1. to omoguuju tehnologije CAD, CAM i CNC?

CAD: projektiranje, dizajn, razvoj proizvoda uz podrku raunala putem odgovarajuih programskih rjeenja. - vektorska raunalna grafika, baze podataka, - razne metode koje analiziraju, koje slue za podrku u odluivanju ili daju inteligentnu podrku u procesu dizajna CAM: raunalom upravljan proizvodni proces. Sustav koristi raunala u kontroli procesa. - na temelju CAD modela vri se generiranje tzv. G koda za obradu na strojevima upravljanim raunalima. - danas su sve vrste obrada temeljene na CAM tehnologijama. CNC: raunalno upravljanje strojevima za obradu. - koritenje raunala kao upravljakog sustava na strojevima i u procesima.

2. to je vektorska raunalna grafika? Vektorska grafika (eng. Vector graphics) je nain prikazivanja slike pomou geometrijskih oblika toaka, linija, krivulja i poligona temeljenih na matematikim jednadbama. U principu, vektorski oblici se mnogo lake pamte nego zahtjevne rasterske (bitmap) slike. Vektorski grafiki programi obino omoguuju okretanje, micanje, saimanje, poveavanje, iskrivljavanje i ostale preobraaje objekata te njihovo meusobno spajanje. Zahtjevnije preobrazbe ukljuuje i boolove operacije (unija, razlika, presjek, itd.). Zapravo, jedna od najoitijih prednosti vektorske grafike jest imunost objekata na deformaciju pri promjeni razluivosti bez obzira koliko zoom-irali neki objekt, on e ostati jednako savrenih oblina. 3. Kakve vrste CNC programiranja postoje? Runo programiranje Runi unos instrukcija izravno na stroju (Manual data input MDI) Raunalno asistiranje pri programiranju CAD/CAM programiranje

4. to je G kod? G-kod je naziv za najrasprostranjeniji NC programski jezik koji koristi stroj.

5. Koje sve podatke obuhvaa G kod? CNC stroj vri obradu koritenjem programa za strojnu obradu (G kod). Program za strojnu obradu ukljuuje geometrijske podatke o putanji alata, podatke o alatima, podatke o brzinama obrade i sve druge potrebne podatke.

6. to je CNC stroj?

CNC : Computer and Numeric Control Tradicionalno, operater (majstor) odluuje i podeava razne parametre stroja kao to su brzina obrade, veliina sloja materijala koji se skida, runi nadzor kretanja alata itd. Kod CNC strojeva sve ove funkcije i nadzor kretanja alata vri raunalo koritenjem raunalnih programa.

7. Kakva je uloga raunala kod CNC strojeva?

Numerika ili raunalna kontrola omoguuje nadzor svih funkcija koje je tradicionalno obavljao majstor. Numerika ili raunalna kontrola omoguuje visokoserijsku i masovnu proizvodnju proizvoda. Programske instrukcije se konvertiraju (MCU) u izlazne signale kojima se vri nadzor i upravljanje svim funkcijama stroja. Raunalno upravljanje strojem omoguuje pohranjivanje programa, njihovo pozivanje, editiranje i prilagoavanje prema potrebama. Raunalna kontrola omoguuje dijagnostiku stanja obrade i kontrolu kvalitete proizvoda.

8. Koji su osnovni dijelovi CNC stroja?

Osnovni dijelovi su pogonska jedinica (motor), program, MCU i radna oprema. Preko programa dolaze podaci, preko MCU se upravlja, a radna oprema (alat) je tradicionalna oprema, preko koje obraujemo predmet. Naravbo, postoje sitne razlike od stroja do stroja, ali ovo je ono to je zajedniko svim strojevima.

9. Koja je uloga upravljake jedinice stroja (Machine Control Unit = MCU)?

CNC stroj ima upravljaku jedinicu (Machine Control Unit - MCU) putem koje se upravlja s brzinom obrade, brojem obrtaja alata, debljinom sloja materijala, izborom alata, ukljuivanjem/iskljuivanjem rashladnog sredstva i putanjom alata.MCU generira numerike podatke u formi elektrinih signala motorima to omoguuje eljenu putanju alata Numerika ili raunalna kontrola omoguuje visokoserijsku i masovnu proizvodnju proizvoda. Numerika ili raunalna kontrola omoguuje nadzor svih funkcija koje je tradicionalno obavljao majstor. Programske instrukcije se konvertiraju (MCU) u izlazne signale kojima se vri nadzor i upravljanje svim funkcijama stroja.

10. KAKO MCU UPRAVLJA KRETANJEM STROJA CNC stroj ima upravljaku jedinicu (Machine Control Unit - MCU) putem koje se upravlja s brzinom obrade, brojem obrtaja alata, debljinom sloja materijala, izborom alata, ukljuivanjem/iskljuivanjem rashladnog sredstva i putanjom alata. MCU generira numerike podatke u formi elektrinih signala motorima to omoguuje eljenu putanju alata. 11. RAUNALNO UPRAVLJANE OSI KOD CNC STROJA Svi raunalno upravljani strojevi su u mogunosti precizno izvoditi i potpuno jednako ponavljati kretnje alata u raznim pravcima. Svaki od ovih pravaca kretnji naziva se os. CNC strojevi obino imaju 2 do 5 osi. CNC upravljana os moe biti linearna (translacijska) ili rotacijska. 3 linearne osi omoguuju bilo kakvu prostornu putanju alata. Ako se na radni stol doda raunalno upravljan rotacijski stol, tada imamo i 4. upravljanu os koja se oznaava s A ili B. Ravni, prizmatini predmeti: Operacije ravnog skidanja materijala (Milling) i buenja (Drilling), Kartezijev koordinatni sustav, Rotacijske osi: oko svake linearne osi Rotacijski predmeti: Operacije rotacijskog skidanja materijala (Turning), samo x i z osi

12. OD EGA SE SASTOJE R.U. OSI? Svaka os sastoji se od mehanikih komponenti kao to su elementi koji se kreu, korani ili servo motor koji vri kretnju mehanikih dijelova kao i navojno vreteno kojim se prenosi snaga (moment, kretnja) sa motora na mehanike dijelove.

13. SUSTAVI RAUNALNO KONTROLIRANIH KRETNJI? Point-to-Point sustavi, poznati kao pozicijski sustavi. Sustav pomjera alat na zadanu lokaciju i obavlja operaciju na toj lokaciji (npr. drilling op.). esto primjenjivani u robotici Sustavi kontinuirane putanje (Continuous path systems), poznati kao contouring sustavi u obradi Sustav obavlja operaciju za vrijeme kretnji alata (npr. milling i turning op.) 14. MOTORI KOD CNC SUSTAVA Postoje korani i servo motori. 15. OPEN LOOP I CLOSED LOOP Open loop je jednostavnija vrsta kontrole osi, laki za napraviti i izvesti, ali nedostatak mu je to nemamo senzor koji bi omoguio povratnu informaciju. Closed loop je kompliciraniji za izvesti, ali imamo mogunost povratne informacije, a strojevi s ovom kontrolom esto imaju i opciju automatskog popravka ulaznih podataka nakon povratnih informacija.

16. INTERPOLACIJA Linearna interpolacija - Pravocrtno kretanje izmeu dviju toaka u prostoru Kruna interpolacija - Luk definiran sa poetnom i krajnjom tokom, centrom ili radijusom, i smjerom Helikoidna interpolacija Kruna i linearna kretnja istovremeno Parabolina i kubina interpolacija - Slobodne krive /jednadbe vieg reda

17. SKICIRAJ ARHITEKTURU UPRAVLJAKE JEDINICE STROJA

18. DNC TEHNOLOGIJA (SKICIRAJ) Direct numerical control (DNC) jedno raunalo upravlja istovremeno s vie strojeva u realnom vremenu, tehnologija 1960 ih godina, jednosmjerna /dvosmjerna komunikacija Distributed numerical control (DNC) jedno raunalo povezano u mreu s MCU vie CNC strojeva, sadanja tehnologija, dvosmjerna komunikacija

19. GLAVNE KARAKTERISTIKE CNC SUSTAVA Visokoserijska i masovna proizvodnja, ponavljanje izvoenja operacija /programi/ bez greke, vrlo sloeni geometrijski oblici, sloene obrade s vie razliitih operacija. Nedostaci: velika investicija, skupo odravanje, potreba za iskusnim programerima, potreban visok stupanj iskoritenja

Prednosti: skraenje ciklusa obrade, smanjenje neproduktivnih vremena, znaajno vea preciznost obrade, smanjenje otpada, smanjenje radnog prostora, smanjenje operatorskih vjetina

20. Koje su sve programabilne funkcije kod CNC strojeva? Brzina obrade, veliina sloja materijala koji se skida, nadzor kretanja alata, broj obrtaja alata, izbor alata, ukljuivanje/iskljuivanje rashladnog sredstva i putanja alata. (Generally speaking, the motion type (rapid, linear, and circular), the axes to move, the amount of motion and the motion rate (feedrate) are programmable with almost all CNC machine tools.)

21. to omoguuju tehnologije brze izrade prototipa (Rapid prototyping)? Rapid prototyping omoguuje: brzu izradu modela nekog proizvoda u eljenom mjerilu koritenjem njegovog 3D CAD modela, smanjenje vremena razvoja proizvoda, smanjenje skupih pogreaka u razvoju proizvoda, poveanje kvalitete proizvoda, unoenje izmjena u konstrukciji u ranim fazama razvoja proizvoda, poveanje broja razliitih varijanti jednog proizvoda, poveanje kompleksnosti proizvoda itd.

22. Koje sve vrste tehnologija brze izrade prototipa postoje? Vrste RP tehnologija: Stereolitografija (SLA) Taloenje rastaljenog materijala (FDM) Selektivno lasersko sinteriranje (SLS) Laserska tehnologija oblikovanja praha (LENS) Izrada proizvoda laminiranjem (LOM) 3D ispis (3D Printing)

23. Ukratko opisati tehnologiju ''3D print''? Kratak opis tehnologije, prednosti i nedostaci? Kod 3D PRINT tehnologije sistemski softver najprije iz 3D CAD modela kreira STL datoteku, zatim stroj procesira STL datoteku i izrauje slojeve modela sa eljenom rezolucijom, kada se jedan sloj izradi, model se u stroju sputa za debljinu sloja kako bi se omoguila izrada sljedeeg i proces se ponavlja do kompletiranja cijelog modela, model se na kraju uzima iz stroja i cijeli postupak zavrava njegovim ienjem. Pojednostavljeno 3D printer slae sloj po sloj nekog materijala i tako gradi model.

 Glavne prednosti ovog RP postupka ogledaju se u: mogunosti da se jednako uspjeno mogu izraivati prototipovi postupak izrade je vrlo fleksibilan materijali su uglavnom neotrovni preciznost izrade je visoka vrlo je glatka povrina izraenih dijelova

Kljuni nedostaci su u: ogranienim dimenzijama izratka ogranien je broj materijala od kojih se izrauju modeli a takoer je ograniena i brzina izrade modela

24. Koje su prednosti i koji su nedostaci RP tehnologija? Neke vanije prednosti brze izrade prototipova i alata jesu sljedee: smanjenje vremena potrebnog za razvoj proizvoda izbjegavanje greaka koje mogu dovesti do zastoja u proizvodnji smanjenje vremena potrebnog za dobivanje prototipa mogunost ispunjenja i najotrijih zadanih rokova puno bra izrada potrebnih alata relativno niska cijena u sluaju iznimno sloenih oblika smanjenje trokova izrade alata smanjenje trokova cijelog procesa razvoja proizvoda eliminiranje nepotrebnih i skupih faza izrade izbjegavanje nedostataka oblikovanja poboljano oblikovanje koje je okrenuto samoj proizvodnji poboljano konstruiranje alata poveani ivotni vijek proizvoda smanjeni trokovi odravanja i zamjene dijelova krae vrijeme potrebno za dobivanje prototipa puno bra analiza funkcionalnosti, oblika i dimenzija smanjeni zaostaci u fazi konstruiranja bolja i uinkovitija proizvodnja u kraem vremenu

vrlo dobre konstrukcije u vrlo kratkom vremenu bolja prodaja proizvoda na tritu mogunost zadovoljenja kritinih rokova isporuke itd

Nedostaci (nema openito nego samo svaki posebno pa sam ih ja naveo sve) Stereolitografija Glavni nedostaci su: ogranien broj upotrebljivih materijala prototipovi su slabijih mehanikih svojstava pri izradi prototipova potrebni su potpornji prototipi koje treba ukloniti stezanje fotopolimera pri ovrivanju moe uzrokovati pojavu naprezanja i deformacija i to je poseban problem fotopolimer je otrovan u tekuem stanju

Taloenje rastaljenog materijala Nedostaci se ogledaju u tome to je funkcionalnost prototipova ograniena izborom materijala relativno mali broj komercijalno raspoloivih materijala nuna primjena potpornja i vidljive su linije izmeu slojeva

Selektivno lasersko sinteriranje Najvaniji nedostatak je: loija kvaliteta povrine u odnosu na stereolitografske dijelove pri koritenju nekih materijala potrebna zatitna atmosfera radi pojave otrovnih plinova tijekom samog procesa

Izrada prototipa laminiranjem Glavni nedostaci su u: manja tonost u odnosu na ostale postupke anizotropnost i hidroskopnost materijala prototipa nuno lakiranje prototipa da bi se izbjeglo upijanje vlage i time promjena dimenzija funkcionalnost prototipova je ograniena uskim izborom materijala traena via kvaliteta povrine postie se dodatnom zavrnom strojnom obradom i velik je udio otpadnog materijala

3D ispis Kljuni nedostaci su u: ogranienim dimenzijama izratka ogranien je broj materijala od kojih se izrauju modeli a takoer je ograniena i brzina izrade modela

25. Koje su tri glavne kategorije brze izrade prototipa? Postupci brze izrade prototipova najee se dijele u tri glavne kategorije: Brza izrada prototipova (Rapid prototyping)

Obuhvaa izradu modela na temelju 3D CAD modela, raunalne tomografije ili na temelju 3D modela dobivenih 3D skeniranjem. Brza izrada alata (Rapid tooling)

Obuhvaa niz tehnika koje se koriste za brzu izradu sloenih alata, kalupa i oblika koji se zatim koriste za izradu gotovih dijelova. Brza izrada proizvoda (Rapid manufacturing)

Tehnologije brze izrade prototipova primjenjuju se za izradu gotovih dijelova koji idu u prodaju.

26. Stereolitografija kratak opis tehnologije, prednosti i nedostaci? Prvi postupak brze izrade prototipa: Stereolitografija (SLA) prvi put je predstavljen prije dvadesetak godina i koristio je tekuu foto-osjetljivu polimernu plastiku koja je skruivana laserom sloj po sloj da bi se dobio vrsti objekt. Slae sloj po sloj gipsa, papira, plastike, metala ili nekog drugog materijala i tako gradi model. Smanjenje vremena razvoja proizvoda Smanjenje skupih pogreaka u razvoju proizvoda Poveanje kvalitete proizvoda Prednosti RP postupka stereolitografije su: visoka rezolucija modela, mogunost izrade dvobojnih prototipova, neogranienost geometrijskih formi modela, potpuna automatiziranost procesa itd Glavni nedostaci su: ogranien broj upotrebljivih materijala, prototipovi su slabijih mehanikih svojstava, pri izradi prototipova potrebni su potpornji prototipi koje treba ukloniti, stezanje fotopolimera pri ovrivanju moe uzrokovati pojavu naprezanja i deformacija i to je poseban problem, fotopolimer je otrovan u tekuem stanju

27. Taloenje rastaljenog materijala kratak opis tehnologije, prednosti i nedostaci? U ovom procesu se koriste samo polimerni materijali kao to su: ABS plastika (akrilonitril butadien stiren), E20 (elastomer na bazi poliestera), vosak za precizno lijevanje itd. FDM stroj zagrijava ABS da bi ga omekao i kada je ekstrudiran poinje se hladiti, skruuje se i lijepi za sloj ispod. Zbog toga to je materijal ispoetka mek svi dijelovi koji "vise" moraju imati izgraenu neku vrstu potpore ispod sebe koja se nakon zavretka itavog procesa uklanja FDM strojevi grade jako precizne modele koji mogu biti koriteni u razne namjene Glavne prednosti postupka taloenja rastaljenog materijala su: ,manja potronja energije, ne koristi se laserski snop, nema posebnih zahtjeva za ventilacijom i hlaenjem jednostavna je primjena, relativno je niska investicija i niski trokovi odravanja, postoji mogunost izrade vie prototipova istovremeno, FDM ureaj je malih dimenzija, materijali nisu otrovni i nema iskrivljenja prototipova Nedostaci se ogledaju u tome to je funkcionalnost prototipova ograniena izborom materijala, relativno mali broj komercijalno raspoloivih materijala, nuna primjena potpornja i vidljive su linije izmeu slojeva 28. Selektivno lasersko sinteriranje kratak opis tehnologije, prednosti i nedostaci? Selektivno lasersko sinteriranje (Selective Laser Sintering SLS) je proces 3D printa na bazi tehnologije sinteriranja. Laserska zraka CO2 lasera usmjerava se na materijal (u obliku finog praka) koji se uslijed visoke temperature kojoj je izloen sinterira. Proces SLS vjerojatno ima najvei raspon dostupnih materijala, budui da se veina metala moe sinterirati Glavne prednosti ovog postupka ogledaju se u: bolja mehanika svojstva od stereolitografije, dijelovi se mogu koristiti za funkcionalna ispitivanja, sam postupak je bri od postupka stereolitografije, mogua je primjena veeg broja materijala, nije potreban potporanj, neupotrijebljeni prah se moe koristiti za sljedei prototip, bolja obradivost u odnosu na stereolitografske dijelove, mala zaostala naprezanja u modelu Najvaniji nedostatak je: loija kvaliteta povrine u odnosu na stereolitografske dijelove, pri koritenju nekih materijala potrebna zatitna atmosfera radi pojave otrovnih plinova tijekom samog procesa 29. Laserska tehnologija oblikovanja praha kratak opis tehnologije, prednosti i nedostaci? Kod metode LENS (Laser Engineered Net Shaping) prah se dodaje koaksijalno u fokus laserske zrake velike snage. U LENS tehnologiji je mogue iskoristiti veliki broj razliitih vrsta materijala. Materijale koji uestvuju u procesu mogue je mijenjati tijekom samog postupka tako da na kraju moemo imati proizvod sastavljen od vie razliitih materijala.

Snaga ove tehnologije lei u njenoj sposobnosti da proizvodi metalne dijelove bez upljina sa dosta dobrom strukturom u razumnom vremenskom roku. 30. Izrada prototipova laminiranjem Izrada prototipova laminiranjem (Laminated Object Manufacturing - LOM) je proizvodni proces u kojem se pomou CO2 lasera kreiraju pojedinani slojevi trodimenzijskog predmeta. Kao materijal koji se koristi za izradu slojeva najee je to papir zatim razni polimerni i kompoziti. Kvaliteta ovako izraenih model nije na razini kakvu nude druge metode brze izrade prototipa. Prednosti LOM postupka: nia cijena u odnosu na ostale postupke zbog primjene jeftinijih materijala, mogunost proizvodnje velikih dijelova, relativno velika brzina postupka, male dimenzije ureaja, moe se instalirati u uredu, nije potreban potporanj izratka, nema pojave zaostalih naprezanja u prototipu Glavni nedostaci su u: manja tonost u odnosu na ostale postupke, anizotropnost i hidroskopnost materijala prototipa. nuno lakiranje prototipa da bi se izbjeglo upijanje vlage i time promjena dimenzija, funkcionalnost prototipova je ograniena uskim izborom materijala, traena via kvaliteta povrine postie se dodatnom zavrnom strojnom obradom i velik je udio otpadnog materijala

31. Paralelna vrata raunala Paralelna vrata (engl. parallel port) istodobno se izmjenjuje vie bitova (obino 8) Za povezivanje paralelnim vratima potreban je kabel s najmanje 9 vodia (8 za podatke i 1 zajedniki) Prije su se uglavnom koristila za spajanje pisaa otuda naziv vrata pisaa (engl. printer port) 32. Serijska vrata Serijska vrata (engl. serial port) istodobno se razmjenjuje 1 bit podataka (sporiji prijenos od prijenosa paralelnim vratima) Prednost: treba manje vodia od paralelnih vrata (najmanje 2) Prije su se rabila uglavnom za prikljuak modema ili za povezivanje 2 raunala

33. Razina elektrinog signala na pinovima paralelnih vrata 10-15 mA 0-1 volt se uzima kao logiko 0, 2-5 volti se uzima kao logiko 1 (binarni) 34. to je to Data port paralelnih vrata raunala i koja je njegova najvea decimalna vrijednost? LPT: DB25 konektor na stranjoj strani raunala

DATA - data linije - preko kojih se podaci prenose perifernom ureaju.

Data port - pinovi 2-9 8 bita izlaz na data portu (jedan byte u trenutku) Osnovna adresa data port (D0-D7)

35. Shema raunalnog upravljanja vanjskim ureajima

36. Ukljuivanje i iskljuivanje led dioda

paralelni izlaz napon 5V standardna LED dioda treba ~20 mA struju i napon od 2 V potreban je otpornik za odgovarajui napon

37. Ukljuivanje/iskljuivanje dioda neovisno o radu drugih

Zadatak: Ukljuiti i iskljuiti zadani pin u definiranom vremenu

Rjeenje: Zadati vrijeme ukljuenja/iskljuenja i vrijeme iskljuenja/ukljuenja eljenog pina Proitati stanje porta Odrediti novo stanje i poslati ga na port

38. Vrste koranih motora i princip rada Prikladni su za digitalno upravljanje Digitalni ulazni impulsi - analogni izlaz - gibanje osovine motora Ukljuenje napajanja naredne faze motora - pomak za 1 korak Broj upravljakih impulsa = broju koraka (jedan korak odgovara odreenom fiksnom kutnom zakretu) Upravljanjem iznosom struje uzbude mijenja se rezolucija - mikrokoraanje Mogue je upravljanje poloajem radne osovine u otvorenoj petlji (bez povratne veze jednostavno je realizirati sustav upravljanja veim brojem motora (roboti, pisai) Osnovne karakteristike koranih motora: Jednostavne su konstrukcije i ne zahtijevaju odravanje U normalnim uvjetima rada ne akumulira se pogreka poloaja Razmjerno mala efikasnost, veliko nadvienje i oscilatornost u odzivu od jednog koraka Ograniene mogunosti pokretanja tereta s velikim momentom inercije Moment trenja i aktivni teret mogu poveati pogreku poloaja (mogu je gubitak koraka posljedica je akumulirana pogreka poloaja)

Vrste koranih motora Najvie se primjenjuju korani motori sinkronog tipa Podjela prema: - Vrsti uzbude - Broju faza - Broju polova - Nainu gibanja

Vrste uzbude: - Elektromagnetska - Stalni magneti Uzbuda se moe nalaziti na rotoru (aktivni korani motori) i statoru. Korani motori sa stalnim magnetima rotor magnetiziran radijalno Hibridni korani motori imaju stalne magnete na rotoru smjetene aksijalno Reluktantni (reaktivni) korani motori nemaju uzbudu 39. Raunalni nadzor rada koranih motora

40. Servomotori Raunalom upravljan servo motor radi na principu senzora koji u svakom trenutku javljaju poziciju u kojoj se nalaze radni predmet ili alat. Takoer limiti su mu odreeni graninim prekidaima i neprecizniji su nego korani motori. 41. Puni i polukorak Korani motori su elektromehaniki pretvornici energije, koji pulsnu elektrinu pobudu pretvaraju u korani mehaniki pomak (rotacijski ili translacijski). Broj upravljakih impulsa u koranom motoru jednak je broju koraka (1 impuls=1 korak), jedan korak odgovara odreenom fiksnom kutnom zaokretu. Upravljanjem iznosom struje pobude mjenja se rezolucija koraka te tako pravimo mikro koraenje. Pola iznosa upravljake struje pobude = pola koraka. 42. Zadaa kontrolera koranog motora Zadaa kontrolera koranih motora jest da pretvara signal digitalnog ulaza u analogni izlaz, te praenje poloaja radne osovine.

43. Napisati program za interpolaciju pravca iz toke A(1,1) do toke B(6,2) u ravni X-Y. Osi X i Y nadzirane su koranim motorima u punom koraku (400 koraka po obrtaju, puni obrtaje daje 1 mm linearnog pomaka, za oba motora koristi se L297 kontroler)?

44. Fleksibilni obradni sustavi To su strojevi koji mogu omoguiti sljede stvari: istovremena proizvodnja razliitih proizvoda, razliiti odnosi u postotcima razliitih proizvoda u ukupnoj proizvodnji, fleksibilnost u toku procesa proizvodnje (Routing flexibility to alternate machines), fleksibilnost u obimu proizvodnje, mogunost brze izmjene u dizajnu proizvoda Komponene FMS Sustava: Roboti, Ureaji za transport i rukovanje materijalom, CNC strojevi, Rune / Automatizirane stanice za montau, Raunala, Kontroleri, Software, Mree, HW i SW suelja, Oprema za nadzor procesa.

45. Prednosti i nedostatci FMS sustava FMS sustavi imaju mogunost rjeavanja sljedeih problema: Proizvodnja familija proizvoda temeljena na grupnoj tehnologiji, Lansiranje dijelova za proizvodnju, Reduciranje vremena proizvodnje, Poveanje stupnja iskoritenja strojeva, Reduciranje rada ovjeka, Bolja mogunost kontrole cijelog sustava proizvodnje od strane uprave. Najei problemi FMS sustava: Odravanje, Problemi s alatima (otkazi i podeavanja), Kvarovi

46. Koje su sve komponente FMS sustava? Komponente FMS sustava: Roboti, Ureaji za transport i rukovanje materijalom, CNC strojevi, Rune / Automatizirane stanice za montau, Raunala, Kontroleri, Software, Mree, HW i SW suelja, Oprema za nadzor procesa

47. Koje su sve zadae raunala u FMS sustavima? Proizvodnja zahtijeva raunala za dvije glavne zadae: Obrada informacija, Upravljanje. Programi analiziraju informacije sa senzora i kontrolnih ureaja to je podloga za upravljanje aktuatorima u sustavu.

48. Koja je zadaa raunala na glavnoj razini nadzora rada FMS sustava? Kontrolne radne stanice u potpunoj automatizaciji FMS, pojedinana obrada ili skup stanica prosjeno vre razraivanje i eksploataciju pod nekim oblicima kompjuterske kontrole Raspored kontrole i instrukcija prema radnim mjestima Kontrola u proizvodnji ulazni podaci potrebni za kontrolu proizvodnje obuhvaaju eljenu dnevnu stopu proizvodnje po djelu, broj radnih dijelova i redova na raspolaganju i broj upotrebljivih paleta Kontrola prevoenja ovo se odnosi na upravljanje osnovnim materijalima u sustavu gdje se dijelovi kreu izmeu stanica Prometna kontrola ova funkcija kontrole se brine za operacije i kontrole sekundarnog sustava za manipulaciju na svakoj radnoj stanici Nadziranje radnih dijelova raunalo mora pratiti status u primarnim i sekundarnim sustavima za rukovanje, kao i status svake razliite vrste i tipa radnog djela Kontrola alata odnosi se na dva aspekta alata za sjeenje i to na lokaciju alata i alat za praenje rada. Performanse nadziranja i izvjetavanja raunalna kontrola sustava je programirana da prikuplja podatke o operacijama i performansama u fleksibilnim proizvodnim sustavima. Podaci se periodino objedinjavaju i izvjetaj o performansama sustava se priprema za proizvodnju i upravljanje. Dijagnostika ova funkcija je u veoj ili manjoj mjeri na raspolaganju proizvodnim sustavima da bi ukazali na vjerodostojan izvor problema kada se dogodi kvar. Takoer se moe koristiti da se isplanira preventivno odravanje i da se identificira predstojei kvar ili zastoj. Svrha funkcije dijagnostike je da se smanje oteenja i neproduktivno vrijeme, te da se povea dostupnost sustava.

49. Koje su sve zadae raunala na srednjoj razini FMS sustava? Zadaa raunala na srednjem nivou: Sinkronizacija procesa, Preuzimanje podataka i programa za upravljanje procesom proizvodnje, Analiza rezultata. 50. to rade raunala u samoj proizvodnji kod FMS sustava? Procesna raunala locirana u proizvodnji imaju sljedee zadae: Pohranjivanje programa i njihovo izvoenje (npr. CNC programi), Senzor analize, Upravljanje aktuatorima, Modeliranje procesa, Real time nadzor i upravljanje.