Proračuni U Obradi Metala Rezanjem

GORAN CUKOR
PRORAUNI U OBRADI METALA

REZANJEM

SVEUILITE U RIJECI
TEHNIKI FAKULTET
GORAN CUKOR
PRORAUNI U OBRADI METALA
REZANJEM

RIJEKA, 2012.

Recenzenti:
prof. dr. sc. TOMA UDILJAK, Sveuilite u Zagrebu
prof. dr. sc. DRAEN BAJI, Sveuilite u Splitu

PREDGOVOR
Udbenik "Prorauni u obradi metala rezanjem" namijenjen je studentima
Tehnikog fakulteta Sveuilita u Rijeci koji sluaju predmete "Proizvodne
tehnologije", "Obrada odvajanjem estica" i "Tehnologija obrade II". Osim toga,
moe posluiti i studentima ostalih tehnikih fakulteta koji ovu materiju sluaju u
razliitom opsegu i pod razliitim nazivima.
Nastavno tivo svojim sadrajem moe koristiti i inenjerima-tehnolozima u
praksi, kako podsjeanjem na osnove postupaka obrade rezanjem, tako i
metodolokim pristupom ispitivanju troenja i postojanosti alata te odreivanju
optimalnih parametara obrade.
Gradivo je podijeljeno u etiri poglavlja koja su poredana i koncipirana tako
da itateljima olakaju njegovo usvajanje. Vei dio primjera za ilustraciju preuzet je
iz razliite literature, a dijelom su rezultat vlastitih istraivanja i analiza.
Posebno zahvaljujem cijenjenim recenzentima prof. dr. sc. Tomi Udiljaku s
Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveuilita u Zagrebu i prof. dr. sc. Draenu
Bajiu s Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveuilita u Splitu na
strpljenju pri itanju i korisnim savjetima za poboljanje teksta.
Rado u prihvatiti svako upozorenje na uoene tehnike, pojmovne ili
jezine nedostatke, kao i primjedbe i sugestije.

Rijeka, sijeanj 2012. Autor

SADRAJ
POPIS OZNAKA I KRATICA .............................................................................. VI
1. UVOD ................................................................................................................ 1
2. OSNOVNI PRORAUNI POSTUPAKA ...................................................... 5
2.1. TOKARENJE ............................................................................................. 5
2.1.1. Raunanje glavne sile rezanja ........................................................... 5
2.1.2. Raunanje snage ............................................................................... 9
2.1.3. Volumen, specifini volumen i masa skinute strugotine .................. 9
2.1.4. Hrapavost obraene povrine ........................................................... 10
2.1.5. Raunanje glavnog strojnog vremena za uzduno tokarenje ............ 10
2.1.6. Glavno strojno vrijeme za popreno tokarenje krune povrine ...... 10
2.1.7. Glavno strojno vrijeme za popreno tokarenje prstenaste povrine . 12
2.2. BLANJANJE I DUBLJENJE ..................................................................... 19
2.2.1. Dugohodno blanjanje ........................................................................ 20
2.2.1.1. Raunanje sile rezanja i snage ............................................. 20
2.2.1.2. Raunanje glavnog strojnog vremena ................................. 21
2.2.2. Kratkohodno blanjanje i dubljenje .................................................... 22
2.2.2.1. Raunanje snage .................................................................. 22
2.2.2.2. Raunanje glavnog strojnog vremena ................................. 24
2.3. BUENJE, UPUTANJE I RAZVRTAVANJE ........................................ 27
2.3.1. Raunanje povrine presjeka neodrezane strugotine ........................ 27
2.3.2. Raunanje glavne sile rezanja i zakretnog momenta ........................ 29
2.3.3. Raunanje snage i volumena skinute strugotine ............................... 30
2.3.4. Raunanje glavnog strojnog vremena ............................................... 32
2.4. GLODANJE ................................................................................................ 34
2.4.1. Geometrijski parametri neodrezane strugotine ................................. 37
2.4.1.1. Obodno plono glodanje ...................................................... 37
2.4.1.2. eono plono glodanje ........................................................ 39
2.4.1.3. Ortogonalno tokarsko glodanje ........................................... 40
Sadraj

IV
2.4.2. Volumen skinute strugotine .............................................................. 41
2.4.3. Hrapavost obraene povrine ............................................................ 42
2.4.4. Raunanje sile rezanja i snage .......................................................... 42
2.5. PROVLAENJE ......................................................................................... 50
2.5.1. Proraun geometrijskih elemenata reznog dijela igle za provlaenje ... 51
2.5.2. Provjera vlanog naprezanja igle za provlaenje .............................. 54
2.5.3. Raunanje snage stroja ...................................................................... 55
2.6. PILJENJE .................................................................................................... 58
2.7. BRUENJE ................................................................................................. 61
2.7.1. Geometrijski parametri neodrezane strugotine ................................. 63
2.7.2. Volumen skinute strugotine i efektivnost bruenja ........................... 65
2.8. IZRADA NAVOJA ..................................................................................... 69
2.8.1. Izrada navoja ureznikom, nareznicom i nareznom glavom .............. 69
2.8.2. Izrada navoja tokarenjem .................................................................. 70
2.8.3. Izrada navoja glodanjem ................................................................... 71
2.8.4. Izrada navoja bruenjem ................................................................... 72
2.9. IZRADA OZUBLJENJA ............................................................................ 74
2.9.1. Odvalno glodanje .............................................................................. 74
2.9.1.2. Raunanje glavnog strojnog vremena .................................. 76
2.9.2. Odvalno dubljenje ............................................................................. 76
2.9.3. Bruenje ozubljenja ........................................................................... 78
3. MODELIRANJE JEDNADBE POSTOJANOSTI ALATA ...................... 81
3.1. TROENJE I POSTOJANOST ALATA .................................................... 81
3.2. KONVENCIONALNA TAYLOROVA JEDNADBA POSTOJANOSTI
ALATA ....................................................................................................... 84
3.2.1. Raunska procjena Taylorovog eksponenta i konstante ................... 85
3.2.1.1. Jednodimenzijska regresijska analiza .................................. 85
3.2.1.2. Proraun ............................................................................... 86
3.2.2. Adekvatnost regresijskog pravca ...................................................... 87
3.2.2.1. Sume kvadrata ..................................................................... 87
3.2.2.2. Signifikantnost ..................................................................... 87
3.2.2.3. Koeficijent determinacije .................................................... 88
3.2.3. Granice intervala pouzdanosti ........................................................... 88
Sadraj

V
3.2.3.1. Interval pouzdanosti regresijskog pravca ............................ 88
3.2.3.2. Intervali pouzdanosti za k
v
, a i C
v
........................................ 88
3.2.4. v
c
-T dijagram .................................................................................... 88
3.3. PROIRENA TAYLOROVA JEDNADBA POSTOJANOSTI ALATA . 100
3.3.1. Raunska procjena konstanti i eksponenata ..................................... 100
3.3.1.1. Planiranje pokusa ................................................................ 100
3.3.1.2. Proraun .............................................................................. 102
3.3.2. Ocjena koeficijenata regresije ........................................................... 102
3.3.2.1. Standardne pogreke ........................................................... 102
3.3.2.2. Signifikantnost .................................................................... 103
3.3.2.3. Granice intervala pouzdanosti ............................................. 103
3.3.3. Adekvatnost regresijskog modela ..................................................... 103
3.3.3.1. Sume kvadrata ..................................................................... 103
3.3.3.2. Signifikantnost i koeficijent determinacije .......................... 104
3.3.4. Dekodiranje regresijskog modela ..................................................... 104
4. OPTIMIRANJE PARAMETARA OBRADE ............................................... 113
4.1. UTJECAJNI FAKTORI NA PARAMETRE OBRADE ............................ 114
4.1.1. Ogranienja za tokarenje .................................................................. 115
4.1.2. Ogranienja za eono plono glodanje ............................................. 117
4.2. ANALIZA JEDININOG VREMENA IZRADE ...................................... 117
4.3. ANALIZA JEDININOG TROKA IZRADE ......................................... 119
4.4. METODA ZA OPTIMIRANJE PARAMETARA OBRADE .................... 121
4.4.1. Slijed prorauna optimalnih parametara obrade ............................... 123
4.4.2. Linearno programiranje .................................................................... 124
LITERATURA ....................................................................................................... 133
KAZALO POJMOVA ........................................................................................... 134

POPIS OZNAKA I KRATICA
A povrina presjeka neodrezane strugotine ili povrina poprenog presjeka
jedne ipke kod piljenja, mm
2

A
e1
povrina presjeka eonog odreska, mm
2

A
min.
najmanji popreni presjek igle za provlaenje, mm
2

A
ob1
povrina presjeka obodnog odreska, mm
2

A
s
specifina povrina rezanja kod piljenja, mm
2

A
sr.
srednja vrijednost ukupne povrine presjeka neodrezane strugotine, mm
2

A
z1
opasni presjek kod prvog zuba igle za provlaenje, mm
2

A
1
povrina presjeka neodrezane strugotine po otrici svrdla, uputala i
razvrtala ili povrina presjeka neodrezane strugotine po zubu glodala, mm
2

a() visina obodnog odreska, mm
a
p
dubina rezanja, mm
a
p max.
maksimalna dubina rezanja, mm
a
p min.
minimalna dubina rezanja, mm
a
p opt.
optimalna dubina rezanja, mm
B
b
irina rezne povrine brusne ploe, mm
B
o
irina obradne povrine kod bruenja ili irina zupanika, mm
B
po
irina poprene obrade kod bruenja, mm
B
1
preeni put (duljina hoda) obratka/alata u pravcu pomonog (posminog)
gibanja kod blanjanja i dubljenja, mm
b irina neodrezane strugotine ili irina reza (debljina pile), mm
b
i
izlaz alata/obratka u pravcu pomonog (posminog) gibanja kod blanjanja i
dubljenja, mm ili koeficijenti regresije
b
() irina eonog odreska, mm

b
irina obratka ili dimenzija obratka po kojoj se vri pomicanje alata (ili
samog obratka) u smjeru pomonog (posminog) gibanja kod blanjanja i
dubljenja, mm
b
u
prazan hod alata (ili samog obratka) kod blanjanja i dubljenja, mm
b
0
irina obrade kod glodanja, mm ili koeficijent regresije
C
a
troak alata radi zamjene, kn
Popis oznaka i kratica

VII
C
a1
nabavna cijena alata svedena na jedno bruenje za alate od brzoreznog
elika ili nabavna cijena alata svedena na jednu reznu otricu za alate s
izmjenjivim reznim ploicama, kn
C
d
nabavna cijena draa ploice, kn
C
f
fiksni troak, kn
C
g
nabavna cijena glodae glave, kn
C
ns
cijena normiranog sata rada alatnog stroja, kn/h
C
o
troak vezan za glavno strojno vrijeme, kn
C
pl
nabavna cijena rezne ploice, kn
C
s
konstanta prostora za strugotinu kod provlaenja
C
T
Taylorova konstanta
C
v
Taylorova konstanta
C
1
jedinini troak izrade, kn
D promjer obratka na mjestu rezanja ili vanjski promjer navoja, mm
D
a
promjer svrdla, uputala i razvrtala, mm
D
b
promjer brusne ploe, mm
D
e
ekvivalentni promjer brusne ploe, mm
D
eu
ekvivalentni promjer brusne ploe kod UOP ili UOU bruenja, mm
D
ev
ekvivalentni promjer brusne ploe kod VOP ili VOU bruenja, mm
D
g
promjer glodala, mm
D
o
promjer obratka kojeg treba ostvariti kod tokarskog glodanja ili promjer
obratka kod bruenja, mm
D
p
promjer krune pile, mm
D
u
unutarnji promjer obratka, mm
D
v
vanjski promjer obratka, mm
D
1
promjer obratka kojeg treba ostvariti, mm
d promjer prethodnog provrta ili promjer (debljina) obratka kod okvirnog
piljenja, mm
d
d min.
najmanji promjer drke igle za provlaenje, mm
d
f
stupanj slobode
d
fb
stupanj slobode brojnika
d
fn
stupanj slobode nazivnika
e Eulerov broj = 2,718282... ili ekscentricitet namjetanja glodala, mm
e
max.
maksimalni ekscentricitet namjetanja glodala, mm
F varijabla Fischerove razdiobe
F
a
omjer varijacija
F
a max.
maksimalna dozvoljena sila na alatu, N
F
az
aktivna sila rezanja po zubu glodala, N
F
c
glavna sila rezanja, N
F
cB
sila rezanja pri dugohodnom blanjanju, N
F
c max.
maksimalna glavna sila rezanja koja se postie pri provlaenju, N
F
c,sr.
srednja rezultirajua glavna sila rezanja svih zubi u zahvatu kod glodanja, N
F
cz
glavna sila rezanja po otrici svrdla, uputala i razvrtala ili glavna sila
rezanja po zubu glodala, pile ili igle za provlaenje, N
F
cz,sr.
srednja glavna sila rezanja (tangencijalna sila) po jednom zubu glodala, N

VIII
F
f
posmina sila rezanja, N
F
fz
posmina sila rezanja po otrici svrdla, uputala i razvrtala ili po zubu
glodala, N
F
ncz
sila normalna na glavnu silu rezanja (radijalna sila) po zubu glodala, N
F
nfz
sila normalna na posminu silu rezanja po zubu glodala, N
F
p
pasivna ili natrana sila rezanja, N
F
pp
povlana sila provlakaice, N
F
pz
pasivna (natrana) sila rezanja po otrici svrdla, uputala i razvrtala, N
F
r
rezultantna sila rezanja, N
F
tr
sila trenja u vodilicama radnog stola dugohodne blanjalice ili sila trenja na
poleini zuba igle za provlaenje, N
f posmak po okretaju obratka, svrdla, uputala, razvrtala i glodala ili posmak
po dvostrukom hodu ili aksijalni (uzduni) posmak kod izrade navoja, mm
f
a
aksijalni (uzduni) posmak kod bruenja, mm
f
f
specifina sila posmaka, N/mm
2

f
f,11
specifina jedinina sila posmaka, N/mm
2

f
max.
maksimalni posmak, mm
f
min.
minimalni posmak, mm
f
o
posmak odvaljivanja po dvostrukom hodu, mm
f
p
popreni posmak kod bruenja, mm
f
r
radijalni posmak kod bruenja ili radijalni posmak po dvostrukom hodu, mm
f
s
specifina sila rezanja, N/mm
2

f
s,sr.
srednja specifina sila rezanja, N/mm
2

f
s,11
specifina jedinina sila rezanja, N/mm
2

f
u
uzduni posmak po okretaju eonog glodala, mm
f
u max.
maksimalni uzduni posmak po jednom okretaju eonog glodala, mm
f(X) funkcija cilja
f
z
posmak po otrici svrdla, uputala i razvrtala ili posmak po zubu glodala ili
posmak po zubu za grubu obradu kod igle za provlaenje ili posmak po
zubu pile, mm
f
z
' posmak po zubu za polugrubu obradu kod igle za provlaenje, mm
f
zr
radijalni posmak po zubu eonog glodala, mm
G efektivnost bruenja
G
o
teina obratka, N
G
st
teina radnog stola dugohodne blanjalice, N
g
j
(X) funkcije ogranienja
h debljina neodrezane strugotine ili visina glavnog leaja od osi oko koje se
klati kulisa ili visina zuba ozubljenja obratka, mm
h
(, r) debljina eonog odreska, mm

h
e
ekvivalentna debljina bruenja, mm
h
max.
maksimalna debljina neodrezane strugotine kod glodanja (na mjestu
zahvata zuba) ili kod PU i RU bruenja, mm
h
o
() debljina obodnog odreska, mm
h
sr.
srednja debljina neodrezane strugotine kod glodanja ili PU i RU bruenja, mm
h
z
visina zuba igle za provlaenje, mm

IX
i broj utora odvalnog glodala
i
b
broj prolaza bruenja
i
o
broj ipki u snopu
i
p
broj prolaza ili broj poprenih hodova kod bruenja
i
p1
broj prolaza pri grubom bruenju bokova zubi
i
p2
broj prolaza pri finom bruenju bokova zubi
i
p3
broj prolaza pri vrlo finom bruenju bokova zubi
i
u
broj utora (ljebova)
K duljina kalibrirajueg dijela razvrtala ili konstanta zavisna od materijala
obratka kod bruenja, mm
K
a
faktor materijala alata
K
i
faktor istroenja alata
KM udaljenost sredita kratera od poetne otrice, mm
K
p
koeficijent vremena povratnog hoda
KT dubina kratera na prednjoj povrini alata, mm
K
v
faktor brzine rezanja
faktor kuta nagiba ozubljenja obratka
K
faktor prednjeg kuta alata

k broj ulaznih faktora (varijabli odluke) u planu pokusa
k
a
koeficijent smjera krivulje zavisnosti postojanosti alata od dubine rezanja
eksponent utjecaja dubine bruenja
k
el
koeficijent efektivne duljine rezne otrice ploice
k
f
koeficijent smjera krivulje zavisnosti postojanosti alata od posmaka
eksponent utjecaja aksijalnog posmaka
eksponent utjecaja posmaka odvaljivanja po dvostrukom hodu
eksponent utjecaja normalnog modula ozubljenja obratka
k
ph
koeficijent gubitka vremena za povratni hod suporta provlakaice
k
s
faktor sigurnosti
k
v
koeficijent smjera pravca postojanosti alata
k
z
korak zuba igle za provlaenje ili pile, mm
k
z
' korak zubi za polugrubu i zavrnu obradu, mm
k
z(a)
korak zubi za grubu obradu igle za provlaenje s obzirom na sposobnost
prihvata strugotine, mm
k
z(a) min.
najmanji korak zubi za grubu obradu igle za provlaenje s obzirom na
sposobnost prihvata strugotine, mm
k
z(b)
korak zubi za grubu obradu igle za provlaenje s obzirom na vlanu silu
provlakaice, mm
k
z(c)
korak zubi za grubu obradu s obzirom na dozvoljeno vlano naprezanje igle
za provlaenje, mm
L ukupna duljina prolaza (put alata) ili duljina igle za provlaenje, mm
L
b
duljina bruenja, mm
L
f
put glodala u smjeru uzdunog posmaka, mm
L
p
duljina provlaenja, mm
L
rh
duljina radnog hoda suporta provlakaice, mm
L
1
ukupna duljina hoda alata, mm
p
a
k

a
f
k
o
f
k
n
m
k

0
|
K


X
l duljina rezanja, mm
l
A
duljina drke s prednjim hvatitem igle za provlaenje, mm
l
B
duljina prednje vodilice igle za provlaenje, mm
l
C
duljina ozubljenja igle za provlaenje, mm
l
D
duljina dijela za zaglaivanje igle za provlaenje, mm
l
d
duljina blanjane (dubljene) povrine, mm
l
E
duljina stranje vodilice igle za provlaenje, mm
l
F
duljina stranjeg hvatita (potporni dio) igle za provlaenje, mm
l
i
duljina izlaznog hoda alata, mm
l
k
duljina luka zahvata brusne ploe, mm
l
o
duljina obratka ili obraivane povrine, mm
l
p
duljina provrta ili duljina prijelaza brusne ploe, mm
l
ro
ukupna duljina rezne otrice ploice, mm
l
s
duljina eone otrice zuba glodala, mm
l
u
duljina ulaznog hoda alata, mm
l
1
ulazni put potreban da bi glodalo zahvatilo punu dubinu, odnosno irinu
glodanja, mm
l
2
prelaz glodala, mm
M zakretni moment, Nmm
M
b
okretni moment brusne ploe, Nmm
m Taylorov eksponent ili broj praznih prolaza (bez radijalnog posmaka) za
fino bruenje navoja
m
masa skinute strugotine, kg/min

m
n
normalni modul ozubljenja, mm
m
O
broj funkcija ogranienja
N broj eksperimentalnih zapaanja
N
o
veliina serije (broj izradaka)
N
pl
broj pritezanja reznih ploica kojeg moe izdrati dra ili glodaa glava u
svom radnom vijeku
n frekvencija vrtnje glavnog vretena alatnog stroja ili frekvencija vrtnje
obratka ili frekvencija vrtnje pri radnom hodu, min
-1

n
a
frekvencija vrtnje svrdla, uputala i razvrtala, min
-1

n
b
frekvencija vrtnje brusne ploe, min
-1

n
dh
broj dvostrukih hodova radnog stola dugohodne blanjalice, okvirne pile ili
stola brusilice, min
-1

n
dh1
broj dvostrukih hodova stola brusilice za grubo bruenje bokova zubi, min
-1

n
dh2
broj dvostrukih hodova stola brusilice za fino bruenje bokova zubi, min
-1

n
dh3
broj dvostrukih hodova stola brusilice za vrlo fino bruenje bokova zubi, min
-1

n
g
frekvencija vrtnje glodala, min
-1

n
max.
maksimalna frekvencija vrtnje glavnog vretena alatnog stroja, min
-1
n
min.
minimalna frekvencija vrtnje glavnog vretena alatnog stroja, min
-1
n
o
frekvencija vrtnje obratka kod tokarskog glodanja ili bruenja, min
-1
ili broj
varijabli odluke
n
p
frekvencija vrtnje krune pile, min
-1

n
r
frekvencija vrtnje ruice kulisnog mehanizma, min
-1


XI
n
0
broj ponavljanja pokusa u sredinjoj toki plana
n
1
frekvencija vrtnje pri povratnom hodu, min
-1

P veliina koraka navoja, mm
P
r
snaga rezanja, kW
P
S
snaga stroja, kW
p
m
posmak pri iftingu, mm
Q produktivnost, min
-1
q omjer brzina povratnog i radnog hoda dugohodne blanjalice ili broj
poetaka odvalnog glodala
R duljina kulise ili polumjer zaobljenja podnoja zuba igle za provlaenje, mm
R
2
koeficijent determinacije
Ra prosjeno odstupanje profila, mm
R
g
polumjer glodala, mm
R
t
teorijska hrapavost obraene povrine, mm
r duljina ruice kulisnog mehanizma ili poloaj mjerenja debljine eonog
odreska, mm
r
polumjer zaobljenja vrha alata, mm

standardne pogreke koeficijenata regresije
suma kvadrata zbog varijacije objanjene regresijom
srednja suma kvadrata zbog varijacije objanjene regresijom
suma kvadrata rezidualnih odstupanja
srednja suma kvadrata rezidualnih odstupanja
ukupna suma kvadrata svih odstupanja
T postojanost alata, min
T
e
ekonomina postojanost alata, min
T
p
produktivna postojanost alata, min
t varijabla Studentove razdiobe
t
a
vrijeme izmjene alata svedeno na jedan izradak (komadno alatno vrijeme), min
t
a1
vrijeme potrebno za stavljanje, tj. jednokratnu zamjenu alata, min
omjeri koeficijenata regresije i pripadnih standardnih pogreaka
t
dh
vrijeme jednog dvostrukog hoda radnog stola dugohodne blanjalice, min
t
g
glavno strojno vrijeme, s ili min
t
n
komadno vrijeme (vrijeme za podeavanje stroja), min
t
p
vrijeme povratnog hoda dugohodne blanjalice ili vrijeme pozicioniranja
(vrijeme do ulaza u zahvat), min
t
ph
vrijeme povratnog hoda, min
t
ps
ukupno vrijeme pripreme alatnog stroja, min
t
r
vrijeme radnog hoda dugohodne blanjalice, min
t
ss
vrijeme potrebno za stavljanje i skidanje obratka, min
t
1
jedinino vrijeme izrade, min
t
razina pouzdanosti t-razdiobe

V volumen skinute strugotine u jedinici vremena, mm
3
/min
VB srednja irina pojasa troenja na stranjoj povrini alata, mm
V
ib
skinuti volumen materijala s brusne ploe, mm
3
V
ob
obrueni volumen s obratka, mm
3
i
b
s
2
R
s
2
R
s
2
r
s
2
r
s
2
y
s
i
b
t

XII
V
s
specifini volumen, mm
3
min
-1
kW
-1
v
b
obodna brzina brusne ploe, m/s
v
c
brzina rezanja, m/min
v
cd
brzina rezanja kojom se ostvaruje maksimalni profit, m/min
v
ce
ekonomina brzina rezanja, m/min
v
c max.
maksimalna brzina rezanja, m/min
v
c min.
minimalna brzina rezanja, m/min
v
cp
produktivna brzina rezanja, m/min
v
c sr.
srednja brzina rezanja, m/min
v
e
rezultantna brzina, m/min
v
f
posmina brzina, mm/min
v
fo
posmina brzina obratka kod tokarskog glodanja, mm/min
v
fu
uzduna posmina brzina kod tokarskog glodanja, mm/min
v
h
brzina rezanja u hvatitu komponenata sile rezanja kod buenja, uputanja i
razvrtavanja, m/min
v
m
srednja brzina gibanja radnog stola dugohodne blanjalice, m/min
v
o
obodna brzina ili pravocrtna brzina obradne povrine kod bruenja, m/min
v
p
brzina povratnog hoda kod blanjanja, dubljenja i okvirnog piljenja, m/min
v
ph
programirana brzina povratnog hoda, mm/min
v
p max.
maksimalna brzina povratnog hoda za kratkohodno blanjanje i dubljenje, m/min
v
R
obodna brzina ruice kulisnog mehanizma, m/min
v
r
brzina radnog hoda kod blanjanja, dubljenja i okvirnog piljenja, m/min
v
r max.
maksimalna brzina radnog hoda za kratkohodno blanjanje i dubljenje, m/min
v
r sr.
srednja brzina radnog hoda kod kratkohodnog blanjanja i dubljenja, m/min
X vektor varijabli odluke
X
i
kodirane vrijednosti ulaznih faktora (varijabli odluke)
x
f
eksponent posmaka u proirenoj Taylorovoj jednadbi
x
i
varijable odluke
x
1
varijabla odluke koja u matematikim modelima predstavlja brzinu rezanja
x
2
varijabla odluke koja u matematikim modelima predstavlja posmak
x
3
varijabla odluke koja u matematikim modelima predstavlja dubinu rezanja
y vrijednost regresijske jednadbe
regresijski model
y
a
eksponent dubine rezanja u proirenoj Taylorovoj jednadbi
z broj otrica svrdla, uputala i razvrtala ili broj zubi glodala ili broj zubi pile
z
h
broj hodova (vojeva) navoja
z
o
broj zubi ozubljenja obratka
z
pl
broj reznih otrica ploice
z
T
broj obraenih izradaka u vremenu izmeu dvije izmjene alata
z
z
broj zubi glodala u zahvatu ili broj zubi koji istovremeno reu kod piljenja
z
z max.
maksimalni broj zubi za grubu obradu u zahvatu kod provlaenja
z
zg
broj zubi za grubu obradu kod igle za provlaenje
z
zp
broj zubi za polugrubu obradu kod igle za provlaenje
z
zz
broj zubi za zavrnu obradu kod igle za provlaenje
z
1
eksponent Kienzlea
y

XIII
Grka slova
kut otklona kulise ili kut nagiba spirale navoja,
n
stranji kut alata,
n
kut klina alata,
0
kut nagiba ozubljenja obratka,
n
prednji kut alata,
0
kut uspona zavojnice glodala,
dodatak za obradu ili razlika gornje i donje tolerancije mjere, mm
r
kut vrha alata,
S
stupanj iskoristivosti alatnog stroja
r
prisloni kut glavne otrice alata (kut namjetanja),
r
' prisloni kut pomone otrice alata,
s
kut nadvienja alata (kut nagiba glavne otrice alata),
koeficijent trenja
max.
maksimalna dozvoljena vitkost strugotine
Ludolfov broj = 3,141592(6535...)
o
gustoa materijala obratka, kg/m
3
M
vlana vrstoa materijala, N/mm
2
M dozv.
dozvoljeno naprezanje na vlak, N/mm
2
Mz1
vlano naprezanje na prvom zubu igle za provlaenje, N/mm
2
kut koji zatvara pravac postojanosti alata s ordinatom,
kut zahvata zuba glodala ili kut zahvata kod PU ili RU bruenja,
p
kut pravca pomonog gibanja,
s
kut rezanja kod krunog piljenja,
u
kut zahvata kod UOP ili UOU bruenja,
v
kut zahvata kod VOP ili VOU bruenja,
0
kut zahvata glodala,
kut pravca glavnog gibanja,
v
kut koji zatvara pravac postojanosti alata s apscisom u dijagramu s
dvostrukim logaritamskim mjerilom,
Kratice
CNC raunalno numeriko upravljanje (engl. Computer Numerical Control)
const. konstanta
elik
L elini lijev
DIN njemake norme tj. institut za norme Deutsches Institut fr Normung
dozv. dozvoljeno
HB tvrdoa po Brinellu
Hi-E podruje visoke uinkovitosti obrade (engl. High Efficiency)
HRC tvrdoa po Rockwellu
HRN hrvatske norme
ISO Meunarodna organizacija za normizaciju (engl. International Organization
for Standardization)

XIV
kn kuna (valuta)
LP linearno programiranje
max. maksimum, maksimalno, najvie
min. minimum, minimalno, najmanje
MRR uin skidanja materijala (engl. Material Removal Rate)
opt. optimum, optimalno
PU plono uzduno
RU ravno uzduno
SL sivi lijev
sr. srednja
UOP unutarnje okruglo popreno
UOU unutarnje okruglo uzduno
VOP vanjsko okruglo popreno
VOU vanjsko okruglo uzduno

UVOD
Proizvodnja je proces pretvorbe ideje i potrebe trita ili kupca u proizvod
ili neku uslugu, pri emu se stvara viak vrijednosti. U radionicama
metalopreraivake industrije proizvodnja obuhvaa aktivnosti izrade dijelova i
njihovu montau.
Proizvodni proces je osnova svake industrijske proizvodnje, a
podrazumijeva sve aktivnosti i djelovanja koja rezultiraju pretvaranjem ulaznih
materijala (sirovina, poluproizvoda) u gotov proizvod. On obuhvaa i sva sredstva i
osoblje na kojima se i s kojima se vre aktivnosti od skladita ulaznog materijala do
skladita gotovih proizvoda.
Tehnoloki proces je bitan sastavni dio proizvodnog procesa, i to onaj dio
koji se odnosi na postupnu promjenu izgleda, oblika, dimenzija i svojstava
materijala od sirovog stanja do gotovog proizvoda primjenom razliitih postupaka.
Veina metalnih dijelova koji se ugrauju u razliite strojeve i ureaje svoj konani
oblik najee dobiva postupcima obrade rezanjem (tj. skidanjem strugotine). U
proces obrade radni predmet ulazi kao pripremak, za vrijeme obrade zove se
obradak, a po potpunom zavretku obrade izradak.
Obrada rezanjem ili, kako se esto jo naziva, obrada skidanjem strugotine
je skup postupaka kojim se metalnom obratku daje odreeni oblik i odreena
kvaliteta obraene povrine. Mehanikim djelovanjem reznog klina alata skida se
otpadni materijal definiranog geometrijskog oblika strugotina.
U uvjetima bespotedne globalne trine konkurencije imperativ je brzo,
jeftino i kvalitetno izraen proizvod, to zahtjeva definiranje i izvoenje ne bilo
kakvog, ve optimalnog tehnolokog procesa obrade rezanjem. Da bi se
projektirao takav tehnoloki proces potrebno je krenuti od parcijalnih optimuma
njegovih osnovnih jedinica.
Operacija je osnovna jedinica tehnolokog procesa koja podrazumijeva sve
aktivnosti na obratku koje se na jednom radnom mjestu (tj. u uem smislu u okviru
jednog obradnog sustava kojeg ine alatni stroj, alat, obradak i po potrebi naprave)
odvijaju u kontinuitetu (obino u jednom stezanju obratka na alatnom stroju). U
okviru strukture operacije pojedine se aktivnosti unutar operacije nazivaju
1.
1. Uvod

2
zahvatima (ono to se unutar operacije obavi jednim alatom najee uz iste
parametre obrade za koje se u praksi esto koristi i termin "reim obrade").
Parametri obrade (rezanja) potpuno definiraju relativno kretanje izmeu
alata i obratka te njihov meusobni poloaj u bilo kojem trenutku odvijanja procesa
obrade. Za ovdje analizirane postupke obrade rezanjem pripadna gibanja alata i
obratka te parametri obrade prikazani su u tablici 1.1.
Parametri obrade se odreuju za svaki zahvat obrade, dakle ne postoji
njihova univerzalna kombinacija. tovie, i u toku jednog zahvata, rezanje se moe
odvijati s dvije ili vie razliitih kombinacija parametara obrade. Odreivanje
optimalnih vrijednosti parametara obrade za pojedine zahvate (operacije)
najodgovorniji je posao tehnologa u proizvodnoj praksi budui da od parametara
obrade zavise:
a) produktivnost,
b) trokovi obrade,
c) tonost izratka,
d) hrapavost odnosno integritet obraene povrine, te
e) trajnost i pouzdanost obraenog dijela u eksploataciji.
Kod projektiranja tehnolokih procesa obrade rezanjem u proizvodnoj se
praksi primjenjuju tri naina odreivanja parametara obrade:
1. odreivanje parametara na osnovi iskustva tehnologa,
2. odreivanje parametara na osnovi preporuka koje daju proizvoai alata u vidu
tehnolokih podloga, te
3. odreivanje parametara primjenom metoda optimiranja (najrjee u primjeni).
Tehnolog pri planiranju postupaka rezanja ima neka svoja (subjektivna)
rjeenja, a obavlja zamoran posao (pretraivanje knjiga, prirunika, dijagrama i
tablica, na to izgubi veliki dio korisnog vremena) koji se ponavlja i obino ne
donosi nikakvo optimiranje postupaka i parametara obrade. Negativna strana je i
nestandardnost pratee dokumentacije, te greke i nekonzistentnost. Velike pogreke
i jo vee tete nastaju kada se za izbor parametara obrade koriste stari podaci iz
literature, budui da novi i poboljani materijali alata omoguuju mnogo otrije
parametre obrade, tj. veu produktivnost, ili kada se zbog loeg podeavanja
obradnog sustava ne mogu postii vremenski nepromjenjive i traene vrijednosti
parametara. Zbog toga parametre obrade treba izabrati prema najnovijim podacima
proizvoaa alata (neprecizno i u pravilu nedovoljno argumentirano) ili, kao najbolje
rjeenje, tako da se izradi matematiki model procesa obrade i primjene metode
optimiranja.
Izlaganje u ovoj knjizi zapoinje proraunima glavne sile rezanja, snage i
glavnog strojnog vremena za razliite postupke obrade rezanjem. Za neke postupke
navedeni su i drugi izrazi od praktinog znaaja za optimiranje parametara obrade
kao to su primjerice izrazi za volumen skinutog materijala obratka u jedinici
vremena i hrapavost obraene povrine.
Budui da se poznavanjem zavisnosti postojanosti alata od parametara
obrade, odnosno poznavanjem odgovarajueg matematikog modela koji to opisuje,
moe s poznatom sigurnou postii da proces obrade ne ue u podruje poremeaja,
kada moe doi do prekida procesa zbog istroenosti, loma alata ili nekvalitetne
1. Uvod

3
Tablica 1.1.
Gibanja alata i obratka te parametri obrade rezanjem za razliite postupke
Postupak
Glavno
gibanje
Pomono gibanje Parametri obrade
Tokarenje
obradak alat
brzina rezanja, posmak i dubina
rezanja
Dugohodno blanjanje
Kratkohodno blanjanje
alat
obradak
(ili rijetko alat)
Dubljenje obradak
Buenje, uputanje i
razvrtavanje
alat
(ili rijetko obradak)
brzina rezanja i posmak
Glodanje obradak (najee)
brzina rezanja, posmina brzina
i dubina rezanja
Tokarsko glodanje
alat
(rotacija)
alat (uzduno gibanje)
+ obradak (rotacija)
brzina rezanja, uzduna
posmina brzina, frekvencija
vrtnje obratka i dubina rezanja
Provlaenje
alat
- brzina rezanja
Piljenje alat
brzina rezanja i posmina
brzina
Bruenje
(svi postupci)
obradak ili alat
obodna brzina brusne ploe,
obodna brzina obratka ili
pravocrtna brzina obradne
povrine, uzduna posmina
brzina, aksijalni ili radijalni ili
popreni posmak, te dubina
rezanja
Izrada navoja ureznikom,
nareznicom i nareznom
glavom
alat
brzina rezanja i aksijalni
posmak
Izrada navoja tokarenjem obradak
Izrada navoja glodanjem i
bruenjem
alat
(rotacija)
alat (uzduno gibanje)
+ obradak (rotacija)
brzina rezanja, aksijalni
posmak i frekvencija vrtnje
obratka
Izrada ozubljenja
odvalnim glodanjem
alat alat
brzina rezanja i aksijalni
posmak
Izrada ozubljenja
odvalnim dubljenjem
brzina rezanja i posmak
odvaljivanja po dvostrukom
hodu
Bruenje ozubljenja
obodna brzina brusne ploe,
uzduna posmina brzina i
dubina rezanja
1. Uvod

4
obrade, u nastavku se opisuje modeliranje jednadbe postojanosti alata kao osnove
za optimiranje tehnolokog procesa obrade rezanjem.
Konano, daju se izrazi i opisuje metoda linearnog programiranja za
proraun optimalnih parametara obrade koji predstavljaju vaan preduvjet
projektiranja takvih tehnolokih procesa obrade rezanjem u kojima e obradni
sustavi osigurati veu produktivnost i ekonominost proizvodnje.

OSNOVNI PRORAUNI
POSTUPAKA
2.1. Tokarenje
Tokarenje je postupak kojim se skidanjem strugotine dobivaju valjkaste
plohe (uzduno tokarenje) i ravne plohe (popreno tokarenje). Karakteristike su
tokarenja konstantan presjek neodrezane strugotine i kontinuirani rez. Tokarenje
moe biti vanjsko ili unutarnje.
2.1.1. Raunanje glavne sile rezanja

Smjer i vrijednost sile rezanja F
r

kojom obradak djeluje na prednju i stranju
povrinu alata zavise od materijala obratka,
oblika i materijala alata, te parametara
obrade. Sila rezanja najjednostavnije se
odreuje pomou komponenata: F
c
glavna
sila, F
f
posmina sila i F
p
pasivna ili
natrana sila rezanja (slika 2.1), pa je:

2 2 2
p f c r
F F F F + + = . (2.1)
Kod tzv. produktivnog tokarenja s
nekoliko noeva istovremeno ukupna je
rezultantna sila rezanja jednaka zbroju
rezultantnih sila rezanja pojedinih otrica.
Najvanija je i najee se pri
raunanju upotrebljava glavna sila rezanja
F
c
, N, koja se nalazi u kinematikoj ravnini,
a odreena je izrazima
2.
Slika 2.1. Kinematika uzdunog tokarenja i
komponente sile rezanja. v
c
brzina rezanja,
v
f
posmina brzina, v
e
rezultantna brzina,
kut pravca glavnog gibanja,
p
kut
pravca pomonog gibanja, F
r
rezultantna
sila rezanja, F
c
glavna sila rezanja, F
f

posmina sila rezanja, F
a
aktivna sila
rezanja, F
p
pasivna ili natrana sila rezanja
v
c
v
e
z
y
v
f
F
c
F
a

F
r
F
f

F
p
x
p
Kinematika
ravnina
n
2. Osnovni prorauni postupaka

6

s c
f A F = , (2.2)
ili za precizniji proraun

i a v s c
K K K K f A F = , (2.3)
pri emu je:
A povrina presjeka neodrezane strugotine, mm
2
, (slika 2.2),

Slika 2.2. Utjecaj prislonog kuta glavne otrice alata
r
na oblik presjeka neodrezane strugotine pri
uzdunom tokarenju. a
p
dubina rezanja, f posmak po
okretaju, b irina neodrezane strugotine, h debljina
neodrezane strugotine, D promjer obratka na mjestu
rezanja, D
1
promjer obratka kojeg treba ostvariti
h b f a A
p
= = , (2.4)
a
p
dubina rezanja, mm,

2
1
D D
a
p

= , (2.5)
D promjer obratka na mjestu rezanja, mm,
D
1
promjer obratka kojeg treba ostvariti, mm,
f posmak po okretaju, mm,

n
v
f
f
= , (2.6)
v
f
posmina brzina, mm/min,
n frekvencija vrtnje glavnog vretena alatnog stroja, min
-1
,
b irina neodrezane strugotine, mm,
f h = f
b

=

a
p

a
p

D
1

D

b
h
r
= 90
r
2.1. Tokarenje

7

r
p
a
b
k sin
= , (2.7)

r
prisloni kut glavne otrice alata (kut namjetanja), ,
h debljina neodrezane strugotine, mm,

r
f h k sin = , (2.8)
f
s
2
,

1
1 1 ,
z
s
s
h
f
f

= , (2.9)
f
s,11
specifina sila rezanja koja odgovara povrini presjeka
neodrezane strugotine A = 1 mm 1 mm (kada je b = h = 1 mm),
N/mm
2
, a odreuje se iz tablice 2.1,
z
1
eksponent debljine neodrezane strugotine zavisan od materijala
obratka (eksponent Kienzlea), a odreuje se iz tablice 2.1,
K
faktor prednjeg kuta alata

n
zavisan od materijala obratka

7 , 66
1
0

=
n
K , (2.10)
(
0
= 6 za elik i
0
= 2 za sivi lijev),
K
v
faktor brzine rezanja (slika 2.3),

Slika 2.3. Zavisnost korekcijskog faktora K
v
od brzine rezanja za elik, elini lijev i sivi
lijev (a
p
< 5 mm, f = 0,2 ... 1,2 mm,
n
= -5 ... 10,
r
= 60 ... 90) [1]
K
a
faktor materijala alata (K
a
= 1 za tvrdi metal, K
a
= 0,95 ... 0,9 za reznu
keramiku),
K
i
faktor istroenja alata K
i
= 1,3 ... 1,5 (za novi je alat K
i
= 1).
20 30 40 50 60 80 100 200 300 400 500 600
0,8
0,9
1,0
1,1
1,2
1,3
Brzina rezanja v
c
, m/min
K
o
r
e
k
c
i
j
s
k
i

f
a
k
t
o
r

K
v


8

T
a
b
l
i
c
a

2
.
1
.

Z
a
v
i
s
n
o
s
t

s
p
e
c
i
f
i
n
e

s
i
l
e

r
e
z
a
n
j
a

f
s
,

N
/
m
m
2
,

o
d

d
e
b
l
j
i
n
e

s
t
r
u
g
o
t
i
n
e

p
r
i

t
o
k
a
r
e
n
j
u

a
l
a
t
o
m

o
d

t
v
r
d
o
g

m
e
t
a
l
a

(
v
c

=

1
0
0

.
.
.

1
2
0

m
/
m
i
n
,

n

=

5
n

=

7
9
n

=

6
r

=

9
0
r

=

6
0
s

=

-
4
,

r

=

1

m
m
)

[
1
]

z
1

0
,
1
7

0
,
2
6

0
,
1
7

0
,
3
0

0
,
1
4

0
,
1
8

0
,
2
6

0
,
3
0

0
,
2
6

0
,
2
1

0
,
2
6

0
,
1
7

0
,
2
8

0
,
1
3

0
,
2
1

0
,
2
5

0
,
2
6

0
,
1
9

0
,
2
4

0
,
2
4

f
s
,
1
1

h

=

1

m
m

1
7
8
0

1
9
9
0

2
1
1
0

2
2
6
0

2
2
2
0

2
1
3
0

2
1
0
0

2
2
6
0

2
5
0
0

2
2
4
0

2
2
2
0

2
2
9
0

1
6
8
0

7
5
0

9
5
0

1
0
2
0

1
1
6
0

2
2
8
0

1
7
4
0

1
9
2
0

D
e
b
l
j
i
n
a

s
t
r
u
g
o
t
i
n
e

h
,

m
m

0
,
8

1
8
5
0

2
1
1
0

2
1
9
0

2
4
2
0

2
2
9
0

2
2
2
0

2
2
3
0

2
4
2
0

2
6
5
0

2
3
5
0

2
3
5
0

2
3
8
0

1
7
0
0

7
7
0

1
0
0
0

1
0
8
0

1
2
3
0

2
3
9
0

1
8
4
0

2
0
3
0

0
,
6
3

1
9
3
0

2
2
5
0

2
2
8
0

2
6
0
0

2
3
7
0

2
3
1
0

2
3
7
0

2
6
0
0

2
8
2
0

2
4
7
0

2
5
0
0

2
4
8
0

1
7
4
0

8
0
0

1
0
5
0

1
1
5
0

1
3
1
0

2
4
9
0

1
9
4
0

2
1
5
0

0
,
5

2
0
0
0

2
3
8
0

2
3
7
0

2
7
8
0

2
4
5
0

2
4
1
0

2
5
1
0

2
7
8
0

2
9
9
0

2
5
9
0

2
6
6
0

2
5
8
0

1
7
7
0

8
2
0

1
1
0
0

1
2
1
0

1
3
9
0

2
6
0
0

2
0
5
0

2
2
7
0

0
,
4

2
0
8
0

2
5
3
0

2
4
7
0

2
9
8
0

2
5
2
0

2
5
1
0

2
6
6
0

2
9
8
0

3
1
7
0

2
7
2
0

2
8
2
0

2
6
8
0

1
8
3
0

8
4
0

1
1
5
0

1
2
8
0

1
4
7
0

2
7
2
0

2
1
7
0

2
3
9
0

0
,
3
1
5

2
1
7
0

2
6
9
0

2
5
7
0

3
2
0
0

2
6
1
0

2
6
2
0

2
8
4
0

3
2
0
0

3
3
8
0

2
8
5
0

3
0
0
0

2
7
9
0

1
9
2
0

8
7
0

1
2
1
0

1
3
6
0

1
5
7
0

2
8
5
0

2
3
0
0

2
5
3
0

0
,
2
5

2
2
5
0

2
8
5
0

2
6
7
0

3
4
3
0

2
7
0
0

2
7
3
0

3
0
1
0

3
4
3
0

3
5
8
0

3
0
0
0

3
1
8
0

2
9
0
0

2
0
5
0

9
0
0

1
2
7
0

1
4
4
0

1
6
6
0

2
9
7
0

2
4
3
0

2
6
8
0

0
,
2
0

2
3
4
0

3
0
2
0

2
7
7
0

3
6
6
0

2
7
8
0

2
8
5
0

3
1
9
0

3
6
6
0

3
8
0
0

3
1
4
0

3
3
7
0

3
0
1
0

2
1
8
0

9
2
0

1
3
3
0

1
5
3
0

1
7
6
0

3
1
0
0

2
5
6
0

2
8
3
0

0
,
1
6

2
4
3
0

3
2
1
0

2
8
8
0

3
9
2
0

2
8
7
0

2
9
6
0

3
3
8
0

3
9
2
0

4
0
3
0

3
2
9
0

3
5
8
0

3
1
3
0

2
3
5
0

9
5
0

1
4
0
0

1
6
1
0

1
8
7
0

3
2
3
0

2
7
0
0

2
9
8
0

0
,
1
2
5

2
5
4
0

3
4
3
0

3
0
0
0

4
2
2
0

2
9
7
0

3
1
0
0

3
6
1
0

4
2
2
0

4
2
9
0

3
4
7
0

3
8
1
0

3
2
6
0

2
5
4
0

9
8
0

1
4
7
0

1
7
2
0

1
9
9
0

3
3
9
0

2
8
7
0

3
1
6
0

0
,
1

2
6
3
0

3
6
2
0

3
1
2
0

4
5
1
0

3
0
6
0

3
2
2
0

3
8
2
0

4
5
1
0

4
5
5
0

3
6
3
0

4
0
4
0

3
3
9
0

2
6
6
0

1
0
1
0

1
5
4
0

1
8
1
0

2
1
1
0

3
5
3
0

3
0
2
0

3
3
4
0

0
,
0
8

2
7
3
0

3
8
4
0

3
2
4
0

4
8
2
0

3
1
6
0

3
3
6
0

4
0
5
0

4
8
2
0

4
8
2
0

3
8
1
0

4
2
8
0

3
5
2
0

2
8
3
0

1
0
4
0

1
6
1
0

1
9
2
0

2
2
4
0

3
6
9
0

3
1
9
0

3
5
2
0

0
,
0
6
3

2
8
5
0

4
0
8
0

3
3
8
0

5
1
8
0

3
2
7
0

3
5
0
0

4
3
1
0

5
1
8
0

5
1
3
0

4
0
0
0

4
5
6
0

3
6
6
0

3
0
5
0

1
0
7
0

1
7
0
0

2
0
4
0

2
3
8
0

3
8
6
0

3
3
8
0

3
7
3
0

M
,

N
/
m
m
2

i
l
i

t
v
r
d
o
a

3
4
0
/
3
7
0

5
2
0

6
2
0

7
2
0

6
7
0

7
7
0

7
7
0

6
3
0

7
3
0

8
0
0

6
0
0

5
9
0

7
7
0

1
8
0

H
B

1
8
0

H
B

2
2
0

H
B

2
2
0

H
B

5
5

H
R
C

9
4
0

3
5
2

H
B

M
a
t
e
r
i
j
a
l

o
b
r
a
t
k
a

s
t
a
r
a

H
R
N

0
3
6
2

0
5
4
5

0
6
4
5

0
7
4
5

1
5
3
1

1
7
3
1

4
3
2
0

5
4
2
0

4
7
3
2

4
7
3
1

4
8
3
0

4
7
2
1

3
1
3
1

S
L

1
0

S
L

1
5

S
L

2
0

S
L

2
5

T
v
r
d
i

l
i
j
e
v

5
4
7
1

a
r
e
n

5
4
7
1

p
o
b
.

2.1. Tokarenje

9
2.1.2. Raunanje snage
Potrebna snaga za obradu skidanjem strugotine na otrici alata, tzv. snaga
rezanja P
r
, kW, odreena je izrazom

3
10 60
=
c c
r
v F
P , (2.11)
pri emu brzina rezanja v
c
, m/min, iznosi:

1000
n D
v
c
t
= . (2.12)
Pasivna (natrana) sila F
p
ne uzima se u obzir jer je okomita na glavno i
posmino gibanje i ne obavlja rad. Takoer, posmina sila F
f
malo utjee na snagu
rezanja P
r
jer je posmina brzina v
f
vrlo malena s obzirom na brzinu rezanja v
c
.
Konano, budui da je kut pravca glavnog gibanja vrlo malen, to je brzina rezanja
v
c
priblino jednaka brzini rezultantnog gibanja v
e
.
Snaga stroja P
S
, kW, vea je od snage rezanja P
r
zbog gubitaka u alatnom
stroju, a rauna se iz izraza:

S
r
S
P
P
q
= , (2.13)
pri emu stupanj iskoristivosti alatnog stroja u zavisnosti od broja okretaja, naina
prijenosa i starosti stroja iznosi
S
= 0,7 ... 0,85.
2.1.3. Volumen, specifini volumen i masa skinute strugotine
Volumen skinute strugotine u jedinici vremena V, mm
3
/min, odnosno uin
skidanja materijala (engl. material removal rate MRR), dobiva se iz izraza:

c c p c
v h b v f a v A V 1000 1000 1000 = = = . (2.14)
Specifini volumen V
s
, mm
3
min
-1
kW
-1
, iznosi

r
s
P
V
V = , (2.15)
a izvoenjem slijedi vaan odnos V
s
i specifine sile rezanja:

6
10 60 =
s s
f V . (2.16)
Masa skinute strugotine m
, kg/min, odreena je opim izrazom koji vrijedi

za sve postupke:

o
V m
9
10
= , (2.17)
pri emu je
o
, kg/m
3
, gustoa materijala obratka.

10
2.1.4. Hrapavost obraene povrine
esto nije dovoljno da se obradom skidanjem strugotine postigne zadani
oblik obratka, ve treba postii i traenu hrapavost obraene povrine. Hrapavost
treba uzeti u obzir pri izboru parametara obrade.
Teorijska hrapavost obraene povrine R
t
, mm, kod obrade alatom bez
zaobljenja vrha iznosi

' tan tan
' tan tan
r r
r r
t
f R
k k
k k
+
= , (2.18)
pri emu se uz poznati kut vrha alata
r
, , prisloni kut pomone otrice alata
r
', ,
odreuje iz izraza:

r r r
c k k =180 ' . (2.19)
Kada postoji neko zaobljenje vrha alata polumjera r
, mm, tada se teorijska

hrapavost rauna prema izrazu:

c
r
f
R
t
8
2
~ . (2.20)
2.1.5. Raunanje glavnog strojnog vremena za uzduno tokarenje
Glavno strojno vrijeme t
g
, s, odreeno je izrazom

p
c
p p
f
g
i
f v
L D
i
n f
L
i
v
L
t
1000
60 60 60 t
= = = , (2.21)
pri emu je:
L ukupna duljina prolaza, mm, koja u opem sluaju iznosi

u
l l L + = , (2.22)
l duljina tokarene povrine, mm,
l
u
duljina ulaznog hoda alata, mm,
odnosno za uzduno tokarenje izmeu iljaka cijele duljine obratka

i u o
l l l L + + = , (2.23)
l
o
duljina obratka, mm,
l
i
duljina izlaznog hoda alata, mm,
i
p
broj prolaza.
2.1.6. Glavno strojno vrijeme za popreno tokarenje krune povrine
Kod poprenog tokarenja krune povrine s konstantnom frekvencijom
vrtnje obratka (n = const. na slici 2.4a) treba za raunanje srednje brzine rezanja i za
odreivanje postojanosti alata uzeti promjer D, mm, koji dijeli obraenu povrinu na
dva priblino jednaka dijela.
2.1. Tokarenje

11
Slijedi:

v
v v
D
D
D
D D D
7 , 0
2 2 2 2
2 2 2
~ = |
.
|
\
|
|
.
|
\
|
= |
.
|
\
|
t t t , (2.24)
pri emu je D
v
, mm, vanjski promjer obratka.
Srednja brzina rezanja v
c sr.
, m/min, onda iznosi

1000
7 , 0
sr.
n D
v
v
c
t
= , (2.25)
pa je glavno strojno vrijeme t
g
, s, odreeno izrazom:

p
c
v
p
v
g
i
f v
D
i
n f
D
t
sr.
2
1000 2
7 , 0 60
2
60

= =
t
. (2.26)
Budui da numeriki upravljane tokarilice mogu kontinuirano mijenjati
frekvenciju vrtnje, tada se popreno tokari s konstantnom brzinom rezanja. Kod
poprenog tokarenja krune povrine s v
c
= const. od D
v
do D
1
i n = const. od D
1
do
D = 0 (slika 2.4b), glavno strojno vrijeme t
g
, s, odreeno je sljedeim izrazom:

Slika 2.4. Promjena brzine rezanja v
c
pri poprenom tokarenju
krune povrine prema frekvenciji vrtnje n obratka. a) s n = const.,
b) s v
c
= const. od D
v
do D
1
i n = const. od D
1
do D = 0
D
v
D
D
1
v
c
n

L, mm

L, mm

f

v
c
,

m
/
m
i
n

n
,

m
i
n
-
1

v
c
,

m
/
m
i
n

n
,

m
i
n
-
1

a)
b)
n
v
n
1
n

v
c
n


12

( ) ( )
p
c
v
p
c
v
g
i
f v
D D
i
n f
D
f v
D D
t
1000 4
60
2
60
1000 4
60
2
1
2
1
1
2
1
2
+
=
(

=
t t
, (2.27)
pri emu se promjer D
1
, mm, kod kojega popreno tokarenje s v
c
= const. prelazi u
popreno tokarenje s n = const. rauna kao

v
D D 25 , 0
1
= . (2.28)
S v
c
= const. i za omjer promjera D
1
/D
v
= 0,25 trajanje je obrade za 46,8%
krae od poprenog tokarenja s n = const.
2.1.7. Glavno strojno vrijeme za popreno tokarenje prstenaste povrine
Kod poprenog tokarenja prstenaste povrine (slika 2.5) mogu se pojaviti tri
sluaja, pa se za proraun glavnog strojnog vremena t
g
, s, koriste sljedei izrazi:
a) za n = const. kada je D
u
0,25 D
v

( )
p
u v
g
i
n f
D D
t
2
60
= , (2.29)
b) za v
c
= const. kada je D
u
0,25 D
v

( )
p
c
u v
g
i
f v
D D
t
1000 4
60
2 2

=
t
, (2.30)

Slika 2.5. Promjena brzine rezanja v
c
pri poprenom tokarenju prstenaste povrine prema
frekvenciji vrtnje n obratka. a) s n = const. kada je D
u
0,25 D
v
, b) s v
c
= const. kada je
D
u
0,25 D
v
, c) s v
c
= const. od D
v
do D
1
i n = const. od D
1
do D
u
kada je D
u
< 0,25 D
v

n

D
v
D
u
D
1
L, mm

L, mm

f

v
c
,

m
/
m
i
n

n
,

m
i
n
-
1

v
c
,

m
/
m
i
n

n
,

m
i
n
-
1

a)
b)
n
u
n
v
D
v
D
u
D
1
v
c
n

L, mm

f

v
c
,

m
/
m
i
n

n
,

m
i
n
-
1

n
v
n
u
n
1
n
1
= n
u
c)
n

v
c
n

v
c
n

2.1. Tokarenje

13
c) za v
c
= const. od D
v
do D
1
i n = const. od D
1
do D
u
kada je D
u
< 0,25 D
v

( ) ( ) ( )
p
c
u v
p
u
c
v
g
i
f v
D D D D
i
n f
D D
f v
D D
t
1000 4
2 60
2
60
1000 4
60
1
2
1
2
1
1
2
1
2
+
=
(

=
t t
, (2.31)
pri emu je D
u
, mm, unutarnji promjer obratka, dok je promjer D
1
, mm, odreen
izrazom (2.28).
Primjer 2.1. Potrebno je tokariti osovinu iz 0745 s brzinom rezanja v
c
= 80 m/min pri
emu je stupanj iskoristivosti tokarilice
S
= 0,8. Zadano je:
povrina presjeka neodrezane strugotine A = 3 mm
2

specifini volumen skinute strugotine V
s
= 12000 mm
3
min
-1
kW
-1

gustoa materijala obratka
o
= 7700 kg/m
3

Treba proraunati:
a) potrebnu snagu tokarilice
b) masu skinute strugotine
Rjeenje:
ad a) 240000 80 3 1000 1000 = = =
c
v A V mm
3
/min
25
8 , 0 12000
240000
=
= = =
S s S
r
S
V
V P
P
q q
kW
ad b) 848 , 1 7700 240000 10 10
9 9
= = =

o
V m kg/min
Primjer 2.2. Potrebno je grubo tokariti osovinu iz 1731 promjera D = 125 mm i to po
cijeloj duljini l
o
= 500 mm, na promjer D
1
= 118 mm, pri emu je zadano:
alat, keramika ploica HC20
prednji kut
n
= -5
prisloni kut glavne otrice alata
r
= 60
brzina rezanja v
c
= 345 m/min
posmak f = 0,25 mm
stupanj iskoristivosti tokarilice
S
= 0,75
ulazna i izlazna duljina hoda alata l
u
= l
i
= 3 mm
Trai se:
a) glavna sila rezanja za istroeni alat
b) snaga stroja
c) glavno strojno vrijeme
Rjeenje:

l
i
l
u
l
o
L

f

D
1

D

a
p

r

14
ad a) 5 , 3
2
118 125
2
1
=
=
D D
a
p
mm
za 1731 f
s,11
= 2130 N/mm
2
, z
1
= 0,18 (tablica 2.1)
216 , 0 60 sin 25 , 0 sin = = =
r
f h k mm
6 , 2806
216 , 0
2130
18 , 0
1 1 ,
1
= = =

z
s
s
h
f
f N/mm
2
za 1731
0
= 6
16 , 1
7 , 66
6 5
1
7 , 66
1
0
=

=
n
K
za v
c
= 345 m/min K
v
= 0,92 (usvojeno, slika 2.3)
rezna keramika K
a
= 0,95 (usvojeno)
istroeni alat K
i
= 1,4 (usvojeno)
7 , 3485 4 , 1 95 , 0 92 , 0 16 , 1 6 , 2806 25 , 0 5 , 3 = = =
i a v s p c
K K K K f f a F N
ad b) 043 , 20
10 60
345 7 , 3485
10 60
3 3
=
=
c c
r
v F
P kW
724 , 26
75 , 0
043 , 20
= = =
S
r
S
P
P
q
kW
ad c) i
p
= 1 (usvojeno)

( ) ( )
23 , 138 1
25 , 0 345 1000
3 3 500 125 60
1000
60
=

+ +
=
+ +
=
t t
p
c
i u o
g
i
f v
l l l D
t s
Primjer 2.3. Koji je najvei posmak mogu s obzirom na snagu tokarilice P
S
= 9 kW pri
tokarenju osovine iz SL 25 novim alatom, ako je zadano:
alat, tvrdi metal K 10
prednji kut
n
= 12
r
= 60
brzina rezanja v
c
= 100 m/min
dodatak za obradu = 6 mm
S
= 0,7
Rjeenje:
za = 6 mm usvojeno je i
p
= 1 a
p
= 6 mm

( )
( )
1 1
1 1
sin
sin
1 1 ,
1 1 , 1 1 , z
r
z
s
z
r
s
z
s
s
f f
f
f
h
f
f

= = k
k

za SL 25 f
s,11
= 1160 N/mm
2
, z
1
= 0,26 (tablica 2.1)
za SL 25
0
= 2
85 , 0
7 , 66
2 12
1
7 , 66
1
0
=

=
n
K
2.1. Tokarenje

15
za v
c
= 100 m/min K
v
= 1 (usvojeno, slika 2.3)
tvrdi metal K
a
= 1
novi alat K
i
= 1
( )
S S
c
z
r s
z
p
r
P
v K f f a
P q
k

=
3
1 1 ,
1
10 60
sin
1 1

( )
1
1
1
1 1 ,
3
sin
10 60
z
c
z
r s p
S S
v K f a
P
f

k
q

( )
52 , 0
100 85 , 0 60 sin 1160 6
7 , 0 9 10 60
26 , 0 1
26 , 0
3
=

=

f mm
Primjer 2.4. Kod unutarnje obrade cilindarske kouljice umjesto standardnog tokarskog
noa koristi se glava koja ima vie otrica na istom promjeru i u istoj aksijalnoj ravnini.
Zadano je:
materijal obratka SL 20
unutarnji promjer D = 200 mm
duljina obrade l
o
= 600 mm
prisloni kut
r
= 90
brzina rezanja v
c
= 60 m/min
posmak po jednoj otrici f
z
= 0,15 mm
broj otrica z = 6
dubina rezanja a
p
= 5 mm
u
= l
i
= 2 mm
Trai se:
a) glavno strojno vrijeme
b) snaga rezanja
c) glavno strojno vrijeme kod tokarenja s jednim noem uz koritenje iste snage
rezanja
Rjeenje:

ad a) i
p
= 1 (usvojeno)
l
i
l
u
l
o
L

f

D


16
za z f f
z
=
( ) ( )
67 , 421
6 15 , 0 60 1000
2 2 600 200 60
1000
60
=

+ +
=
+ +
=
t t
z f v
l l l D
t
z c
i u o
g
s
ad b) za SL 20 f
s,11
= 1020 N/mm
2
, z
1
= 0,25 (tablica 2.1)
za
r
= 90 5 , 7375 6 1020 15 , 0 5
25 , 0 1
1 1 ,
1
1
= = =

z f f a F
s
z
p c
N
375 , 7
10 60
60 5 , 7375
10 60
3 3
=
=
c c
r
v F
P kW
ad c) Da bi se moglo izraunati glavno strojno vrijeme ako bi se tokarenje kouljice
izvodilo samo s jednim noem najprije treba izraunati posmak koji se moe
postii.
635 , 1
1020 5
5 , 7375
25 , 0 1
1
1 1 ,
1 =
= =

z
s p
c
f a
F
f mm
Budui da je posmak kod tokarenja s jednim noem vei od ukupnog posmaka kod
tokarenja glavom sa est otrica i to za
82 , 1
6 15 , 0
635 , 1
=
puta,
za toliko bi puta glavno strojno vrijeme s jednim noem bilo krae kada se ne bi
radilo o tankostjenom obratku koji smije biti stegnut samo eono.
Primjer 2.5. Potrebno je izraunati teorijsku hrapavost kod tokarenja osovine ako je
poznato:
polumjer vrha otrice alata r
= 0,4 mm
brzina rezanja v
c
= 102 m/min
posmina brzina v
f
= 500 mm/min
promjer obratka D = 26 mm
Rjeenje:
1249
26
102 1000 1000
1000
=
= = =
t t
t
D
v
n
n D
v
c
c
min
-1

4 , 0
1249
500
= = =
n
v
f
f
mm
05 , 0
4 , 0 8
4 , 0
8
2 2
=
= ~
c
r
f
R
t
mm
Primjer 2.6. Treba grubo tokariti osovinu promjera D = 80 mm i duljine l
o
= 280 mm na
promjer D
1
= 65 mm i duljinu l = 150 mm, pri emu je zadano:
brzina rezanja v
c
= 96 m/min
posmak f = 0,16 mm
s
= 15000 mm
3
min
-1
kW
-1

ulazna duljina hoda alata l
u
= 2 mm
Trai se:
a) glavna sila rezanja
b) glavno strojno vrijeme
2.1. Tokarenje

17
Rjeenje:

ad a) 5 , 7
2
65 80
2
1
=
=
D D
a
p
mm
115200 96 16 , 0 5 , 7 1000 1000 = = =
c p
v f a V mm
3
/min
4800
96 15000
115200 10 60 10 60
10 60
3 3
3
=
= =
=
c s
c
s
c c
r
v V
V
F
V
V v F
P N
ad b) i
p
= 1 (usvojeno)

( ) ( )
22 , 149 1
16 , 0 96 1000
2 150 80 60
1000
60
=

+
=
+
=
t t
p
c
u
g
i
f v
l l D
t s
Primjer 2.7. Treba popreno tokariti obradak punog krunog presjeka promjera D
v
= 600
mm pri emu je zadano:
srednja brzina rezanja v
c sr.
= 100 m/min
posmak f = 0,25 mm
dubina rezanja a
p
= 7 mm
s
= 15000 mm
3
min
-1
kW
-1

Trai se:
a) glavno strojno vrijeme za n = const.
b) najveu snagu rezanja
Rjeenje:

ad a) i
p
= 1 (usvojeno)
75
600 7 , 0
100 1000
7 , 0
1000
sr.
=

= =
t t
v
c
D
v
n min
-1
l
u
l

L

D
1

D

a
p
D
v

f

n


18
960 1
75 25 , 0 2
600 60
2
60
=

= =
p
v
g
i
n f
D
t s
ad b) 37 , 141
1000
75 600
1000
. max
=

= =
t t n D
v
v
c
m/min
5 , 247397 37 , 141 25 , 0 7 1000 1000
. max
= = =
c p
v f a V mm
3
/min
493 , 16
15000
5 , 247397
. max
= = =
s
r
V
V
P kW
Primjer 2.8. Potrebno je popreno tokariti prsten vanjskog promjera D
v
= 4000 mm i
unutarnjeg promjera D
u
= 1200 mm. Zadano je:
stalna brzina rezanja v
c
= 80 m/min
posmak f = 0,4 mm
Trai se:
a) glavno strojno vrijeme za v
c
= const.
b) odnos glavnih strojnih vremena za v
c
= const. i n = const.
Rjeenje:

ad a) 1000 4000 25 , 0 25 , 0 = =
v
D mm < D
u
mogue je tokarenje s v
c
= const.
i
p
= 1 (usvojeno)

( ) ( )
h 96 , 5 s 37 , 21441 1
4 , 0 80 1000 4
1200 4000 60
1000 4
60
2 2 2 2
= =

=
t t
p
c
u v
v g
i
f v
D D
t
ad b) 366 , 6
4000
80 1000 1000
=
= =
t t
v
c
D
v
n min
-1

( ) ( )
h 16 , 9 s 75 , 32987 1
366 , 6 4 , 0 2
1200 4000 60
2
60
= =

=
=
p
u v
n g
i
n f
D D
t
65 , 0
16 , 9
96 , 5
= =
n g
v g
t
t

Trajanje obrade s konstantnom brzinom rezanja je za 35% krae od poprenog
tokarenja s konstantnom frekvencijom vrtnje obratka.
D
v
f

n

a
p

D
u
2.2. Blanjanje i dubljenje

19
Blanjanje i dubljenje postupci su kojima se dobivaju ravne plohe. Veliki
dijelovi (npr. postolja strojeva) blanjaju se na dugohodnoj blanjalici, a manji na
kratkohodnoj blanjalici, epingu. Osim ravnih povrina, blanjanjem se mogu obraditi
i kombinacije ravnih povrina (ljebovi, lastin rep i sl.). Dubljenje se najee
upotrebljava za izradu kraih ljebova, npr. na zamanjacima i zupanicima u
pojedinanoj ili maloserijskoj proizvodnji. Kinematika blanjanja i dubljenja
prikazana je na slici 2.6.

Slika 2.6. Kinematika blanjanja i dubljenja. a) dugohodno blanjanje,
b) kratkohodno blanjanje, c) dubljenje; v
r
brzina radnog hoda, v
p
brzina povratnog hoda, f posmak, a
p
dubina rezanja
Obradak se stavlja na stol tako da se glavno gibanje obavlja po duljini
obratka l
d
, a pomono (diskontinuirano posmino) gibanje po irini obratka b
kao na
slici 2.7.

Slika 2.7. Hodovi obratka/alata kod blanjanja i dubljenja. v
r
brzina radnog
hoda, v
p
brzina povratnog hoda, f posmak, a
p
dubina rezanja,
r
prisloni kut
glavne otrice alata
f
r
b
u
b
b
i

B
1
a
p

l
i
l
d
l
u
L
1
a
p

v
r
v
p

a
p

v
p

f
v
r

a
p

f
.
v
p

v
r

a) b) c)
f
v
p

v
r

v
p

v
r

f
a
p

f
f
.
v
p
v
r

v
r
v
p


20
Preeni put obratka/alata u pravcu glavnog gibanja L
1
, mm, iznosi

i u d
l l l L + + =
1
, (2.32)
pri emu je:
l
d
duljina blanjane (dubljene) povrine, mm,
l
u
ulaz alata na poetku radnog hoda (za to vrijeme ostvaruje se
pomicanje obratka/alata za veliinu posmaka f, kao i promjena smjera s
povratnog hoda u radni hod), mm,
l
i
izlaz alata s obraivane povrine na kraju radnog hoda (za to vrijeme
ostvaruje se promjena smjera s radnog hoda u povratni hod), mm.
Preeni put obratka/alata u pravcu pomonog (posminog) gibanja B
1
, mm,
u opem sluaju iznosi

i u
b b b B + + =
1
, (2.33)
pri emu je:
b
dimenzija obratka po kojoj se vri pomicanje alata (ili samog obratka)

u smjeru pomonog (posminog) gibanja b
irini obratka, mm,

b
u
prazan hod alata (ili samog obratka) pri ulazu koji zavisi od
geometrijskih parametara reznog dijela alata, parametara obrade i
dimenzija povrine koja se obrauje, mm,
b
i
izlaz alata ili obratka u pravcu pomonog (posminog) gibanja kada
alat, ili obradak u odnosu na alat, ima mogunost slobodnog izlaza s
obraene povrine, mm.
Glavna sila rezanja za blanjanje i dubljenje rauna se kao i za tokarenje
prema izrazima (2.2) ili (2.3). Faktor je materijala alata K
a
= 1 jer se ne upotrebljava
alat od rezne keramike. Budui da su brzine rezanja pri blanjanju i dubljenju manje,
srednji je faktor brzine rezanja K
v
= 1,18 to znai da se moe usvojiti:
f
s blanjanja
= 1,18 f
s tokarenja
. (2.34)
Glavna sila rezanja za blanjanje i dubljenje F
c
, N, onda je odreena izrazima:

s c
f A F 18 , 1 = , (2.35)
odnosno za precizniji proraun

i s c
K K f A F 18 , 1 = , (2.36)
pri emu se povrina presjeka neodrezane strugotine A, mm
2
, specifina sila rezanja
f
s
, N/mm
2
, te faktori K
i K
i
odreuju kao i za tokarenje. Takoer, izrazi za volumen i
specifini volumen kod tokarenja vrijede i za blanjanje i dubljenje.
2.2.1. Dugohodno blanjanje
2.2.1.1. Raunanje sile rezanja i snage
Potrebna sila rezanja pri dugohodnom blanjanju F
cB
, N, iznosi

tr c cB
F F F + = , (2.37)

21
pri emu je:
F
tr
sila trenja u vodilicama radnog stola dugohodne blanjalice, N,
( )
o st tr
G G F + = , (2.38)
koeficijent trenja ( = 0,15 za plosnate vodilice, = 0,20 ... 0,25
za prizmatine vodilice),
G
st
teina radnog stola dugohodne blanjalice, N,
G
o
teina obratka, N.
Budui da se obrada ostvaruje samo u radnom hodu, stvarna je brzina
rezanja odreena brzinom radnog hoda v
r
, m/min, slika 2.8. Snaga rezanja koja se
troi za vrijeme radnog hoda P
r
, kW, onda iznosi:

3
10 60
=
r cB
r
v F
P . (2.39)
Snaga stroja P
S
, kW, rauna se iz izraza:

( ) | |
S
r o st i s
S
r B
c
S
r
S
v G G K K f h b
v F
P
P
3 3
10 60
18 , 1
10 60
+ +
=
= =
, (2.40)
pri emu je stupanj iskoristivosti kod dugohodnih blanjalica
S
0,7.

Slika 2.8. Dijagram brzina kod dugohodnog blanjanja
strojevi s hidraulikim pogonom. v
r
brzina radnog
hoda, v
p
brzina povratnog hoda, L
1
duljina hoda
2.2.1.2. Raunanje glavnog strojnog vremena
Izraz za broj dvostrukih hodova n
dh
, min
-1
, radnog stola dugohodne
blanjalice je

1
2
1000 1 1
L
v
t t t
n
m
p r dh
dh
=
+
= = , (2.41)
v
c
,

m
/
m
i
n

v
c
,

m
/
m
i
n

v
r

v
p

L
1
, mm
L
1


22
pri emu je:
t
dh
vrijeme jednog dvostrukog hoda, min,
t
r
vrijeme radnog hoda, min,
t
p
vrijeme povratnog hoda, min,
L
1
duljina hoda, mm.
Iz prethodnog se izraza moe odrediti srednja brzina gibanja radnog stola
dugohodne blanjalice v
m
, m/min, u obliku

( )
1
2
2
1000
2
1000
2
1 1
2
1
1
+
=
+
=
|
|
.
|
\
|
+
=
+
=
q
q
v
v v
v v
t
L
t
L
t t
L
t t
L
v
r
p r
p r
p r
p r
p r
m
, (2.42)
pri emu je q omjer brzina povratnog v
p
i radnog v
r
hoda:

r
p
v
v
q = . (2.43)
Prema tome, glavno strojno vrijeme t
g
, s, odreeno je izrazom

( )
p
r
p
m
p
dh
g
i
f v q
B L q
i
f v
B L
i
n f
B
t
1000
1 60
1000
60 2 60
1 1 1 1 1
+
=
= = , (2.44)
pri emu je:
B
1
duljina hoda u pravcu posmaka, mm,
f posmak po dvostrukom hodu, mm,
i
p
broj prolaza.
2.2.2. Kratkohodno blanjanje i dubljenje
2.2.2.1. Raunanje snage
Kod kratkohodne blanjalice i dubilice s mehanikim pogonom brzine radnog
i povratnog hoda nisu konstantne, ve se mijenjaju na cijelom putu L
1
. Maksimalna
brzina radnog hoda v
r max.
, m/min, i maksimalna brzina povratnog hoda v
p max.
,
m/min, nastat e kada se kulisa K i ruica P prekrivaju (slika 2.9), pa je

r h
R n r
r h
R
v v
r
R r
+
=
+
=
1000
2
. max
t
, (2.45)

r h
R n r
r h
R
v v
r
R p
=
1000
2
. max
t
, (2.46)
pri emu je:
v
R
obodna brzina ruice, m/min, koja rotira konstantnom frekvencijom
vrtnje n
r
, min
-1
, ime je odreen broj dvostrukih hodova n
dh
, min
-1
,
odnosno n
dh
= n
r
,
r duljina ruice, mm,

23
R duljina kulise,
h visina glavnog leaja od osi oko koje se klati kulisa, mm,

( )
( )
1
1
2
2
90 cos ;
90 cos L
rR
h
R
L r
h = =

= o
o
. (2.47)

Slika 2.9. Mehanizam kretanja klizaa kratkohodne blanjalice i dijagram brzina
strojevi s mehanikim pogonom. P ruica, K kulisa, v
r max.
maksimalna brzina
radnog hoda, v
p max.
maksimalna brzina povratnog hoda, v
r sr.
srednja brzina radnog
hoda, v
R
obodna brzina ruice P, L
1
duljina hoda, r duljina ruice P, R duljina
kulise K, h visina glavnog leaja od osi oko koje se klati kulisa K
Slijedi:

( )
1
1
. max
2 1000
2
L R
L R n
v
dh
r
+
=
t
, (2.48)

( )
1
1
. max
2 1000
2
L R
L R n
v
dh
p
=
t
. (2.49)
Budui da se obrada ostvaruje samo u radnom hodu, snaga rezanja P
r
, kW,
odreena je izrazom:

3
. max
10 60
=
r c
r
v F
P , (2.50)
pri emu se glavna sila rezanja F
c
, N, rauna iz izraza (2.35) ili (2.36).
Potrebna snaga stroja P
S
, kW, iznosi:

S
r
i s
S
r c
S
r
S
v K K f h b
v F
P
P
3
. max
3
. max
10 60
18 , 1
10 60
=
= =
, (2.51)
gdje je stupanj iskoristivosti kod kratkohodnih blanjalica i dubilica
S
= 0,6 ... 0,8.
v
c
,

m
/
m
i
n

v
c
,

m
/
m
i
n

v
p

m
a
x
.

L
1
, mm
L
1

v
r

s
r
.

v
r

m
a
x
.

L
1

h

v
p max.
v
r max.

v
R

v
R

R
r

P
K

24
Budui da je brzina radnog hoda promjenjiva treba raunati s njezinom
srednjom vrijednosti v
r sr.
, m/min. Pomaku radilice naprijed odgovara okret ruice za
kut 180 + 2, a povratku radilice odgovara kut 180 2 (slika 2.9). Kako ruica
izvodi jednoliko kruno gibanje, a brzina je obrnuto proporcionalna vremenu, to je:
q
v
v
t
t
r
p
p
r
= = =

+
sr.
sr.
2 180
2 180
o
o
. (2.52)
Ako je t
dh
, min, vrijeme jednog dvostrukog hoda, onda je:

( )
dh
dh
r
dh
r
p r
r
dh
r
n q
q
n
t
n
t
t t
t
t
t
1
360
2 180
360
2 180
1
+
=

+
=
+
= =
+
=

o o
. (2.53)
Prema tome, kod nekog hoda duljine L
1
, mm, srednja brzina radnog hoda
v
r sr.
, m/min, iznosi

( )
( )
q
n L q n L
t
L
v
dh dh
r
r
1000
1
2 180 1000
360
1000
1 1 1
sr.
+
=
+

= =
o
, (2.54)
pri emu se kut , , rauna iz izraza (slika 2.9):
|
.
|
\
|
=
R
L
2
arcsin
1
o . (2.55)
Analogno, srednja brzina povratnog hoda v
p sr.
, m/min, iznosi:

( )
dh
dh
p
dh
p
p r
p
dh
p
n q
n
t
n
t
t t
t
t
t
1
1
360
2 180
360
2 180
1
+
=

=

= =
+
=

o o
, (2.56)

( )
( )
1000
1
2 180 1000
360
1000
1 1 1
sr.
dh dh
p
p
n L q n L
t
L
v
+
=

= =
o
. (2.57)
Ako se iz izraza (2.54) odredi broj dvostrukih hodova n
dh
, min
-1
, u obliku

( )
( )
1
sr.
1
sr.
1
1000
360
2 180 1000
L q
v q
L
v
n
r r
dh
+
=

+
=
o
, (2.58)
onda je glavno strojno vrijeme t
g
, s, odreeno izrazom:

( )
( )
p
r
p
r
p
dh
g
i
f v q
B L q
i
f v
B L
i
n f
B
t
sr.
1 1
sr.
1 1 1
1000
1 60
2 180 1000
360 60 60 +
=
+

= =
o
, (2.59)
pri emu je:
B
1
duljina hoda u pravcu posmaka, mm,
f posmak po dvostrukom hodu, mm,
i
p
broj prolaza.

25
Primjer 2.9. Na dugohodnoj blanjalici treba obraditi plou iz 0745. Hod stola s ulaznom i
izlaznom duljinom iznosi L
1
= 2300 mm, dok ukupni put u pravcu posminog gibanja iznosi
B
1
= 1200 mm. Zadano:
r
= 75
brzina radnog hoda v
r
= 14 m/min
brzina povratnog hoda v
p
= 30 m/min
posmak po dvostrukom hodu f = 1,6 mm
dubina rezanja a
p
= 8 mm
broj prolaza i
p
= 2
Trai se:
a) glavna sila rezanja
Rjeenje:
ad a) za 0745 f
s,11
= 2260 N/mm
2
, z
1
= 0,3 (tablica 2.1)
545 , 1 75 sin 6 , 1 sin = = =
r
f h k mm
5 , 1983
545 , 1
2260
3 , 0
1 1 ,
1
= = =

z
s
s
h
f
f N/mm
2
za i
p
= 2 a
p
= 8/2 = 4 mm
3 , 14979 5 , 1983 6 , 1 4 18 , 1 18 , 1 18 , 1 = = = =
s p s c
f f a f A F N
ad b) 09 , 19
30 14
30 14 2
2
=
+

=
+
=
p r
p r
m
v v
v v
v m/min
h 02 , 6 s 75 , 21686 2
6 , 1 09 , 19 1000
1200 2300 60 2
1000
60 2
1 1
= =

=
=
p
m
g
i
f v
B L
t
Primjer 2.10. Potrebno je dugohodnim blanjanjem obraditi steznu povrinu stola portalne
brusilice iz SL 25 ija duljina iznosi l
d
= 4000 mm, a irina b
= 1400 mm. Zadano je:

alat, tvrdi metal K 20
prednji kut
n
= 2
r
= 60
srednja brzina gibanja radnog stola v
m
= 14 m/min
omjer brzina radnog i povratnog hoda q = 1,75
posmak po dvostrukom hodu f = 12 mm
dubina rezanja a
p
= 15 mm
u
= l
i
= 150 mm
ulaz i izlaz u smjeru posmaka b
u
= b
i
= 6 mm
teina radnog stola G
st
= 35000 N
teina obratka G
o
= 85000 N
koeficijent trenja (prizmatine vodilice) = 0,25
stupanj iskoristivosti stroja
S
= 0,7
Trai se:
a) sila rezanja za obradu s i
p
= 1 prolaz
b) potrebna snaga stroja

26
Rjeenje:
ad a) za SL 25 f
s,11
= 1160 N/mm
2
, z
1
= 0,26 (tablica 2.1)
392 , 10 60 sin 12 sin = = =
r
f h k mm
1 , 631
392 , 10
1160
26 , 0
1 1 ,
1
= = =

z
s
s
h
f
f N/mm
2
za SL 25
0
= 2
1
7 , 66
2 2
1
7 , 66
1
0
=

=
n
K
istroeni alat K
i
= 1,4 (usvojeno)

( )
( ) N 9 , 217663 85000 35000 25 , 0 4 , 1 1 1 , 631 12 15 18 , 1
18 , 1
= + + =
= + + = + =
o st i s p tr c cB
G G K K f f a F F F

ad b)
( ) ( )
11
75 , 1 2
14 1 75 , 1
2
1
1
2 =
+
=
+
=
+
=
q
v q
v
q
q
v v
m
r r m
m/min
57
7 , 0 10 60
11 9 , 217663
10 60
3 3
=

=
=
S
r cB
S
v F
P kW
S poveanjem broja prolaza smanjila bi se potrebna snaga stroja.
ad c) 4300 150 150 4000
1
= + + = + + =
i u d
l l l L mm
1412 6 6 1400
1
= + + = + + =
i u
b b b B mm
h 2 , 1 s 86 , 4336 1
12 14 1000
1412 4300 60 2
1000
60 2
1 1
= =

=
=
p
m
g
i
f v
B L
t
Primjer 2.11. Potrebno je odrediti maksimalnu i srednju brzinu radnog hoda kratkohodne
blanjalice, ako je poznato:
duljina kulise R = 1152 mm
omjer srednjih brzina hodova q = 1,25
broj dvostrukih hodova n
dh
= 27 min
-1

Rjeenje:

( )
( )
=
|
|
.
|
\
|
+
=
|
|
.
|
\
|
+
=
+
=
+

= 10
1 25 , 1
1 25 , 1
90
1
1
90
1000
1
2 180 1000
360
1 1
sr.
q
q
q
n L q n L
v
dh dh
r
o
o

400 10 sin 1152 2 sin 2
2
arcsin
1
1
= = = |
.
|
\
|
= o o R L
R
L
mm
( ) ( )
44 , 19
25 , 1 1000
27 400 1 25 , 1
1000
1
1
sr.
=
+
=
+
=
q
n L q
v
dh
r
m/min

( )
( )
91 , 28
400 1152 2 1000
400 1152 27 2
2 1000
2
1
1
. max
=
+

=
+
=
t t
L R
L R n
v
dh
r
m/min
2.3. Buenje, uputanje i razvrtavanje

27

Za izradu i obradu provrta slui vie
razliitih postupaka. Zajedniko je svim postupcima
da imaju konstantan presjek neodrezane strugotine i
kontinuirani rez kao i tokarenje.
Buenje se svrstava u obino buenje (provrt
dubine do 5D
a
, gdje je D
a
promjer svrdla), duboko
buenje i buenje s izrezivanjem jezgre (najee
buenje veih provrta kada se eli sauvati jezgra i
pretvoriti manje materijala u strugotinu). Postoji,
osim toga, buenje vrlo malih provrta (reda u m).
Buenje karakterizira promjenjiva brzina rezanja du
glavne otrice (slika 2.10). Uputanjem se proiruje
provrt, odnosno oblikuje dio ve izraenog provrta,
dok se razvrtavanjem ispravlja ili dotjeruje provrt, te
se smanjuje hrapavost obraene povrine.
Brzina na obodu alata uzima se kao brzina rezanja v
c
, m/min, pa za alat
promjera D
a
, mm, te frekvencije vrtnje n
a
, min
-1
, slijedi:

1000
a a
c
n D
v
t
= . (2.60)
Za izabrani posmak po okretaju f, mm, brzina posmaka v
f
, mm/min, iznosi:

a f
n f v = . (2.61)
2.3.1. Raunanje povrine presjeka neodrezane strugotine
Ukupna povrina presjeka neodrezane strugotine A, mm
2
, u opem sluaju
iznosi:

1
A z A = , (2.62)
pri emu je:
z broj otrica alata (npr. za zavojno svrdlo z = 2),
A
1
povrina presjeka neodrezane strugotine po otrici, mm
2
, (slika 2.11),
h b f
x
A
z
= =
2
*
1
, (2.63)
x* za buenje u puno uvrtava se x* = D
a
, dok se za proirivanje
provrta, uputanje i razvrtavanje uvrtava x* = D
a
d, mm,
D
a
promjer alata, mm,
d promjer prethodnog provrta, mm,
f
z
posmak po otrici, mm,
Slika 2.10. Kinematika buenja.
v
c
brzina rezanja, v
f
brzina
posmaka, n
a
frekvencija vrtnje,
D
a
promjer svrdla
v
c

v
c
n
a

D
a

v
f


28

z
f
f
z
= , (2.64)
f dozvoljeni posmak po okretaju, mm,

M
*
30
o
x
f = , (2.65)
b irina neodrezane strugotine po otrici, mm,

r
x
b
k sin 2
*
= , (2.66)

r
prisloni kut, ,

2
r
r
c
k = , (2.67)

r
kut vrha alata,
h debljina neodrezane strugotine po otrici, mm,

r z
f h k sin = . (2.68)

Slika 2.11. Dimenzije neodrezane strugotine pri buenju. a) buenje u
puno, b) proirivanje provrta; f posmak po okretaju, f
z
posmak po otrici,
h debljina neodrezane strugotine po otrici, b irina neodrezane
strugotine po otrici, D
a
promjer alata, d promjer prethodnog provrta, n
a

frekvencija vrtnje alata,
r
prisloni kut,
r
kut vrha alata
h
b
f
z
n
a
f

D
a
f
z
r
h
f
z
n
a
f

D
a
r
d

b

f
z
a) b)

29
2.3.2. Raunanje glavne sile rezanja i zakretnog momenta
Glavna sila rezanja po otrici F
cz
, N, i posmina sila rezanja po otrici F
fz
, N,
slika 2.12, odreene su opim izrazima

i s
z
r
r
i s cz
K f
z
f
x
K f A F
1 1 ,
* 1
1
sin
sin 2
*
|
.
|
\
|
= = , (2.69)

i f
y
r
r
i f fz
K f
z
f x
K f A F
1 1 ,
* 1
1
sin
sin 2
*
|
.
|
\
|
= = k
k
, (2.70)
pri emu je:
f
s
2
,

*
1 1 ,
z
s
s
h
f
f

= , (2.71)
f
s,11
specifina jedinina sila rezanja, N/mm
2
, koja se odreuje iz
tablice 2.2,
z* eksponent koji se odreuje se iz tablice 2.2,
f
f
specifina sila posmaka, N/mm
2
,

*
1 1 ,
y
f
f
h
f
f

= , (2.72)
f
f,11
specifina jedinina sila posmaka, N/mm
2
, koja se odreuje iz
tablice 2.2,
y* eksponent koji se odreuje se iz tablice 2.2,
x* za buenje u puno uvrtava se x* = D
a
, dok se za proirivanje provrta,
uputanje i razvrtavanje uvrtava x* = D
a
d, mm,
D
a
promjer alata, mm,
d promjer prethodnog provrta, mm,
K
i
faktor istroenja alata K
i
= 1,25 ... 1,4 (nie se vrijednosti uzimaju za
sivi lijev, a vie za elik, dok je za novi alat K
i
= 1).
Ukupna glavna sila rezanja F
c
, N, iznosi

cz c
F z F = . (2.73)
Zakretni moment M, Nmm, za buenje u puno odreen je izrazom

4
a
c
D
F M = , (2.74)
dok za proirivanje provrta, uputanje i razvrtavanje vrijedi

4
d D
F M
a
c
+
= . (2.75)

30

Slika 2.12. Prikaz djelovanja komponenata sile rezanja na zavojnom
svrdlu. a) buenje u puno, b) proirivanje provrta; F
cz
glavna sila
rezanja po otrici, F
fz
posmina sila rezanja po otrici, F
pz
pasivna
(natrana) sila rezanja po otrici, f posmak po okretaju, D
a
promjer
alata, d promjer prethodnog provrta, n
a
frekvencija vrtnje alata
Tablica 2.2.
Specifine sile rezanja pri buenju [1]
Materijal
obratka
stara HRN
M

N/mm
2
1 z*
f
s,11

N/mm
2
1 y*
f
f,11

N/mm
2
5421
4732
4145
1731
0545
4320
4830
600
1080
710
850
560
560
610
0,82 0,04
0,86 0,06
0,76 0,03
0,87 0,03
0,82 0,03
0,83 0,03
0,80 0,03
2690 230
2720 420
2780 220
2200 200
1960 160
2020 200
1840 150
0,55 0,06
0,71 0,04
0,56 0,07
0,57 0,03
0,71 0,02
0,64 0,03
0,64 0,03
1240 160
2370 230
1630 300
1170 100
1250 70
1220 120
1460 140
2.3.3. Raunanje snage i volumena skinute strugotine
Snagu rezanja i volumen treba raunati s obzirom na vrijednost brzine
rezanja v
h
, m/min, u hvatitu komponenata sile rezanja (slika 2.12), koja za buenje
u puno iznosi:
b)
n
a
f

D
a
d

2
d D
a

4
d D
a
+
2
d D
a
+
a)
F
pz2

D
a

n
a

n
a
2
a
D
4
a
D
F
pz1
F
fz1 F
fz2
F
pz2
F
cz1
F
cz2

F
pz1

31

c
a
a
c h
v
D
D
v v
2
1
2
4
= = , (2.76)
dok za proirivanje provrta, uputanje i razvrtavanje vrijedi

|
|
.
|
\
|
+ =
+
=
a
c
a
a
c h
D
d
v
D
d D
v v 1
2
1
2
4
. (2.77)
Snaga rezanja P
r
, kW, odreena je opim izrazom

3
10 60
=
h c
r
v F
P . (2.78)
Nakon uvrtavanja izraza (2.73) za ukupnu glavnu silu rezanja F
c
, N, u izraz
(2.78), za buenje u puno slijedi:

3
10 60
=
c cz
r
v F
P , (2.79)
odnosno za proirivanje provrta, uputanje i razvrtavanje je

|
|
.
|
\
|
+

=
a
c cz
r
D
d v F z
P 1
10 60 2
3
. (2.80)
Takoer, za poznati zakretni moment M, Nmm, openito vrijedi:

6 3
10 60
2
10 60
2
=
a
a
c
r
n M
D
v M
P . (2.81)
3
/min, rauna se
prema opem izrazu:

h
v A V 1000 = , (2.82)
pa je tako za buenje u puno

a a
n f D V t
2
4
1
= , (2.83)
dok je za proirivanje provrta, uputanje i razvrtavanje
( )
a a
n f d D V t
2 2
4
1
= . (2.84)

32
Snaga stroja P
S
, kW, odreena je izrazom:

S s S
r
S
V
V P
P
q q
= = , (2.85)
pri emu je V
s
, mm
3
min
-1
kW
-1
, specifini volumen skinute strugotine, dok stupanj
iskoristivosti alatnog stroja iznosi
S
= 0,65 ... 0,9.
2.3.4. Raunanje glavnog strojnog vremena
Pri raunanju glavnog strojnog vremena t
g
, s, za provrt duljine l
p
, mm, treba
odrediti stvarni put alata L, mm, pa slijedi

( ) ( )
f v
l l l D
n f
l l l
v
L
t
c
i u p a
a
i u p
f
g
1000
60 60
60
+ +
=
+ +
= =
t
, (2.86)
pri emu je:
l
u
duljina ulaza alata do pune dubine rezanja, mm, koja za buenje u puno
iznosi
( ) 2 5 , 0 cot
2
+ =
r
a
u
D
l k , (2.87)
odnosno za proirivanje provrta, uputanje i razvrtavanje je
( ) 2 5 , 0 cot
2
+
=
r
a
u
d D
l k , (2.88)
gdje je
r
, , prisloni kut,
l
i
izlazna duljina alata, mm, koja za buenje u puno, proirivanje provrta i
uputanje iznosi
3 1 =
i
l mm, (2.89)
odnosno za razvrtavanje je
( )K l
i
5 , 0 2 , 0 = , (2.90)
gdje je K, mm, duljina kalibrirajueg dijela razvrtala.
Primjer 2.12. Potrebno je buiti otvore u elinoj ploi iz 0545 debljine l
p
= 25 mm
zavojnim svrdlom promjera D
a
kut vrha svrdla
r
= 118
frekvencija vrtnje svrdla n
a
= 1000 min
-1

stupanj iskoristivosti builice
S
= 0,7
Trai se:
a) glavna sila rezanja po otrici
b) zakretni moment
c) potrebna snaga stroja
d) glavno strojno vrijeme za buenje jednog otvora

33
Rjeenje:

ad a) =
= = 59
2
118
2
r
r
c
k
za 0545
M
= 560 N/mm
2
, f
s,11
= 1960 N/mm
2
, 1 z* = 0,82 (tablica 2.2)
186 , 0
560
12
30 30
M
= = =
o
a
D
f mm
K
i
= 1,3 (usvojeno)

N 6 , 2241 3 , 1 1960 59 sin
2
186 , 0
59 sin 2
12
sin
sin 2
82 , 0
1 1 ,
* 1
= |
.
|
\
|

=
= |
.
|
\
|
=

i s
z
r
r
a
cz
K f
z
f
D
F

ad b) 6 , 13449
4
12
6 , 2241 2
4 4
= = = =
a
cz
a
c
D
F z
D
F M Nmm
ad c) 012 , 2
7 , 0 10 60
1000 6 , 13449 2
10 60
2
6 3
=

=
= =

n M
P
P
S
a
S
r
S
kW
ad d) ( ) 1 , 4 5 , 0 59 cot
2
12
2 ... 5 , 0 cot
2
= + = + =
r
a
u
D
l k mm
1 =
i
l mm (usvojeno)

( )
( )
7 , 9
1000 186 , 0
1 1 , 4 25 60
60
=
+ +
=
+ +
=
a
i u p
g
n f
l l l
t s
Primjer 2.13. Na builici koja ima stupanj iskoristivosti
S
= 0,75 potrebno je proiriti otvor
promjera d = 10 mm na promjer D
a
= 20 mm u ploi iz 4830 debljine l
p
= 160 mm, pri
emu se koristi svrdlo s prislonim kutom
r
= 59. Zadano:
brzina rezanja v
c
= 30 m/min
posmak po okretaju f = 0,4 mm
n
a
f

D
a
l
u

r
l
p

l
i


34
Trai se:
b) potrebna snaga stroja
Rjeenje:
ad a) ( ) 4 1 59 cot
2
10 20
2 ... 5 , 0 cot
2
= +
= +
=
r
a
u
d D
l k mm
1 =
i
l mm (usvojeno)

( )
( )
8 , 51
4 , 0 30 1000
1 4 160 20 60
1000
60
=

+ +
=
+ +
=
t
t
f v
l l l D
t
c
i u p a
g
s
ad b) 1 4 , 0
4
10 20
4
1
=
= f
d D
A
a
mm
2
171 , 0 59 sin
2
4 , 0
sin
2
= = =
r
f
h k mm
za 4830 f
s,11
= 1840 N/mm
2
, z* = 0,20 (tablica 2.2)
5 , 2619
171 , 0
1840
20 , 0 *
1 1 ,
= = =

z
s
s
h
f
f N/mm
K
i
= 1,3 (usvojeno)
3 , 3405 3 , 1 5 , 2619 1
1
= = =
i s cz
K f A F N
5 , 51079
2
10 20
3 , 3405
2
=
+
=
+
=
d D
F M
a
cz
Nmm
405 , 3
75 , 0 20 10 60
30 5 , 51079 2
10 60
2
3 3
=

=
= =
S a
c
S
r
S
D
v M P
P
q q
kW
2.4. Glodanje
Glodanje je postupak kojim se dobivaju ravne i zakrivljene plohe. Presjek
neodrezane strugotine nije konstantan, a rez je prekinut. Razlikuju se sljedee vrste
glodanja: obodno plono glodanje (istosmjerno ili protusmjerno, slika 2.13a i 2.13b),
eono plono glodanje (slika 2.13c), tokarsko glodanje koje moe biti koaksijalno
kruno (vanjsko, unutranje i obilazno ljutenje) ili ortogonalno (okruglo, slika
2.13d ili neokruglo), oblikovno (kopirno ili CNC) i odvalno glodanje.
Obodna brzina glodala uzima se kao brzina rezanja v
c
, m/min, pa za glodalo
promjera D
g
, mm, i frekvencije vrtnje n
g
, min
-1
, slijedi:

1000
g g
c
n D
v
t
= . (2.91)
Posmina brzina v
f
, mm/min, odreena je izrazom

g f
n f v = , (2.92)
2.4. Glodanje

35
pri emu je:
f posmak po jednom okretaju glodala, mm,
z f f
z
= , (2.93)
f
z
posmak po jednom zubu (veliina relativnog puta glodala u
pravcu obrade pri okretanju glodala za jedan kutni korak) koji se
odreuje iz tablica, mm,
z broj zubi glodala.

Slika 2.13. Kinematika glodanja. a) obodno plono istosmjerno, b) obodno plono
protusmjerno, c) eono plono, d) ortogonalno okruglo tokarsko; v
c
brzina rezanja,
v
f
posmina brzina, v
fu
uzduna posmina brzina kod tokarskog glodanja, v
fo

posmina brzina obratka kod tokarskog glodanja, v
e
rezultantna brzina, kut
pravca glavnog gibanja,
p
kut pravca pomonog gibanja, n
g
frekvencija vrtnje
glodala, n
o
frekvencija vrtnje obratka kod tokarskog glodanja, D
o
promjer obratka
kojeg treba ostvariti
Uzduna posmina brzina v
fu
, mm/min, za ortogonalno tokarsko glodanje
rauna se prema izrazu

o u fu
n f v = , (2.94)
d)
p
v
c
v
e
v
f
v
fu
v
fo
D
o
n
o
n
g

a)
v
f
v
c
v
e
n
g

p
v
f
b)
n
g
v
f
v
e
v
c
v
f
c)
v
f
v
c
v
c
v
c
v
f
v
f
v
f n
g

36
gdje je:
f
u
uzduni posmak po jednom okretaju eonog glodala, mm, koji prema
slici 2.14 za postavljeni ekscentricitet namjetanja glodala e, mm,
duljinu eone otrice l
s
, mm, kut zahvata zuba , , te polumjer glodala
R
g
, mm, iznosi
0 za = = e l f
s u
, (2.95)
0 za
sin
> = e
l
f
s
u
, (2.96)
( )
s g s g g u
l R e l R R f = =
. max
2 2
. max
za 2 , (2.97)

Slika 2.14. Razliite varijante ortogonalnog okruglog tokarskog
glodanja. e ekscentricitet namjetanja eonog glodala, f
u
uzduni
posmak eonog glodala, l
s
duljina eone otrice, kut zahvata zuba,
R
g
polumjer glodala, n
g
frekvencija vrtnje glodala, n
o
frekvencija
vrtnje obratka, D
o
promjer obratka kojeg treba ostvariti
e

=

0
D
o

n
o

R
g

f
u
= l
s
l
s

e

>

0

D
o

n
o

R
g

f
u
> l
s
l
s

n
g

n
g

e
m
a
x
.

D
o

n
o

R
g

f
u max.
l
s

n
g

2.4. Glodanje

37
n
o
frekvencija vrtnje obratka, min
-1
, koja se za zadani promjer obratka
kojeg treba ostvariti D
o
, mm, odreuje iz uvjeta v
fo
= v
f
, pa slijedi

t
t
o
g z
o g z o o
D
n z f
n n z f n D = = . (2.98)
2.4.1. Geometrijski parametri neodrezane strugotine
2.4.1.1. Obodno plono glodanje
irina neodrezane strugotine b, mm, je duljina dodira otrice zuba glodala s
materijalom obratka, pa je za obodno glodalo s ravnim zubima jednaka irini
obraivane povrine b
0
, mm, u pravcu paralelnom s osi glodala:

0
b b = . (2.99)
Za glodalo sa zavojnim zubima irina neodrezane strugotine razlikuje se od irine
glodanja i mijenja se za svaki zub.
Kut zahvata glodala
0
, , je kut dodira zubi glodala s obratkom na
odgovarajuem luku. Za glodalo promjera D
g
, mm, te dubinu rezanja a
p
, mm, iz
geometrijskih odnosa (slika 2.15) slijedi:

g
p
g
p
g
D
a
D
a
D
2
1
2
2
cos
0
=
= . (2.100)
Debljina neodrezane strugotine h mijenja se za vrijeme rezanja po zahvatnoj
krivulji i funkcija je kuta zahvata zuba . Budui da su zahvatne krivulje pri inae
istim uvjetima za istosmjerno i protusmjerno obodno plono glodanje nejednake
duljine (slika 2.15), to i debljine neodrezane strugotine h za isti kut zahvata zuba
nisu jednake (h
istosmjerno
> h
protusmjerno
).
Ako se zbog jednostavnosti prorauna usvoji da je oblik neodrezane
strugotine ogranien s dva kruna luka kao na slici 2.16 (to tono ne odgovara jer
su zahvatne krivulje cikloide), onda se debljina neodrezane strugotine h, mm, na bilo
kojem mjestu zahvata zuba odnosno kuta , , moe s dovoljnom tonou odrediti
iz izraza:
sin
z
f h = , (2.101)
gdje je f
z
, mm, posmak po zubu glodala.
Srednja debljina neodrezane strugotine h
sr.
, mm, iznosi:

( ) | |
( ) ;
2
1
2
1 1
1
cos 1
1
0 cos cos
1
d sin
1
d sin
1
d
1
z
0
z
0
0 z
0
0 z
0
0
z
0
0
z
0
0
0
sr.
0 0 0
g
p
g
p
D
a
f
D
a
f f
f f f h h

=
(
(
|
|
.
|
\
|
= =
= = = = =
} } }


38

g
p
z
D
a
f h
0
sr. 0 0
6 , 114
180
t
=
. (2.102)

Slika 2.15. Oblik neodrezane strugotine pri obodnom
glodanju. I istosmjerno, P protusmjerno; D
g
promjer
glodala,
0
kut zahvata glodala, kut zahvata zuba, f
z

posmak po zubu glodala, a
p
dubina rezanja, h debljina
neodrezane strugotine na mjestu zahvata zuba

Slika 2.16. Dimenzije neodrezane strugotine pri
obodnom plonom glodanju. D
g
promjer glodala,
0
kut
zahvata glodala, kut zahvata zuba, f
z
posmak po zubu
glodala, a
p
dubina rezanja, h debljina neodrezane
strugotine na mjestu zahvata zuba (h
max.
= maksimalna)

M
I
B

A

B

f
z
f
z

a
p

D
g
/2
h

h

P

I

Krivulja zahvata istosmjernog
obodnog glodanja
Krivulja zahvata
protusmjernog
obodnog
glodanja
M
I
B

A

f
z
f
z

a
p

D
g
/2
h

M
II
0
B'

A'

f
z
h
max.
0
2.4. Glodanje

39
Povrina presjeka neodrezane strugotine po zubu obodnog glodala A
1
, mm
2
,
odreena je izrazom:

. sr 0 1
h b A = . (2.103)
2.4.1.2. eono plono glodanje
Promjer glodala D
g
, mm, pri eonom plonom glodanju odabire se tako da
su zadovoljeni sljedei omjeri: b
0
/D
g
= 0,5 ... 0,6 za obradu elika i elinog lijeva tj.
b
0
/D
g
= 0,6 ... 0,7 za obradu sivog lijeva i lakih metala, gdje je b
0
, mm, irina obrade.
irina neodrezane strugotine b, mm, odreena je izrazom:

r
p
a
b
k sin
= , (2.104)
pri emu je a
p
, mm, dubina rezanja, dok je
r
, , prisloni kut glavne otrice zuba
glodala.
Kut zahvata glodala
0
, , prema slici 2.17 iznosi

1 2 0
= , (2.105)
pri emu su kutovi
1
, , i
2
, , odreeni izrazima:

g
g g
D
e b
D
e
b
D
b 2
2
2
2
cos
0
0
1
1

=
= = , (2.106)
( )
g
g g
D
e b
D
e
b
D
b 2
2
2
2
cos cos cos
0
0
2
2 2 2
+
=
+
= = = t , (2.107)
gdje je e, mm, ekscentricitet namjetanja eonog glodala.
Debljina neodrezane strugotine h, mm, na bilo kojem mjestu zahvata zuba
odnosno kuta , , zavisna je od radijalnog posmaka po zubu glodala f
zr
, mm, i
prislonog kuta
r
, , pa slijedi (slika 2.17):

r z r zr
f f h k k sin sin sin = = , (2.108)
gdje je f
z
, mm, posmak po zubu glodala.
sr.
, mm, iznosi:

( ) | | =
|
|
.
|
\
|

+
+
= =
= = = =
} } }
g g
r r
r r
D
e b
D
e b
f f
f f h h
2 2
sin
1
cos cos sin
1
d sin sin
1
d sin sin
1
d
1
0 0
z
0
1 2 z
0
z
0
z
0 0
sr.
2
1
2
1
2
1
k


40
;
2
sin
1
0
z
0 g
r
D
b
f k
=

r
g
z
D
b
f h k
t
sin
6 , 114
180
0
0
sr. 0 0
=
. (2.109)
Povrina presjeka neodrezane strugotine po zubu eonog glodala A
1
, mm
2
,
rauna se iz izraza:

. sr 1
h b A = . (2.110)

Slika 2.17. Dimenzije neodrezane strugotine pri eonom plonom glodanju. b
0
irina
obrade, b irina neodrezane strugotine, D
g
promjer glodala,
0
kut zahvata glodala,
kut zahvata zuba, f
z
posmak po zubu glodala, f
zr
radijalni posmak po zubu glodala, a
p

dubina rezanja, e ekscentricitet namjetanja glodala,
r
prisloni kut glavne otrice
zuba glodala,
r
' prisloni kut pomone otrice zuba glodala, h debljina neodrezane
strugotine na mjestu zahvata zuba
2.4.1.3. Ortogonalno tokarsko glodanje
Kratka skinuta strugotina posebnog oblika odlika je ortogonalnog tokarskog
glodanja, slika 2.18. Povrina presjeka neodrezane strugotine po zubu eonog
b
0

b
2

b
1
D
g
2
b
0
/
2

e

1
M
I
M
II
f
z
f
zr
= f
z
B

C

A

B

C

A

f
z
f
zr

C

A

f
zr
h

b

r
a
p

r
'
Rezna
ploica

2.4. Glodanje

41
glodala A
1
, mm
2
, moe se prikazati kao suma povrine presjeka obodnog odreska
A
ob1
, mm
2
, i povrine presjeka eonog odreska A
e1
, mm
2
, pa iz geometrijskog
prikaza na slici 2.19 slijedi:

1 1 1 e ob
A A A + = . (2.111)
Povrina presjeka neodrezane strugotine zavisi od kuta zahvata zuba, pa se
mijenja u svakom trenutku. Ovo, uz njezin poseban oblik oteava precizni proraun.
Stoga se, zbog pojednostavljenja prorauna, moe s dovoljnom tonou koristiti
sljedea aproksimacija:

g
z u p
D
f f a
A
0
1
6 , 114
= , (2.112)
gdje se uzduni posmak po okretaju eonog glodala f
u
, mm, rauna iz (2.95 2.97).

2.4.2. Volumen skinute strugotine
3
/min, zavisi od
posmine brzine v
f
, mm/min, pa je za obodno i eono plono glodanje

f p
v b a V
0
= , (2.113)
odnosno za ortogonalno tokarsko glodanje vrijedi

f u p
v f a V = , (2.114)
R
g

r

b
)

h
(, r)
h
o
(
)

Rezna
ploica
a() eoni
odrezak
Slika 2.19. Teorijski presjek neodrezane
strugotine kod ekscentrinog ortogonalnog
tokarskog glodanja. a() visina obodnog
odreska, h
o
() debljina obodnog odreska,
b
() irina eonog odreska, h
(, r) debljina
eonog odreska, kut zahvata zuba, r
poloaj mjerenja debljine eonog odreska,
R
g
polumjer eonog glodala
Slika 2.18. Teorijski oblik skinute strugotine
kod ortogonalnog tokarskog glodanja.
a) pozicija centar, b) pozicija ekscentar
a)
b)
Obodni
odrezak

42
pri emu je:
a
p
dubina rezanja, odnosno veliina odrezanog sloja materijala mjerena
okomito na obraenu povrinu, mm,
b
0
irina obrade, mm,
f
u
uzduni posmak po jednom okretaju eonog glodala, mm.
2.4.3. Hrapavost obraene povrine
Teorijska hrapavost R
t
, mm, kod obodnog plonog glodanja rauna se prema
sljedeem izrazu:

g
z
t
D
f
R
4
2
= . (2.115)
Kod eonog plonog glodanja mogu se pojaviti dva sluaja. Kada se obrada
obavlja koritenjem glodae glave prosjeno odstupanje profila Ra, mm, prema [2]
iznosi

' cot tan
318 , 0
r r
z
f
Ra
k k +
= , (2.116)
dok za koritenje vretenastog glodala prema [2] vrijedi

g
z
D
f
Ra
4
318 , 0
2
= . (2.117)
Kod ortogonalnog okruglog tokarskog glodanja teorijska hrapavost R
t
, mm,
odreena je izrazom:

o
z
g
o o
t
D
f
z n
n D
R
4 4
2
2
=
|
|
.
|
\
|
=
t
, (2.118)
pri emu je D
o
, mm, promjer obratka kojeg treba ostvariti, a n
o
, min
-1
, je frekvencija
vrtnje obratka.
2.4.4. Raunanje sile rezanja i snage
Budui da u svakom trenutku nije isti broj zubi u zahvatu, a mijenja se i
debljina neodrezane strugotine, pa time i povrina presjeka neodrezane strugotine te
specifina sila rezanja, kod glodanja se rauna sa srednjom rezultirajuom glavnom
silom rezanja F
c,sr.
, N, svih zubi u zahvatu prema izrazu

sr. , sr. , sr. sr. , cz z i v s c
F z K K K f A F = = , (2.119)
pri emu je:
A
sr.
srednja vrijednost ukupne povrine presjeka neodrezane strugotine,
mm
2
, koja se rauna prema opem izrazu
2.4. Glodanje

43

c
v
V
A
1000
sr.
= , (2.120)
f
s,sr.
srednja specifina sila rezanja, N/mm
2
,

1
sr.
1 1 ,
sr. ,
z
s
s
h
f
f

= , (2.121)
(vrijednosti f
s,11
i z
1
odreuju se kao i za tokarenje prema podacima
u tablici 2.1, takoer i faktor prednjeg kuta K
, te faktor brzine
rezanja K
v
, dok je faktor istroenja alata K
i
= 1,2 ... 1,3 odnosno za
novi je alat K
i
= 1),
z
z
broj zubi u zahvatu zavisan od kuta zahvata glodala
0
, , te se
rauna iz izraza

=
360
0
z
z
z

, (2.122)
(ako je 1 < z
z
< 2, tada se istodobno nalaze u radu 1 ili 2 zuba itd.),
F
cz,sr.
srednja glavna sila rezanja (tangencijalna sila, slika 2.20) po jednom
zubu glodala, N, koja za obodno plono glodanje iznosi

i v s cz
K K K f h b F
sr. , sr. 0 sr. ,
= , (2.123)
dok je za eono plono glodanje

i v s cz
K K K f h b F
sr. , sr. sr. ,
= , (2.124)
odnosno za ortogonalno tokarsko glodanje vrijedi

i v s
g
z u p
cz
K K K f
D
f f a
F
sr. ,
0
sr. ,
6 , 114
= . (2.125)
Kod raunanja snage stroja pri glodanju P
S
, kW, koristi se izraz

S s S
c c
S
r
S
V
V
v F
P
P =
= =
3
sr. ,
10 60
, (2.126)
gdje je P
r
, kW, snaga rezanja,
S
= 0,6 ... 0,8 je stupanj iskoristivosti glodalice, dok
s
, mm
3
min
-1
kW
-1
, iznosi

i v s
s
K K K f
V
sr. ,
6
10 60
= . (2.127)
U gornjim se izrazima kod brzih prorauna faktori K
, K
v
i K
i
mogu
izostaviti.

44

Slika 2.20. Komponente aktivne sile rezanja po jednom zubu
glodala F
az
na primjeru protusmjernog obodnog glodanja. v
c

brzina rezanja, v
f
posmina brzina, v
e
rezultantna brzina, kut
pravca glavnog gibanja,
p
kut pravca pomonog gibanja, n
g

frekvencija vrtnje glodala, F
cz
glavna sila rezanja (tangencijalna
sila), F
ncz
sila normalna na glavnu silu rezanja (radijalna sila), F
fz

posmina sila rezanja, F
nfz
sila normalna na posminu silu rezanja

g
, s, za obodno i eono plono glodanje dobiva se
prema izrazu

( )
( )
p
z c
g o
p
g z
o
p
f
g
i
z f v
D l l l
i
n z f
l l l
i
v
L
t
1000
60
60 60
2 1
2 1
t + +
=
+ +
= = , (2.128)
pri emu je:
L put obratka u odnosu na glodalo, mm,
l
o
duljina glodane povrine, mm,
l
1
ulazni put potreban da bi glodalo zahvatilo punu dubinu, odnosno
irinu glodanja, a za obodno plono glodanje (slika 2.21a) iznosi

( )
p g p
p
g g
a D a
a
D D
l

=
|
|
.
|
\
|

|
|
.
|
\
|
=
2 2
1
2 2
, (2.129)
dok je za simetrino eono plono glodanje (slika 2.21b)
|
.
|
\
|
=
|
|
.
|
\
|
= |
.
|
\
|
+
|
|
.
|
\
|
2
0
2
1
2
2
0
2
1
2
1
2 2 2
b D D l
D
b
l
D
g g
g g
, (2.130)
odnosno za nesimetrino eono plono glodanje (slika 2.21c) vrijedi
n
g
v
f
v
e
v
c
p

F
ncz
F
fz
F
az
F
nfz
F
cz
2.4. Glodanje

45

(
(
|
|
.
|
\
|
+ =
|
|
.
|
\
|
=
|
|
.
|
\
|
+ +
|
|
.
|
\
|
2
0 2
1
2
2
0
2
1
2
4
2
1
2 2 2
e
b
D D l
D
e
b
l
D
g g
g g
, (2.131)
l
2
prelaz glodala, mm, (uzima se l
2
= 1 ... 5 mm),
i
p
broj prolaza.

Slika 2.21. Odreivanje puta obratka L u odnosu na
glodalo. a) obodno glodanje, b) simetrino eono glodanje,
c) nesimetrino eono glodanje
g
, s, pri ortogonalnom tokarskom glodanju rauna se
iz izraza:

p
z u c
g o f
p
o u
f
p
fu
f
g
i
z f f v
D D L
i
n f
L
i
v
L
t
1000
60 60 60
2
t
= = = , (2.132)
pri emu je L
f
, mm, put alata u smjeru uzdunog posmaka.
l
2
l
o
l
1
L
a
p

D
g
n
g
v
f
l
2
l
o
l
1
L
D
g
n
g

v
f
b
o

b
o
/
2

l
2
l
o
l
1
L
D
g
n
g

v
f
b
o

b
o
/
2

e

a)
b)
c)

46
Primjer 2.14. Treba glodati obradak iz 0362, irine b
0
= 120 mm i duljine l
o
= 600 mm,
obodnim glodalom promjera D
g
= 120 mm koje ima z = 20 zubi, pri emu je zadano:
brzina rezanja v
c
= 30 m/min
posmina brzina v
f
= 160 mm/min
dubina rezanja a
p
= 6 mm
Trai se:
a) maksimalna debljina neodrezane strugotine
b) srednja glavna sila rezanja po zubu
c) snaga rezanja
d) glavno strojno vrijeme za i
p
= 1 prolaz
Rjeenje:
ad a) 1 , 0
20 30 1000
120 160
1000
=

= = =
t
t
z v
D v
n z
v
f
c
g f
g
f
z
mm
= =
= = 84 , 25 9 , 0
120
6 2
1
2
1 cos
0 0

g
p
D
a

iz slike 2.16 slijedi: 044 , 0 84 , 25 sin 1 , 0 sin
0 . max
= = =
z
f h mm
ad b) 022 , 0
120
6
1 , 0
84 , 25
6 , 114 6 , 114
0
sr.
=
= =
g
p
z
D
a
f h
mm
za 0362 f
s,11
= 1780 N/mm
2
, z
1
= 0,17 (tablica 2.1)
7 , 3405
022 , 0
1780
17 , 0
sr.
1 1 ,
sr. ,
1
= = =

z
s
s
h
f
f N/mm
2
8991 7 , 3405 022 , 0 120
sr. , sr. 0 sr. ,
= = =
s cz
f h b F N
ad c) 4 , 1
360
20 84 , 25
360
0
=
=
z
z
z

3 , 6
10 60
30 4 , 1 8991
10 60 10 60
3 3
sr. ,
3
sr. ,
=
=
c z cz c c
r
v z F v F
P kW
ad d)
( )
( ) 15 , 26
6 120 6
1
=

=
=
p g p
a D a
l mm
2
2
= l mm (usvojeno)
( ) ( )
56 , 235 1
160
2 15 , 26 600 60 60
2 1
=
+ +
=
+ +
=
p
f
o
g
i
v
l l l
t s
Primjer 2.15. Treba obodno glodati otkivke iz elika irine b
0
= 120 mm. Dodatak za obradu
je = 6 mm kojeg treba skidati odjednom. Trai se posmina brzina ako je specifini
volumen skinute strugotine V
s
= 12000 mm
3
min
-1
kW
-1
, snaga glodalice P
S
= 6 kW, a
stupanj iskoristivosti glodalice
S
= 0,75.
Rjeenje:
6 1 = = = o
p p
a i mm
2.4. Glodanje

47
75
120 6
12000 75 , 0 6
0
0
=

= = = =
b a
V P
v
V
v b a
V
V
P
p
s S S
f
S s
f p
S s
S
q
q q
mm/min
Primjer 2.16. Po obodu rotora generatora iz 4732 duljine l
o
= 6600 mm treba obodnim
glodalom promjera D
g
= 900 mm koje ima z = 32 zuba izglodati z
u
= 42 uzduna kanala
irine b
0
= 28 mm i dubine = 170 mm, pri emu je zadano:
frekvencija vrtnje obodnog glodala n
g
= 35 min
-1

posmina brzina v
f
= 300 mm/min
broj prolaza i
p
= 2
Trai se:
b) snaga stroja
Rjeenje:

ad a) 85
2
170
2
2 = = = =
o
p p
a i mm
( )
( ) 2 , 263 85 900 85
1
= =
=
p g p
a D a
l mm
4
2
= l mm (usvojeno)

( ) ( )
h 05 , 32 s 96 , 115368 42 2
300
4 2 , 263 6600 60 60
2 1
= =
+ +
=
+ +
=
u p
f
o
g
z i
v
l l l
t
ad b) 268 , 0
35 32
300
=
= =
g
f
z
n z
v
f mm
= =
= = 8 , 35 81 , 0
900
85 2
1
2
1 cos
0 0

g
p
D
a

081 , 0
900
85
268 , 0
8 , 35
6 , 114 6 , 114
0
sr.
=
= =
g
p
z
D
a
f h
mm
za 4732 f
s,11
= 2500 N/mm
2
, z
1
= 0,26 (tablica 2.1)
l
2
l
o
l
1
L

D
g
n
g
v
f
a
p


48
4 , 4805
081 , 0
2500
26 , 0
sr.
1 1 ,
sr. ,
1
= = =

z
s
s
h
f
f N/mm
2
6 , 10898 4 , 4805 081 , 0 28
sr. , sr. 0 sr. ,
= = =
s cz
f h b F N
18 , 3
360
32 8 , 35
360
0
=
=
z
z
z

96 , 98
1000
35 900
1000
=

= =
t
t
g g
c
n D
v m/min
2 , 76
75 , 0 10 60
96 , 98 18 , 3 6 , 10898
10 60 10 60
3 3
sr. ,
3
sr. ,
=

=
=
S
c z cz
S
c c
S
v z F
v F
P kW
Primjer 2.17. Obradak iz 0362 irine b
0
= 120 mm i duljine l
o
= 600 mm treba glodati
eonim glodalom promjera D
g
prednji kut
n
= 15
r
= 60
brzina rezanja v
c
= 80 m/min
posmak po zubu f
z
= 0,2 mm
broj zubi glodala z = 12
ekscentricitet namjetanja glodala e = 15 mm
Trai se:
a) srednja glavna sila rezanja po zubu
b) snaga rezanja
c) glavno strojno vrijeme za i
p
= 1 prolaz
Rjeenje:
ad a) 7 1 = = = o
p p
a i mm
08 , 8
60 sin
7
sin
=
= =
r
p
a
b
k
mm
= =

=
= 26 , 63 45 , 0
200
15 2 120 2
cos
1
0
1

g
D
e b

= =
+
=
+
= 59 , 138 75 , 0
200
15 2 120 2
cos
2
0
2

g
D
e b

= = = 33 , 75 26 , 63 59 , 138
1 2 0

158 , 0 60 sin
200
120
2 , 0
33 , 75
6 , 114
sin
6 , 114
0
0
sr.
=
= =
r
g
z
D
b
f h k
mm
za 0362 f
s,11
= 1780 N/mm
2
, z
1
= 0,17 (tablica 2.1)
8 , 2435
158 , 0
1780
17 , 0
sr.
1 1 ,
sr. ,
1
= = =

z
s
s
h
f
f N/mm
2
za 0362
0
= 6
2.4. Glodanje

49
86 , 0
7 , 66
6 15
1
7 , 66
1
0
=

=
n
K
za v
c
= 80 m/min K
v
= 1,04 (usvojeno, slika 2.3)
istroeni alat K
i
= 1,2 (usvojeno)
5 , 3337 2 , 1 04 , 1 86 , 0 8 , 2435 158 , 0 08 , 8
sr. , sr. sr. ,
= = =
i v s cz
K K K f h b F N
ad b) 51 , 2
360
12 33 , 75
360
0
=
=
z
z
z

2 , 11
10 60
80 51 , 2 5 , 3337
10 60 10 60
3 3
sr. ,
3
sr. ,
=
=
c z cz c c
r
v z F v F
P kW
ad c) 85 , 33 15
2
120
4 200 200
2
1
2
4
2
1
2
2
2
0 2
1
=
(
(
|
.
|
\
|
+ =
(
(
|
.
|
\
|
+ = e
b
D D l
g g
mm
2
2
= l mm (usvojeno)

( )
( )
85 , 124 1
12 2 , 0 80 1000
200 2 85 , 33 600 60
1000
60
2 1
=

+ +
=
+ +
=
t
t
p
z c
g o
g
i
z f v
D l l l
t s
Primjer 2.18. Treba simetrinim eonim glodanjem obraditi povrinu irine b
0
= 63 mm i
duljine l
o
r
= 90
brzina rezanja v
c
= 60 m/min
promjer eonog glodala D
g
= 100 mm
broj zubi z = 20
volumen skinute strugotine V = 12285 mm
3
/min
broj prolaza i
p
= 1
Trai se:
b) maksimalna debljina neodrezane strugotine
Rjeenje:
ad a) 5 1 = = = o
p p
a i mm
39
63 5
12285
0
=
= =
b a
V
v
p
f
mm/min
17 , 11 63 100 100
2
1
2
1
2 2 2
0
2
1
=
|
.
|
\
|
=
|
.
|
\
|
= b D D l
g g
mm
2
2
= l mm (usvojeno)

( ) ( )
41 , 266 1
39
2 17 , 11 160 60 60
2 1
=
+ +
=
+ +
=
p
f
o
g
i
v
l l l
t s
ad b) 191
100
60 1000 1000
=
= =
t t
g
c
g
D
v
n min
-1

50
0102 , 0
191 20
39
90 za
. max
=
= = =
g
f
z r
n z
v
f h k mm
Primjer 2.19. Treba ortogonalnim okruglim tokarskim glodanjem u i
p
= 1 prolazu obraditi
obradak promjera D
o
brzina rezanja v
c
= 194 m/min
posmak po zubu eonog glodala f
z
= 0,31 mm
dubina rezanja a
p
= 2 mm
promjer eonog glodala D
g
= 315 mm
broj zubi z = 6
volumen skinute strugotine V = 236000 mm
3
/min
Trai se:
a) glavno strojno vrijeme za put alata u smjeru uzdunog posmaka L
f
= 500 mm
b) teorijska hrapavost obraene povrine
Rjeenje:
ad a) 196
315
194 1000 1000
=
= =
t t
g
c
g
D
v
n min
-1
56 , 364 196 6 31 , 0 = = =
g z f
n z f v mm/min
67 , 323
56 , 364 2
236000
=
= =
f p
u
v a
V
f mm
8 , 111 1
6 31 , 0 67 , 323 194 1000
315 140 500 60
1000
60
2
2
=

= =
t
t
p
z u c
g o f
g
i
z f f v
D D L
t s
ad b)
3
2 2
10 172 , 0
140 4
31 , 0
4

=
= =
o
z
t
D
f
R mm
2.5. Provlaenje
Provlaenje je postupak za grubu i zavrnu obradu najee jednim alatom.
Obino nakon provlaenja nema dodatnih zavrnih obrada. Zbog vrlo skupog alata
(igla za provlaenje, slika 2.22) ovaj postupak uglavnom slui za veliku serijsku
proizvodnju.

Slika 2.22. Igla za provlaenje (kalibriranje). A hvatite, B prednja
vodilica, C zubi za obradu (C
1
za grubu, C
2
za polugrubu, C
3
za zavrnu
obradu), D dio za zaglaivanje, E stranja vodilica, F hvatite
A B C D E F
C
1
C
2
C
3
2.5. Provlaenje

51
Provlaenje je visoko produktivan postupak, jer obrada traje samo dok igla
proe kroz obradak. Jedino se alat giba, i to pravocrtno. Poveanjem sljedeeg zuba
postie se da on skida odreenu debljinu materijala, odnosno da postoji posmak po
zubu f
z
(slika 2.23).

Slika 2.23. Oblikovanje ozubljene duljine igle za
provlaenje. f
z
posmak po zubu, h
z
visina zuba, k
z

korak zuba, R polumjer zaobljenja podnoja zuba,
n

stranji kut,
n
prednji kut, a
p
ukupna debljina
skidanja materijala (dodatak za provlaenje), L
p

duljina provlaenja, v
c
brzina rezanja, F
cz
glavna sila
rezanja po zubu, F
tr
sila trenja na poleini zuba
2.5.1. Proraun geometrijskih elemenata reznog dijela igle za provlaenje
Tijek prorauna:
1. Ukupna debljina skidanja materijala a
p
, mm, odnosno veliina dodatka za
provlaenje rauna se u zavisnosti od oblika kojeg se eli postii na obratku.
2. Posmaci po zubu za grubu obradu f
z
, mm, i polugrubu obradu f
z
', mm, odnosno
porasti zuba s obzirom na debljinu neodrezane strugotine odabiru se prema
podacima u tablici 2.3.
3. Postupak za odreivanje koraka zubi k
z
, mm, za grubu obradu je sljedei:
a) proraun koraka zubi k
z(a)
, mm, s obzirom na sposobnost prihvata strugotine
Veliina meuprostora zuba koji prima skinutu strugotinu treba biti
dovoljno velika, a to se osigurava odabirom konstante prostora za strugotinu
C
s
iz tablice 2.4, pa je korak zubi k
z(a)
, mm, odreen izrazom:

( ) s p z a z
C L f k 3 > , (2.133)
n
h
z
f
z
k
z

R

L
p

a
p
F
cz
F
tr
v
c

52
pri emu je L
p
, mm, duljina provlaenja. Takoer treba uzeti u obzir da je
najmanji korak koji se jo koristi k
z(a) min.
= 4,5 mm.
Tablica 2.3.
Posmak po zubu f
z
, mm, za provlaenje [1]
Materijal obratka Gruba obrada Polugruba obrada
elik, poboljan
elik, srednje tvrdoe
elini lijev
Kovkasti (temper) lijev
Sivi lijev
Mjed
Bronca
Zn slitine, tlani lijev
Al slitine
Mg slitine, tlani lijev
Umjetne tvari
0,02 ... 0,05
0,03 ... 0,08
0,05 ... 0,10
0,05 ... 0,10
0,10 ... 0,25
0,10 ... 0,30
0,10 ... 0,60
0,10 ... 0,25
0,08 ... 0,20
0,20 ... 0,40
0,05 ... 0,20
0,01
0,01
0,01
0,01 ... (0,02)
(0,01) ... 0,02
(0,01) ... 0,02
(0,01) ... 0,02
0,02
0,02
(0,02) ... 0,04
0,02
Tablica 2.4.
Veliina konstante prostora za strugotinu C
s
kod provlaenja [3]
Posmak po
zubu
f
z
, mm
Provlaenje elika vrstoe
M
, N/mm
2
Obrada
lijevanog
eljeza i
bronce
Obrada
mjedi i
aluminija

do 400 400 ...700 od 700
do 0,03
0,03 ... 0,07
od 0,07
3
4
4,5
2,5
3
3,5
3
3,5
4
2,5
2,5
2
2,5
3
3,5
b) proraun koraka zubi k
z(b)
, mm, s obzirom na vlanu silu provlakaice
Iz uvjeta da povlana sila provlakaice F
pp
, N, mora biti vea od glavne
(aksijalne) sile rezanja F
c
, N, slijedi veliina koraka zubi k
z(b)
, mm, kao

( )
1
>
tr i s u z
pp
p
b z
K K K f i f b
F
L
k
, (2.134)
pri emu je:
b irina neodrezane strugotine (irina vrha zuba), mm, a jednaka je
irini utora, odnosno lijeba,
i
u
broj utora (ljebova),
f
s
2
, prema izrazu

1
z
1 1 ,
z
s
s
f
f
f

= . (2.135)
Vrijednosti f
s,11
i z
1
odreuju se kao i za tokarenje, tablica 2.1,
takoer i faktor K
za odabrani prednji kut

n
, , iz tablice 2.5, dok
2.5. Provlaenje

53
je faktor istroenja alata K
i
= 1,3 ... 1,35 (za novi je alat K
i
= 1), te
faktor koji uzima u obzir djelovanje sile trenja K
tr
= 1,1 ... 1,3 ije
se manje vrijednosti uzimaju za rad uz primjenu sredstva za
hlaenje, ispiranje i podmazivanje.
Tablica 2.5.
Kutovi kod igle za provlaenje [3]
Materijal obratka
n
,
n
,
Sivi lijev, temper lijev, elini lijev
elik
M
700 N/mm
2

elik
M
> 700 N/mm
2

Bronca i mjed
Aluminij
0 ... 7
17 ... 20
12 ... 17
0 ... 9
14
3 ... 4
4 ... 7
4 ... 7
3 ... 4

c) proraun koraka zubi k
z(c)
, mm, s obzirom na dozvoljeno vlano naprezanje
igle za provlaenje
Iz uvjeta da naprezanje alata ne smije prijei veliinu dozvoljenog
naprezanja na vlak
M dozv.
, N/mm
2
, koju treba uzimati iz tablice 2.6, slijedi
veliina koraka zubi k
z(c)
, mm, iz izraza:

( )
1
dozv. M . min
>
tr i s u z
p
c z
K K K f i f b
A
L
k
o
, (2.136)
pri emu je najmanji popreni presjek A
min.
, mm
2
, igle za provlaenje obino
na najmanjem promjeru drke d
d min.
, mm, pa je

4
2
. min
. min
t
d
d
A = . (2.137)
Tablica 2.6.
Dozvoljeno vlano naprezanje igle za provlaenje [3]
Vrsta igle
Dozvoljeno vlano naprezanje
M dozv.
, N/mm
2
Brzorezni elik Legirani alatni elik
Cilindrina za vie ljebova, profilna
evolventna, etverokutna
Za ljebove za klin, plosnata, s
nesimetrinim dodacima
350

200
300

150
d) usvajanje mjerodavnog koraka zubi k
z
, mm, za grubu obradu provodi se
prema izrazu:

( ) ( ) ( )
{ }
c z b z a z z
k k k k , , . max >
.
(2.138)

54
4. Zubi za polugrubu obradu i zubi za zavrnu obradu obino imaju manji korak k
z
',
mm, koji je odreen izrazom:
( )
z z
k k 7 , 0 6 , 0 ' = . (2.139)
5. Potreban broj zubi za grubu obradu z
zg
, iznosi:
1
'
+
=
z
z zp p
zg
f
f z a
z , (2.140)
pri emu se za polugrubu obradu uobiajeno primjenjuje z
zp
= 5 zubi. Broj zubi
z
zg
moe biti samo cijeli broj, pa se odbacuju decimalna mjesta u izrazu (2.140).
6. Duljina reznog dijela, odnosno duljina ozubljenja igle za provlaenje l
C
, mm,
rauna se prema izrazu:
( ) '
z zz zp z zg C
k z z k z l + + = , (2.141)
pri emu se za zavrnu obradu uobiajeno primjenjuje z
zz
= 4 ... 6 zubi. Ovi zubi
nemaju radijalni porast nego su istog promjera.
7. Visina zubi h
z
, mm, odreuje se iz izraza:
( )
z z
k h 4 , 0 3 , 0 = . (2.142)
8. Polumjer zaobljenja podnoja zuba R, mm, iznosi:
( )
z
h R 6 , 0 4 , 0 = . (2.143)
2.5.2. Provjera vlanog naprezanja igle za provlaenje
Tijek prorauna:
1. Maksimalni broj zubi za grubu obradu koji su istovremeno u zahvatu z
z max.

rauna se iz izraza:
1
. max
+ =
z
p
z
k
L
z . (2.144)
Broj zubi z
z max.
moe biti samo cijeli broj, tako da se odbacuju decimalna mjesta
u izrazu (2.144).
2. Provjera igle za provlaenje s obzirom na povlanu silu provlakaice F
pp
, N,
provodi se prema izrazu:

pp tr i z s u z c
F K K K z f i f b F < =
. max . max
, (2.145)
pri emu je F
c max.
, N, maksimalna glavna (aksijalna) sila rezanja koja se postie
pri obradi.
3. Provjera igle za provlaenje s obzirom na dozvoljeno naprezanje na vlak
M dozv.
,
N/mm
2
, provodi se na drku sa silom F
c max.
, N, prema izrazu

dozv. M
. min
. max
M

A
F
c
d
< = , (2.146)
2.5. Provlaenje

55
i na prvom zubu

dozv. M
1
. max
1 M

A
F
z
c
z
< = , (2.147)
pri emu se za promjer provrta prije provlaenja d
1
, mm, opasni presjek kod
prvog zuba A
z1
, mm
2
, rauna prema izrazu:

( )
4
2
2
1
1
t
z
z
h d
A

= . (2.148)
2.5.3. Raunanje snage stroja
Potrebna pogonska snaga stroja odreena je izrazom:

S
c c
S
r
S
v F
P
P
3
. max
10 60
= = , (2.149)
pri emu se brzina rezanja v
c
, m/min, odreuje iz tablice 2.7, dok stupanj
iskoristivosti provlakaice iznosi
S
= 0,6 ... 0,8.
Tablica 2.7.
Brzina rezanja za provlaenje [1]
Materijal obratka v
c
, m/min
Tvrdi lijev
elik, vrlo tvrd
elik, ilav
elik, dobro obradiv
Sivi lijev, dobro obradiv
Kovkasti (temper) lijev, dobro obradiv
elini lijev, dobro obradiv
Mjed, bronca
Lake legure
Poliplast
0,5 ... 10
1 ... 2
2 ... 4
4 ... 8
6 ... 8
4 ... 8
3 ... 6
7,5 ... 10
10 ... 14
3 ... 6
Glavno strojno vrijeme pri provlaenju t
g
, s, rauna se iz izraza

( )
ph
c
p
ph
c
rh
g
k
v
L L
k
v
L
t
1000
60
1000
60
+
= = , (2.150)
pri emu je:
L
rh
duljina radnog hoda suporta provlakaice, mm,
k
ph
koeficijent gubitka vremena za povratni hod suporta provlakaice (za
najvei broj provlakaica je k
ph
= 1,4 ... 1,5),
L duljina igle za provlaenje, mm, koja prema slici 2.22 iznosi

56
( )
F E D C B A
l l l l l l L + + + + + = , (2.151)
l
A
duljina drke s prednjim hvatitem, mm, razliita je za razliite
strojeve i obrade,
l
B
duljina prednje vodilice, mm,
l
C
duljina reznog dijela odnosno duljina ozubljenja igle za
provlaenje, mm, koja se rauna prema izrazu (2.141),
l
D
duljina dijela za zaglaivanje (ako ga ima), mm,
l
E
duljina stranje vodilice, mm,
l
F
duljina stranjeg hvatita (potporni dio), mm.
Primjer 2.20. U bloku prijenosnika iz 1531 treba provlaenjem izraditi i
u
= 4 utora
dimenzija d
1
= 24 mm, d
2
= 28 mm i irine b = 8 mm, pri emu je zadano:
duljina provlaenja L
p
= 50 mm
povlana sila provlakaice F
pp
= 50000 N
duljina drke l
A
= 160 mm
duljina prednje i stranje vodilice l
B
= l
E
= 50 mm
duljina stranjeg hvatita l
F
= 70 mm
promjer kritinog presjeka drke d
d min.
= 16 mm
stupanj iskoristivosti provlakaice
S
= 0,7
Trai se:
a) maksimalna glavna sila rezanja
b) provjera kritinih presjeka igle za provlaenje
c) snaga stroja
d) glavno strojno vrijeme
Rjeenje:

ad a) f
z
= 0,06 mm (tablica 2.3)
C
s
= 3 (tablica 2.4)

( )
9 3 50 06 , 0 3 3 = = >
s p z a z
C L f k mm
za 1531
M
= 670 N/mm
2
, f
s,11
= 2220 N/mm
2
, z
1
= 0,14 (tablica 2.1)
6 , 3291
06 , 0
2220
14 , 0
z
1 1 ,
1
= = =

z
s
s
f
f
f N/mm
2
d
1
d
2
b

2.5. Provlaenje

57
n
= 18 (tablica 2.5) i
0
= 6 za elik
82 , 0
7 , 66
6 18
1
7 , 66
1
0
=

=
n
K
K
i
= 1,3 (usvojeno)
K
tr
= 1,2 (usvojeno)

( )
644 , 9
1
2 , 1 3 , 1 82 , 0 6 , 3291 4 06 , 0 8
50000
50
1
=
>
tr i s u z
pp
p
b z
K K K f i f b
F
L
k
mm
M dozv.
= 350 N/mm
2
(tablica 2.6)
06 , 201
4
16
4
2 2
. min
. min
=
= =
t t
d
d
A mm
2

( )
49 , 6
1
2 , 1 3 , 1 82 , 0 6 , 3291 4 06 , 0 8
350 06 , 201
50
1
dozv. M . min
=
>
tr i s u z
p
c z
K K K f i f b
A
L
k
o
mm

( ) ( ) ( )
{ }
c z b z a z z
k k k k , , . max >

6 1
10
50
1
. max
= + = + =
z
p
z
k
L
z
28 , 48506 2 , 1 3 , 1 82 , 0 6 6 , 3291 4 06 , 0 8
. max . max
= = =
tr i z s u z c
K K K z f i f b F N
ad b) N 50000 N 28 , 48506
. max
= < =
pp c
F F i zadovoljava

2
dozv. M
2
. min
. max
M
N/mm 350 N/mm 25 , 241
06 , 201
28 , 48506
= < = = =
A
F
c
d
i zadovoljava
( ) 5 , 3 10 35 , 0 4 , 0 3 , 0 = = =
z z z
h k h mm

( ) ( )
98 , 226
4
5 , 3 2 24
4
2
2 2
1
1
=

=
=
t t
z
z
h d
A mm
2

2
dozv. M
2
1
. max
1 M
N/mm 350 N/mm 7 , 213
98 , 226
28 , 48506
= < = = =
A
F
z
c
z
i zadovoljava
ad c) v
c
= 4 m/min (tablica 2.7)
62 , 4
7 , 0 10 60
4 28 , 48506
10 60
3 3
. max
=

=
=
S
c c
S
v F
P kW
ad d) 2
2
24 28
2
1 2
=
=
d d
a
p
mm
z
zp
= 5 (usvojeno)
f
z
' = 0,01 mm (tablica 2.3)
33 5 , 33 1
06 , 0
01 , 0 5 2
1
'
= = +

= +
=
zg
z
z zp p
zg
z
f
f z a
z (usvojeno)
usvaja se standardni korak k
z
= 10 mm

58
z
zz
= 4 (usvojeno)
( ) 6 10 6 , 0 ' 7 , 0 6 , 0 ' = = =
z z z
k k k mm
( ) ( ) 384 6 4 5 10 33 ' = + + = + + =
z zz zp z zg C
k z z k z l mm
714 70 50 384 50 160 = + + + + = + + + + =
F E C B A
l l l l l L mm
k
ph
= 1,4 (usvojeno)

( )
( )
16 4 , 1
4 1000
50 714 60
1000
60
=
+
=
+
=
ph
c
p
g
k
v
L L
t s
2.6. Piljenje
Piljenje obino slui za rezanje ipkastog materijala, cijevi i sl. Osnovni su
postupci piljenja: kruno (slika 2.24), okvirno (slika 2.25), trano (horizontalno i
vertikalno), te abrazivno piljenje. Kruno je piljenje zapravo glodanje tankim
glodalom. Okvirno je piljenje najstarije strojno piljenje koje se u principu ne
razlikuje od runog piljenja. Od svih postupaka piljenja trano ima najmanju irinu
reza, pa su otpad materijala i potrebna snaga najmanji, ali je izbor parametara obrade
sloen. Kod abrazivnog se piljenja umjesto krune pile koristi abrazivna ploa.

Kod krunog piljenja treba nakon izbora brzine rezanja v
c
, m/min, izraunati
frekvenciju vrtnje krune pile n
p
, min
-1
, prema izrazu:

t
p
c
p
D
v
n
1000
= , (2.152)
pri emu je D
p
, mm, promjer krune pile.
Ako je kod okvirnog piljenja brzina povratnog hoda v
p
, m/min, jednaka
brzini radnog hoda v
r
, m/min, dakle v
p
= v
r
, treba izraunati broj dvostrukih hodova
n
dh
, min
-1
, iz izraza:
n
p
v
f
D
p
d

s

Slika 2.24. Kruno piljenje. d promjer
obratka, D
p
promjer krune pile,
s
kut
rezanja, n
p
frekvencija vrtnje krune
pile, v
f
posmina brzina
d
v
f
v
r
v
p
L
1
Slika 2.25. Okvirno piljenje. d promjer
obratka, L
1
duljina hoda lista pile, v
r
brzina
radnog hoda, v
p
brzina povratnog hoda, v
f

posmina brzina
2.6. Piljenje

59

1
2
1000
L
v
n
r
dh
= , (2.153)
pri emu je L
1
, mm, duljina hoda lista pile, dok za sluaj kada je v
p
> v
r
vrijedi izraz

( )
p r
p r
dh
v v L
v v
n
+
=
1
1000
. (2.154)
Posmina brzina v
f
, mm/min, zavisi od velikog broja utjecajnih faktora, u
prvom redu od materijala obratka i vrste alata, zatim promjera (debljine) obratka
d, mm, broja zubi koji istovremeno reu z
z
i koraka zuba k
z
, mm. Ako je poznata
specifina povrina rezanja A
s
, mm
2
/min, koja je jednaka prepiljenoj povrini
presjeka obratka u jedinici vremena, onda vrijedi izraz:

d
A
v
s
f
= . (2.155)
Posmak po zubu f
z
, mm, openito se moe izraunati iz puta za jedan korak
zuba k
z
, mm, pa slijedi:

d v
k A
v
k v
f
c
z s
c
z f
z
1000 1000
= = . (2.156)
Budui da je kod krunog piljenja pilom promjera D
p
, mm, i broja zubi z,
korak zuba k
z
, mm, odreen izrazom:

z
D
k
p
z
t
= , (2.157)
onda posmak po zubu f
z
, mm, krunog piljenja iznosi

d z n
A
z n
v
f
p
s
p
f
z
= = . (2.158)
Za proraun se s dovoljnom tonou moe usvojiti sljedei odnos
specifinih sila rezanja:
f
s piljenja
1,15 f
s tokarenja
. (2.159)
Glavna sila rezanja po zubu F
cz
, N, onda iznosi:

i s
z
i s z cz
K f f b K f f b F
1 1 ,
1
z
1
15 , 1 15 , 1

= = , (2.160)
pri emu je b, mm, irina reza (debljina pile), vrijednosti f
s,11
i z
1
odreuju se kao i
za tokarenje, tablica 2.1, dok je faktor istroenja alata K
i
= 1,2 ... 1,35 (za novi se
alat uzima K
i
= 1).

60
Ukupna je glavna sila rezanja F
c
, N, odreena izrazom:

z cz c
z F F = , (2.161)
pri emu je najvei broj zubi koji istovremeno reu z
z
za okvirno piljenje

z
z
k
d
z = , (2.162)
odnosno za kruno piljenje

=
360
z
z
s
z

. (2.163)
Najvei kut rezanja
s
, , iznosi

p
s
p
s
D
d
D
d
arcsin 2
2
sin = =
, (2.164)
pri emu je d, mm, promjer ili debljina obratka.
Snaga rezanja P
r
, kW, i potrebna snaga stroja pri piljenju P
S
, kW, raunaju
se prema opim izrazima (2.11) i (2.13) poglavlje 2.1.2, a stupanj je iskoristivosti
stroja
S
= 0,7 ... 0,8.
Ako je poznata specifina povrina rezanja A
s
, mm
2
/min, glavno strojno
vrijeme t
g
, s, rauna se prema izrazu

s
o
g
A
A i
t
60
= , (2.165)
pri emu je:
i
o
broj ipki u snopu,
A povrina poprenog presjeka jedne ipke, mm
2
,

4
2
t d
A = . (2.166)
Primjer 2.21. Krunom pilom treba rezati ipku od 0645 promjera d = 200 mm, pri emu
je zadano:
promjer pile D
p
= 800 mm
debljina pile b = 7 mm
broj zubi pile z = 96
specifina povrina rezanja A
s
= 10000 mm
2
/min
brzina rezanja v
c
= 18 m/min
Trai se:
a) ukupna glavna sila rezanja
b) snaga stroja
c) glavno strojno vrijeme (i
o
= 1)
2.7. Bruenje

61
Rjeenje:
ad a) 162 , 7
800
18 1000 1000
=
= =
t t
p
c
p
D
v
n min
-1
073 , 0
200 96 162 , 7
10000
=

= =
d z n
A
f
p
s
z
mm
za 0645 f
s,11
= 2110 N/mm
2
, z
1
= 0,17 (tablica 2.1)
K
i
= 1,3 (usvojeno)
2 , 2515 3 , 1 2110 073 , 0 7 15 , 1 15 , 1
17 , 0 1
1 1 ,
1
z
1
= = =

i s
z
cz
K f f b F N
= = = 955 , 28
800
200
arcsin 2 arcsin 2
p
s
D
d

72 , 7
360
96 955 , 28
360
=
=
z
z
s
z

3 , 19417 72 , 7 2 , 2515 = = =
z cz c
z F F N
ad b)
S
= 0,8 (usvojeno)
281 , 7
8 , 0 10 60
18 3 , 19417
10 60
3 3
=

=
=
S
c c
S
v F
P kW
ad c) 93 , 31415
4
200
4
2 2
=
= =
t t d
A mm
2
5 , 188
10000
93 , 31415 1 60 60
=

= =
s
o
g
A
A i
t s
2.7. Bruenje
Bruenje je postupak obrade metala alatom koji ima mnogo otrica
neodreenog oblika. Prema kinematici i obliku strugotine, koja ima promjenjiv
presjek, bruenje je slino glodanju. Prema obliku obratka postoji okruglo obodno
bruenje, koje moe biti vanjsko (uzduno i popreno) i unutranje, te bruenje
ravnih povrina, koje moe biti eono i obodno (protusmjerno i istosmjerno). U
posebne izvedbe pripadaju bruenje s profiliranom brusnom ploom i uzduno
vanjsko okruglo obodno bruenje bez iljaka (centerless).
Ovdje se razmatraju samo postupci obodnog bruenja i to:
- vanjsko okruglo popreno VOP (slika 2.26a),
- unutarnje okruglo popreno UOP,
- vanjsko okruglo uzduno VOU (slika 2.26b),
- unutarnje okruglo uzduno UOU,
- plono uzduno PU (slika 2.26c) i
- ravno uzduno RU (slika 2.26d).


62

Slika 2.26. Kinematika i hodovi bruenja. a) VOP, b) VOU, c) PU, d) RU; B
b
irina rezne
povrine brusne ploe, B
o
irina obradne povrine, B
po
irina poprene obrade, D
b
promjer
brusne ploe, D
o
promjer obratka, n
b
frekvencija vrtnje brusne ploe, n
o
frekvencija vrtnje
obratka, v
o
pravocrtna brzina obradne povrine, v
f
uzduna posmina brzina, f
a
aksijalni
(uzduni) posmak, f
r
radijalni posmak, f
p
popreni posmak, a
p
dubina rezanja, L
b
duljina
bruenja, l
u
ulazna duljina, l
i
izlazna duljina, l
o
duljina obradne povrine, l
p
duljina prijelaza
Alat za bruenje je brus ili brusna ploa koja se sastoji od brusnih zrnaca i
veziva. Krupnoa brusnih zrnaca utjee na hrapavost obraene povrine i na
volumen materijala koji se u jedinici vremena skine s obratka.
Parametri obrade:
- obodna brzina brusne ploe v
b
, m/s, (brzina rezanja)

3
10 60
=
b b
b
n D
v
t
, (2.167)
pri emu je D
b
, mm, promjer, a n
b
, min
-1
, frekvencija vrtnje brusne ploe;
B
b
n
b
n
o
D
b

D
o

B
o
f
r
B
b
n
b
n
o
l
u
l
i
l
o
L
b
v
f,

f
a
D
b

D
o

v
o
l
u
l
i
l
o
L
b
D
b
n
b
f
p
B
b
l
p
l
p
B
o
B
po
B
p
l
p
v
o
l
u
l
i
l
o
L
b
n
b
B
b
D
b
B
o
a)
b)
c)
d)
a
p

a
p

a
p

a
p

2.7. Bruenje

63
- obodna brzina obratka v
o
, m/min, kod VOP, UOP, VOU i UOU (slika 2.26a i b)

1000
o o
o
n D
v
t
= , (2.168)
pri emu je D
o
, mm, promjer obratka i n
o
, min
-1
, frekvencija vrtnje obratka, ili
pravocrtna brzina obradne povrine v
o
, m/min, kod PU i RU (slika 2.26c i d)

1000
2
b dh
o
L n
v = , (2.169)
pri emu je n
dh
, min
-1
, broj dvostrukih hodova stola brusilice i L
b
, mm, duljina
bruenja (uzduni hod obratka ili brusne ploe);
- uzduna posmina brzina v
f
, m/min, kod VOU i UOU (slika 2.26b);
- aksijalni (uzduni) posmak f
a
, mm, kod VOU i UOU (slika 2.26b)

o
f
a
n
v
f
1000
= , (2.170)
ili radijalni posmak f
r
, mm, kod VOP i UOP (slika 2.26a), ili popreni posmak f
p
,
mm, kod PU (slika 2.26c);
- dubina rezanja a
p
, mm.
2.7.1. Geometrijski parametri neodrezane strugotine
Ekvivalentni promjer brusne ploe D
e
, mm, je onaj promjer koji ima
jednaku duljinu luka zahvata l
k
, mm, koju bi VOP ili VOU, odnosno UOP ili UOU
imali da se radi o PU ili RU (lukovi OB = OB' i OA = OA' na slici 2.27), a odreen
je izrazom [4]:

b o
b o
e
D D
D D
D
= , (2.171)
pri emu predznak (+) vrijedi za VOP ili VOU (D
e
< D
b
), dok predznak () vrijedi
za UOP ili UOU (D
e
> D
b
). Kod PU ili RU je D
e
= D
b
.
Duljina luka zahvata brusne ploe l
k
, mm, iznosi:

e p k
D a l = . (2.172)
Najdui luk zahvata je kod UOP ili UOU, zatim kod PU ili RU, a najmanji kod VOP
ili VOU (slika 2.27).
sr.
, mm, kod VOP ili VOU, odnosno
UOP ili UOU priblino se moe odrediti iz izraza

|
|
.
|
\
|
= =
b o
p
b
o
D D
a
v
v
h h
1 1
60 2
1
. max sr.
, (2.173)

64
pri emu predznak (+) vrijedi za VOP ili VOU, a predznak () vrijedi za UOP ili
UOU, dok se kod PU ili RU uzima priblina vrijednost

b
p
b
o
D
a
v
v
h h
60 2
1
. max sr.
= = , (2.174)
gdje je h
max.
, mm, maksimalna debljina neodrezane strugotine. Tone vrijednosti h
sr.

neto su vee od onih dobivenih izrazima (2.173) i (2.174).

Slika 2.27. Brusni kontakt i ekvivalentni promjer brusne ploe. D
b
promjer brusne
ploe, D
o
promjer obratka, D
ev
ekvivalentni promjer kod VOP ili VOU, D
eu

ekvivalentni promjer kod UOP ili UOU, kut zahvata kod PU ili RU,
v
kut zahvata
kod VOP ili VOU,
u
kut zahvata kod UOP ili UOU, a
p
dubina rezanja, h
max.

maksimalna debljina neodrezane strugotine kod PU ili RU, h
sr.
srednja
debljina neodrezane strugotine kod PU ili RU, l
k
duljina luka zahvata brusne ploe
Ekvivalentna debljina bruenja h
e
, mm, predstavlja ukupnu debljinu rezanja
svih estica u luku zahvata:

k e
l h h
sr.
= . (2.175)
h
sr.
l
k
/2
D
b
D
ev
D
o
v
D
eu
a
p

B'

B

A'

A

O

h
max.
D
o
Vanjsko okruglo
obodno bruenje
Unutarnje
okruglo
obodno
bruenje

Ravno obodno bruenje
2.7. Bruenje

65
Svaka rezna povrina brusne ploe odreene specifikacije, obraena na
odreeni nain i s odreenim uvjetima, moe prihvatiti samo odreenu najveu
ekvivalentnu debljinu bruenja h
e
u normalnom procesu bruenja bez tetnih
posljedica na bruenoj povrini. Da bi rezna povrina brusne ploe mogla prenijeti
materijal koji ulazi u brusni zahvat, treba ga rezati i stavljati u prostor za smjetaj
estica tako da iz brusnog zahvata odlazi materijal s ekvivalentnom debljinom
bruenja h
e
, obodnom brzinom brusne ploe v
b
, odnosno

b
o p
e b e
o
p
v
v a
h v h
v
a
60 60
= = . (2.176)
Srednja vrijednost ukupne povrine presjeka neodrezane strugotine A
sr.
,
mm
2
, kod VOP, VOU, UOP, UOU i PU moe se odrediti iz izraza

p r a
b
o p
p r a e
f
v
v a
f h A
, , , , sr.
60
= = , (2.177)
dok za RU vrijedi izraz

o
b
o p
o e
B
v
v a
B h A
60
sr.
= = , (2.178)
pri emu je B
o
, mm, irina obradne povrine.
2.7.2. Volumen skinute strugotine i efektivnost bruenja
Volumen skinute strugotine V, mm
3
/min, rauna se kao umnoak srednje
vrijednosti ukupne povrine presjeka neodrezane strugotine A
sr.
, mm
2
, i obodne
brzine brusne ploe v
b
, m/s, odnosno:

b
v A V
sr.
3
10 60 = . (2.179)
Efektivnost bruenja G odreena je izrazom:

ib
ob
V
V
G = , (2.180)
gdje je V
ob
, mm
3
, obrueni volumen s obratka, a V
ib
, mm
3
, skinuti volumen
materijala s brusne ploe (istroenost rezne povrine brusa). to je G manji, brusna
se zrnca bre troe, pa je manja mogunost stvaranja zareza i postie se mala
hrapavost obraivane povrine, dok je s gledita djelotvornosti povoljniji to vei G.
Glavna ili tangencijalna sila rezanja F
c
, N, moe se odrediti iz poznatog
specifinog volumena skinute strugotine V
s
, mm
3
min
-1
kW
-1
, odnosno

s s b
c
V
A
V v
V
F
sr.
6
10 60 1000
= = , (2.181)

66
ili iz okretnog momenta M
b
, Nmm, brusne ploe:

b
b
c
D
M
F
2
= . (2.182)
Za priblinu procjenu glavne ili tangencijalne sile rezanja F
c
, N, kod VOP ili
VOU moe se koristiti eksperimentalni izraz:
( )
6 , 0 7 , 0
p a o c
a f v K F = . (2.183)
pri emu je K konstanta zavisna od materijala obratka (K = 22 za kaljeni elik,
K = 21 za nekaljeni elik i K = 20 za sivi lijev) [1].
Snaga rezanja P
r
, kW, odreena je izrazom

s
b b b c
r
V
V n M v F
P =
= =
6
10 60
2
1000
, (2.184)
dok je snaga stroja za bruenje P
S
, kW, odreena opim izrazom (2.13) poglavlje
2.1.2, a stupanj je iskoristivosti stroja
S
= 0,7 ... 0,8.
g
, s, za razmatrane postupke bruenja odreeno je
sljedeim izrazima:
a) VOP (slika 2.26a) i UOP

o r
p
g
n f
a
t
60
= , (2.185)
b) VOU (slika 2.26b) i UOU

( )
p f
i u o
b
o a
b
g
a v
l l l
i
n f
L
t
1000
60 60 o + +
= = , (2.186)
l
o
duljina obradne povrine, mm,
l
u
ulazna duljina, mm,

b u
B l
3
1
= , (2.187)
B
b
irina rezne povrine brusne ploe, mm,
l
i
izlazna duljina, mm, (uzima se l
i
= l
u
),
i
b
broj prolaza bruenja,

p
b
a
i
o
= , (2.188)
dodatak za obradu na promjeru obratka, mm,

2.7. Bruenje

67
c) PU (slika 2.26c)

( )
p p o
po i u o
p b
o
b
p b
dh
g
f a v
B l l l
i i
v
L
i i
n
t
1000
120
1000
2 60 60
o + +
=
= = , (2.189)
i
p
broj poprenih hodova,

p
b p o
p
po
p
f
B l B
f
B
i
+
= =
2
, (2.190)
B
po
irina poprene obrade, mm,
l
p
duljina prijelaza brusne ploe, mm,

p o po
b
p
b
p
l B B
B
l
B
l = = s
3
za ;
3
, (2.191)
d) RU (slika 2.26d)

( )
p o
i u o
b
o
b
b
dh
g
a v
l l l
i
v
L
i
n
t
1000
120
1000
2 60 60 o + +
=
= = , (2.192)
l
u
ulazna duljina, mm,

( )
p b p
u a D a
l

= , (2.193)
l
i
izlazna duljina, mm, (uzima se l
i
= 1 ... 5 mm).
Primjer 2.22. Treba VOU obodnim bruenjem brusiti osovine iz 0645 promjera D
o
= 75
mm i duljine l
o
= 450 mm, pri emu je uz obodnu brzinu brusne ploe v
b
= 32 m/s i obodnu
brzinu obratka v
o
= 15 m/min mogue ostvariti ekvivalentnu debljinu bruenja h
e
= 0,1610
-3

mm. Zadano je:
promjer brusne ploe D
b
= 200 mm
irina rezne povrine brusne ploe B
b
= 45 mm
aksijalni (uzduni) posmak f
a
= 20 mm
dodatak za obradu na promjeru obratka = 0,16 mm
stupanj iskoristivosti brusilice
S
= 0,75
Trai se:
a) duljina luka zahvata brusne ploe
b) snaga stroja
Rjeenje:
ad a) 02 , 0
15
32 10 16 , 0 60 60
60
3
=

= = =

o
b e
p b e
o
p
v
v h
a v h
v
a mm

5 , 54
200 75
200 75
=
+
=
+
=
b o
b o
e
D D
D D
D mm

044 , 1 5 , 54 02 , 0 = = =
e p k
D a l mm

68
ad b) za nekaljeni elik K = 21
( ) ( ) 8 , 108 02 , 0 20 15 21
6 , 0 7 , 0 6 , 0 7 , 0
= = =
p a o c
a f v K F N
642 , 4
75 , 0 1000
32 8 , 108
1000
=

= =
S
b c
S
v F
P kW
ad c) 66 , 63
75
15 1000 1000
=
= =
t t
o
o
o
D
v
n min
-1
15 45
3
1
3
1
= = = =
b u i
B l l mm

( ) ( )
181
02 , 0 66 , 63 20
16 , 0 15 15 450 60 60
=

+ +
=
+ +
=
p o a
i u o
g
a n f
l l l
t
o
s
Primjer 2.23. Treba obraditi povrinu obratka dubokim RU obodnim bruenjem pri emu je
zadano:
obodna brzina brusne ploe v
b
= 35 m/s
b
= 400 mm
dubina bruenja a
p
= 6 mm
irina obradne povrine B
o
= 40 mm
duljina obradne povrine l
o
= 160 mm
o
= 0,198 m/min
s
= 2182 mm
3
min
-1
kW
-1

broj prolaza i
b
= 1
Trai se:
a) srednja debljina neodrezane strugotine
b) snaga rezanja
Rjeenje:
ad a)
3
sr.
10 55 , 11
400
6
35 60
198 , 0
60

=
= =
b
p
b
o
D
a
v
v
h mm
ad b) 0226 , 0 40
35 60
198 , 0 6
60
sr.
=
= =
o
b
o p
B
v
v a
A mm2
4 , 621
2182
0226 , 0 10 60 10 60
6
sr.
6
=

=
=
s
c
V
A
F N
749 , 21
1000
35 4 , 621
1000
=
= =
b c
r
v F
P kW
ad c)
( )
( ) 621 , 48 6 400 6 = =
=
p b p
u a D a
l mm
2 =
i
l mm (usvojeno)

( ) ( )
6 , 127 1
198 , 0 1000
2 621 , 48 160 120
1000
120
=
+ +
=
+ +
=
b
o
i u o
g
i
v
l l l
t s
2.8. Izrada navoja

69
Primjer 2.24. Potrebno je PU obodnim bruenjem brusiti povrinu duljine l
o
= 100 mm i
irine B
o
= 50 mm. Dodatak za bruenje iznosi = 0,12 mm. Zadano je:
obodna brzina brusne ploe v
b
= 30 m/s
b
= 160 mm
dubina bruenja a
p
= 0,03 mm
irina rezne povrine brusne ploe B
b
= 21 mm
duljina prijelaza brusne ploe l
p
= 7 mm
popreni posmak f
p
= 0,25 mm
o
= 30 m/min
s
= 2400 mm
3
min
-1
kW
-1

Trai se:
a) snaga rezanja
Rjeenje:
ad a)
3
sr.
10 125 , 0 25 , 0
30 60
30 03 , 0
60

=
= =
p
b
o p
f
v
v a
A mm
2
225 30 10 125 , 0 10 60 10 60
3 3
sr.
3
= = =

b
v A V mm
3
/min
094 , 0
2400
225
= = =
s
r
V
V
P kW
ad b)
( )
( ) 19 , 2 03 , 0 160 03 , 0 = =
=
p b p
u a D a
l mm
2 =
i
l mm (usvojeno)
43 7 50
3
za = = = =
p o po
b
p
l B B
B
l mm

( )
( )
73 , 286
25 , 0 03 , 0 30 1000
43 12 , 0 2 19 , 2 100 120
1000
120
=

+ +
=
+ +
=
p p o
po i u o
g
f a v
B l l l
t
o
s
2.8. Izrada navoja
Veliina aksijalnog (uzdunog) posmaka f, mm, odreena je veliinom
koraka navoja P, mm, odnosno f = P.
2.8.1. Izrada navoja ureznikom, nareznicom i nareznom glavom
g
, s, za izradu navoja ureznikom, nareznicom ili
nareznom glavom odreeno je izrazom
( )
P
i
n n
l l l t
p
i u g
60
1 1
1
|
|
.
|
\
|
+ + + = , (2.194)
pri emu je:
P korak navoja, mm,
l duljina rezanja, mm,

70
l
u
ulazna duljina, mm, koja se uzima l
u
= (1 ... 3) P,
l
i
izlazna duljina, mm, koja se za izradu navoja ureznikom u prolazni
provrt (slika 2.28a) uzima l
i
= (2 ... 3) P, za izradu navoja ureznikom u
slijepi provrt je l
i
= 0, dok je za izradu navoja nareznicom (slika 2.28b)
ili nareznom glavom l
i
= (0,5 ... 2) P,
n frekvencija vrtnje pri radnom hodu, min
-1
,
n
1
frekvencija vrtnje pri povratnom hodu, min
-1
,
i
p
broj prolaza.
Kada je n = n
1
slijedi:

( )
p
i u
g
i
n P
l l l
t
+ +
=
120
. (2.195)

Slika 2.28. Izrada navoja. a) ureznikom, b) nareznicom; f aksijalni
(uzduni) posmak, P korak navoja, n frekvencija vrtnje pri radnom
hodu, n
1
frekvencija vrtnje pri povratnom hodu, L put alata, l duljina
rezanja, l
u
ulazna duljina, l
i
izlazna duljina
2.8.2. Izrada navoja tokarenjem
g
, s, za izradu navoja tokarenjem (slika 2.29) iznosi

( )
p h p
o
i u
g
K z i
n P
l l l
t
+ +
=
60
, (2.196)
pri emu je:
P korak navoja, mm,
l
u
u
= P,
l
i
izlazna duljina, mm, koja se uzima l
i
= 1 ... 3 mm,
n
o
-1
,
i
p
broj prolaza,
z
h
broj hodova (vojeva) navoja,
K
p
koeficijent vremena povratnog hoda (najee je K
p
= 1,5).
L

l

l
u

l
i

f

=

P

n
n
1
f = P
l

l
u
l
i
L

n
n
1
a) b)
2.8. Izrada navoja

71

2.8.3. Izrada navoja glodanjem
g
, s, za izradu navoja ploastim glodalom (slika
2.30a) odreeno je izrazom

( ) ( )
p h p
f
i u
p h p
f
i u
g
K z i
v
l l l
K z i
v P
D l l l
t
o o
t
sin
60
cos
60 + +
=
+ +
= , (2.197)
pri emu je:
P korak navoja, mm,
D vanjski promjer navoja, mm,
kut nagiba spirale navoja, ,
l
u
u
= (1 ... 3) P,
l
i
izlazna duljina, mm, koja se za prolazno rezanje uzima l
i
= (0,5 ... 2) P,
dok je za rezanje navoja do naslona l
i
= 0,
v
f
posmina brzina ploastog glodala, mm/min, koja je jednaka umnoku
posmaka po zubu f
z
, mm, broja zubi z i frekvencije vrtnje ploastog
glodala n
g
, min
-1
, odnosno v
f
= f
z
z n
g
(poglavlje 2.4),
i
p
broj prolaza,
z
h
broj hodova (vojeva) navoja,
K
p
p
= 1,5).
g
, s, za izradu navoja valjkastim glodalom za navoje
(slika 2.30b) iznosi:

f
g
v
D
t
t 72
= . (2.198)
n
o
f = P
l

l
u
l
i
L

Slika 2.29. Izrada navoja tokarenjem.
f aksijalni (uzduni) posmak, P korak
navoja, n
o
frekvencija vrtnje obratka,
L put alata, l duljina rezanja, l
u
ulazna
duljina, l
i
izlazna duljina

72

Slika 2.30. Izrada navoja glodanjem. a) ploasto glodalo, b) valjkasto glodalo za navoje; v
f

posmina brzina, P korak navoja, D vanjski promjer navoja, kut nagiba spirale navoja, n
g

frekvencija vrtnje ploastog glodala, n
o
frekvencija vrtnje obratka, L put alata, l duljina
rezanja, l
u
ulazna duljina, l
i
izlazna duljina
2.8.4. Izrada navoja bruenjem
g
, s, za izradu navoja jednoprofilnom brusnom
ploom (slika 2.31a) iznosi

( ) ( )
p
p o
i u
p p
o
i u
g
K m
a n P
l l l
K i
n P
l l l
t
|
|
.
|
\
|
+
+ +
=
+ +
=
o 60 60
, (2.199)
pri emu je:
P korak navoja, mm,
n
o
-1
,
l
u
u
= (1 ... 3) P,
l
i
izlazna duljina, mm, koja se za prolazno bruenje uzima l
i
= l
u
, dok je
za bruenje navoja do naslona l
i
= 0,
i
p
broj prolaza,
m
a
i
p
p
+ =
o
, (2.200)
dodatak za bruenje na srednjem promjeru navoja, mm,
a
p
dubina rezanja (predstavlja veliinu radijalnog posmaka), mm,
m broj praznih prolaza (bez radijalnog posmaka), koji se za fino
bruenje uzima m = 1 ... 2, dok je za grubo bruenje m = 0,
K
p
p
= 1,5).
n
o
l

l
u
l
i
L

n
g
v
f

D

P

D
t
n
o
L = P

n
g
v
f
D

1

2

a)

b)

2.8. Izrada navoja

73
g
, s, za izradu navoja vieprofilnom brusnom
ploom (slika 2.31b) odreeno je izrazom:
( ) ( ) 4 1
60
4 1
1000
60

o o
g
n v
D
t = =
t
, (2.201)
gdje je D, mm, vanjski promjer navoja i v
o
, m/min, obodna brzina obratka.

Slika 2.31. Izrada navoja bruenjem. a) jednoprofilna brusna ploa, b) vieprofilna brusna
ploa; f aksijalni (uzduni) posmak, P korak navoja, D vanjski promjer navoja, kut nagiba
spirale navoja, n
b
frekvencija vrtnje brusne ploe, n
o
frekvencija vrtnje obratka, L put alata, l
duljina rezanja, l
u
ulazna duljina, l
i
izlazna duljina
Primjer 2.25. Treba odrediti glavno strojno vrijeme za izradu navoja M422 tokarenjem ako
je zadano:
frekvencija vrtnje glavnog vretena n
o
= 50 min
-1

duljina navoja l = 19 mm
broj prolaza i
p
= 9
Rjeenje:
1 mm, 2 2 42 M za = =
h
z P (jednovojni navoj)
2 = = P l
u
mm
1 =
i
l mm (usvojeno)
5 , 1 =
p
K (usvojeno)

( ) ( )
2 , 178 5 , 1 1 9
50 2
1 2 19 60 60
=
+ +
=
+ +
=
p h p
o
i u
g
K z i
n P
l l l
t s
n
o
l

l
u
l
i
L

n
b

D

n
o
L = P

n
b
D

1

2

a)

b)

f = P

74
Primjer 2.26. Treba odrediti glavno strojno vrijeme za izradu navoja M242 valjkastim
glodalom za metriki navoj ako je zadano:
duljina navoja l = 50 mm
promjer glodala D
g
= 80 mm
broj zubi glodala z = 14
posmak po zubu f
z
= 0,07 mm
obodna brzina glodala v
g
= 30 m/min
Rjeenje:
117
80
30 1000
14 07 , 0
1000
=
= = =
t t
g
g
z g z f
D
v
z f n z f v mm/min
24 2 42 M za = D mm
4 , 46
117
24 72 72
=

= =
t t
f
g
v
D
t s
2.9. Izrada ozubljenja
Najvaniji postupci izrade ozubljenja skidanjem strugotine su odvalno
glodanje i odvalno dubljenje, a primjenjuje se i bruenje ozubljenja.
2.9.1. Odvalno glodanje
Odvalno glodanje je postupak izrade cilindrinih zupanika s vanjskim
ozubljenjem (ravni i kosi zubi), slika 2.32, zupanih letvi i punih kola. Postoje tri
naina odvalnog glodanja: aksijalno odvalno glodanje, dijagonalno odvalno glodanje
i tzv. ifting, to je u biti aksijalno odvalno glodanje pri kojemu se nakon jednog ili
nekoliko obraenih izradaka glodalo pomakne u aksijalnom smjeru za mali posmak
p
m
, npr. za 1 mm. Taj se posmak rauna prema izrazu:

i
m
p
n
m
0
cos t
= , (2.202)

Slika 2.32. Odvalno glodanje zupanika. f
a
aksijalni posmak, D
g
promjer
glodala, n
g
frekvencija vrtnje glodala, n
o
frekvencija vrtnje obratka, h
visina zuba, L put alata, l duljina rezanja, l
u
ulazna duljina, l
i
izlazna duljina
n
g
D
g
f
a
h

l
u

l

l
i

L

n
o
Pogled A

A


75
gdje je m
n
, mm, normalni modul ozubljenja,
0
, , kut uspona zavojnice glodala, a i
broj utora glodala koji ine prednje povrine zubi.
Frekvencija vrtnje obratka n
o
, min
-1
, odreuje se prema broju zubi koje treba
izraditi na obratku z
o
i frekvenciji vrtnje glodala n
g
, min
-1
, tako da vrijedi:

o g
c
g
o
o
z D
v
n
z
n
t
1000 1
= = , (2.203)
pri emu je v
c
, m/min, brzina rezanja (obodna brzina glodala) i D
g
, mm, promjer
glodala.
Utjecajne veliine od kojih zavisi sila rezanja kod odvalnog glodanja su:
a) aksijalni posmak po okretaju obratka f
a
, mm,
b) normalni modul ozubljenja obratka m
n
, mm,
c) vlana vrstoa materijala obratka
M
, N/mm
2
,
d) broj poetaka odvalnog glodala q,
e) kut nagiba ozubljenja obratka
0
, ,
f) brzina rezanja (obodna brzina glodala) v
c
, m/min,
g) broj zubi ozubljenja obratka z
o
,
h) postupak odvalnog glodanja (istosmjerno ili protusmjerno),
i) troenje otrica odvalnog glodanja VB, mm,
j) hlaenje i podmazivanje.
Za odreivanje veliine srednje sile rezanja (srednje obodne sile) F
c,sr.
, N, pri
odvalnom glodanju obino se koristi empirijski izraz u obliku

v
k
n
k
a s c
K K q m f f F
n
m
a
f
0
sr. ,
= , (2.204)
pri emu je:
f
s
2
,
eksponent koji uzima u obzir utjecaj aksijalnog posmaka,
eksponent koji uzima u obzir utjecaj normalnog modula ozubljenja
obratka,
faktor kuta nagiba ozubljenja obratka,
0
0 15 30 45
0
|
K

1 1,18 1,35 1,72
K
v
faktor brzine rezanja,
v
c
, m/min 15 25 40 60
K
v
1,2 1 0,9 0,85
Tako izraz koji uzima u obzir sljedee uvjete:
a) protusmjerno odvalno glodanje,
n
m
k
a
f
k
0
|
K

76
b) vlana vrstoa materijala obratka
M
= 550 ... 600 N/mm
2
,
c) brzina rezanja (obodna brzina glodala) v
c
= 15 ... 60 m/min,
d) normalni modul ozubljenja obratka m
n
= 1 ... 8 mm,
glasi

v
k
n a c
K K q m f F
n
m
0
65 , 0
sr. ,
628 = , (2.205)
pri emu je = 0,85 za m
n
= 1 ... 5 mm, odnosno = 1 za m
n
= 6 ... 8 mm.
S
, kW, rauna se kao i kod glodanja prema izrazu
(2.126) poglavlje 2.4.4, a stupanj je iskoristivosti stroja
S
= 0,6 ... 0,8.
g
, s, za izradu ozubljenja odvalnim glodanjem
odreeno je izrazom

( )
p
g a
o i u
g
i
q n f
z l l l
t
+ +
=
60
, (2.206)
pri emu je:
l duljina rezanja (irina obraivanog zupanika), mm,
l
u
ulazna duljina, mm,
( )
( ) h D h
l
g
u
= 3 , 1 2 , 1 , (2.207)
h visina zuba ozubljenja obratka, mm,
( )
n
m h 3 , 2 1 , 2 = , (2.208)
l
i
izlazna duljina koja se uzima l
i
= 2 ... 5 mm,
i
p
broj prolaza.
2.9.2. Odvalno dubljenje
Odvalno dubljenje je postupak kojim se izrauju zupanici s unutranjim
ozubljenjem (ravni i kosi zubi), cilindrini zupanici (ravni i kosi zubi), slika 2.33,
te zupane letve.
Broj dvostrukih hodova alata n
dh
, min
-1
, odreuje se izraunavanjem iz brzine
rezanja v
c
, m/min, prema izrazu

1
2
1000
L
v
n
c
dh
= , (2.209)
pri emu je:
L
1
ukupna duljina hoda alata, mm,
( ) 6 4
1
+ =
o
B L mm, (2.210)
B
o
irina obraivanog zupanika, mm.
n
m
k
n
m
k

77
Radijalni posmak po dvostrukom hodu f
r
, mm, odreuje se prema vrijednosti
posmaka odvaljivanja po dvostrukom hodu f
o
, mm, iz izraza:
( )
o r
f f 25 , 0 15 , 0 = . (2.211)

Slika 2.33. Odvalno dubljenje cilindrinog zupanika. v
c
brzina
rezanja, f
o
posmak odvaljivanja po dvostrukom hodu, f
r

radijalni posmak po dvostrukom hodu, B
o
irina zupanika, h
visina zuba ozubljenja obratka, L
1
ukupna duljina hoda alata
Za odreivanje veliine srednje sile rezanja F
c,sr.
, N, pri odvalnom dubljenju
obino se koristi empirijski izraz u obliku

n
m
o
f
k
n
k
o s c
m f f F =
sr. ,
, (2.212)
pri emu je:
f
s
2
,
eksponent koji uzima u obzir utjecaj posmaka odvaljivanja po
dvostrukom hodu,
eksponent koji uzima u obzir utjecaj normalnog modula ozubljenja
obratka.
Tako izraz koji uzima u obzir sljedee uvjete:
a) materijal obratka L 0300 vlane vrstoe,
M
= 375 N/mm
2
,
b) ravno ozubljenje obratka uz broj zubi z
o
25,
c) dubina rezanja a
p
= 2

m
n
,
d) standardni promjer glave alata D
a
= 100 mm,
glasi

2 , 1 84 , 0
sr. ,
5150
n o c
m f F = . (2.213)
Proraun potrebne snage stroja P
S
, kW, dalje se obavlja kao i kod odvalnog
glodanja.
g
, s, za izradu ozubljenja odvalnim dubljenjem
odreeno je izrazom
h

B
o

L
1

f
o
f
o
f
r
v
c
n
m
k
o
f
k

78

p
o
o n
r dh
g
i
f
z m
f
h
n
t
|
|
.
|
\
|
+ =
t 60
, (2.214)
pri emu je:
h visina zuba ozubljenja obratka, mm, prema izrazu (2.208),
i
p
broj prolaza koji se za grubu obradu uzima i
p
= 1, odnosno za grubu i
finu obradu je i
p
= 2.
2.9.3. Bruenje ozubljenja
Broj dvostrukih hodova stola n
dh
, min
-1
,
odreuje se izraunavanjem iz uzdune
posmine brzine v
f
, m/min, prema izrazu

1
2
1000
L
v
n
f
dh
= , (2.215)
pri emu je:
L
1
ukupna duljina hoda stola, mm,
(slika 2.34),
( ) ( ) 10 4
1
+ + = h D h B L
b o
mm, (2.216)
B
o
irina zupanika, mm,
h visina zuba ozubljenja, mm,
prema izrazu (2.208),
D
b
promjer brusne ploe.
Za odreivanje veliine srednje sile
rezanja F
c,sr.
, N, pri bruenju ozubljenja moe se
koristiti empirijski izraz

n
k
dh
k
p c
m n a K F
dh
n p
a
= , (2.217)
pri emu je:
K konstanta zavisna od materijala obratka,
eksponent koji uzima u obzir utjecaj dubine bruenja,
eksponent koji uzima u obzir utjecaj broja dvostrukih hodova stola,
m
n
normalni modul ozubljenja obratka, mm.
Tako npr. izraz koji uzima u obzir sljedee uvjete:
a) bruenje zubi po "Niles" metodi na poboljanom 4131, 50 ... 64 HRC,
b) ravno ozubljenje obratka u rasponima vanjskog promjera d
o
= 85 ... 250 mm i
broja zubi z
o
= 15 ... 95,
c) dubina bruenja a
p
= 0,02 ... 0,15 mm,
d) broj dvostrukih hodova stola brusilice n
dh
= 48 ... 96 min
-1
,
e) normalni modul ozubljenja obratka m
n
= 1,5 ... 8 mm,
n
b
L
1
v
f
h

D
b
B
o
Slika 2.34. Bruenje ozubljenja. n
b

frekvencija vrtnje brusne ploe, D
b

promjer brusne ploe, v
f
uzduna
posmina brzina, B
o
irina zupanika,
h visina zuba ozubljenja obratka, L
1

ukupna duljina hoda stola
p
a
k
dh
n
k

79
f) promjer brusne ploe D
b
= 250 mm,
g) obodna brzina brusne ploe (brzina rezanja) v
b
= 30 m/s,
glasi:

n dh p c
m n a F
82 , 0 68 , 0
115 , 1 = . (2.218)
S
, kW, rauna se kao i kod bruenja (poglavlje 2.7.3),
a stupanj je iskoristivosti alatnog stroja
S
= 0,7 ... 0,8.
g
, s, za bruenje ozubljenja profiliranom brusnom
ploom iznosi

o
dh
p
dh
p
dh
p
g
z
n
i
n
i
n
i
t
|
|
.
|
\
|
+ + =
3
3
2
2
1
1
60 , (2.219)
pri emu je:
i
p1
broj prolaza pri grubom bruenju bokova zubi,
i
p2
broj prolaza pri finom bruenju bokova zubi (obino je i
p2
= 2 ili 3),
i
p3
broj prolaza pri vrlo finom bruenju bokova zubi (obino je i
p3
= 1),
n
dh1
, n
dh2
, n
dh3
redoslijedno brojevi dvostrukih hodova stola brusilice, min
-1
,
za grubo, fino i vrlo fino bruenje bokova zubi.
Primjer 2.27. Za izradu zupanika iz 1430 vlane vrstoe
M
= 590 N/mm
2
odvalnim
glodanjem, zadano je:
kut nagiba ozubljenja obratka
0
= 15
normalni modul ozubljenja obratka m
n
= 5 mm
broj zubi ozubljenja obratka z
o
= 30
irina obraivanog zupanika l = 26 mm
aksijalni posmak f
a
= 2,25 mm
brzina rezanja v
c
= 40 m/min
promjer odvalnog glodala D
g
= 80 mm
broj poetaka odvalnog glodala q = 1
broj prolaza i
p
= 2
Trai se:
a) snaga stroja

Rjeenje:
ad a) 85 , 0 mm 50 za = =
n
m n
k m
18 , 1 150 za
0
0
= =

K
9 , 0 m/min 40 za = =
v c
K v
4 , 4437 9 , 0 18 , 1 1 5 25 , 2 628 628
85 , 0 65 , 0 65 , 0
sr. ,
0
= = =
v
k
n a c
K K q m f F
n
m
N

80
7 , 0 =
S
q (usvojeno)
226 , 4
7 , 0 10 60
40 4 , 4437
10 60
3 3
sr. ,
=

=
=
S
c c
S
v F
P kW
ad b) ( ) 11 5 25 , 2 3 , 2 1 , 2 = = =
n
m h mm
( )
( )
( ) 33 11 80 11 2 , 1 3 , 1 2 , 1 = =
=
h D h
l
g
u
mm
3 =
i
l (usvojeno)
15 , 159
80
40 1000 1000
=
= =
t t
g
c
g
D
v
n min
-1

( ) ( )
3 , 623 2
1 15 , 159 25 , 2
30 3 33 26 60 60
=

+ +
=
+ +
=
p
g a
o i u
g
i
q n f
z l l l
t s

Primjer 2.28. Za izradu zupanika s ravnim zubima iz L 0300 ija vlana vrstoa iznosi
M
= 375 N/mm
2
postupkom odvalnog dubljenja, zadano je:
normalni modul ozubljenja obratka m
n
= 4 mm
broj zubi ozubljenja obratka z
o
= 30
irina obraivanog zupanika B
o
= 45 mm
posmak odvalj. po dvostrukom hodu f
o
= 0,27 mm
brzina rezanja v
c
= 25 m/min
promjer glave alata D
a
= 100 mm
broj prolaza i
p
= 2 (gruba i fina obrada)
Trai se:
a) snaga stroja
Rjeenje:
ad a) 5 , 9049 4 27 , 0 5150 5150
2 , 1 84 , 0 2 , 1 84 , 0
sr. ,
= = =
n o c
m f F N
7 , 0 =
S
q (usvojeno)
387 , 5
7 , 0 10 60
25 5 , 9049
10 60
3 3
sr. ,
=

=
=
S
c c
S
v F
P kW
ad b) ( ) 8 , 8 4 2 , 2 3 , 2 1 , 2 = = =
n
m h mm
( ) 054 , 0 27 , 0 2 , 0 25 , 0 15 , 0 = = =
o r
f f mm
( ) 50 5 45 mm 6 4
1
= + = + =
o
B L mm
250
50 2
25 1000
2
1000
1
=

= =
L
v
n
c
dh
min
-1

4 , 748 2
27 , 0
30 4
054 , 0
8 , 8
250
60 60
=
|
|
.
|
\
|
+ =
|
|
.
|
\
|
+ =
t t
p
o
o n
r dh
g
i
f
z m
f
h
n
t s

MODELIRANJE JEDNADBE
POSTOJANOSTI ALATA
Odgovarajue projektirani proces obrade skidanjem strugotine, ako se ne
dogode neki veliki poremeaji, prekida se ili uslijed zavretka obrade ili zbog
istroenosti alata. Svi drugi razlozi prekida su rijetki. Stoga se optimiranje procesa
obrade skidanjem strugotine u punom smislu moe postii iskljuivo u sluaju kada
je poznat matematiki model zavisnosti postojanosti alata od parametara obrade, tj.
jednadba postojanosti alata. Ona se koristi i kao referentna vrijednost za
programiranje obradnog sustava, pa je identificiranje procesa obrade skidanjem
strugotine jednadbom postojanosti alata od presudnog znaaja za uspjean rad
obradnog sustava s gledita produktivnosti, pouzdanosti i ekonominosti.
3.1. Troenje i postojanost alata
Troenje alata kao posljedica procesa obrade skidanjem strugotine, ako se ne
prati, moe uzrokovati njegov nasilni prekid, oteenje ili lom alata i oteenje
obratka. S tim u svezi, postojanost alata je ulazna veliina neophodna za planiranje
procesa obrade skidanjem strugotine i osnova za njegovo optimiranje, a predstavlja
stvarno vrijeme obrade do postizanja kriterija istroenja alata. To znai da treba
odrediti kraj onog perioda rezanja nakon kojeg daljnji rad alatom vie nije
ekonomski opravdan.
Kriterij istroenja alata predstavlja njegovo dozvoljeno troenje, a odreuje
nepogodnost (ne i nemogunost) alata za daljnju obradu. Kao kriterij istroenja
najee se koristi srednja irina pojasa troenja VB na stranjoj povrini alata ne
uzimajui u obzir izrazito maksimalne vrijednosti, slika 3.1. Meutim, mogu
posluiti i drugi kriteriji istroenja, npr. dubina kratera KT na prednjoj povrini alata
ili omjer dubine kratera i udaljenosti sredita kratera od poetne otrice KT/KM,
slika 3.1, dozvoljena hrapavost obraene povrine, itd. Prioritet pojedinih kriterija
istroenja odreuju proizvodne okolnosti i uvjeti obrade.
3.
3. Modeliranje jednadbe postojanosti alata

82

Slika 3.1. Karakteristini parametri troenja alata. VB srednja irina pojasa
troenja na stranjoj povrini alata, KT dubina kratera na prednjoj povrini
alata, KM udaljenost sredita kratera od poetne otrice, a
p
dubina rezanja
Ako se u vremenskim intervalima mjeri troenje alata VB, dobiva se krivulja
troenja alata kao na slici 3.2 (primjer snimakog lista za postupak tokarenja dan je u
tablici 3.1). Poveanjem brzine rezanja uz nepromijenjeni posmak i dubinu rezanja
dobivaju se strmije krivulje troenja. Primjenom kriterija istroenja alata dobiva se
podatak o postojanosti alata T
1
, T
2
i T
3
na slici 3.2. Ponove li se takvi pokusi u
potpuno istim uvjetima, dobit e se druge krivulje troenja i druge postojanosti alata
T
1
', T
2
' i T
3
'. S velikim brojem ponavljanja pokusa u potpuno istim uvjetima, dobiva
se rasipanje postojanosti alata oko neke oekivane vrijednosti.

Slika 3.2. Krivulje troenja alata pri konstantnom posmaku f i konstantnoj
dubini rezanja a
p
. v
c
brzina rezanja, T postojanost alata
Stranja
povrina
Prednja
povrina
a
p
A
A
KM
K
T

V
B

A - A
v
c1
< v
c2
< v
c3

f, a
p
= const.
prvi pokus
drugi pokus
Kriterij
istroenja
alata
v
c3
v
c1
v
c2
T
3
' T
3
T
2
T
2
' T
1
' T
1
Vrijeme obrade t, min
T
r
o
e
n
j
e

V
B
,

m
m

3.1. Troenje i postojanost alata

83
Tablica 3.1.
Primjer snimakog lista za dobivanje krivulje troenja alata kod postupka tokarenja

Mjerenje irine pojasa troenja VB na
stranjoj povrini alata
Ev. br.: ..........................
Datum: ..........................
Naruio: ............................... Snimio: ...............................................
Uvjeti rezanja
Postupak tokarenja: ............................................
R
e
z
n
a

p
l
o
i
c
a

Proizvoa: .........................................
O
b
r
a
d
a
k

Proizvoa: ......................................... Oznaka: ...............................................
Oznaka: ............................................... Materijal: ............................................
Materijal: ............................................
D
r
a
l
o

Proizvoa: .........................................
Topl. obrada: ....................................... Oznaka: ...............................................
vrstoa: .................................. N/mm
2
Loma strugotine: Da Ne
Promjer prije obrade: .................... mm
S
H
I
P
Proizvoa: .........................................
Duljina rezanja: ............................. mm Oznaka: ...............................................
A
l
a
t
n
i

s
t
r
o
j

Proizvoa: ......................................... Sastav: .................................................
Tip: .....................................................
P
a
r
a
m
.

o
b
r
a
d
e

Posmak: ........................................ mm
Broj osi: .............................................. Dubina rezanja: ............................. mm
Snaga: ............................................ kW Brzina rezanja: .......................... m/min
Max. frekv. vrtnje: ...................... min
-1
Kriterij istroenja alata: ................................ mm
Eksperimentalni rezultati
Red.
br.
t
min
D
mm
VB
mm
Red.
br.
t
min
D
mm
VB
mm
Napomene
1. 7.

2. 8.
3. 9.
4. 10.
5. 11.
6. 12.
Mjerilo na osima prilagoditi izmjerenim veliinama.
T
r
o
e
n
j
e

V
B
,

m
m


84
Svrha izvoenja pokusa je da se na osnovi eksperimentalnih podataka odredi
jednadba postojanosti alata. Razliiti su autori formirali niz matematikih jednadbi
koje uspostavljaju odnos izmeu postojanosti alata i parametara obrade. Ipak, u
proizvodnoj je praksi svakako najprisutnija Taylorova jednadba postojanosti alata
bilo u konvencionalnom (ISO 3685:1993) [5] ili proirenom obliku.
3.2. Konvencionalna Taylorova jednadba postojanosti alata
Troenje alata je stohastiki proces, pa se za usvojeni kriterij istroenja alata
zavisnost njegove postojanosti T, min, od brzine rezanja v
c
, m/min, moe dobiti
jednodimenzijskom regresijskom analizom kojom se dobiva eksponencijalni izraz

v
k
c T
v C T = , (3.1)
pri emu je:
C
T
konstanta koja ima vrijednost postojanosti alata kada je v
c
= 1 m/min, a
zavisi od posmaka, dubine rezanja, te djelomino i od svojstava
materijala obratka i alata,
k
v
koeficijent smjera pravca postojanosti alata, tj. k
v
= tan

v
, gdje je
v

kut koji zatvara pravac postojanosti alata s apscisom u dijagramu s
dvostrukim logaritamskim mjerilom (slika 3.3).
Zbog toga to je koeficijent k
v
gotovo uvijek negativan u podrujima
ekonominog rada, jednadba (3.1) pie se u drugom obliku:

v v
k
T
k
c
C T v
1 1

= . (3.2)
Ako se uzme da je
m
k
v v
= = = t
tan
tan
1 1
, (3.3)
odnosno

v
m
T
k
T
C C C
v
= =
1
, (3.4)
uvrtavanjem se dobiva konani oblik jednadbe:

v
m
c
C T v = . (3.5)
Izraz (3.5) naziva se konvencionalnom Taylorovom jednadbom postojanosti
alata, gdje je:
m = tan

Taylorov eksponent postojanosti alata koji zavisi od materijala
obratka i alata, geometrije alata, te sredstva za hlaenje i podmazivanje
(u dijagramu s dvostrukim logaritamskim mjerilom je kut koji zatvara
pravac postojanosti alata s ordinatom, slika 3.3),
C
v
konstanta koja ima vrijednost brzine rezanja kada je T = 1 min, a zavisi
od posmaka, dubine rezanja, te od svojstava materijala obratka i alata.

85
Ako se podruje brzina rezanja protee od malih pa do velikih brzina, u
dijagramu s dvostrukim logaritamskim mjerilom dobiva se krivulja koja je prikazana
na slici 3.3. Pri tome je tijek krivulje samo u manjem podruju blago zakrivljen,
skoro pravocrtan, i samo u tom podruju moe se krivulja aproksimirati Taylorovim
pravcem izvedenim iz izraza (3.5) koji predstavlja neku oekivanu vrijednost oko
koje se dobiva rasipanje postojanosti alata.
Ekstrapolacija Taylorovog pravca izvan ovog podruja, tj. prema veim
zakrivljenostima, dovodi redovito do pojave velike greke i zato je jednadba (3.5)
primjenjiva samo za uvjete pokusa pod kojima je dobivena.
Konano, budui da se radi o stohastikoj zavisnosti, potrebno je odrediti
granice pouzdanosti, ime se obuhvaa rasipanje postojanosti alata, slika 3.4.

3.2.1. Raunska procjena Taylorovog eksponenta i konstante
3.2.1.1. Jednodimenzijska regresijska analiza
Jednodimenzijska regresijska analiza je statistika metoda kojom se moe
odrediti jednadba onog pravca za kojega je u vertikalnom smjeru suma kvadrata
odstupanja, ili devijacija, svih nacrtanih toaka (empirijskih vrijednosti) minimalna.
Regresijski pravac uvijek prolazi kroz sredinju toku kao na slici 3.5.

) , ( y x
Slika 3.3. Opi oblik krivulje postojanosti
alata pri konstantnom posmaku f i
konstantnoj dubini rezanja a
p
.
v
,
kutovi koje zatvara pravac postojanosti
alata s apscisom, odnosno ordinatom
Brzina rezanja log v
c
, m/min
P
o
s
t
o
j
a
n
o
s
t

a
l
a
t
a

l
o
g

T
,

m
i
n

f, a
p
= const.
podruje
aproksimirano
pravcem
prvi pokus
drugi pokus
f, a
p
= const.
Granice
pouzdanosti
v
c1
v
c2
v
c3
c
, m/min
T
1
T
1
'
T
2
'
T
2
T
3
T
3
'
P
o
s
t
o
j
a
n
o
s
t

a
l
a
t
a

l
o
g

T
,

m
i
n

Slika 3.4. Grafiki prikaz konvencionalne Taylorove
jednadbe postojanosti alata pri konstantnom
posmaku f i konstantnoj dubini rezanja a
p
.

86

Slika 3.5. Jednodimenzijska linearna regresija. (x
i
,

y
i
)
empirijske vrijednosti, (x
i
,
i
) regresijske vrijednosti,
koordinate sredinje toke
Kako je jednadba (3.5) eksponencijalna, dakle nelinearna, ovdje se
pretpostavlja da je log T linearna funkcija nezavisne varijable log v
c
. Naime,
logaritmiranjem te uvoenjem supstitucija log v
c
= x i log T = y, dobiva se:
( )
v v c
v
C x k y v
m m
C
T log log
1 log
log = = . (3.6)
Nakon ureivanja slijedi izraz za regresijski pravac:
( ) x x k a y
v
+ = , (3.7)
gdje je
( ) y C x k a
v v
= = log . (3.8)
Prema tome, potrebno je jednodimenzijskom regresijskom analizom nai
vrijednosti C
v
i k
v
tako da suma kvadrata y rezidualnih odstupanja bude minimalna.
3.2.1.2. Proraun
Proraunski slijed pokazan je u tablici 3.2. Stupci 1, 2 i 3 ispunjavaju se tako
da se za svaki pokus troenja alata odreenom brzinom rezanja v
c
unese pripadajua
postojanost alata T za odabrani kriterij istroenja stranje povrine alata VB (prema
zapisima u tablici 3.1). Treba analizirati najmanje tri brzine rezanja i po tri pokusa
troenja za svaku, pa je minimalan potrebni broj eksperimentalnih zapaanja N = 9.
Stupci 4 i 5 ispunjavaju se logaritmiranjem vrijednosti za v
c
i T. Zatim se
redoslijedno sumiraju x i y vrijednosti, te se izrauna njihova srednja vrijednost:

N
y
y
N
x
x

= = , . (3.9)
Koeficijent smjera k
v
koji definira kut izmeu regresijskog pravca i x-osi
odreen je izrazom:

( )
=
N
x
x
N
y x
xy
k
v
2
2
. (3.10)
y
) , ( y x

87
Umnoci xy raunaju se u stupcu 6 tablice 3.2 i zatim se sumiraju.
Vrijednosti x i y dobivaju se redoslijedno iz stupaca 4 i 5. Umnoak xy se
onda dijeli s N.
U stupcu 7 rauna se suma kvadrata x
2
, a potom se za dobivenu vrijednost
x iz stupca 4 rauna njezin kvadrat i dijeli s N.
Konano, konstanta C
v
koja definira sjecite regresijskog pravca i x-osi
rauna se iz izraza:

v
v
k
y
x C = log . (3.11)
3.2.2. Adekvatnost regresijskog pravca
3.2.2.1. Sume kvadrata
Za proraun se koristi slijed pokazan u tablicama 3.2 i 3.3. Poinje se s
raunanjem sume kvadrata y
2
u stupcu 8 tablice 3.2. Dobiveni rezultat prenosi se iz
tablice 3.2 u dio 1. tablice 3.3, kao i , y, k
v
, xy, xy/N. Nastavlja se s
raunanjem sume kvadrata zbog varijacije objanjene regresijom prema izrazu:

|
|
.
|
\
|
= =

N
y x
xy k s s
v R R
2 2
, (3.12)
pri emu je srednja suma kvadrata.
Suma kvadrata zbog varijacije neobjanjene regresijom (tj. rezidualnih
odstupanja) rauna se prema izrazu
( )
2 2 2 2
2
R r r
s y y y N s s = =

, (3.13)
gdje je srednja suma kvadrata:

2
2
2
=
N
s
s
r
r
. (3.14)
Ukupna je suma kvadrata svih odstupanja onda

2 2 2
r R y
s s s + = . (3.15)
3.2.2.2. Signifikantnost
Ocjena signifikantnosti (tablica 3.3) temelji se na izraunatom omjeru:

2
2
r
R
a
s
s
F = . (3.16)
Treba izabrati potrebnu razinu pouzdanosti (npr. 95%) i oitati F-veliinu za
stupnjeve slobode (1, N 2) iz Fischerove F-tablice 3.6. Izraunati omjer varijacija
(3.16) treba biti vei od tabline F-veliine (F
a
> F). Ako taj uvjet nije ispunjen,
y
2
R
s
2
R
s
2
r
s
2
r
s
2
y
s

88
dobiveni regresijski pravac nije signifikantan i treba ga odbaciti budui da
predstavlja sluajni rezultat.
3.2.2.3. Koeficijent determinacije
U tablici 3.3 se kao dopunski pokazatelj adekvatnosti regresijskog pravca
koristi koeficijent determinacije R
2
koji predstavlja omjer objanjenih i ukupnih
odstupanja, a to je blii 1 regresijski je pravac reprezentativniji:
1 0 , 1
2
2
2
2
2
2
< < = = R
s
s
s
s
R
y
r
y
R
. (3.17)
3.2.3. Granice intervala pouzdanosti
3.2.3.1. Interval pouzdanosti regresijskog pravca
Koristi se proraunska shema pokazana u tablici 3.4. Prvo se u zaglavlju
tablice upisuju potrebne vrijednosti dobivene u tablicama 3.2 i 3.3. Izabire se
potrebna razina pouzdanosti (npr. 95%) i iz Studentove t-tablice 3.7 oitava se
dvostrana t-veliina za stupanj slobode N 2. Interval pouzdanosti regresijskog
pravca se onda rauna prema sljedeem izrazu:
( )
( )
( )
N
x
x
x x
N
s t x x k y y y y
r v
2
2
2
1
+ + = A = . (3.18)
Tablica 3.4 sugerira redoslijed potrebnih prorauna. (Napomena: u stupac 3
upisuju se samo razliite x vrijednosti iz stupca 4 tablice 3.2).
3.2.3.2. Intervali pouzdanosti za k
v
, a i C
v
U tablici 3.4 raunaju se intervali pouzdanosti za k
v
i a, kao i odgovarajue
granine vrijednosti za log C
v
, te od tuda i za C
v
, prema sljedeim izrazima:

( )
N
x
x
s t
k k
r
v v
2
2
2 , 1

= , (3.19)

N
s t
y a
r
=
2 , 1
, (3.20)

2 , 1
log
v
v
k
y
x C = . (3.21)
3.2.4. v
c
-T dijagram
Primjer lista za grafiki prikaz konvencionalne Taylorove jednadbe
postojanosti alata, tj. zavisnosti postojanosti alata T od brzine rezanja v
c
pri
konstantnom posmaku f i konstantnoj dubini rezanja a
p
dan je u tablici 3.5.

89
Tablica 3.2.
Proraunska shema za odreivanje regresijskog pravca
1 2 3 4 5 6 7 8
Pokus
br.
v
c

m/min
T
min
x = log v
c
y = log T

xy x
2
y
2
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15

x =

y =

xy =

x
2
=

y
2
=

(x)
2
=

xy =

(x)
2
/N =

xy/N =

Broj eksperimentalnih zapaanja: N =
( )
=

N
x
x
N
y x
xy
k
v
2
2

= =
N
x
x
= = =

N
y
y a
= =
v
v
k
y
x C log

( ) x x k a y
v
+ =
k
v
=
1/k
v
= m =
C
v
=

90
Tablica 3.3.
Proraunska shema za procjenu adekvatnosti regresijskog pravca
1. Suma kvadrata zbog varijacije objanjene regresijom (objanjena odstupanja)
Oitano iz tablice 3.2:
k
v
= y
2
=
N = =
xy = y =
xy/N =
=
|
|
|
.
|
\
|

=

N
y x
xy k s
v R
2

2. Suma kvadrata zbog varijacije neobjanjene regresijom (rezidualna odstupanja)
= =

2 2 2
R r
s y y y s
3. Ukupna suma kvadrata svih odstupanja
= + =
2 2 2
r R y
s s s
4. Raunanje omjera varijacija i usporedba s F-veliinom
Izvor
varijacije
Stupnjevi
slobode
Sume
kvadrata
Srednji kvadrati Omjer varijacija F
a
Regresija 1 =
2
R
s = =
2 2
R R
s s
=
2
2
r
R
s
s

Reziduali N 2 = =
2
r
s =
=
2
2
2
N
s
s
r
r

Ukupno N 1 = =
2
y
s
Razina pouzdanosti: %
Oitana F-veliina iz Fischerove F-tablice za stupnjeve slobode = (1, N 2 = ):
Signifikantnost: Da Ne
5. Koeficijent determinacije
= =
2
2
2
1
y
r
s
s
R

y

91
Tablica 3.4.
Proraunska shema za odreivanje intervala pouzdanosti
1. Ulazni podaci
N =
=
x
2
(x)
2
/N =
k
v
=
a = =
=
2
r
s
Izraunato:
= =
2
r r
s s
Oitana t-veliina za stupanj slobode = (N 2 = ):
2. Interval pouzdanosti regresijskog pravca
1 2 3 4 5 6
r
s t

N
1
x x x
( )
( )
N
x
x
x x
2
2
2

( )
( )
N
x
x
x x
N
s t y
r
2
2
2
1
+ = A

= Ay
3. Interval pouzdanosti za k
v
( )
=
N
x
x
s t
k k
r
v v
2
2
2 , 1

k
v min.
= k
v max.
=
k
v1,2
= 1/k
v min.
= m
min.
= 1/k
v max.
= m
max.
=
4. Interval pouzdanosti za a

= =
N
s t
y a
r
2 , 1

a
1,2
= a
min.
= a
max.
=
5. Interval pouzdanosti za C
v

C
v min.
=
C
v max.
=

y
x
( )
( ) = =
= =
. max . max
. min . min
/ log
/ log
v v
v v
k y x C
k y x C


92
Tablica 3.5.
Primjer lista za grafiki prikaz konvencionalne Taylorove jednadbe postojanosti alata za
postupak tokarenja

v
c
-T dijagram
Ev. br.: ......................
Datum: ......................
Naruio: ................................. Snimio: ...................................
Postupak tokarenja: ..............................................................................................................................
Materijal obratka:
................................................
Materijal alata (rezne ploice):
.................................................
Oznaka alata (rezne ploice):
.................................................
Geometrija alata:
n
= .............
n
= ............
s
= .............
r
= .............
r
= ............. r
= ........ mm
Posmak:
f = ......... mm
Dubina rezanja:
a
p
= ....... mm
Kriterij istroenja na stranjoj
povrini alata: VB = ......... mm
SHIP:
.................................................
Napomene:
..............................................................................................................................................................

Brzina rezanja v
c
, m/min
P
o
s
t
o
j
a
n
o
s
t

a
l
a
t
a

T
,

m
i
n

250
30 40 50 60 80 100 150 200 300 400 500
200
150
100
80
60
50
40
30
20
15
10
8
6
5
4
20
25
25 250

93
Tablica 3.6.
Fischerova F-tablica za vjerojatnost P(F
a
> F) = 0,05/0,01/ izvadak iz [6]
(d
fb
= stupanj slobode brojnika, d
fn
= stupanj slobode nazivnika)
d
fb
1 2 3
d
fn
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
161/4052/
18,5/98,5/
10,1/34,1/
7,71/21,2/
6,61/16,3/
5,99/13,7/
5,59/12,3/
5,32/11,3/
5,12/10,6/
4,96/10,0/
4,84/9,65/
4,75/9,33/
4,67/9,07/
4,60/8,86/
200/4999/
19,0/99,0/
9,55/30,8/
6,94/18,0/
5,79/13,3/
5,14/10,9/
4,74/9,55/
4,46/8,65/
4,26/8,02/
4,10/7,56/
3,98/7,20/
3,88/6,93/
3,80/6,70/
3,74/6,51/
215/5403/
19,2/99,2/
9,28/29,5/
6,59/16,7/
5,41/12,1/
4,76/9,78/
4,35/8,45/
4,07/7,59/
3,86/6,99/
3,71/6,55/
3,59/6,22/
3,49/5,95/
3,41/5,74/
3,34/5,56/
Tablica 3.7.
Studentova t-tablica i pripadne vjerojatnosti P(,t
, > t)
za stupnjeve slobode d
f
izvadak iz [6]
d
f
0,05 (t
95%
) 0,01 (t
99%
)
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
12,706
4,303
3,182
2,776
2,571
2,447
2,365
2,306
2,262
2,228
2,201
2,179
2,160
2,145
63,657
9,925
5,841
4,604
4,032
3,707
3,499
3,355
3,250
3,169
3,106
3,055
3,012
2,977
Primjer 3.1. Pri finom uzdunom tokarenju paketa limova rotora provedeno je 9 pokusa
troenja alata koji su dokumentirani u snimakim listama (primjer snimakog lista za pokus
br. 1 prikazan je u tablici 3.8). Na temelju snimljenih krivulja troenja alata, a za usvojeni
kriterij istroenja stranje povrine VB = 0,4 mm dobiveni su sljedei rezultati:
v
c
= 163,36 m/min v
c
= 228,71 m/min v
c
= 326,73 m/min
Pokus br. T, min Pokus br. T, min Pokus br. T, min
1 19,35 4 8,30 7 1,24
2 22,44 5 8,84 8 0,78
3 11,60 6 10,20 9 0,55
Treba odrediti konvencionalnu Taylorovu jednadbu postojanosti alata.

94
Tablica 3.8.
Snimaki list za pokus br. 1 iz primjera 3.1

Mjerenje irine pojasa troenja VB na
stranjoj povrini alata
Ev. br.: ..........................
Datum: ..........................
Naruio: ................................ Snimio: ................................................
Uvjeti rezanja
Postupak tokarenja: fino uzduno, rotor ..............
R
e
z
n
a

p
l
o
i
c
a

Proizvoa: Widia ................................
O
b
r
a
d
a
k

Proizvoa: .......................................... Oznaka: SPUN 120308 ........................
Oznaka: ............................................... Materijal: TN 200 (HC-P20) ................
Materijal: 2161 .................................
D
r
a
l
o

Proizvoa: Widia ................................
Topl. obrada: .......................................
Oznaka: CSDP N 2525M12-V .............
vrstoa: .................................. N/mm
2
Loma strugotine: Da Ne
Promjer prije obrade: 130
0,03
......... mm
S
H
I
P
Proizvoa: ..........................................
Duljina rezanja: 170 ....................... mm Oznaka: ...............................................
A
l
a
t
n
i

s
t
r
o
j

Proizvoa: Prvomajska Raa ........... Sastav: .................................................
Tip: TNP 250 .......................................
P
a
r
a
m
.

o
b
r
a
d
e

Posmak: 0,14 .................................. mm
Broj osi: 2 ............................................. Dubina rezanja: 0,5 ........................ mm
Snaga: 11 ........................................ kW Brzina rezanja: 163,36 ................ m/min
Max. frekv. vrtnje: 2240 ............... min
-1
Kriterij istroenja alata: 0,4 ........................... mm
Eksperimentalni rezultati
Red.
br.
t
min
D
mm
VB
mm
Red.
br.
t
min
D
mm
VB
mm
Napomene
1. 3,09 130
0,03
0,16 7. 22,44 130
0,03
0,50
Suha obrada.
Alatni mikroskop: Carl-
Zeiss, Jena (0,01 mm).
2. 6,99 130
0,03
0,18 8.
3. 10,08 130
0,03
0,22 9.
4. 13,17 130
0,03
0,25 10.
5. 16,26 130
0,03
0,30 11.
6. 19,35 130
0,03
0,40 12.
Mjerilo na osima prilagoditi izmjerenim veliinama.

T
r
o
e
n
j
e

V
B
,

m
m

0,4
0 5 10 15
0,3
0,2
0,1
0
1

95
Tablica 3.9.
Primjer odreivanja regresijskog pravca
1 2 3 4 5 6 7 8
Pokus
br.
v
c

m/min
T
min
x = log v
c
y = log T

xy x
2
y
2
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
163,36
163,36
163,36
228,71
228,71
228,71
326,73
326,73
326,73
19,35
22,44
11,60
8,30
8,84
10,20
1,24
0,78
0,55
2,21315
2,21315
2,21315
2,35929
2,35929
2,35929
2,51419
2,51419
2,51419
1,28668
1,35102
1,06446
0,91908
0,94645
1,00860
0,09342
0,10791
0,25964
2,84762
2,99001
2,35581
2,16838
2,23295
2,37958
0,23488
0,27131
0,65278
4,89803
4,89803
4,89803
5,56625
5,56625
5,56625
6,32115
6,32115
6,32115
1,65555
1,82526
1,13308
0,84471
0,89577
1,01727
0,00873
0,01164
0,06741

x =
21,25989
y =
6,30216
xy =
14,28514
x
2
=
50,35629
y
2
=
7,45942
(x)
2
=
451,98292
xy =
133,98323

(x)
2
/N =
50,22032
xy/N =
14,88703
Broj eksperimentalnih zapaanja: N = 9
( )
13597 , 0
60189 , 0
22032 , 50 35629 , 50
88703 , 14 28514 , 14
2
2

N
x
x
N
y x
xy
k
v

36221 , 2
9
25989 , 21
= = =
N
x
x
70024 , 0
9
30216 , 6
= = = =

N
y
y a
5204 , 2 15819 , 0 36221 , 2
42664 , 4
70024 , 0
36221 , 2 log = + =
= =
v
v
k
y
x C

( ) x x k a y
v
+ =
k
v
= 4,42664
1/k
v
= m = 0,2259
C
v
= 331,44

96
Tablica 3.10.
Primjer procjene adekvatnosti regresijskog pravca
k
v
= 4,42664 y
2
= 7,45942
N = 9 = 0,70024
xy = 14,28514 y = 6,30216
xy/N = 14,88703
( ) ( ) 66435 , 2 60189 , 0 42664 , 4 88703 , 14 28514 , 14 42664 , 4
2
= = =
|
|
|
.
|
\
|

=

N
y x
xy k s
v R

38204 , 0 66435 , 2 30216 , 6 70024 , 0 45942 , 7
2 2 2
= = =
R r
s y y y s
04639 , 3 38204 , 0 66435 , 2
2 2 2
= + = + =
r R y
s s s
Izvor
varijacije
Stupnjevi
slobode
Sume
kvadrata
Srednji kvadrati Omjer varijacija F
a
Regresija 1 =
2
R
s 2,66435 66435 , 2
2 2
= =
R R
s s
82 , 48
05458 , 0
66435 , 2
2
2
= =
r
R
s
s

Reziduali N 2 = 7 =
2
r
s 0,38204 05458 , 0
2
2
2
=
=
N
s
s
r
r

Ukupno N 1 = 8 =
2
y
s 3,04639
Razina pouzdanosti: 99%
Oitana F-veliina iz Fischerove F-tablice za stupnjeve slobode = (1, N 2 = 7): 12,3
87459 , 0
04639 , 3
38204 , 0
1 1
2
2
2
= = =
y
r
s
s
R

y


97
Tablica 3.11.
Primjer odreivanja intervala pouzdanosti
1. Ulazni podaci
N = 9
= 2,36221
x
2
(x)
2
/N = 0,13597
k
v
= 4,42664
a = = 0,70024
05458 , 0
2
=
r
s
Izraunato:
23362 , 0 05458 , 0
2
= = =
r r
s s
Oitana t-veliina za stupanj slobode = (N 2 = 7): 3,499
2. Interval pouzdanosti regresijskog pravca
1 2 3 4 5 6
r
s t

N
1
x x x
( )
( )
N
x
x
x x
2
2
2

( )
( )
N
x
x
x x
N
s t y
r
2
2
2
1
+ = A
0,81744 0,11111 2,21315
2,35929
2,51419
0,14906
0,00292
0,15198
0,16341
0,00006
0,16988
0,42829
0,27255
0,43331

= Ay 0,37805
3. Interval pouzdanosti za k
v
( )
13597 , 0
81744 , 0
42664 , 4
2
2
2 , 1
=
N
x
x
s t
k k
r
v v

k
v min.
= 6,64348 k
v max.
= 2,20980
k
v1,2
= 4,42664 2,21684 1/k
v min.
= m
min.
= 0,15052 1/k
v max.
= m
max.
= 0,45253
4. Interval pouzdanosti za a

9
81744 , 0
70024 , 0
2 , 1
= =
N
s t
y a
r

a
1,2
= 0,70024 0,27248 a
min.
= 0,42776 a
max.
= 0,97272
5. Interval pouzdanosti za C
v

C
v min.
=
C
v max.
=
293,50
477,63
y
x
( )
( ) 67909 , 2 ) 20980 , 2 /( 70024 , 0 36221 , 2 / log
46761 , 2 ) 64348 , 6 /( 70024 , 0 36221 , 2 / log
. max . max
. min . min
= = =
= = =
v v
v v
k y x C
k y x C


98
Tablica 3.12.
Grafiki prikaz konvencionalne Taylorove jednadbe postojanosti alata za primjer 3.1

v
c
-T dijagram
Ev. br.: ......................
Datum: ......................
Naruio: ................................. Snimio: ...................................
Postupak tokarenja: fino uzduno tokarenje paketa limova rotora ........................................................
Materijal obratka:
2161 .....................................
Materijal alata (rezne ploice):
TN 200 (HC-P20) ....................
Oznaka alata (rezne ploice):
SPUN 120308 ..........................
Geometrija alata:
n
= 6 ...........
n
= 11 ........
s
= 0 ...........
r
= 45 .........
r
= 90 ......... r
= 0,8 ... mm
Posmak:
f = 0,14 .. mm
Dubina rezanja:
a
p
= 0,5 ... mm
Kriterij istroenja na stranjoj
povrini alata: VB = 0,4 .... mm
SHIP:
.................................................
Napomene:
..............................................................................................................................................................

Brzina rezanja v
c
, m/min
P
o
s
t
o
j
a
n
o
s
t

a
l
a
t
a

T
,

m
i
n

250
30 40 50 60 80 100 150 200 300 400 500
200
150
100
80
60
50
40
30
20
15
10
8
6
5
4
20
25
25 250
v
c
T
0,2259
= 331,44

99
Primjer 3.2. Treba izraunati brzinu rezanja kod provlaenja utora duljine L
p
= 50 mm tako
da igla za provlaenje izmeu dva bruenja moe obraditi N
o
= 2880 obradaka. Zadano je:
Taylorov eksponent m = 0,2
Taylorova konstanta C
v
= 9
Rjeenje:
Postojanost alata moe se prikazati kao duljinu puta L
v
, m, u smjeru glavnog
gibanja

c
v
v
L
T = ,
pa slijedi:

m
m
v
v
c v
m
v
m
c
m
c
v
c
m
c
L
C
v C L v
v
L
v T v

|
|
.
|
\
|
= = =
|
|
.
|
\
|
=
1
1
1
.
144 2880
1000
50
1000
= = =
o
p
v
N
L
L m
5 , 4
144
9 2 , 0 1
1
2 , 0
1
1
= |
.
|
\
|
=
|
|
.
|
\
|
=

m
m
v
v
c
L
C
v m/min
Primjer 3.3. Treba izraunati potrebnu brzinu rezanja kod tokarenja tako da bi se jednom
reznom otricom obradila povrina duljine l = 1500 mm i promjera D = 250 mm uz posmak
po okretaju f = 0,25 mm. Zadano je:
v
= 300
Rjeenje:
Postojanost alata moe se prikazati kao duljinu puta L
f
, m, u smjeru posminog
gibanja

c
v
c
f f
f
f
v
L
v
D
f
L
n f
L
v
L
T = = = =
1
1000 1000
t ,
pa slijedi:

m
m
f
v
c v
m
f
m
c
m
c
f
c
m
c
D
f
L
C
v C D
f
L
v
v
D
f
L
v T v

(
(
(
(
|
|
.
|
\
|
= =
|
|
.
|
\
|
=
|
|
.
|
\
|
=
1
1
1
1
t
t t .
5 , 1
1000
1500
1000
= = =
l
L
f
m
69 , 150
250
25 , 0
5 , 1
300
2 , 0 1
1
2 , 0
1
1
=
(
(
(
(
|
|
.
|
\
|

=
(
(
(
(
|
|
.
|
\
|
=

t t
m
m
f
v
c
D
f
L
C
v m/min

100
Primjer 3.4. Treba izraunati potrebnu brzinu rezanja tako da bi alat trajao T
2
= 20 min ako
je poznato:
vijek trajanja alata pri v
c1
= 100 m/min T
1
= 8 min
Rjeenje:

v
m
c
C T v =

m
c
m
c
T v T v
2 2 1 1
=

m
c
c
T
T
v
v
|
|
.
|
\
|
=
2
1
1
2

7 , 81
20
8
100
22 , 0
2
1
1 2
= |
.
|
\
|
=
|
|
.
|
\
|
=
m
c c
T
T
v v m/min
3.3. Proirena Taylorova jednadba postojanosti alata
Nedostatak konvencionalne Taylorove jednadbe je da opisuje zavisnost
postojanosti alata T iskljuivo od brzine rezanja v
c
, zanemarujui tako utjecaje
drugih parametara obrade. Taj je nedostatak uklonila proirena Taylorova jednadba
koja osim utjecaja brzine rezanja na postojanost alata uzima u obzir i utjecaje
posmaka f i dubine rezanja a
p
, pa glasi

a
f
v
k
p
k
k
c T
a f v C T = , (3.22)
odnosno u transformiranom obliku

a
f y
p
x
v m
c
a f
C
T v = . (3.23)
Konstante C
T
i , kao i eksponenti k
v
, k
f
, k
a
, m = 1/k
v
, x
f
= k
f
/k
v
i y
a
= k
a
/k
v
u
prijanjim izrazima odreuju se nizom pokusa i primjenom viedimenzijske
regresijske analize.
Opi oblik zavisnosti postojanosti alata od parametara obrade prikazan je na
slici 3.6. Meutim, kao i kod konvencionalne Taylorove jednadbe i ovdje se
zakrivljenosti aproksimiraju pravcima u odgovarajuim dijagramima.
3.3.1. Raunska procjena konstanti i eksponenata
3.3.1.1. Planiranje pokusa
Logaritamskom transformacijom izraza (3.22) te uvoenjem supstitucija
log T = y, log v
c
= x
1
, log f = x
2
i log a
p
= x
3
, dobiva se linearni model:

3 2 1
log x k x k x k C y
a f v T
+ + + = . (3.24)
m
T v
C C =

101

Slika 3.6. Karakteristine krivulje zavisnosti postojanosti alata T od brzine rezanja v
c
,
posmaku f i dubini rezanja a
p
[2]
Prema tome, viedimenzijskom regresijskom analizom treba nai vrijednosti
C
T
, k
v
, k
f
i k
a
tako da suma kvadrata y rezidualnih odstupanja bude minimalna. U tu
se svrhu primjenjuje trofaktorski plan pokusa za matematiki model prvog stupnja
gdje se k = 3 ulazna faktora x
i
variraju na dvije razine (max. i min.) uz n
0
= 4
ponavljanja pokusa u sredinjoj toki plana [7], za koju se vrijednosti ulaznih faktora
onda odreuju iz izraza:

. min . max sr.
. min . max
sr.
2
log log
log
i i i
i i
i
x x x
x x
x =
+
= . (3.25)
Takoer, radi lakeg prorauna sve se vrijednosti ulaznih faktora kodiraju
prema izrazu

. min . max
. max
log log
log log
2 1
i i
i i
i
x x
x x
X
+ = , (3.26)
pa slijedi:

. 1
, 0
, 1
. max
sr.
. min
=
=
=
i i
i i
i i
X x
X x
X x
(3.27)
Dakle, ukupno je potrebno N = 2
k
+ n
0
= 12 eksperimentalnih toaka s
rasporedom kao u tablici 3.13.
P
o
s
t
o
j
a
n
o
s
t

a
l
a
t
a

l
o
g

T
,

m
i
n

P
o
s
t
o
j
a
n
o
s
t

a
l
a
t
a

l
o
g

T
,

m
i
n

c
, m/min
(f, a
p
)
1

(f, a
p
)
2

P
o
s
t
o
j
a
n
o
s
t

a
l
a
t
a

l
o
g

T
,

m
i
n

Posmak log f, mm

(v
c
, a
p
)
1

(v
c
, a
p
)
2

Dubina rezanja log a
p
, mm
(v
c
, f)
1

(v
c
, f)
2


102
Tablica 3.13.
Matrica plana pokusa "2
3
+ 4"
Red.
br.
pokusa
Prirodne veliine Kodirane vrijednosti
v
cj
m/min
f
j
mm
a
pj
mm
X
1j
X
2j
X
3j

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
v
c min.
v
c min.
v
c min.
v
c min.
v
c max.
v
c max.
v
c max.
v
c max.
v
c sr.
v
c sr.
v
c sr.
v
c sr.
f
min.
f
min.
f
min.
f
min.
f
max.
f
max.
f
max.
f
max.
f
sr.
f
sr.
f
sr.
f
sr.

a
p min.
a
p min.
a
p min.
a
p min.
a
p max.
a
p max.
a
p max.
a
p max.
a
p sr.
a
p sr.
a
p sr.
a
p sr.
l
l
l
l
l
l
l
l
0
0
0
0
l
l
l
l
l
l
l
l
0
0
0
0
l
l
l
l
l
l
l
l
0
0
0
0
Konano, viedimenzijski linearni regresijski model ima oblik

3 3 2 2 1 1 0
X b X b X b b y + + + = , (3.28)
pri emu su b
0
, b
1
, b
2
, i b
3
koeficijenti regresije, odnosno nepristrani estimatori za C
T
,
k
v
, k
f
i k
a
.
3.3.1.2. Proraun
Proraunski slijed pokazan je u tablici 3.15. U zaglavlju se unose fizikalne
vrijednosti ulaznih faktora. U stupac 5 se za svaki pokus troenja alata odreenom
kombinacijom ulaznih faktora unose odgovarajue postojanosti alata T
j
za odabrani
kriterij istroenja stranje povrine alata VB na temelju pripadajuih snimakih listi
(tablica 3.1).
Stupac 6 ispunjava se vrijednostima y
j
= log T
j
i y
j
, dok stupci 7, 8 i 9 daju
potrebne sume za odreivanje koeficijenata regresije b
0
, b
1
, b
2
, i b
3
prema izrazima:

=
= =
N
j
j
y
N
y b
1
0
1
, (3.29)
3 , 2 , 1 ,
1
1 0
=
=

=
i y X
n N
b
N
j
j ij i
. (3.30)
3.3.2. Ocjena koeficijenata regresije
3.3.2.1. Standardne pogreke
Za proraun se koristi slijed pokazan u tablicama 3.15 i 3.16. Poinje se s
raunanjem sume kvadrata

u stupcu 10 tablice 3.14. Dobiveni rezultat prenosi
se iz tablice 3.15 u dio 1. tablice 3.16, kao i b
0
, b
1
, b
2
, b
3
. Nastavlja se s raunanjem
2
j
y

103
sume kvadrata zbog varijacije neobjanjene regresijom (tj. rezidualnih odstupanja)
prema izrazu:
( ) ( )( )

= =
+ + = =
N
j
j
N
j
j j r
b b b k N b N y y y s
1
2
3
2
2
2
1
2
0
2
1
2 2
1 . (3.31)
Pomou izraza (3.31) dobiva se izraz za srednju sumu kvadrata rezidualnih
odstupanja kao nepristrane procjene varijance
2
u obliku:

1
2
2

=
k N
s
s
r
r
. (3.32)
Standardne pogreke koeficijenata regresije odreuju se iz izraza:

N
s
s
r
b
2
0
= , (3.33)

1
2
3 2 1

= = =
k N
s
s s s
r
b b b
. (3.34)
3.3.2.2. Signifikantnost
U tablici 3.16 ocjena signifikantnosti koeficijenata regresije (tj. njihovog
prihvaanja ili odbacivanja) temelji se na izraunatom omjeru:
3 , 2 , 1 , 0 , = = i
s
b
t
i
i
b
i
b
. (3.35)
Treba izabrati potrebnu razinu pouzdanosti (npr. 95% odnosno = 0,05) i
oitati t-veliinu za stupanj slobode (N k 1) iz Studentove t-tablice 3.7. Izraunati
omjer (3.35) treba biti vei od tabline t-veliine (

> t). Koeficijente regresije za
koje taj uvjet nije ispunjen treba odbaciti budui da predstavljaju sluajan rezultat i
ponoviti proraun, ali sada samo za signifikantne koeficijente regresije.
3.3.2.3. Granice intervala pouzdanosti
Uz prethodno oitanu t-veliinu granice intervala pouzdanosti koeficijenata
regresije u tablici 3.17 odreuju se pomou izraza:

( )
3 , 2 , 1 , 0 ,
1 ,
2 , 1
= =

i s t b b
i
b k N i i o
. (3.36)
3.3.3. Adekvatnost regresijskog modela
3.3.3.1. Sume kvadrata
Za proraun se koristi slijed pokazan u tablicama 3.16 i 3.17. Iz tablice 3.16
prenose se potrebne veliine: b
0
, b
1
, b
2
, b
3
, , i

. Ukupna suma kvadrata svih
odstupanja rauna se iz izraza:
2
r
s
2
r
s
2
r
s
i
b
t
2
y
s
2
r
s
2
j
y

104
( )

= =
= =
N
j
j
N
j
j y
b N y y y s
1
2
0
2
1
2 2
. (3.37)
Suma kvadrata koja se interpretira kao koliina ukupnih varijacija
objanjenih modelom odreena je izrazom:

2 2 2
r y R
s s s = , (3.38)
a njezina srednja vrijednost je

k
s
s
r
R
2
2
= . (3.39)
3.3.3.2. Signifikantnost i koeficijent determinacije
Za ocjenu signifikantnosti (tablica 3.17) koristi se izraz (3.16) i postupak
opisan u poglavlju 3.2.2.2. F-veliina se oitava iz Fischerove F-tablice 3.6. za
stupnjeve slobode (k, N k 1).
Koeficijent determinacije R
2
odreen izrazom (3.17) u poglavlju 3.2.2.3.
govori o reprezentativnosti regresijskog modela kao to je pokazano u tablici 3.14.
Tablica 3.14.
Tumaenje koeficijenta determinacije R
2

(Chadockova ljestvica)
R
2
Tumaenje
0
0,00-0,25
0,25-0,64
0,64-1
1
odsutnost veze
slaba veza
veza srednje jakosti
vrsta veza
potpuna veza
3.3.4. Dekodiranje regresijskog modela
Ako se u regresijski model (3.28) umjesto X
1
, X
2
i X
3
uvrste supstitucijski
izrazi (3.26) dobiva se model u logaritamskom obliku (3.24), a njegovim se
antilogaritmiranjem onda dobiva proirena Taylorova jednadba postojanosti alata u
izvornom obliku (3.22) ili (3.23). Postupak dekodiranja regresijskog modela
pokazan je u tablici 3.18.

2
R
s
2
R
s

105
Tablica 3.15.
Proraunska shema za odreivanje regresijskog modela
1. Intervali variranja ulaznih faktora
Ulazni faktori x
i min.
x
i sr.
x
i max.
Prirodne
vrijednosti
v
c
, m/min
f, mm
a
p
, mm
2. Koeficijenti regresije
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
Pokus
br.
X
1j
X
2j
X
3j
T
j

min
y
j
= log T
j
X
1j
y
j
X
2j
y
j
X
3j
y
j

1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
l
l
l
l
l
l
l
l
0
0
0
0
l
l
l
l
l
l
l
l
0
0
0
0
l
l
l
l
l
l
l
l
0
0
0
0

y
j
=

X
1j
y
j
=

X
2j
y
j
=

X
3j
y
j
=

=

Broj ponavljanja pokusa u sredinjoj toki plana: n
0
= 4
Broj ulaznih faktora: k = 3
12
0
= = =

N
y
y b
j

8
0
2
2
=
n N
y X
b
j j

8
0
1
1
=
n N
y X
b
j j

8
0
3
3
=
n N
y X
b
j j

b
0
=
b
1
=
b
2
=
b
3
=
3 3 2 2 1 1 0
X b X b X b b y + + + =
2
j
y
2
j
y

106
Tablica 3.16.
Proraunska shema za ocjenu koeficijenata regresije
N = b
0
= b
2
=

=
k

= b
1
= b
3
=
( )( )= + + =
=
N
j
j r
b b b k N b N y s
1
2
3
2
2
2
1
2
0
2 2
1
2. Srednja suma kvadrata rezidualnih odstupanja
=

=
1
2
2
k N
s
s
r
r

3. Standardne pogreke i usporedba s t-veliinom
Oitana t-veliina iz Studentove t-tablice za stupanj slobode = (N k 1 = ):
Koeficijenti
regresije
Standardne pogreke
i
b
t
Signifikantnost
b
0
=
= =
N
s
s
r
b
2
0

= =
0
0
0
b
b
s
b
t
Da Ne
b
1
=
=

=
1
2
3 , 2 , 1
k N
s
s
r
b

= =
1
1
1
b
b
s
b
t
Da Ne
b
2
=
= =
2
2
1
b
b
s
b
t
Da Ne
b
3
=
= =
3
3
3
b
b
s
b
t
Da Ne
4. Granice intervala pouzdanosti
( )
= =

0 2 , 1
1 , 0 0 b k N
s t b b
o

b
0 min.
= b
0 max.
=
( )
= =

3 , 2 , 1 2 , 1
1 , 1 1 b k N
s t b b
o

b
1 min.
= b
1 max.
=
( )
= =

3 , 2 , 1 2 , 1
1 , 2 2 b k N
s t b b
o

b
2 min.
= b
2 max.
=
( )
= =

3 , 2 , 1 2 , 1
1 , 3 3 b k N
s t b b
o

b
3 min.
= b
3 max.
=

2
j
y

107
Tablica 3.17.
Proraunska shema za procjenu adekvatnosti regresijskog modela
1. Ulazni podaci
N = b
0
= b
2
= = =
k

= b
1
= b
3
= =
= =
=
N
j
j y
b N y s
1
2
0
2 2

= =
2 2 2
r y R
s s s
Izvor
varijacije
Stupnjevi
slobode
Sume kvadrata Srednji kvadrati Omjer varijacija F
a
Regresija k = =
2
R
s = =
k
s
s
R
R
2
2

=
2
2
r
R
s
s

Reziduali N k 1= =
2
r
s =

=
1
2
2
k N
s
s
r
r

Ukupno N 1 = =
2
y
s
Oitana F-veliina iz Fischerove F-tablice za stupnjeve slobode = (k = , N k 1 = ):
= =
2
2
2
1
y
r
s
s
R

2
j
y
2
r
s
2
r
s

108
Tablica 3.18.
Proraunska shema za dekodiranje regresijskog modela
1. Ulazni podaci
b
0
=
b
1
=
b
2
=
b
3
=

2. Kodirani model
= + + + = y X b X b X b b y
3 3 2 2 1 1 0

= + =
1 1 1
log d v c X
c

= + =
2 2 2
log d f c X
= + =
3 3 3
log d a c X
p

3. Model u logaritamskom obliku
( )
= =
+ + +
3 3 2 2 1 1 0
10
d b d b d b b
T
C
= =
1 1
c b k
v

= =
2 2
c b k
f

= =
3 3
c b k
a

= + + + = T a k f k v k C T
p a f c v T
log log log log log log
4. Proirena Taylorova jednadba postojanosti alata
= = T a f v C T
a
f
v
k
p
k
k
c T

= =
v
k m / 1
= =
m
T v
C C
= =
v f f
k k x /
= =
v a a
k k y /
=
a
f y
p
x
v m
c
a f
C
T v
A1
v
c max.
, m/min f
max.
, mm a
p max.
, mm

A2
v
c min.
, m/min f
min.
, mm a
p min.
, mm

A3 log A1
A4 log A2
A5 2 A3
A6 A3 A4
A7
6 A
2

c
1
c
2
c
3

A8
6 A
5 A
1
d
1
d
2
d
3


109
Primjer 3.5. U tablicama 3.19 3.22 pokazano je odreivanje proirene Taylorove
jednadbe postojanosti alata za usvojeni kriterij istroenja stranje povrine VB = 0,3 mm pri
uzdunom tvrdom tokarenju.

Tablica 3.19.
Primjer odreivanja regresijskog modela
1. Intervali variranja ulaznih faktora
Ulazni faktori x
i min.
x
i sr.
x
i max.
Prirodne
vrijednosti
v
c
, m/min 39,00 56,40 81,50
f, mm 0,21 0,33 0,53
a
p
, mm 0,25 0,40 0,65
2. Koeficijenti regresije
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
Pokus
br.
X
1j
X
2j
X
3j
T
j

min
y
j
= log T
j
X
1j
y
j
X
2j
y
j
X
3j
y
j

1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
l
l
l
l
l
l
l
l
0
0
0
0
l
l
l
l
l
l
l
l
0
0
0
0
l
l
l
l
l
l
l
l
0
0
0
0
139,63
22,43
55,44
9,81
7,23
3,11
3,61
1,92
9,84
10,16
10,44
9,46
2,14498
1,35083
1,74382
0,99167
0,85914
0,49276
0,55751
0,28330
0,99300
1,00689
1,01870
0,97589
2,14498
1,35083
1,74382
0,99167
0,85914
0,49276
0,55751
0,28330
0
0
0
0
2,14498
1,35083
1,74382
0,99167
0,85914
0,49276
0,55751
0,28330
0
0
0
0
2,14498
1,35083
1,74382
0,99167
0,85914
0,49276
0,55751
0,28330
0
0
0
0
4,60093
1,82474
3,04092
0,98341
0,73812
0,24281
0,31081
0,08026
0,98604
1,01384
1,03775
0,95236

y
j
=
12,41849
X
1j
y
j
=
4,03859
X
2j
y
j
=
1,27141
X
3j
y
j
=
2,18689
=
15,81199
Broj ponavljanja pokusa u sredinjoj toki plana: n
0
= 4
Broj ulaznih faktora: k = 3
12
41849 , 12
0
= = =

N
y
y b
j

8
27141 , 1
0
2
2

=
n N
y X
b
j j

8
03859 , 4
0
1
1

=
n N
y X
b
j j

8
18689 , 2
0
3
3

=
n N
y X
b
j j

b
0
= 1,03487
b
1
= 0,50482
b
2
= 0,15893
b
3
= 0,27336
3 3 2 2 1 1 0
X b X b X b b y + + + =
2
j
y
2
j
y

110
Tablica 3.20.
Primjer ocjene koeficijenata regresije
N = 12 b
0
= 1,03487 b
2
= 0,15893

= 15,81199
k

= 3 b
1
= 0,50482 b
3
= 0,27336
( )( ) 12183 , 0 35483 , 0 8 07096 , 1 12 81199 , 15 1
1
2
3
2
2
2
1
2
0
2 2
= = + + =
=
N
j
j r
b b b k N b N y s
2. Srednja suma kvadrata rezidualnih odstupanja
01523 , 0
8
12183 , 0
1
2
2
= =

=
k N
s
s
r
r

3. Standardne pogreke i usporedba s t-veliinom
Oitana t-veliina iz Studentove t-tablice za stupanj slobode = (N k 1 = 8): 2,306
Koeficijenti
regresije
Standardne pogreke
i
b
t
Signifikantnost
b
0
= 1,03487 03563 , 0
12
01523 , 0
2
0
= = =
N
s
s
r
b
= =
0
0
0
b
b
s
b
t 29,04491
Da Ne
b
1
= 0,50482
04363 , 0
8
01523 , 0
1
2
3 , 2 , 1
= =
=

=
k N
s
s
r
b

= =
1
1
1
b
b
s
b
t 11,57048
Da Ne
b
2
= 0,15893
= =
2
2
1
b
b
s
b
t 3,64268
Da Ne
b
3
= 0,27336
= =
3
3
3
b
b
s
b
t 6,26541
Da Ne
4. Granice intervala pouzdanosti
( )
03563 , 0 306 , 2 03487 , 1
0 2 , 1
1 , 0 0
= =
b k N
s t b b
o

b
0 min.
= 0,95271 b
0 max.
= 1,11703
( )
04363 , 0 306 , 2 50482 , 0
3 , 2 , 1 2 , 1
1 , 1 1
= =
b k N
s t b b
o

b
1 min.
= 0,60543 b
1 max.
= 0,40421
( )
04363 , 0 306 , 2 15893 , 0
3 , 2 , 1 2 , 1
1 , 2 2
= =
b k N
s t b b
o

b
2 min.
= 0,25954 b
2 max.
= 0,05832
( )
04363 , 0 306 , 2 27336 , 0
3 , 2 , 1 2 , 1
1 , 3 3
= =
b k N
s t b b
o

b
3 min.
= 0,37397 b
3 max.
= 0,17275

2
j
y

111
Tablica 3.21.
Primjer procjene adekvatnosti regresijskog modela
1. Ulazni podaci
N = 12 b
0
= 1,03487 b
2
= 0,15893 = 15,81199 = 0,01523
k

= 3 b
1
= 0,50482 b
3
= 0,27336 = 0,12183
96047 , 2 07096 , 1 12 81199 , 15
1
2
0
2 2
= = =
=
N
j
j y
b N y s
83864 , 2 12183 , 0 96047 , 2
2 2 2
= = =
r y R
s s s
Izvor
varijacije
Stupnjevi
slobode
Sume kvadrata Srednji kvadrati Omjer varijacija F
a
Regresija k = 3 =
2
R
s 2,83864 = =
k
s
s
R
R
2
2
0,94621
12 , 62
01523 , 0
94621 , 0
2
2
= =
r
R
s
s

Reziduali N k 1= 8 =
2
r
s 0,12183 =

=
1
2
2
k N
s
s
r
r
0,01523

Ukupno N 1 = 11 =
2
y
s 2,96047
Oitana F-veliina iz Fischerove F-tablice za stupnjeve slobode = (k = 3, N k 1 = 8): 4,07
95885 , 0
96047 , 2
12183 , 0
1 1
2
2
2
= = =
y
r
s
s
R

2
j
y
2
r
s
2
r
s


112
Tablica 3.22.
Primjer dekodiranja regresijskog modela
1. Ulazni podaci
b
0
= 1,03487
b
1
= 0,50482
b
2
= 0,15893
b
3
= 0,27336

2. Kodirani model
3 2 1 3 3 2 2 1 1 0
27336 , 0 15893 , 0 50482 , 0 03487 , 1 X X X y X b X b X b b y = + + + =
94102 , 10 log 24895 , 6 log
1 1 1
= + =
c c
v d v c X
37154 , 2 log 97438 , 4 log
2 2 2
+ = + = f d f c X
90170 , 1 log 81963 , 4 log
3 3 3
+ = + =
p p
a d a c X
3. Model u logaritamskom obliku
( ) ( )
8 , 458521 10 10
90170 , 1 27336 , 0 37154 , 2 15893 , 0 94102 , 10 50482 , 0 03487 , 1
3 3 2 2 1 1 0
= = =
+ + + + d b d b d b b
T
C
15459 , 3 24895 , 6 50482 , 0
1 1
= = = c b k
v

79058 , 0 97438 , 4 15893 , 0
2 2
= = = c b k
f

31749 , 1 81963 , 4 27336 , 0
3 3
= = = c b k
a

= + + + = f v T a k f k v k C T
c p a f c v T
log 79058 , 0 log 15459 , 3 66136 , 5 log log log log log log
4. Proirena Taylorova jednadba postojanosti alata
31749 , 1 79058 , 0 15459 , 3
8 , 458521

= =
p c
k
p
k
k
c T
a f v T a f v C T
a
f
v

( ) 317 , 0 15459 , 3 / 1 / 1 = = =
v
k m
32 , 62 8 , 458521
317 , 0
= = =
m
T v
C C
( ) 251 , 0 15459 , 3 / 79058 , 0 / = = =
v f f
k k x
( ) 418 , 0 15459 , 3 / 31749 , 1 / = = =
v a a
k k y
418 , 0 251 , 0
317 , 0
32 , 62
p
c
y
p
x
v m
c
a f
T v
a f
C
T v
a
f
= =
A1
v
c max.
, m/min f
max.
, mm a
p max.
, mm
81,5 0,53 0,65
A2
v
c min.
, m/min f
min.
, mm a
p min.
, mm
39 0,21 0,25
A3 log A1 1,91116 0,27572 0,18709
A4 log A2 1,59106 0,67778 0,60206
A5 2 A3 3,82232 0,55144 0,37418
A6 A3 A4 0,32010 0,40206 0,41497
A7
6 A
2

c
1
c
2
c
3
6,24895 4,97438 4,81963
A8
6 A
5 A
1
d
1
d
2
d
3
10,94102 2,37154 1,90170

p
a log 31749 , 1

OPTIMIRANJE PARAMETARA
OBRADE
Obrada materijala pri optimalnim uvjetima rada jedini je nain da se s
raspoloivom radnom snagom, strojevima i alatima dostigne maksimalni tehno-
ekonomski uinak proizvodnje. Pri tome je osobito vaan utjecaj razliitih faktora na
cijenu i vrijeme obrade s obzirom na postavljene kriterije optimalnosti obrade. U
nastavku su opisane osnove odreivanja optimalnih parametara obrade s
uvaavanjem ogranienja koja suuju mogue podruje njihovog izbora.
Optimiranje je postupak traenja najpovoljnijeg rjeenja iz skupa moguih
uz zadane poetne uvjete. Pri tome se trai takvo rjeenje koje daje maksimalnu ili
minimalnu vrijednost funkcije y = f(x). Na slici 4.1 vidi se da je u toki x
opt.

minimum funkcije f(x) i maksimum funkcije f(x). Odreivanje funkcije f(x) se
razlikuje s obzirom na podruje uporabe.
Prirodni kriterij za odreivanje optimalnih parametara obrade je maksimalni
profit. Iako je to nesumnjivo najbolji kriterij za praktinu uporabu, njegova je

Slika 4.1. Minimum funkcije y = f(x) i
maksimum funkcije y = f(x)
4.
f(x)
x

x
opt.
f(x)
y
y
min.
y
max.
0
4. Optimiranje parametara obrade

114
analiza sloena i zahtjeva izvjesna ekonomska saznanja o formiranju prodajne cijene
proizvoda. Stoga se obino koriste konvencionalni kriteriji, i to minimalni jedinini
troak izrade kada je na raspolaganju dovoljno slobodnih strojnih kapaciteta (tzv.
kriterij ekonominosti), odnosno minimalno jedinino vrijeme izrade kada su zadani
rokovi ili kod uskih grla u proizvodnji zbog prezauzetosti strojeva (tzv. kriterij
produktivnosti).
Iz tablice 4.1 se vidi da je za optimiranje na minimalno jedinino vrijeme
izrade potrebno najmanje podataka i vremena za proraun. Pri optimiranju na
minimalni jedinini troak izrade treba imati tone podatke o cijeni obrade na stroju
i cijeni alata. Za optimiranje na maksimalni profit utjee jo puno drugih faktora, pa
je zato procjenjivanje razmjera prodajne cijene prema svakoj operaciji teka, a esto
i nemogua zadaa u praksi.
Tablica 4.1.
Kriteriji optimiranja parametara obrade

Cilj optimiranja
min. vrijeme
izrade
min. troak
izrade
max.
profit
U
t
j
e
c
a
j
n
i

f
a
k
t
o
r
i

postojanost alata
vrijeme zamjene alata
cijena alata
cijena stroja i rada
trokovi materijala
trokovi dodatnog rada
plae i doprinosi
...
prodajna cijena

mali vei najvei
Uloeni trud
4.1. Utjecajni faktori na parametre obrade
Pri odreivanju parametara obrade treba uvaiti meusobne interakcije
sustava obradak alat alatni stroj, te postaviti granice njegovih potencijalnih
mogunosti koje smanjuju uporabno podruje parametara obrade. Prostor unutar
postavljenih granica predstavlja dozvoljeno podruje moguih rjeenja u kojem treba
nai optimalne vrijednosti parametara obrade.
Utjecajni se faktori mogu podijeliti u etiri grupe:
a) Utjecaji obratka
Obradak utjee na postupak obrade preko:
materijala obratka,
toplinske obrade,
4.1. Utjecajni faktori na parametre obrade

115
stupnja plastine deformacije,
potrebne tolerancije oblika i mjera,
potrebne kvalitete (hrapavost i integritet) obraene povrine.
b) Utjecaji alata
Alat utjee na parametre obrade preko:
materijala alata,
geometrije reznog dijela,
sile rezanja,
krutosti alata i drala.
c) Utjecaji alatnog stroja
Alatni stroj odreuje uvjete rada s obzirom na:
snagu stroja,
maksimalni moment,
krutost stroja,
ostvarivu dimenzijsku i mjernu tonost,
nain pozicioniranja i stezanja obratka.
d) Utjecaji uvjeta obrade
Utjecaji uvjeta obrade odreuju se s obzirom na:
oblik strugotine,
hlaenje, ispiranje i podmazivanje,
mogunost stvaranja naljepka na alatu.
Svaki postupak obrade skidanjem strugotine treba analizirati posebno te
postaviti njegova ogranienja. U nastavku se navode neka opa ogranienja
primjenjiva za najee postupke tokarenja i eonog plonog glodanja.
4.1.1. Ogranienja za tokarenje
Izbor brzine rezanja odreen je ogranienjem

. max . min c c c
v v v s s , (4.1)
pri emu su v
c min.
i v
c max.
minimalna i maksimalna brzina rezanja koja se moe
postii na alatnom stroju ili minimalna i maksimalna dozvoljena brzina rezanja koju
propisuje proizvoa alata s obzirom na materijal rezne ploice ili minimalna i
maksimalna brzina rezanja u planu pokusa kojima je odreena Taylorova jednadba
postojanosti alata.
Ogranienje (4.1) moe se izraziti i preko raspoloivih frekvencija vrtnje
glavnog vretena alatnog stroja:

. max . min
n n n s s , (4.2)
Posmak mora biti u podruju

. max . min
f f f s s , (4.3)
pri emu su f
min.
i f
max.
minimalni i maksimalni posmak koji se moe postii na
alatnom stroju ili minimalni i maksimalni dozvoljeni posmak kojeg propisuje

116
proizvoa alata s obzirom na lomljenje strugotine ili minimalni i maksimalni
pomak u planu pokusa kojima je odreena Taylorova jednadba postojanosti alata.
Pri finom tokarenju posmak ograniava i propisana hrapavost obraene
povrine, pa iz izraza (2.20) slijedi:

t
R r f
c
8 s ili Ra r f
c
32 s . (4.4)
Ogranienje zbog tolerancije ima vei utjecaj na posmak nego ogranienje
zbog hrapavosti obraene povrine. Vrijedi:

c
o r f 64 , 0 s , (4.5)
pri emu je , mm, razlika gornje i donje tolerancije mjere.
Dubina rezanja mora biti u podruju

. max . min p p p
a a a s s , (4.6)
pri emu su a
p min.
i a
p max.
minimalna i maksimalna dozvoljena dubina rezanja koju
propisuje proizvoa alata s obzirom na lomljenje strugotine ili minimalna i
maksimalna dubina rezanja u planu pokusa kojima je odreena Taylorova jednadba
postojanosti alata.
Izbor rezne ploice odreuje preporuenu gornju i donju granicu dubine
rezanja, tako da je
( )
r ro el p r
l k a r k k
c
sin cos 1 s s , (4.7)
pri emu je k
el
koeficijent efektivne duljine rezne otrice ploice zavisan od njezinog
oblika i geometrije koji se odreuje iz kataloga proizvoaa alata (uobiajeno se za
tokarenje uzima k
el
= 0,25 ... 0,67), dok je l
ro
, mm, ukupna duljina rezne otrice
ploice.
S obzirom na povoljnu vitkost strugotine vrijedi ogranienje

. max
4 s s
f
a
p
, (4.8)
pri emu je
max.
maksimalna dozvoljena vitkost strugotine prema tablici 4.2.
Tablica 4.2.
Vrijednosti
max.
[8]
Materijal
max.

Nelegirani konstrukcijski elik 6 ... 16
Legirani konstrukcijski elik 16
elini lijev 8 ... 12
Sivi lijev 5 ... 6
Sila na alatu ne smije biti vea od maksimalne dozvoljene F
a max.
, N, koju
propisuje proizvoa alata, pa preureivanjem izraza (2.2) i uvoenjem faktora
sigurnosti k
s
= 1,1 ... 1,3 slijedi:
4.2. Analiza jedininog vremena izrade

117

( )
1 1 ,
. max
1
1
1
sin
s
s s
z
r
a p
z
f k
F a f
k
. (4.9)
Ogranienje instaliranom snagom stroja slijedi iz izraza (2.13), pa je

( )
1 1 ,
3
1
1
1
sin 10 60

s
s
z
S S
p
z
c
f
P
a f v
k q
. (4.10)
4.1.2. Ogranienja za eono plono glodanje
Ogranienja (4.1 4.3 i 4.6 4.8) vrijede i za eono plono glodanje s tim
da se rauna s posmakom po zubu. Iz izraza (2.116) ili (2.117) slijede ogranienja s
obzirom na propisanu hrapavost obraene povrine:

( )
318 , 0
' cot tan Ra
f
r r
z
k k +
s ili
318 , 0
4 Ra D
f
g
z
s . (4.11)
Ogranienje maksimalnom dozvoljenom silom na alatu F
a max.
, N, dobiva se
preureivanjem izraza (2.119) i uvoenjem faktora sigurnosti k
s
, pa slijedi:

1
1
1
0
1
0
1 1 ,
. max
1
sin 6 , 114 360
z
r
z
g s s
a p
z
z
D
b
z f k
F a f
|
|
.
|
\
|
|
|
.
|
\
|
k
. (4.12)
Ogranienje instaliranom snagom stroja slijedi iz izraza (2.126), pa je

1
1
1
0
1
0
1 1 ,
3
1
sin 6 , 114 10 60 360
z
r
z
g s
S S
p
z
z c
D
b
z f
P
a f v
|
|
.
|
\
|
|
|
.
|
\
|

s

k q
. (4.13)
4.2. Analiza jedininog vremena izrade
Jedinino vrijeme izrade t
1
, min, sastoji se od tri elementa (slika 4.2)

a g n
t t t t + + =
1
, (4.14)
pri emu je:
t
n
komadno vrijeme nezavisno od izbora parametara obrade (vrijeme za
podeavanje stroja), min,

ph p ss
o
ps
n
t t t
N
t
t + + + = , (4.15)
t
ps
ukupno vrijeme pripreme alatnog stroja, min,
N
o
veliina serije (broj izradaka),
t
ss
vrijeme potrebno za stavljanje i skidanje obratka, min,
t
p
vrijeme pozicioniranja (vrijeme do ulaza u zahvat), min,

118
t
ph
vrijeme povratnog hoda, min,

p
ph
ph
i
v
L
t = , (4.16)
L ukupni put alata u smjeru povratnog hoda (poglavlje 2), mm,
v
ph
programirana brzina povratnog hoda, mm/min,
i
p
ukupni broj prolaza,
t
g
glavno strojno vrijeme, min, (izrazi u poglavlju 2 daju t
g
u sekundama),
t
a
vrijeme izmjene alata svedeno na jedan izradak (komadno alatno
vrijeme), min,

T
t
t
z
t
t
a
g
T
a
a
1 1
= = , (4.17)
t
a1
vrijeme potrebno za stavljanje, tj. jednokratnu zamjenu alata, min,
z
T
broj obraenih izradaka u vremenu izmeu dvije izmjene alata,
T postojanost alata (poglavlje 3), min.
Produktivnost kao mjera tehnike sposobnosti obradnog sustava izraava
se koliinom izradaka obraenih u danoj operaciji i jedinici vremena, pa je

1
1
t
Q = . (4.18)

Slika 4.2. Zavisnost jedininog vremena izrade t
1
i
produktivnosti Q od brzine rezanja v
c
. t
n
komadno vrijeme,
t
g
glavno strojno vrijeme, t
a
komadno alatno vrijeme, v
cp

produktivna brzina rezanja, f posmak, a
p
dubina rezanja
t
1
,

t
n
,

t
g
,

t
a
,

m
i
n
Q
,

m
i
n
1
Q
t
1
t
a
t
g
t
n
v
cp v
c
, m/min
f, a
p
= const.
t
1 min.
4.3. Analiza jedininog troka izrade

119
Iz izraza (4.18) slijedi da e produktivnost biti najvea kada je jedinino
vrijeme izrade najmanje. Za ovakav se sluaj brzina rezanja naziva produktivnom i
oznaava s v
cp
. Takoer, na slici 4.2 moe se uoiti da se poveanjem brzine rezanja
smanjuje glavno strojno vrijeme uz istovremeno poveanje komadnog vremena
izmjene alata.
Za postupak optimiranja se iz izraza za jedinino vrijeme izrade izluuju
samo ona vremena koja se mogu dovesti u vezu s parametrima obrade, pa se izraz
(4.14) transformira u sljedeu funkciju cilja kojoj treba nai minimum:
|
.
|
\
|
+ =
T
t
t t
a
g
1
1
1 . (4.19)
4.3. Analiza jedininog troka izrade
Jedinini troak izrade na proizvodnom radnom mjestu C
1
, kn, u sebi sadri
tri osnovna elementa (slika 4.3)

a o f
C C C C + + =
1
, (4.20)
pri emu je:
C
f
fiksni troak nezavisan od izbora parametara obrade, kn,
C
o
troak vezan za glavno strojno vrijeme (troak radnog mjesta i opreme,
te amortizacija alatnog stroja), kn,
C
a
troak alata radi zamjene, kn.

Slika 4.3. Zavisnost jedininog troka izrade C
1
od brzine rezanja v
c
.
C
f
fiksni troak, C
o
troak vezan za glavno strojno vrijeme, C
a
troak
alata, v
ce
ekonomina brzina rezanja, f posmak, a
p
dubina rezanja
C
1
C
a
C
o
C
f
C
1 min.
v
ce
v
c
, m/min
C
1
,

C
f
,

C
o
,

C
a
,

k
n

f, a
p
= const.

120
Brzina rezanja za koju je jedinini troak izrade C
1
najmanji naziva se
ekonominom i oznaava s v
ce
. Odnos brzina v
ce
i v
cp
prikazan je na slici 4.4. Kada
se radi s brzinom rezanja veom od ekonomine poveava se produktivnost i
smanjuje se glavno strojno vrijeme, pa se prema tome smanjuje i vezani troak C
o
.
Meutim, zbog breg troenja otrice reznog alata, istovremeno se poveava i troak
alata radi zamjene C
a
. Takoer, ekstremi krivulja jedininog troka i jedininog
vremena izrade, odnosno produktivnosti, ograniavaju preporueno podruje odabira
parametara obrade. Ovo se podruje oznaava s Hi-E (engl. High Efficiency) i
predstavlja podruje visoke uinkovitosti obrade, slika 4.4. Naime, upravo se u tom
podruju nalazi i brzina rezanja v
cd
kojom se ostvaruje maksimalni profit. Pri tome
uvijek vrijedi odnos v
ce
< v
cd
< v
cp
.

Slika 4.4. Interval preporuenih brzina rezanja. v
ce
ekonomina
brzina rezanja, v
cp
produktivna brzina rezanja, f posmak, a
p
dubina rezanja, Hi-E podruje visoke uinkovitosti obrade
Za postupak optimiranja uzimaju se u obzir samo oni trokovi koji se na
odreeni nain mogu dovesti u vezu s parametrima obrade, pa se izraz (4.20) moe
transformirati u sljedeu funkciju cilja kojoj treba nai minimum

(
(
|
|
.
|
\
|
+ + = + =
ns
a
a g
ns
a
ns
C
C
t
T
t
C
C t
C
C
1
1 1 1
60 1
1
60 60
, (4.21)
pri emu je:
C
a1
nabavna cijena alata svedena na jedno bruenje za alate od brzoreznog
elika ili nabavna cijena alata svedena na jednu reznu otricu za alate s
izmjenjivim reznim ploicama, kn, pa je tako za tokarenje
Hi-E
J
e
d
i
n
i
n
i

t
r
o
a
k

C
1
,

k
n
P
r
o
d
u
k
t
i
v
n
o
s
t

Q
,

m
i
n
1
J
e
d
i
n
i
n
o

v
r
i
j
e
m
e

t
1
,

m
i
n
C
1
Q

t
1
v
ce
v
cp
v
c
, m/min
f, a
p
= const.
4.4. Metoda za optimiranje parametara obrade

121

pl
d
pl
pl
a
N
C
z
C
C + =
1
, (4.22)
odnosno eono plono glodanje

pl
g
pl
pl
a
N
C
z
C z
C + =
1
, (4.23)
C
pl
nabavna cijena rezne ploice, kn,
z
pl
broj reznih otrica ploice,
C
d
nabavna cijena draa ploice, kn,
C
g
nabavna cijena glodae glave, kn,
N
pl
broj pritezanja reznih ploica kojeg moe izdrati dra ili
glodaa glava u svom radnom vijeku,
z broj zubi u glodaoj glavi,
C
ns
cijena normiranog sata rada alatnog stroja, kn/h, koja obuhvaa
trokove amortizacije i odravanja, elektrine energije, prostora,
proizvodnih i neproizvodnih radnika i sl., a primjer prorauna pokazan
je u tablici 4.3.
Tablica 4.3.
Primjer obrasca za proraun C
ns
[2]
Vrijednost novog alatnog stroja
Broj godina otpisa :
Godinji otpis =
Godinje kamate i odravanje +
Godinji trokovi prostora +
Godinji trokovi energije +
Godinji trokovi stroja =
Godinji osobni dohoci izrade +
Godinji trokovi radnog mjesta =
Sati iskoritenja u godini :
Trokovi radnog mjesta/sat =
Za optimiranje parametara obrade mogu se koristiti razliite metode, ve
prema postavljenom matematikom modelu optimiranja, odnosno njegovim
dimenzijama i znaajkama. Pregled ovih metoda dan je na slici 4.5.

122

N
E
O
G
R
A
N
I
E
N
A

F
U
N
K
C
I
J
A

C
I
L
J
A

O
G
R
A
N
I
E
N
A

F
U
N
K
C
I
J
A

C
I
L
J
A

N
E
W
T
O
N
-
R
A
P
H
S
O
N

D
A
V
I
D
O
N
-
F
L
E
T
C
H
E
R
-

P
O
W
E
L
L

N
U
M
E
R
I
K
E

M
E
T
O
D
E

M
E
T
O
D
E

P
R
E
T
R
A
I
V
A
N
J
A

O
P
E

M
E
T
O
D
E

K
V
A
D
R
A
T
N
O

P
R
O
G
R
A
M
I
R
A
N
J
E

G
E
O
M
E
T
R
I
J
S
K
O

P
R
O
G
R
A
M
I
R
A
N
J
E

D
I
N
A
M
I
K
O

P
R
O
G
R
A
M
I
R
A
N
J
E

N
E
L
I
N
E
A
R
N
O

P
R
O
G
R
A
M
I
R
A
N
J
E

L
I
N
E
A
R
N
O

P
R
O
G
R
A
M
I
R
A
N
J
E

K
L
A
S
I
N
A

M
A
T
E
M
A
T
I
K
A

A
N
A
L
I
Z
A

M
E
T
O
D
A

L
A
G
R
A
N
G
E
O
V
I
H

M
N
O
I
T
E
L
J
A

N
E
U
R
O
N
S
K
E

M
R
E
E

G
E
N
E
T
S
K
I

A
L
G
O
R
I
T
A
M

M
A
T
E
M
A
T
I
K
O

P
R
O
G
R
A
M
I
R
A
N
J
E

G
R
A
F
I
K
E

M
E
T
O
D
E

A
N
A
L
I
T
I
K
E

M
E
T
O
D
E

(
d
e
r
i
v
a
c
i
j
s
k
e
)

U
M
J
E
T
N
A

I
N
T
E
L
I
G
E
N
C
I
J
A

M
E
T
O
D
E

O
P
T
I
M
I
R
A
N
J
A

P
A
R
A
M
E
T
A
R
A

O
B
R
A
D
E

M
E
T
O
D
A

"
Z
L
A
T
N
O
G
"

P
R
E
S
J
E
K
A

D
I
R
E
K
T
N
O

T
R
A
E
N
J
E

O
S
T
A
L
E

M
E
T
O
D
E

M
E
T
O
D
A

D
O
P
U
S
T
I
V
I
H

S
M
J
E
R
O
V
A

M
E
T
O
D
A

P
R
O
J
E
K
C
I
J
E

G
R
A
D
I
J
E
N
T
A

M
E
T
O
D
A

K
A
Z
N
E
N
I
H

F
-
J
A

U
N
U
T
R
A
N
J
A

K
A
Z
N
E
N
A

F
-
J
A

(
S
U
M
T

a
l
g
o
r
i
t
a
m
)

V
A
N
J
S
K
A

K
A
Z
N
E
N
A

F
-
J
A

S
l
i
k
a

4
.
5
.

M
e
t
o
d
e

o
p
t
i
m
i
r
a
n
j
a

p
a
r
a
m
e
t
a
r
a

o
b
r
a
d
e

[
2
]


123
Budui da dubina rezanja a
p
najjae utjee na produktivnost nastoji se
izvriti obrada u jednom prolazu. Stoga je u veini sluajeva vrijednost dubine
rezanja unaprijed definirana, pa se ona tada moe smatrati konstantom u
matematikom modelu. To omoguava jednostavnu primjenu grafike metode
linearnog programiranja (LP), budui da je izraze s dvije varijable odluke, tj.
brzinom rezanja v
c
i posmakom f, mogue logaritmiranjem postaviti kao sustav
linearnih zavisnosti i prikazati grafiki. Ova metoda daje jasnu predodbu
postavljene zadae optimiranja budui da kroz grafiki prikaz omoguuje vizualno
utvrivanje podruja moguih rjeenja.
U nastavku se najprije opisuje slijed klasinog prorauna, a zatim se iznose
osnove linearnog programiranja koje moe uspjeno posluiti za rjeavanje
jednostavnijih zadataka optimiranja parametara obrade.
4.4.1. Slijed prorauna optimalnih parametara obrade
Mogu se pojaviti dva sluaja za koje se navodi slijed prorauna optimalnih
parametara obrade:
a) optimiranje uporabom konvencionalne Taylorove jednadbe postojanosti alata;
1. Postavljanje funkcija ogranienja u sustavu obradak alat alatni stroj za
promatrani postupak obrade skidanjem strugotine kojima se kontroliraju
izraunati parametri obrade.
2. Uvoenjem izraza (3.1) ili (3.5) u izraze (4.19) i (4.21) te parcijalnim
deriviranjem dobiva se produktivna v
cp
i ekonomina v
ce
brzina rezanja:
( )
m
a
v
kv
T
a
v cp
c
t
m
C
C
t
k v
v
t
(
|
.
|
\
|

=
(
= =
c
c
1
1
1 1
1
1
1 0 , (4.24)
( ) =
(
(
|
|
.
|
\
|
+ = =
c
c
kv
ns
a
a
T
v ce
c
C
C
t
C
k v
v
C
1
1
1
1
60 1
1 0

m
ns
a
a
v
C
C
t
m
C
(
(
|
|
.
|
\
|
+ |
.
|
\
|

=
1
1
60
1
1
. (4.25)
3. Rauna se produktivna T
p
i ekonomina T
e
postojanost alata prema izrazima:
( )
1 1
1
1
1
a a v p
t
m
t k T |
.
|
\
|
= = , (4.26)
( )
|
|
.
|
\
|
+ |
.
|
\
|
=
|
|
.
|
\
|
+ =
ns
a
a
ns
a
a v e
C
C
t
m C
C
t k T
1
1
1
1
60
1
1 60
1 . (4.27)

124
4. Rauna se maksimalna dubina rezanja a
p max.
(obino unaprijed zadana).
5. Rauna se maksimalni posmak f
max.
s obzirom na postavljena ogranienja za
grubu ili zavrnu obradu.
6. Provjera ostalih ogranienja, osobito s obzirom na silu rezanja i snagu alatnog
stroja.
b) optimiranje uporabom proirene Taylorove jednadbe postojanosti alata prema
izrazima (3.22) ili (3.23);
1. Postavljanje funkcija ogranienja u sustavu obradak alat alatni stroj za
promatrani postupak obrade skidanjem strugotine kojima se kontroliraju
izraunati parametri obrade.
2. Rauna se produktivna T
p
i ekonomina T
e
postojanost alata prema izrazima
(4.26) i (4.27).
3. Rauna se maksimalna dubina rezanja a
p max.
(obino unaprijed zadana).
4. Rauna se maksimalni posmak f
max.
s obzirom na postavljena ogranienja za
grubu ili zavrnu obradu.
5. Rauna se produktivna v
cp
i ekonomina v
ce
brzina rezanja prema izrazima:
( )
a
f
a
f
y
p
x
m
a
v
kv
k
p
k
T
a
v cp
a f t
m
C
a f C
t
k v
. max . max 1
1
. max . max
1
1
1
1
(
|
.
|
\
|

=
(
(
= , (4.28)
( ) =
(
(
|
|
.
|
\
|
+ =
kv
ns
a
a
k
p
k
T
v ce
C
C
t
a f C
k v
a
f
1
1
1
. max . max
60 1
1

a
f y
p
x
m
ns
a
a
v
a f
C
C
t
m
C
. max . max
1
1
60
1
1
(
(
|
|
.
|
\
|
+ |
.
|
\
|

= . (4.29)
6. Provjera ostalih ogranienja, osobito s obzirom na silu rezanja i snagu alatnog
stroja.
4.4.2. Linearno programiranje
Opa se zadaa linearnog programiranja (LP) sastoji u odreivanju
optimuma (minimuma ili maksimuma) linearne funkcije cilja:
( )

=
=
o
n
l
l l
x c f
1
X , (4.30)
podvrgnute linearnim jednakostnim (jednadbe) i/ili linearnim nejednakostnim
(nejednadbe) ogranienjima
( ) { }
O j
n
l
l jl j
m j b x a g
o
..., , 2 , 1 , ; ;
1
= > s = =
=
X , (4.31)

125
pri emu je vektor slobodnih varijabli (tzv. varijable odluke), n
o
broj
varijabli odluke, m
O
broj funkcija ogranienja, dok su a
jl
, b
j
, c
l
koeficijenti koji
u konkretnim primjerima poprimaju vrijednosti realnih konstanti koje se
izraunavaju iz polaznih podataka promatranog problema.
Pod optimalnim rjeenjem matematikog modela LP podrazumijevaju se
takve vrijednosti varijabli odluke koje ekstremiziraju funkciju cilja (4.30), a pri tome
zadovoljavaju uvjete definirane funkcijama ogranienja (4.31). Matematike modele
LP odreuju dvije osnovne znaajke:
1. zahtjev pozitivnosti varijabli odluke , te
2. iskljuivo linearne veze izmeu varijabli odluke (da bi neki prostor bio
linearan u njemu se mogu definirati samo operacije zbrajanja i mnoenja s
realnim brojem).
Modeli LP osobito su pogodni upravo zbog univerzalnih metoda za njihovo
rjeavanje. Najpoznatija iterativna metoda jest simpleks metoda. Ovom metodom
sustavnim se koracima ide od jednog do drugog bazino dozvoljenog rjeenja, da bi
se u konanom broju koraka dolo do optimalnog rjeenja. Grafika metoda se
primarno primjenjuje za rjeavanje problema s n
o
3 varijable odluke.
Za odreivanje parametara obrade optimiranjem jednostavnijeg nelinearnog
matematikog modela procesa obrade moe se koristiti neka od metoda LP zato jer
je odreenim matematikim operacijama (logaritmiranjem) nelinearne izraze s
varijablama odluke mogue postaviti kao sustav linearnih zavisnosti. Podruje
omeeno pravcima u logaritamskom koordinatnom sustavu, a koji predstavljaju
linearne zavisnosti, odreuje podruje moguih rjeenja za parametre obrade kao na
slici 4.6. Odreivanje optimalnih parametara obrade, u podruju moguih rjeenja,
svodi se na odreivanje takve kombinacije brzine rezanja, posmaka i dubine rezanja,

Slika 4.6. Podruje moguih rjeenja i optimalno rjeenje za
parametre obrade. f(X) funkcija cilja, g
1
(X) i g
2
(X) funkcije
ogranienja, O toka optimuma
( )
o
n
x x x
2 1
= X
( )
o l
n l x ..., , 2 , 1 , 0 = >
f(X)
g
1
(X)
g
2
(X)
O
x
2 opt.
Podruje moguih
rjeenja
x
2
x
1
x
1 opt.

126
koja daje najmanju vrijednost funkcije cilja, pravac f(X), pri emu se moraju uvaiti
ogranienja procesa obrade, pravci g
1
(X) i g
2
(X). Toka O u dijagramu na slici 4.6
predstavlja upravo takav optimum.
Primjer 4.1. Kod obrade tokarenjem poznate su sljedee vrijednosti:
v
= 299,25
nabavna cijena rezne ploice C
pl
= 40 kn
broj reznih otrica ploice z
pl
= 4
nabavna cijena draa ploice C
d
= 1020 kn
broj pritezanja ploica do otpisa draa N
pl
= 500
cijena normiranog sata rada tokarilice C
ns
= 140 kn
vrijeme zamjene rezne otrice t
a1
= 1,5 min
Trai se:
a) ekonomina i produktivna brzina rezanja
b) ekonomina i produktivna postojanost alata
Rjeenje:
ad a) 04 , 12
500
1020
4
40
1
= + = + =
pl
d
pl
pl
a
N
C
z
C
C kn
21 , 155
140
04 , 12 60
5 , 1 1
2 , 0
1
25 , 299
60
1
1
2 , 0
1
1
=
(
|
.
|
\
|
+
|
|
.
|
\
|

=
(
(
|
|
.
|
\
|
+ |
.
|
\
|

=
m
ns
a
a
v
ce
C
C
t
m
C
v m/min
12 , 209
5 , 1 1
2 , 0
1
25 , 299
1
1
2 , 0
1
=
(
|
|
.
|
\
|

=
(
|
.
|
\
|

=
m
a
v
cp
t
m
C
v m/min
ad b) 64 , 26
140
04 , 12 60
5 , 1 1
2 , 0
1 60
1
1
1
1
= |
.
|
\
|
+
|
|
.
|
\
|
=
|
|
.
|
\
|
+ |
.
|
\
|
=
ns
a
a e
C
C
t
m
T min
6 5 , 1 1
2 , 0
1
1
1
1
=
|
|
.
|
\
|
= |
.
|
\
|
=
a p
t
m
T min
Primjer 4.2. Potrebno je odrediti optimalne parametre obrade prema kriteriju ekonominosti
za uzduno tokarenje obradaka iz inox-elika X5CrNi18-10 (DIN) promjera D = 50 mm na
univerzalnoj tokarilici UT-250 Prvomajska Raa, snage stroja P
S
= 15 kW, uporabom
reznih ploica od prevuenog tvrdog metala oznake CNMG 120408-49, ISO 1832:1991, tipa
TN 7025 (HC-P25), te draa oznake PCLNR 2020K12, ISO 5608:1995. Poznata je
proirena Taylorova jednadba postojanosti alata:
527 , 0 829 , 0
291 , 0
62 , 262
p
c
a f
T v = .
Zadano:
ukupna duljina prolaza L = 250 mm
dubina rezanja a
p
= 2,5 mm

127
S
= 0,7
specifina sila rezanja f
s,11
= 2585 N/mm
2

Kienzleov eksponent z
1
= 0,26
max. dozvoljena frekvencija vrtnje n
max.
= 1800 min
-1

nabavna cijena rezne ploice C
pl
= 55,30 kn
broj reznih otrica ploice z
pl
= 8
nabavna cijena draa ploice C
d
= 965,50 kn
broj pritezanja ploica do otpisa draa N
pl
= 250
cijena normiranog sata rada tokarilice C
ns
= 200 kn/h
a1
= 1,5 min
max. dozvoljena brzina rezanja v
c max.
= 500 m/min
min. dozvoljena brzina rezanja v
c min.
= 200 m/min
max. dozvoljeni posmak f
max.
= 0,5 mm
min. dozvoljeni posmak f
min.
= 0,1 mm
r
= 95
Trai se:
a) matematiki model optimizacije
b) optimalni parametri obrade
c) minimalni jedinini troak izrade
Rjeenje:
ad a) Budui da je posmak mali broj logaritmiranjem se pojavljuju negativne vrijednosti.
Zbog toga se posmak mnoi s 1000 ime se izbjegavaju negativne logaritamske
vrijednosti te olakava grafiki prikaz.
Ogranienje 1: ( )
|
|
.
|
\
|
= + =
a
f
a
f
y
p
m
e
v
x
f c
y
p
m
e
v
x
c
a T
C
f x v
a T
C
f v 1000 ln 1000 ln ln
77 , 10
250
50 , 965
8
30 , 55
1
= + = + =
pl
d
pl
pl
a
N
C
z
C
C kn
53 , 11
200
77 , 10 60
5 , 1 1
291 , 0
1 60
1
1
1
1
= |
.
|
\
|
+
|
|
.
|
\
|
=
|
|
.
|
\
|
+ |
.
|
\
|
=
ns
a
a e
C
C
t
m
T min
10287 , 10
5 , 2 53 , 11
62 , 262
1000 ln
527 , 0 291 , 0
829 , 0
=
|
|
.
|
\
|

Ogranienje 2:
. max . max
ln ln
c c c c
v v v v s s
21461 , 6 500 ln =
Ogranienje 3:
. min . min
ln ln
c c c c
v v v v > >
29832 , 5 200 ln =
Ogranienje 4: |
.
|
\
|
s s
1000
ln ln
1000
. max . max
n D
v
n D
v
c c
t t

64454 , 5
1000
1800 50
ln = |
.
|
\
| t


128
Ogranienje 5: ( ) ( )
. max . max
1000 ln 1000 ln f f f f s s
( ) 21461 , 6 5 , 0 1000 ln =
Ogranienje 6: ( ) ( )
. min . min
1000 ln 1000 ln f f f f > >
( ) 60517 , 4 1 , 0 1000 ln =
Ogranienje 7:
( )

1 1 ,
3
1
1
1
sin 10 60
s p
z
S S z
c
f a
P
f v
k q

( ) ( )
( )
(
(

s +
1 1 ,
3
1
1
1
1
sin 10 60
1000 ln 1000 ln 1 ln
s p
z
S S z
c
f a
P
f z v
k q

74 , 0 26 , 0 1 =

( )
69045 , 9
2585 5 , 2
95 sin 7 , 0 15 10 60
1000 ln
26 , 0 3
74 , 0
=
(
(

Funkcija cilja: =
(
(
|
|
.
|
\
|
+ + =
ns
a
a
e c
ns
C
C
t
T f v
L D C
C
1
1 1
60 1
1
1000 60
t

( )
f v f v
c c
61 , 184
200 5 , 1
53 , 11
1
1
1000
250 50
60
200
=
(
+ +

=
t

C
1
ima najmanju vrijednost kada je umnoak v
c
f maksimalan.
( ) | |
. max
1000 ln ln f v
c
+
Uvoenjem supstitucija ln

v
c
= x
1
i ln

(1000

f

) = x
2
dobiva se matematiki model:
10287 , 10 829 , 0
2 1
= + x x
21461 , 6
1
s x
29832 , 5
1
> x
64454 , 5
1
s x
21461 , 6
2
s x
60517 , 4
2
> x
69045 , 9 74 , 0
2 1
s + x x
( ) ( )
. max 2 1
x x f + = X
ad b) Grafiko rjeenje: najbolje mogue rjeenje (optimalno) nalazi se u onoj toki
podruja moguih rjeenja koja je najudaljenija od ishodita koordinatnog sustava u
smjeru vektora funkcije cilja (toka O).

129

200
29832 , 5
opt.
. opt 1
= = = e e v
x
c
m/min
34 , 0
1000 1000
82 , 5
. opt
opt. 2
= = =
e e
f
x
mm
ad c) 71 , 2
34 , 0 200
61 , 184 61 , 184
. opt opt.
. min 1
=
= =
f v
C
c
kn
Primjer 4.3. Potrebno je odrediti optimalne parametre obrade prema kriteriju produktivnosti
za fino eono plono glodanje stepenice na obradku iz 4732 na CNC glodalici s pet osi
instalirane snage stroja P
S
= 10 kW, uporabom reznih ploica od prevuenog tvrdog metala.
Zahtijevana je hrapavost Ra = 0,0004 mm, a dodatak za obradu je = a
p
= 3 mm. Poznata je
proirena Taylorova jednadba postojanosti alata:
362 , 0 451 , 0
415 , 0
57 , 229
p z
c
a f
T v = .
Zadano:
max. dozvoljena brzina rezanja v
c max.
= 450 m/min
min. dozvoljena brzina rezanja v
c min.
= 165 m/min
1
Podruje moguih
rjeenja
O
v
c opt.
v
ce
= 200 m/min
f
o
p
t
.

=

0
,
3
4

m
m

P
S
n
max.
T
e
f
max.
2
3
4
5
6
7
8
9
10
0
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 x
2
x
1
f
f
min.
v
c max.
v
c min.
f(X)
max.

130
max. dozvoljeni posmak po zubu f
z max.
= 0,9 mm
min. dozvoljeni posmak po zubu f
z min.
= 0,1 mm
duljina glodane povrine l
o
= 190 mm
irina obrade b
0
= 10 mm
promjer vretenastog glodala D
g
= 25 mm
broj zubi z = 2
prisloni kut glavne otrice R = 90
max. dozvoljena sila na alatu F
a max.
= 7000 N
a1
= 0,67 min
stupanj iskoristivosti glodalice S = 0,8
Trai se:
a) matematiki model optimizacije
b) optimalni parametri obrade za grubu i zavrnu obradu
c) minimalno jedinino vrijeme izrade
Rjeenje:
ad a) Posmak se mnoi sa 100 ime se izbjegavaju negativne logaritamske vrijednosti te
olakava grafiki prikaz.
I. Ogranienja
OG 1: ( )
|
|
.
|
\
|
= + =
a
f
a
f
y
p
m
p
v
x
z f c
y
p
m
p
v
x
z c
a T
C
f x v
a T
C
f v 100 ln 100 ln ln
94 , 0 67 , 0 1
415 , 0
1
1
1
1
=
|
|
.
|
\
|
= |
.
|
\
|
=
a p
t
m
T min
14112 , 7
3 94 , 0
57 , 229
100 ln
362 , 0 415 , 0
451 , 0
=
|
|
.
|
\
|

OG 2:
. max . max
ln ln
c c c c
v v v v s s
10925 , 6 450 ln =
OG 3:
. min . min
ln ln
c c c c
v v v v > >
10595 , 5 165 ln =
OG 4: ( ) ( )
. max . max
100 ln 100 ln
z z z z
f f f f s s
( ) 49981 , 4 9 , 0 100 ln =
OG 5: ( ) ( )
. min . min
100 ln 100 ln
z z z z
f f f f > >
( ) 30259 , 2 1 , 0 100 ln =
OG 6: ( )
|
|
.
|
\
|
s s
318 , 0
4
100 ln 100 ln
318 , 0
4 Ra D
f
Ra D
f
g
z
g
z

56858 , 3
318 , 0
0004 , 0 25 4
100 ln =
|
|
.
|
\
|


131
OG 7:
|
|
.
|
\
|
|
|
.
|
\
|

s

1
1
1
0
1
0
1 1 ,
. max 1
sin 6 , 114 360
z
r
z
g s s p
a z
z
D
b
z f k a
F
f
k

( ) ( )
(
(
|
|
.
|
\
|
|
|
.
|
\
|

s

1
1
1
0
1
0
1 1 ,
. max 1
1
sin 6 , 114 360
100 ln 100 ln 1
z
r
z
g s s p
a z
z
D
b
z f k a
F
f z
k

za 4732 f
s,11
= 2500 N/mm
2
, z
1
= 0,26 (tablica 2.1)
74 , 0 26 , 0 1 =
3 , 1 =
s
k (usvojeno)
= |
.
|
\
|
= = 46 , 78
25
10 2
1 arccos
2
1 cos
0
0
0

g
D
b

30454 , 4
46 , 78
90 sin
25
10 6 , 114
2 2500 3 , 1 3
360 7000
100 ln
26 , 0 74 , 0
74 , 0
=
(
(
|
|
.
|
\
|
|
.
|
\
|

OG 8:
|
|
.
|
\
|
|
|
.
|
\
|

s

1
1
1
0
1
0
1 1 ,
3
1
sin 6 , 114 10 60 360
z
r
z
g s p
S S z
z c
D
b
z f a
P
f v
k q

( ) ( ) s +
z c
f z v 100 ln 1 ln
1

(
(
|
|
.
|
\
|
|
|
.
|
\
|

s

1
1
1
0
1
0
1 1 ,
3
1
sin 6 , 114 10 60 360
100 ln
z
r
z
g s p
S S z
D
b
z f a
P
k q

79478 , 8
46 , 78
90 sin
25
10 6 , 114
2 2500 3
8 , 0 10 10 60 360
100 ln
26 , 0 74 , 0
3
74 , 0
=
(
(
|
|
.
|
\
|
|
.
|
\
|

II. Funkcija cilja

( )
|
|
.
|
\
|
+
+ +
=
|
|
.
|
\
|
+ =
p
a
z c
o g
p
a
g
T
t
z f v
l l l D
T
t
t t
1
2 1
1
1
1
1000
1
t

( )
( ) 25 , 12 10 25 10
0 0
1
= =
=
b D b
l
g
mm
4
2
= l mm

( )
z c z c
f v f v
t
87 , 13
94 , 0
67 , 0
1
2 1000
4 25 , 12 190 25
1
=
|
|
.
|
\
|
+

+ +
=
t

t
1
ima najmanju vrijednost kada je umnoak v
c
f
z
maksimalan.
( ) | |
. max
100 ln ln
z c
f v +

132
Uvoenjem supstitucija ln

v
c
= x
1
i ln

(100

f
z
) = x
2
dobiva se matematiki model:
1. 14112 , 7 451 , 0
2 1
= + x x 5. 30259 , 2
2
> x
2. 10925 , 6
1
s x 6. 56858 , 3
2
s x
3. 10595 , 5
1
> x 7. 30454 , 4 74 , 0
2
s x
4. 49981 , 4
2
s x 8. 79478 , 8 74 , 0
2 1
s + x x

( ) ( )
. max 2 1
x x f + = X
ad b) Grafiko rjeenje: ogranienja maksimalne dozvoljene sile na alatu i snage stroja
nisu aktivna budui da se radi o zavrnoj obradi.

254
53733 , 5
opt.
. opt 1
= = = e e v v
x
cp c
m/min
35 , 0
100 100
56858 , 3
. opt
opt. 2
= = =
e e
f
x
z
mm
ad c) 16 , 0
35 , 0 254
87 , 13 87 , 13
. opt opt.
. min 1
=
= =
f v
t
c
min
1
Podruje
moguih
rjeenja
O
v
cp
= 254 m/min
f
z

o
p
t
.

=

0
,
3
5

m
m

P
S
Ra

T
p
f
z max.
2
3
4
5
6
7
8
9
10
0
0 1 2 3 4 5 6 7 8 x
2
x
1
f
f
z min.
v
c max.
v
c min.
f(X)
max.
F
a max.

LITERATURA
1. Kuljani, E.: Povrinska obradba metala odvajanjem estica, Tehnika
enciklopedija, 11(1988), 1-29.
2. Cukor, G.: Optimizacija procesa obrade odvajanjem strugotine za nove obradne
sustave, Doktorska disertacija, Tehniki fakultet Sveuilita u Rijeci, 1999.
3. avar, .: Obrada metala odvajanjem estica I. i II. dio, kolska knjiga, Zagreb,
1990.
4. Cebalo, R.: Suvremena tehnologija bruenja, II. dopunjeno izdanje, Zagreb,
1993.
5. ISO 3685: Tool Life Testing with Single-Point Turning Tools, 1993, 1-48.
6. Pavli, I.: Statistika teorija i primjena, Tehnika knjiga, Zagreb, 1988.
7. Montgomery, D. C.: Design and Analysis of Experiments, 2
nd
ed., John Wiley &
Sons, New York, 1984.
8. Kopa, J.: Odrezavanje, Fakulteta za strojnitvo, Ljubljana, 1991.

KAZALO POJMOVA
B
blanjanje 19
dugohodno 20
glavno strojno vrijeme 21
sila rezanja 20
snaga 20
kratkohodno 22
snaga 22
bruenje 61
efektivnost bruenja 65
geometrijski parametri
neodrezane strugotine 63
plono uzduno 62
ravno uzduno 62
sila rezanja 65
snaga 65
unutarnje okruglo popreno 62
unutarnje okruglo uzduno 62
vanjsko okruglo popreno 62
vanjsko okruglo uzduno 62
volumen skinute strugotine 65
buenje 27
glavna sila rezanja 29
povrina presjeka neodrezane
strugotine 27
snaga 30

zakretni moment 29

D
dubljenje 19,22
snaga 22

G
glodanje 34
eono plono glodanje 39
geometrijski parametri
neodrezane strugotine 37
hrapavost obraene povrine 42
obodno plono glodanje 37
ortogonalno tokarsko glodanje 40
sila rezanja 42
snaga 42

I
izrada navoja 69
bruenje 72
glodanje 71
narezna glava 69
nareznica 69
tokarenje 70
ureznik 69
izrada ozubljenja 74
bruenje 78

Kazalo pojmova

135
sila rezanja 78
snaga 78
odvalno dubljenje
sila rezanja 77
snaga 77
odvalno glodanje 74
glavno strojno vrijeme76
sila rezanja75
snaga75

K
kriterij ekonominosti 114, 119
kriterij produktivnosti 114, 117

L
linearno programiranje 124

O
obrada skidanjem strugotine 1
parametri 2,3
operacija 1
optimiranje 113

P
piljenje 58
abrazivno 58
kruno 58
okvirno 58
sila rezanja 59
snaga 59
trano 58
planiranje pokusa 100
podruje visoke uinkovitosti obrade
120
postojanost alata 81
konvencionalna Taylorova
jednadba 84
proirena Taylorova jednadba 100
Taylorov eksponent 85
Taylorova konstanta 85
proizvodni proces 1
proizvodnja 1

provlaenje 50
igla za provlaenje 51, 54
geometrijski elementi reznog
dijela 51
vlano naprezanje 54
snaga stroja 55

R
razvrtavanje 27
strugotine 27
snaga 30
zakretni moment 29
regresija 85
jednodimenzijska analiza 85
viedimenzijska analiza 100

T
tehnoloki proces 1
tokarenje 5
snaga 9
volumen 9
specifini volumen 9
masa skinute strugotine 9
hrapavost obraene povrine 10
uzduno 5, 10
glavno strojno vrijeme 10, 12
popreno 5, 10, 12
troenje alata 81
krivulje troenja 82

U
uputanje 27
strugotine 27
snaga 30
zakretni moment 29

Proračuni U Obradi Metala Rezanjem

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Proračuni U Obradi Metala Rezanjem

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

GORAN CUKOR

PRORAUNI U OBRADI METALA

() irina eonog odreska, mm

(, r) debljina eonog odreska, mm

faktor prednjeg kuta alata

masa skinute strugotine, kg/min

polumjer zaobljenja vrha alata, mm

razina pouzdanosti t-razdiobe

faktor prednjeg kuta alata

, kg/min, odreena je opim izrazom koji vrijedi

, mm, tada se teorijska

dimenzija obratka po kojoj se vri pomicanje alata (ili samog obratka)

irini obratka, mm,

= 1400 mm. Zadano je:

() irina eonog odreska, h

za odabrani prednji kut

You might also like