NC I CNC PROGRAMIRANJE

U APT-U

RADIO: MUSIĆ MIRZA

 DEFINICIJA

Programiranje CNC mašina je kodiranje geometrijskih i

tehnoloških informacija potrebnih za izradu nekog dijela na
CNC stroju.
 OBRADNI SISTEMI SA
NUMERIČKIM UPRAVLJANJEM – NC

Obradni sistemi sa NC upravljanjem su koncipirani tako da se sve

upravljačke akcije obrade vrše posredstvom i pod kontrolom
upravljačkog sistema, dok kod konvencionalno upravljanih obradnih
sistema čovjek na direktan ili indirektan način upravlja procesom
obrade.
Numeričko upravljanje (NC) je vid programabilne automatizacije kod
koje se obradnim sistemom upravlja pomoću brojeva, slova i drugih
simbola. Ovi brojevi, slova i simboli su kodirani u odgovarajućem
formatu čineći na taj način set naredbi i instrukcija (ili program) za
konkretni proizvodni zadatak. Kada je u pitanju drugi proizvodni
zadatak, program se mora promjeniti. Zbog ograničenog kapaciteta
promjene programa, numeričko upravljanje je prikladno za malo- i
srednjeserijsku proizvodnju. Operativni princip numeričkog
upravljanja sastoji se u neprekidnoj kontroli relativnog položaja
reznog alata u odnosu na obradak.
 OBRADNI SISTEMI SA
NUMERIČKIM UPRAVLJANJEM –
NC

NC sistemi se sastoje od tri glavne komponente:

• program (set naredbi),
• upravljačka jednica i
• obradni sistem (proizvodna oprema).
 RAZINE PROGRAMIRANJA

Razine programiranja dijele se na:

1. Ručno programiranje
2. Automatizirano programiranje
3. Programiranje u CAD/CAM sustavima

Kod ručnog programiranja NC strojeva programer piše NC

program bez pomoći namjenskih programa. Sve putanje alata
se korak po korak proračunavaju ručno pomoću tehnoloških
kartica alata i stroja. Ručno programiranje je dugotrajan
proces, zahtijeva odgovarajuću stručnost programera i
postoji velika vjerojatnost pojave grešaka u programu.
Kod izrade NC programa pomoću računala većinu poslova kod
programiranja obavlja računalo. Programiranje je lakše i brže, a
cijeli postupak obrade je moguće simulirati. Ulazni podaci geometrije
obratka su u elektronskom obliku, a tehnološki i geometrijski podaci
o strojevima i alatima dobiju se iz baza podataka.
Oprema za izradu geometrije obratka se sastoji iz računala i
programa za CAD modeliranje (SolidWorks, Catia). Tehnološka baza
podataka sadrži podatke o stroju, alatima i režimima obrade za
pojedini alat i materijal. Kod programiranja se tehnološki podaci
automatski prikazuju u padajuüim izbornicima, a programer samo
izabire željene elemente. Oprema za NC programiranje automatski
izraþunava parametre obrade i izračuje listu korištenih alata,
naprava i strojeva, a sastoji se iz: - geometrijskog modula -
tehnološkog modula - procesora - postprocesora - simulatora
 ŠEMA PROGRAMIRANJA UZ
POMOC CAD/CAM SOFTWERA
 APT

APT sistem (Automatically Programmed Tools) za automatsko

programiranje numeriČki upravljanih alatnih ma{ina je prvi razvijeni
sistem (jezik) razvijen na MIT-u 1952. godine. Kontinuirano je
usavršavan kroz svoje četiri varijante. Bez obzira na činjenicu da je
ovo prvi programski jezik, još uvijek je neprevaziđen u pogledu
upravljanja geometrijskim informacijama. APT geometrijski procesor
je razvijen na modularnom multiprocesorskom principu. Na ovaj
način sistem je osposobljen za programiranje najsloženijih
geometrijskih oblika. Konstrukcioni crte` obratka predstavlja
osnovnu ulaznu informaciju. Ovdje se dimenzije sa crteža u obliku
programa unose u računar. U računaru se, nakon obrade informacija
u geometrijskom procesoru, iste prosljeđuju u postprocesor gdje se
vrši prilagođavanje određenom tipu i vrsti upravljačke jedinice alatne
mašine i konačno prenose na odgovarajući nosač informacija uz
mogućnost štampanja programa za različite korisnike.
 APT KINEMATIKA

Kinematika APT programskog sistema obuhvata kretanje alata u procesu

obrade. APT sistem omogućava upravljanje tačka – po – tačka, linijsko i
konturno. U slučaju upravljanja kretanjem alata tačka – po – tačka,
programiranje u APT sistemu obuhvata instrukcije po~etnog položaja
alata, kretanje alata u odnosu na absolutni sistem i pomjeranje za
elementarne veličine izme|u dva uzastopna položaja alata. Ovdje se grupa
instrukcija odnosi na razne oblike skupa tačaka pri čemu skup tačaka
obuhvata jednu ili više tačaka. U zavisnosti od vrste skupa tačaka,
razvijene su i odgovarajuće instrukcije, a to su: linearni skup, kružni
skup, skup u obliku paralelograma i skup tačaka u slučajnom rasporedu.
Način definisanja skupa tačaka određuje način pisanja instrukcija. Pri
tome je riječ PATERN glava riječ uz koju obavezno ide jedna od dopunskih
riječi LINEAR, ARC, PARLEL i RANDOM, a u zavisnosti o kakvom skupu
tačaka se radi. Dakle, instrukcije su PATERN/LINEAR,... , PATERN/ARC,...
, PATERN/PARLEL,... , PATERN/RANDOM.
 PROGRAMIRANJE U APT-U

APT omogućuje definiranje kompleksnih geometrijskih oblika i

upravljanje do 5 simultanih osi. Obzirom da je bio prvi jezik i
sveobuhvatan, postao je gotovo standard. U prvom trenutku najveća
prednost APT-a je bila primjena riječi temeljenih na engleskom jeziku i
velike mogućnosti definiranja geometrije, a pojavom CAD/CAM
sustava to prestaje biti prednost (sučelje između čovjeka i računala
postaje grafika koja je vizualna i u svim jezicima ista)
APT-ov riječnik ima ~600 riječi, a riječi se dijele na: Glavne riječi
(Major Words) – u naredbi dolaze prije kose crte i definiraju tip
naredbe (na pr. geometrijski entitet, smjer gibanja alata i sl.). Primjer
glavnih riječi: MACHIN, PARTNO, FEDRAT, POINT, LINE, CIRCLE, ...
Pomoćne riječi (Minor Words) – to su uglavnom modifikatori kojima se
upotpunjuje definicija onoga što je zadano glavnom riječju. Primjer
pomoćnih riječi: INTOF, RPM, TO, PAST, ON, TANTO, CLW, MPM, ...
 GEOMETRIJSKE NAREDBE

Sve APT-ove geometrijske naredbe imaju istu strukturu, sintaksu:

<Simboličko ime> = GLAVNA RIJEČ/<definicija>
< Simboličko ime> je bilo koji "naziv" koji programer dodijeli nekom
geometrijskom
elementu uz uvjet da se naziv sastoji od najviše 6 znakova. Tako se
napr. točke
mogu nazvati TOCKA1, TOCKA2, T1, T2, i sl., pravci P1, P2, ...,
kružnice KRUG1,KRUG2, K1, K2 i td.
GLAVNA RIJEČ je rezervirana riječ u APT rječniku, a u ovom slučaju su
to riječi
koje definiraju određeni geometrijski element kao na pr.: POINT, LINE,
CIRCLE,PLANE, PATERN, CYLDR.
<definicija> je “pomoćni” dio naredbe kojim se definira određeni
geometrijski
element.
 APT ‐ PRIMJERI ZADAVANJA
GEOMETRIJSKIH
ELEMENATA

T1 =POINT/8,8,8 (točka zadana parvokutnim prostornim koordinatama.)

T2 =POINT/INTOF,P1,P2 (točka zadana kao presjecište pravaca P1 i P2)
T3 =POINT/CENTER,K1 (točka zadana kao središte kružnice K1)
T4 =POINT/XSMALL,INTOF,P1,K1 (točka zadana kao ono presjecište pravca P1 i
kružnice K1 koje ima manju vrijednost X koordinate)
P4 =LINE/T1,T2 (pravac zadan pomoću dvije točke T1 i T2)
P5 =LINE/T2,PARLEL,P1 (pravac koji prolazi kroz točku T2 i paralelno s pravcem
P1)
P6 =LINE/T1,LEFT,TANTO,K1 (pravac kroz točku T1 i "lijeva" tangenta na
kružnicu K1)
K1 =CIRCLE/CENTER,T1, 10 (kružnica sa središtem u T1 i polumjerom 10 mm)
K2 =CIRCLE/CENTER,T5,P1 (kružnica sa središtem u T5 i tangencijalna na P1)
RAV1 =PLANE/T1,T2,T3 (ravnina zadana točkama T1, T2 i T3)
RAV2 =PLANE/XYPLAN,1.0 (ravnina paralelna ravnini XY i udaljena 1 mm)
 AUTOMATSKO PROGRAMIRANJE
CNC MAŠINA

Učinkovit sistem NC programiranja mora biti sposoban u

kratkom vremenu napraviti program za izratke
komplicirane geometrije i razliþite vrste obrada (tokarenje,
glodanje, bušenje itd). NC program mora biti pouzdan i bez
kolizija izmeÿu pojedinih dijelova sistema. Vrijeme
programiranja i pripremno završna vremena trebaju biti što
kraća, a programer mora imati mogućnost brzog unosa
izmjena. Kod pojedinačne izrade velikih obradaka ili obrade
skupocjenih materijala, traži se program "bez greške". Kod
masovne proizvodnje pripremno-završna vremena dijele se
na mnogo obradaka, pa su važniji vrijeme obrade pojedinog
komada i redoslijed operacija. Sistem za programiranje
mora svakako imati mogućnost ruþne izmjene geometrije
obratka, mogućnost izmjene vrste stroja i strategije obrade.
 DIJELVI AUTOMATSKOG
PROGRAMIRANJA

Sistem za automatsko programiranje NC strojeva dijeli se

na četiri podsistema - podsistem za izradu ulaznih
informacija o obratku
- baza podataka
- procesor
- postprocesor (prilagođavanje izlaznih informacija).
 PODSISTEM ZA OBRADU ULAZNIH
INFORMACIJA

Ulazni podaci (geometrija obratka) se u 2D ili 3D obliku

dobiju od nekog CAD programa, a nakon toga se prevode u
jednostavan oblik. Takav oblik sadrži sve potrebne
informacije o obratku i razumljiv je razliþitim sistemima koji
ga trebaju. Predstavljanje dijelova obratka pomoću
volumnog modela omogućuje jednostavno određivanje
unutarnjih i vanjskih tačaka, mase, zapremine i momenta
inercije. Podatke o geometriji obratka nije moguće direktno
koristiti kod programiranja jer sa stajališta proizvodnje
sadrže premalu koliþinu podataka. Modul Automatic
Feature Recognition (AFR) služi kao poveznica između CAD
i CAM sistema jer na temelju određenih pravila i
algoritama prepozna i napravi listu geometrijskih
elemenata (tijela).
 BAZA PODATAKA

U bazama podataka pohranjeni su razliþiti geometrijski i tehnološki

podaci za materijale koji se obraÿuju, za alate, strojeve i naprave. Svaki
podatak je pohranjen u kodiranom obliku po tačno određenom
redoslijedu. Na početku automatskog programiranja NC stroja mora
programer odabrati materijal obratka, na temelju kojeg računalo iz
baze podataka izabere geometrijski pogodne i trenutno dostupne alate
za obradu.
Istodobno s geometrijskim, iz tehnološke se baze generiraju i tehnološki
podaci za izabrani alat (max. dubina, posmak i brzina rezanja itd.)
Nakon toga CAM program izraþuna prikladnost alata za pojedinu
obradu, prema kriterijima koje na poþetku izvođenja programa postavi
programer
Baza podataka strojeva sadrži podatke o karakteristikama stroja kao što
su pogonska snaga, radno područje, naprave za pritezanje, magazin s
alatom itd. Baza podataka za alate i strojeve može se neprestano
dopunjavati novim vrijednostima, a podaci se obiþno dobivaju
neposredno od proizvoÿaþa alata i strojeva.
TEHNOLOŠKI PODATCI IZ BAZE
PODATAKA
 PROCESOR

Procesor je skupina programa koji na temelju ulaznih i podataka iz

baza podataka odreÿuju putanju alata po unaprijed programiranoj
strategiji (minimalno vrijeme izrade, minimalni troškovi itd.). Neke od
osnovnih strategija obrade glodanjem:
- glodanje po konturi
- glodanje utora
- glodanje navoja
- bušenje
Pri tome sistem za programiranje mora uvažiti različita ograničenja:
- standard - izabere ga korisnik - odstupanja kod upotrebe novih
alata, tehnologije i parametara obrade - specijalne baze podataka
- utjecaj strategije obrade na ostalu geometriju - povezivanje
geometrijskih i obradnih veliþina; promjena geometrije obratka
dovodi istodobno do promjena režima obrade CAM sistem mora
automatski optimirati redoslijed izmjene alata, optimirati stezanje
obratka te režime obrade. Moguüe je grupirati sliþne operacije
obrade, npr. bušenja te ponovno optimirati putanje alata s
uvažavanjem kolizije obradnog stroja, alata, naprava i obratka.
 POSTPROCESOR

postprocesor je program koji datoteku iz CAM programa

(CL datoteku) prevodi u programski jezik þitljiv
upravljaþkoj jedinici obradnog stroja. Kod toga se
uvažavaju karakteristike stroja kao što su NC osi, G i M
funkcije, kinematika, izmjena alata i obradaka i sl. Poželjno
je imati univerzalan postprocesor, tako da se može napraviti
kvalitetan NC program za što više upravljaþkih jedinica
razliþitih alatnih strojeva.
Automatski sistem programiranja ima određene prednosti u
odnosu na ručno i programiranje uz podršku računala:
- znatno kraće vrijeme programiranja
- promjena geometrije elementa ne iziskuje ponovno
programiranje
- broj alata je optimiziran
ŠEMA POSTPROCESORA
 KRAJ

HVALA NA PAŽNJI!