanje brizganjem ulja na ulazu u zahvat (za par zupčanika):
TH = 1,67 ⋅ 10 −6 ρUQed (v − v s ) + 32 ⋅ 10 −9 ρUd W ν U m0,18b0,5v 1,5 (Qe / Qe0 )0,1 + 0,1
1,5 0,065

Za podmazivanje brizganjem ulja na izlazu iz zahvata (za par zupčanika):

TH = 8,33 ⋅ 10 −6 ρUQed W (v + v s )
U ovim formulama je
νu – kinematička viskoznost ulja, ν U = ηU ρU u mm2/s
ρU – gustoća ulja u kg/dm3
Qe - količina ubrizganog ulja u l/min
Qe0 = 2 l/min
vs - brzina ubrizganog ulja, u m/s.
Ukupni gubici u ozubljenju su jednaki sumi gubitaka u ozubljenju pod opterećenjem i
gubitaka u ozubljenju u praznom hodu:
PZ = PZP + PZ0
Za sve vrste gubitaka, potrebno je sumirati gubitke za svaki par zupčanika ili izračunati
gubitke, tj. stupanj djelovanja za svaki par, pa je onda
ηZ = ηZ1 ⋅ ηZ2 ⋅ ηZ3
 39

5.2 Gubici u ležajevima

5.2.1 Valjni ležajevi
Ako se zanemare gubici praznog hoda u ležajima, te eventualni gubici za dodatno
aksijalno opterećenje (kod valjkastih ležajeva), gubici u ležajevima se mogu računati
prema izrazu
PL = Σµi Fv
i i

gdje je µ koeficijent trenja u ležaju, F opterećenje ležaja, v obodna brzina, a i broj

ležajeva. Koeficijenti trenja ovise o vrsti ležaja i obliku valjnog tijela, a dati su u tablici XVI.
Tablica XVI Koeficijenti trenja za valjne ležajeve
Vrsta ležaja µ Vrsta ležaja µ
Radijalni kuglični ležaj 0,0018 Samopodesivi valjkasti 0,0018
Samopodesivi radijalni ležaj
kuglični ležaj 0,0010 Konični valjkasti ležaj 0,0018
Radijalni kuglični ležaj s Aksijalni kuglični ležaj 0,0013
kosim dodirom 0,0011
Aksijalni valjkasti ležaj 0,0050
Radijalni kuglični ležaj s Aksijalni valjkasti samopo-
kosim dodirom, dvoredni 0,0020
desivi ležaj 0,0018

5.2.2 Klizni ležajevi

5.2.2.1 Radijalni klizni ležaj
PL = µ ⋅ F ⋅ v
gdje je koeficijent trenja u ležaju (približno):
µ ≅ 3ψ / So za So≥1
µ ≅ 3ψ So za So<1
Ovdje je ψ relativna zračnost u ležaju:
ψ = Z/dv
gdje je Z zračnost, a dv promjer vratila. So je Sommerfeldov broj:
pm ⋅ψ 2
So = ,
ηL ⋅ ω
pri čemu je pm srednji pritisak u ležaju, ηL dinamički viskozitet maziva kod radne
temperature ulja u ležaju, a ω kutna brzina rukavca.
F je opterećenje ležaja, a v obodna brzina rukavca.
 40

5.2.2.2 Aksijalni klizni ležaj

PL = µa ⋅ Fa ⋅ v m ,
gdje je µa koeficijent trenja u ležaju, Fa aksijalno opterećenje ležaja, a vm obodna brzina na
srednjem promjeru ležaja. Koeficijent trenja je
ηU ⋅ vm
µa = 3 .
pm ⋅ b

Srednji pritisak u ležaju je pm = Fa ( b ⋅ l ⋅ z ) , pri ćemu je b širina, l duljina, a z broj

segmenata.
Ukupni gubici u ležajevima jednog prijenosnika jednaki su zbroju gubitaka u pojedinim
ležajevima.
PL = ΣPLi .

5.3 Gubici brtvljenja

Gubitak brtvljenja u vatima po jednoj brtvi može se približno izračunati prema formuli:
PBi = [145 − 1,6ϑU + 350loglog(ν 40 + 0,8)] dv2 n ⋅ 10 −7 ,
Ovdje je:
- ν40 - kinematski viskozitet ulja kod 40oC, u mm2/s,
- dv - promjer vratila u mm
- n - brzina vrtnje vratila, min-1 .
Ukupan gubitak brtvljenja jednak je zbroju gubitaka pojedinih brtvi:
k
PB = ∑ PBi ,
i =1
gdje je k broj brtvi.
Ukupan gubitak snage u prijenosniku jednak je zbroju gubitaka u ozubljenju, u ležajevima i
na brtvama:
Pg = PZ + PL + PB

dok je stupanj djelovanja reduktora:

Pg
η = 1− .
P1
Za jednostupanjske reduktore kreću se stupnjevi djelovanja u granicama:
η = 0,98 … 0,988 za rezane zube
η = 0,985 … 0,995 za brušene zube.
 41

6. ZAGRIJAVANJE I TEMPERATURA ULJA

6.1 Temperatura ulja

U stacionarnim uvjetima pogona svi gubici zupčanog prijenosnika pretvaraju se u toplinu,
koja se, ako nema dodatnog hlađenja, preko kućišta prijenosnika prenosi u okolinu. Ovo
se može analitički izraziti:
Pg = Q = kAkϑUn .

Ovdje je:
Q - toplina koja se iz unutrašnjosti prijenosnika preko stijenke prenosi na okolinu, W.
k - koeficijent prolaza topline iz unutrašnjosti prijenosnika na okolinu, W/(m2K)
1
k=
1 s 1
+ +
αi λ αe
αi - koeficijent prijelaza topline na unutrašnjoj strani kućišta, W/(m2K); kreće se u
granicama αi = 150…300 W/(m2K),
s - debljina stijenke kućišta,
λ - koeficijent provodljivosti topline materijala stijenke, W/(m·K); za čelična kućišta je s/λ ≈
2·10-4 m2K/W,
αe - koeficijent prijelaza topline sa vanjske strane kućišta. Prema Winteru, može se uzeti:
α e = fK (10 + 0,07ϑUn )H −0,15
fK - rashladni faktor, čija je ovisnost o brzini strujanja zraka data u tablici XVII.
Tablica XVII Rashladni faktor
vZ u m/s ≤1 (mirni zrak) 2 3 5 7 10 15 20
fK 1 1,3 1,6 2,3 2,9 3,6 5,0 6,3
- H - visina prijenosnika u m. U fazi projektiranja može se približno uzeti: H=2,12⋅a za
prijenosnike sa zakošenim poklopcem; H=2,5⋅a za prijenosnike s horizontalnim
poklopcem.
• Ak - površina kućišta s koje se prenosi toplina. Vrlo ju je teško odrediti, naročito u fazi
projektiranja (planimetriranje), kada se, ako nema preciznijih podataka, može približno
uzeti Ak = Pg, pri čemu je potrebno Pg uvrstiti u kW da bi se dobila Ak u m2. Druga
približna formula je Ak = 20⋅a2 u m2, ako se a uvrsti također u metrima.
ϑUn - nadtemperatura ulja nad okolinom, K,
ϑUn = ϑU + ϑ0 .
ϑU - temperatura ulja u kućištu prijenosnika, K,
ϑ0 - temperatura okoline prijenosnika, K.
Ista količina topline prenosi se konvekcijom s kućišta na okolinu. U tom slučaju bilanca
energije se može zapisati kao:
 42

Pg = Q = α e AKϑSn ,

gdje je ϑSn = ϑS - ϑ0 nadtemperatura stijenke nad okolinom.

Ako se, prema Linkeu, uzme da se temperatura ulja i vanjska temperatura stijenke ϑS za
približne proračune mogu izjednačiti, iz prije navedenih jednakosti izvodi se izraz za
nadtemperaturu ulja nad okolinom:

PgH 0,15
ϑUn = + 5100 − 71,4 ,
0,07fK AK
Temperatura ulja je:
ϑU = ϑUn + ϑ0 .
6.2 Dodatno hlađenje
Ukoliko u izraz za količinu topline, koja se prenosi u okolinu, uvrstimo za temperaturu ulja
njezinu maksimalno dopuštenu vrijednost (ϑU = 1000C), tada on daje graničnu, najveću
količinu topline koja se preko kućišta može prenijeti u okolinu:
Qgr = kAK (100 − ϑ0 ) ≅ α e AK (100 − ϑ0 ) .

Ako je gubitak snage Pg ≥ Qgr , treba uvesti dodatno hlađenje prijenosnika ventilatorom ili
ulja u njemu pomoću cijevi s rashladnom vodom, koje prolaze kroz ulje u kućištu, ili se
prelazi na tlačno cirkulacijsko podmazivanje. Za svaki od ovih slučajeva bilanca energije
je:
Pg = Q + Qd

gdje je Qd količina topline odvedena dodatnim rashlađivanjem. Kod cirkulacijskog

podmazivanja je:
Qd = VP ρUcp ∆ϑ ,

gdje je VP kapacitet pumpe za ulje u m3/s, ρU je gustoća ulja u kg/m3, cp specifična toplina
ulja kod konstantnog pritiska u J/(kg·K), a ∆ϑ razlika temperatura ulja na ulazu i izlazu iz
hladnjaka u K. Ako ne postoje precizniji podaci za ρU i cp kod određene temperature, tj. za
njihovu promjenu s temperaturom, može se računati s ρU = 850…900 kg/m3, s cp = 2
kJ/(kg·K), dok se razlika temperatura ulja uzima ∆ϑ = (10…20)K. Iz posljednje dvije
jednadžbe lako je izračunati temperaturu ulja u prijenosniku, ili ∆ϑ za željenu temperaturu
ulja.
Potrebno je također kontrolirati vrijeme optoka ulja u sustavu:
VU
t= ,
VP
koje se treba kretati u granicama t = 0,5…2,5 min. Pri tome je VU količina ulja u kućištu (ili
u spremniku) u m3 .
Kod podmazivanja uranjanjem uzima se količina ulja u prijenosniku u dm3 orijentacijski:
VU = (3…8)Pg
gdje se Pg uvrštava u kW. Pri tome treba biti ispunjen uvjet da veći zupčanik bude uronjen
u ulje barem e2 = 3mn.
 43

6.3 Izbor ulja

Svako ulje definirano je vrstom i viskozitetom na radnoj temperaturi, te se označava
slovnim oznakama vrste i brojčanom oznakom viskoziteta kod temperature od 400C. Vrsta,
tj. kvalitet ulja bira se za element nekog sklopa, koji ima najteže uvjete rada, tj.
podmazivanja (visoka opterećenja uz velike relativne brzine gibanja, otežan dotok maziva,
visoke temperature, velika klizanja, neodgovarajući materijal). Kod zupčanih prijenosnika
to su najčešće zupčanici. Tada se i svi ostali elementi (ležajevi, spojke i sl.) podmazuju
istim uljem.
Za zupčane prijenosnike obično se upotrebljavaju ulja za zatvorene zupčane prijenosnike
(HRN - oznaka: ZU) – prema tablici XVIII. U obzir dolaze još mineralna ulja za mehaničke
prijenosnike (oznaka: MP) pogodna za velike obodne brzine i male okrete momente;
cirkulacijska ulja (CP-S, CP-T, CP-VT, i CP-NT), s istom primjenom kao i MP ulja, ali za
veće temperature; turbinska inhibirana ulja (ITU-S i ITU-T); ulja za visoke pritiske (UVP 75
do UVP 250) – mineralna selektivno rafinirana ulja s aditivima za visoke pritiske (EP) koji
stvaraju naročito otporan epilamen (granični sloj), a koja se upotrebljavaju za teško
opterećene zupčane prijenosnike pri niskim temperaturama; hipoidna ulja – hipenoli (HIP
80, HIP 90 i HIP 140) koja imaju još veći postotak legirajućih dodataka, te se
upotrebljavaju za još teže uvjete rada nego UVP ulja. Za najteže uvjete rada upotrebljavaju
se hipenoli HIP GTL HD, dok se za automatske mjenjače preporučuju ulja Transmol DB.
Kinematički viskozitet ulja kod 400C, tzv. ISO VG broj, određuje se po empiričkoj formuli po
Linkeu:
ν 40 ≅ fV ⋅ 10[
2,2 log(ϑUn + 20)−0,52log v −1,42]
.
Ovdje je:
fV - faktor viskoziteta, čija je ovisnost o temperaturi okoline dana u tablici XVIII.
v - srednja obodna brzina svih zupčanika, m/s.

Tablica XVIII Faktor viskoziteta fV

ϑ0 -30 -20 -10 0 10 20 30 40 50 60 70 80
0
C
fV 0,015 0,17 0,26 0,40 0,63 1,0 1,6 2,5 4,0 6,5 10 16
 44

Tablica XIX Orijentacijski izbor maziva za zatvorene zupčane prigone

Pogonski uvjeti
ϑ - temperatura u 0C
Način podmazivanja n - brzina vrtnje pogonskog Maziva po HRN
-1
zupčanika, u min
P - snaga koja se prenosi, u kW
ϑ = 0…700C
n < 350
P < 18 ZU - 55
P = 18…65 ZU - 80
P > 65 ZU - 190
n = 350…1000
P < 11 ZU - 40
Cirkulacijsko ZU - 55
P = 11…50
podmazivanje P > 50 ZU - 80

n < 350
P < 18 ZU - 80
P = 18…65 ZU - 190
P > 65 ZU - 305
n = 350…1000
Podmazivanje uranjanjem P < 11 ZU - 50
P = 11…50 ZU - 80
P > 50 ZU – 190

n = 1000…2500
P<7 ZU - 40
Podmazivanje P = 7…37 ZU - 55
P > 37 ZU - 80
cirkulacijsko,
n = 2500…5000
ili uranjanjem P<4 CP - 20
P = 4…15 ZU - 40
P > 15 ZU - 55

ϑ = -20…200C
veliko opterećenje ZU - 80
Zatvoreni zupčanici
malo opterećenje ZU – 40

Otvoreni zupčanici ϑ < 600C OZ - 15

Pužni prijenosi
ϑ - normalna MP 4 - 140
ϑ - visoka MP 4 - 80
 45

7. KONTROLA ZARIBAVANJA I DEBLJINE ULJNOG FILMA

7.1 Kontrola zaribavanja

Zaribavanjem se smatra pojava ubrzanog trošenja bokova zubaca zbog njihovog
neposrednog metalnog dodira uzrokovanog probijanjem uljnog filma i graničnog sloja.
Pojavi zaribavanja pogoduju visoki površinski pritisci, velike brzine klizanja i
neodgovarajuća svojstva maziva. Zaribavanje predstavlja granicu nosivosti zupčanog
para, naročito ako su bokovi zubaca zakaljeni. Proračun se provodi prema normi DIN 3990
za kriterij integralne temperature. Kritična srednja temperatura, tj. integralna temperatura
određuje se prema
ϑint = ϑM + 1,5 ϑfla,int
gdje je ϑM temperatura mase tj. temperatura površine zuba neposredno prije zahvata:
ϑM = X S (ϑU + 0,7ϑfla,int )
ϑfla,int je tzv. temperaturni udar tijekom zahvata. Temperaturni udar definiran je kao lokalna
nadtemperatura iznad ϑM na mjestu kontakta zubi izazvana toplinom trenja.
4
w Bt3 v X ε
ϑfla,int = 50 µmZ XBE Xαβ 4
a XQ
Integralna temperatura mora biti manja od one vrijednosti integralne temperature pri kojoj
dolazi do zaribavanja - integralne temperature zaribavanja:
ϑint,s = ϑMT + 1,5 X w,rel,T ϑfla,int,T ,
koja ovisi o otpornosti ulja na zaribavanje i njegovoj viskoznosti.
Otpornost na zaribavanje određuje se tzv. FZG-testovima i izražava u stupnjevima
opterećenja Sop, koji odgovaraju vrijednostima okretnog momenta T1T kojima se ispitni
zupčanici ispituju, a pri kojima još uvijek nema zaribavanja. Za ulje s HP dodacima je Sop =
8 … 10, a za ulje s EP dodacima je Sop=10…12 (i više). Vrijednost ispitnog momenta
može se odrediti prema:
T1T = ( Sop − 5 ) 34,1 + 3,6 ( Sop − 4 )  + 94

Isto tako:
ϑMT = 80 + 0,23 T1T

ϑfla,int,T = 0,08 T1T1,2 (100 / ν 40 )( )

0,4
1/ ν 40

Faktor Xw,rel,T ovisi o strukturi materijala i može se uzeti za nerđajuće čelike 0,45, za
normalizirane 0,85, za poboljšane, cementirane i indukcijski ili autogeno površinski kaljenje
1,0, te za plinski nitrirane i nitrokarburirane 1,7.
Sigurnost protiv zaribavanja je
ϑint,S
SZ = ≥ SZ ,min = 1,8.
ϑint
 46

Pri tome treba imati u vidu da integralna temperatura ovisi o temperaturi ulja u
prijenosniku, pa će pouzdanost proračuna zaribavanja ovisiti o pouzdanosti proračuna
temperature ulja. Budući da je teško izračunati točnu temperaturu ulja u prijenosniku, tj.
prikazani način proračuna u poglavlju 5. je orijentacijski i može dati pogrešku 2 do 6 K, pa i
više, preporuča se, zbog sigurnosti, izračunatu temperaturu ulja povećati za 5 do 10 K, ili
pak uzeti maksimalnu dopuštenu vrijednost ϑoil = 100oC. U tom slučaju se može slobodno
uzeti SZ,min = 1,5. Također, prikazani proračun vrijedi za cilindrične čelične zupčanike bez
modifikacije profila na glavi zuba, za obodne brzine od 4 do 80 m/s, za stupanj prekrivanja
profila 1,0 do 2,0 za FZG stupnjeve opretećenja 5 do 12, te za mineralna ulja s aditivima ili
bez njih ISO VG 46 do 460, tj. za kinematičku viskoznost ν40 = 46 … 460 mm2/s.
U ulazne podatke za proračun zaribavanja, pored rezultata proračuna geometrije
ozubljenja, spadaju još podaci o materijalima zupčanika i ulja, pogonski podaci uključujući
kvalitet ozubljenja, temperaturu ulja, hrapavosti površine bokova zubi Ra1 i Ra2, te faktor
načina podmazivanja XS. Uzima se XS = 1 za podmazivanje uranjenjem u uljnu kupku, te
XS = 1,2 za podmazivanje brizganjem ulja.
Potrebno je također poznavati krutost zupčanog para u zahvatu c’ i cγ. Za određivanje
jedinične krutosti c’ zupčastog para postoji složena procedura, ali se uz zadovoljavajuću
točnost, za čelične zube, ona može smatrati jednakom c’=14 N/(mm⋅µm) za ravne zube, te
c’=13 N/(mm⋅µm) za kose zube. Za nečelične materijale ove vrijednosti se korigiraju prema
c ' = c 'če E / Eče .
Srednja vrijednost ukupne krutosti para zupčanika u zahvatu (krutost zahvata) cγ, računa
se prema
cγ = c ' ( 0,75 εα + 0,25 ) .

Potrebni koeficijenti za proračun stupnja sigurnosti protiv zaribavanja prema DIN 3990 su
kako slijedi:
Xε - faktor prekrivanja (za 1 ≤ εα ≤ 2 )

za ε1 ≥ 1: Xε = (0,18 ε12 + 0,7 ε 22 + 0,82 ε1 - 0,52 ε2 - 0,3 ε1 ε2)/(2 εα ε1)

za ε2 < 1: Xε = (0,7 ( ε12 + ε 22 ) - 0,22 εα + 0,52 - 0,6 ε1 ε2)/(2 εα ε1)

za ε2 ≥ 1: Xε = (0,7 ε12 + 0,18 ε 22 - 0,52 ε1 + 0,82 ε2 - 0,3 ε1 ε2)/(2 εα ε1)

ρE1 = 0,5 2
da1 − db1
2
, ρE2 = a sin αw − ρE1
XBE – geometrijski faktor za vrh zuba malog zupčanika
ρE1 − ρE2 i
X BE = 0,51 i + 1
4 ρ ρ
E1 E2

Xαβ - faktor kuta

4 sinαw cosα n cos β o
Xαβ = 1,22
cos αw cos α t
XQ – faktor zahvata
za 1,5 ≤ ε2/ε1 ≤ 3 XQ = 1,4 - 0,25 ε2/ε1
 47

za ε2/ε1 ≥ 3 XQ = 0,6
za ε2/ε1 ≤ 1,5 XQ = 1
Napomena: Ra1 i Ra2 se uvrštavaju u µm, sve dimenzije zupčanika, uključujući polumjere
zakrivljenosti u mm, ρoil u kg/dm3 , sile u N, momenti u Nm, temperature u oC, temperaturni
udar u K, dinamička viskoznost u mPa⋅s, kinematička viskoznost u mm2/s.
Ukoliko stupanj sigurnosti protiv zaribavanja ne zadovoljava, potrebno je ponoviti
cjelokupan proračun zupčanog para, tako da se dobije manje jedinično opterećenje (veće
dimenzije!), veći stupanj prekrivanja i manje brzine klizanja. Još bolje je (u fazi
projektiranja) predvidjeti modifikaciju profila na glavi zuba, ali u tom slučaju se
temperaturni udar ϑfla,E korigira još s faktorom modifikacije profila XCa, koji ovisi o veličini
modifikacije i o krutosti para zupčanika, a postupak njegovog izračuna se može naći u
specijalističkoj literaturi.

7.2 Kontrola debljine uljnog filma

Za praktične potrebe zadovoljava kontrola debljine uljnog filma u odvalnoj točki C prema
Winteru i Schönnenbecku:

(σ Hλ / 856 )
−0,26
hc = 0,0047 ρcn
0,3
ν M0,7 v Σc
0,7
u µm

νM je kinematski viskozitet maziva za temperaturu mase ϑM, u mm2/s,

σHλ je kontaktno naprezanje u N/mm2:

(
σ Hλ = σ H / Zε ⋅ ZB ⋅ KHα )
Stupanj sigurnosti protiv probijanja uljnog filma je
hc
Su = ≥ Su, krit
Ra
Kritična vrijednost stupnja sigurnosti Su, krit ovisi o tvrdoći boka zuba, a može se odrediti
prema slici 19.
 48

Sl. 19 – Kritične vrijednosti stupnja sigurnosti protiv probijanja uljnog filma

POPIS OZNAKA
a osni razmak, u mm
A odstupanje u µm, površina u m2
b širina zupčanika u mm, širina segmenta u mm
B, B1 pomoćni faktori za računanje faktora ZB
Csp faktor rasprskavanja ulja
c’ jedinična krutost zupčastog para
c* faktor radijalne zračnosti
cγ krutost zahvata
promjer odgovarajućeg kruga (y), pogonskog (1) ili
dy1,2 gonjenog (2) zupčanika. Bez indeksa y - promjeri
diobenih krugova, u mm
D, D1 pomoćni faktori za računanje faktora ZD
e dubina u ulje zaronjenog zupčanika, mm
inv evolventna funkcija
E modul elastičnosti, u N/mm2
Fo obodna sila na diobenom promjeru, u N
fF korekcijski faktor za računanje KV
HV faktor gubitaka snage u ozubljenju
i prijenosni omjer
hc debljina uljnog filma u odvalnoj točki C, µm
j zračnost između bokova zubi, u µm
KA faktor udara
KV dinamički faktor
faktori raspodjele opterećenja (za naprezanje u korijenu
KFα, KHα
i kontaktno naprezanje)
 49

KFβ, KHβ faktori raspodjele opterećenja uzduž boka zuba

KFx, KHx faktori utjecaja dimenzija zuba
k koeficijent prolaza topline, W/(m2K)
kv faktor vibracija
l duljina segmenta aksijalnog hidrodinamičkog ležaja, mm
Q toplina, J
Ra srednja aritmetička hrapavost bokova zubi, µm
v obodna brzina, m/s
ZM faktor materijala, N/mm2
z broj zubi, broj segmenata
M mjera preko kuglica (valjaka)
m modul zupčanika, mm
n brzina vrtnje, min-1
P snaga, u W
p pritisak, N/mm2, MPa
stupanj sigurnosti protiv zamora materijala od savijanja
SF
u korijenu zuba
stupanj sigurnosti protiv pojave rupičenja na bokovima
SH zuba, tj. protiv površinskog zamora od promjenjivih
kontaktnih naprezanja
So Sommerfeldov broj (za radijalni klizni ležaj)
SU stupanj sigurnosti protiv probijanja uljnog filma
Su, krit kritična vrijednost stupnja sigurnosti protiv probijanja
uljnog filma
SZ stupanj sigurnosti protiv zaribavanja
s debljina zuba, mm
T okretni moment u Nm, visina tolerancijskog polja u µm
v obodna brzina, u m/s
XBE geometrijski faktor za vrh zuba malog zupčanika
XQ faktor zahvata
Xαβ faktor kuta
Xε faktor prekrivanja
z broj zubi
zw mjerni broj zubi
Z zračnost u ležaju, µm
ZL faktor maziva
ZM faktor materijala, N/mm2
ZN faktor trajnosti za bok zuba
ZR faktor hrapavosti za bok zuba
ZV faktor brzine
ZX faktor dimenzija
Zw faktor očvršćavanja bokova
Zε faktor prekrivanja
XS faktor načina podmazivanja
x faktor pomaka profila
YFa faktor oblika zuba za opterećenje na vrhu zuba
YN faktor trajnosti
 50

YδK korekcijski faktor za koncentraciju naprezanja

YR faktor hrapavosti
Yβ faktor utjecaja kuta nagiba zuba
Yε faktor učešća opterećenja
W mjera preko zubi, mm
wBt jedinična obodna sila
kut pritiska na krugu odgovarajućeg indeksa, koeficijent
α
prelaza topline u W/(m2K)
αn kut nagiba boka zuba standardnog profila
β kut nagiba zuba na diobenom krugu
εα stupanj prekrivanja u čeonom presjeku
εβ stupanj prekrivanja u aksijalnom presjeku
ϑ temperatura, K ili 0C
η stupanj djelovanja, dinamički viskozitet maziva u mPa·s
µ koeficijent trenja
ν kinematski viskozitet, mm2/s
Ψ relativna zračnost u radijalnom kliznom ležaju
ρ polumjer zakrivljenosti u mm, gustoća u kg/m3
σF naprezanje u korijenu zuba, N/mm2
σH kontaktno naprezanje na boku zuba, N/mm2
σF,lim dinamička čvrstoća korijena zuba, N/mm2
σH,lim dinamička čvrstoća boka zuba na pitting, N/mm2
σF,dop dopušteno naprezanje u korijenu zuba, N/mm2
σH,dop dopušteno naprezanje boka zuba, N/mm2

INDEKSI
a - krug preko glave zuba, osni razmak
b - temeljni (evolventni) krug, brtva
e - gornje (odstupanje), vanjska strana kućišta
f - podnožni krug
fla - temperaturni udar
g - gubici
i - donje (odstupanje), unutrašnja strana kućišta
int - integralna temperatura
k - kućište
L - ležaj
M - masa zupčanika
m - srednja vrijednost
n - normalni presjek
s - debljina zuba
t - čeoni presjek
u - ulje
w - kinematski krug
z - ozubljenje
1 - pogonski (manji) zupčanik
2 - gonjeni (veći) zupčanik
 51

LITERATURA
- Bolotovski, I. A. i dr., Geometrija evolventnog ozubljenja, (na ruskom),
Mašinostrojenije, Moskva 1974.
- Niemann, G., Maschinenelemente II, III, Springer - Verlag, Berlin - Heidelberg - New
York, 1981.
- Linke, H., Stirnradverzahnung, Carl Hanser Verlag München Wien, 1996.
- Standardi DIN 3961, DIN 3990.
- Standard HRN M.C1.030
- Jelaska, D., Uputstvo za proračun cilindričnih zupčanika, skripta, FESB, Split 2001.
- Podlesnik, M., Gonila z valjastimi zobniki I, II, Fakulteta za strojništvo, Maribor 1981.