23.

4 Integracija iracionalnih funkcija

I tip

(
Neka je podintegralna funkcija oblika R x, 1 ax + b , 2 ax + b ,...,
n n nk
)
ax + b , n1 , n2 ,..., n k Î ¥, a, b Î ¡. Pri tome
je R neka racionalna funkcija. Ako je broj n najmanji zajednički sadržilac brojeva n1 , n2 ,..., nk tada treba uzeti
smjenu ax + b = t n .

ax + b
Ukoliko se pod korjenima nalazi racionalna funkcija oblika (pod svim korjenima isti izraz), uzimamo
cx + d
ax + b n
analogno smjenu =t .
cx + d

II tip

Pn ( x )
Ako je Pn ( x ) polinom stepena n, tada se integral A = ò dx ( a, b, c Î ¡, a ¹ 0 ) rješava metodom
ax 2 + bx + c
Ostrogradski (Михаил Васильевич Остроградский, 1801 – 1862., ruski matematičar).

Može se predvidjeti da će polazni integral biti jednak zbiru izraza Qn -1 ax 2 + bx + c , Qn -1 - neki polinom stepena
dx
( n - 1) i integrala A1 = ò 2
, pomnoženog nekom konstantom l. Tu konstantu, kao i koeficijente
ax + bx + c
polinoma Qn-1 otkrićemo diferenciranjem po x jednačine
Pn ( x ) dx
ò dx = Qn-1 ( x ) ax 2 + bx + c + l ò . Dobijamo:
2 2
ax + bx + c ax + bx + c

Pn ( x ) 2ax + b l
= Qn-1¢ ( x ) ax 2 + bx + c + Qn -1 ( x ) + .
2 2 2
ax + bx + c 2 ax + bx + c ax + bx + c

Nakon množenja ove jednačine sa 2 × ax 2 + bx + c , dobijamo jednakost dva polinoma.

III tip

dx 1
Integrale oblika ò ( x -a ) ( a, b, c, a Î ¡, a ¹ 0, n Î ¥ ) rješavamo smjenom x -a = .
n 2
ax + bx + c t

IV tip

ò ( )
p
Integral oblika I = x m a + bx n dx ( m, n, p Î ¤ ) zovemo integral binomnog diferencijala. Njega možemo
rješavati samo u 3 slučaja, u zavisnosti od vrijednosti brojeva m, n i p.

Ukoliko je broj p cijeli broj, dati integral bi spadao u I tip. Prema tome, ako je p Î ¢, treba uzeti smjenu x = t s ,
pri čemu je s najmanji zajednički sadržilac za nazivnike razlomaka m i n.

142
 1 1
1 -1 n
Pretpostavimo da p Ï ¢. U polaznom integralu odaberimo smjenu x = t Þ x = t Þ dx = t n dt. Tada je: n
n
m
æ 1n ö 1 1n -1 1 mn+1 -1
( a + bt ) ( a + bt ) dt.
p p
I = ò çt ÷ t dt = ò t
è ø n n

m +1 r 1 r
Neka je q = - 1 i p = , ( r , s Î ¢ ) . Očito je I = ò t q ( a + bt ) s dt .
n s n

m +1 1
Ukoliko je q Î ¢, tj. Î ¢, odaberimo smjenu a + bt = z s Þ dt = sz s -1dz. Tada je
n b
q
1 æ z s - a ö s rs 1 s -1 s
÷ ( z ) sz dz = q +1 ò ( z - a ) z
q r + s -1
I = òç s
dz , što je očigledno integral racionalne funkcije.
n è b ø b b n

r
1 q r
1 æ a + bt ö s q+ rs r
Ukoliko q Ï ¢, ako napišemo I = ò t ( a + bt ) s dt = ò ç ÷ × t dt , te ako je q + Î ¢, što znači da je
n n è t ø s
m +1 a + bt
+ p Î ¢, uzimanjem smjene = z s , dolazimo opet do integrala racionalne funkcije.
n t

Time smo dokazali

ò ( )
p
Teorem: Integral binomnog diferencijala I = x m a + bx n dx ( m, n, p Î ¤ ) svodi se na integral racionalne
funkcije u sljedećim slučajevima

a) p Î ¢, uzimanjem smjene x = t s , pri čemu je s najmanji zajednički sadržilac za nazivnike razlomaka m i n.

m +1
b) Î ¢, uzimanjem smjene a + bx n = t s , s je nazivnik racionalnog broja p.
n

m +1
c) + p Î ¢, uzimanjem smjene ax - n + b = t s , s je nazivnik racionalnog broja p.
n

Napomena: Ruski matematičar Čebišev je dokazao da se integral binomnog diferencijala svodi na integral
racionalne funkcije samo u jednom od ova 3 navedena slučaja.

V tip

Ukoliko se pod integralom pojavljuje korjen a 2 - x 2 , zgodno je koristiti trigonometrijsku smjenu x = a sin t (ili
x = a cos t ).

Ukoliko se pod integralom pojavljuje korjen a 2 + x 2 , zgodno je koristiti trigonometrijsku smjenu x = a tg t ili
hiperboličku smjenu x = a sh t.

Ukoliko se pod integralom pojavljuje korjen x2 - a 2 , zgodno je koristiti hiperboličku smjenu x = a ch t.

143
Primjeri:

1) Metodom Ostrogradski riješićemo integral

x2 + 1 dx
I = ò x 2 + 1 dx = ò dx = ( ax + b ) x 2 + 1 + l ò .
2
x +1 x2 + 1

Diferencirajmo po x:

x2 + 1 2x l
= a x 2 + 1 + ( ax + b ) + Þ x 2 + 1 = a ( x 2 + 1) + ax 2 + bx + l , tj.
2 2 2
x +1 2 x +1 x +1

1 1
2ax 2 + bx + a + l = x 2 + 1 Þ a = , b = 0, l = .
2 2

1 1
I= x x2 + 1 + ln x + x 2 + 1 + C.
2 2

Ovaj integral se može riješiti i smjenama:

· x = tg t
· x = sh t
· x -2 + 1 = t 2 (integral binomnog diferencijala)

a može se riješiti i metodom parcijalne integracije (što je pokazano u toj lekciji).

2) ò x 2 - 6 x + 25 dx takođe možemo riješiti metodom Ostrogradski. Međutim,

x - 3 = 4t
( x - 3)
2
ò x 2 - 6 x + 25 dx = ò + 16 dx =
dx = 4 dt ò
= 16t 2 + 16 × 4 dt = 16 ò t 2 + 1dt , pa ako iskoristimo

rezultat u primjeru 1), imamo:

é x -3 x -3 2 x -3
2 ù
æ ö æ x-3ö
ò x 2 - 6 x + 25 dx = 8 ê ç ÷ + 1 + ln + ç ÷ + 1 ú +C =
ê 4 è 4 ø 4 è 4 ø ú
ë û

1
= ( x - 3) x 2 - 6 x + 25 + 8ln x - 3 + x 2 - 6 x + 25 + c.
2
1
- æ ö
1 1 3
3
1+ 4 x
3) I = ò x
dx = ò x 2 ç1 + x 4 ÷ dx je očito integral binomnog diferencijala sa parametrima
è ø
1
1 1 1 m +1 2
m = - , n = , p = . Pošto je = = 2, u pitanju je drugi slučaj. Treba uzeti smjenu
2 4 3 n 1
4

144
 1 1
1 + x = t Þ x = t 3 - 1 Þ x = ( t 3 - 1) Þ dx = 4 (t 3 - 1) × 3t 2 dt , pa je
3 4 3
4 4

1 1
-
æ t7 t4 ö
I = ò é( t 3 - 1) ù ( ) ( ) ò ( )
4 2 3
ò ò
3 3 3 2 3 3 6 3
t × 4 t - 1 × 3t dt = 12 t t - 1 dt = 12 t dt - 12 t dt = 12 ç - ÷+C
ëê ûú è7 4 ø

12
( ) ( ) + C.
7 4
3 3
I= 1+ 4 x -3 1+ 4 x
7

1 1
x= dt
dx 2
t t2 t 2 + 1 -1
4) I = òx = = -ò t = -ò dt = -ò dt =
3
x 2 + 1 dx = - 1 dt 1 1 t2 +1 t2 +1
+1
t2 t3 t 2

dt 1 1
= - ò t 2 + 1dt + ò = - t t 2 + 1 - ln t + t 2 + 1 + ln t + t 2 + 1 =
t 2 +1 2 2

=
1
2 ( 1
ln t + t 2 + 1 - t t 2 + 1 + C , t = .
x )
1

ò ( )
-3 2 -
Ovaj integral se može napisati i u obliku I = x x + 1 2 dx, dakle kao integral binomnog diferencijala sa
1
parametrima m = -3, n = 2, p = - i onda se može uzeti smjena x 2 + 1 = t 2 . No ovo se može zaključiti i nakon
2
dx x dx x2 +1 = t2 t dt dt
očigledne transformacije: I = òx =ò = =ò =ò .
( ) ( )
2 2
3
x2 +1 x4 x2 + 1 x dx = t dt t 2
- 1 × t t 2
- 1

1 1 a b c d 1 1
Pošto je = = + + + Þ a = - ,b = c = d = .
(t - 1) ( t - 1) ( t + 1) t - 1 ( t - 1) t + 1 ( t + 1)
2 2 2 2 2
2 4 4

1 ( t + 1) 1 2t
2
1 t +1 1 æ 1 1 ö
I = ln - ç + ÷ + C = ln 2 - × 2 + C = t = x 2 + 1 Þ t 2 - 1 = x2
4 t -1 4 è t - 1 t + 1 ø 4 t -1 4 t - 1

1 ( )
2
x2 + 1 + 1 1 x2 + 1 1æ x2 + 1 + 1 x2 + 1 ö
= ln - × + C = ç ln - ÷ + C.
4 x2 2 x2 2 çè x x 2 ÷ø

23. 5 Integracija trigonometrijskih funkcija

1) Integrali oblika sin m x × cos n x dx ( m, n Î ¢ )

ò
a) Ukoliko je m ili n neparan cijeli broj, integral se jednostavno riješi smjenom cos x = t (ako je m neparan) ili
smjenom sin x = t (ako je n neparan).

Primjer 1:

145
 cos x = t
ò sin
3
x cos 6 x dx = ò sin x × (1 - cos 2 x ) cos 6 x dx = = - ò (1 - t 2 ) × t 6 dt =
sin x dx = - dt

t 7 t9 cos7 x cos9 x
- ò t dt + ò t dt = - + + C = -
6 8
+ + C.
7 9 7 9

Primjer 2:

sin 2 x sin 2 x × cos x sin x = t t 2 dt

ò cos3 x ò cos4 x
dx = dx =
cos x dx = dt ò (1 - t 2 )2
= , itd. Dobili smo integral racionalne funkcije koji

možemo riješiti razlaganjem podintegralne funkcije na parcijalne razlomke.

2) Ako su m i n parni prirodni brojevi ili nula, tada koristimo trigonometrijske formule:
1 - cos ( 2 x ) 1 + cos ( 2 x )
sin ( 2 x ) = 2sin x cos x, sin 2 x = , cos 2 x = .
2 2

Ukoliko su m i n parni cijeli brojevi, od kojih je bar jedan negativan, možemo uzeti smjenu tg x = t ili ctg x = t ili
iskoristiti poznati identitet cos2 x + sin 2 x = 1 ( x Î ¡ ) .

Primjer 3:

sin 2 x tg x = t
sin x 2
cos 2
x tg 2 x t3 tg3 x
ò cos4 x dx = ò cos2 x dx = ò cos2 x dx = dx = dt = ò t dt = 3 + C = 3 + C .
2

cos 2 x

Primjer 4:

dx ( sin 2 x + cos2 x ) dx sin 2 x cos2 x dx dx

ò sin 2 x cos 4 x ò sin 2 x cos 4 x ò sin 2 x cos 4 x ò sin 2 x cos 4 x dx = ò cos4 x + ò sin 2 x cos 2 x .
= = dx +

2 sin 2 x cos2 x + sin 2 x 1

Pošto je 1 + tg x = 1 + 2
= 2
= , slijedi:
cos x cos x cos2 x

dx tg x = t
dx t3 tg 3 x
ò cos4 x ò cos2 x dx = dt ò ( )
2
= cos x = = 1 + t 2
dt = t + + C = tg x + + C, dok s druge strane imamo:
3 3
cos2 x
dx ( sin 2 x + cos 2 x ) dx dx dx
ò sin 2 x cos2 x = ò sin 2 x cos 2 x = ò cos 2 x + ò sin 2 x = tg x - ctg x + C.
dx tg 3 x
Znači, ò =2tg x - ctg x + + C.
sin 2 x cos 4 x 3

3) Integrali oblika ò sin (a x ) cos ( b x )dx, ò sin (a x ) sin ( b x )dx, ò cos (a x ) cos ( b x )dx (a , b Î ¡ ) svode se na
tablične ako proizvod trigonometrijskih funkcija pretvorimo u zbir pomoću odgovarajućih formula.

146
 1
sin a × cos b = ésin (a + b ) + sin (a - b ) ùû ;
2ë

1
sin a × sin b = é cos ( a - b ) - cos (a + b ) ùû ;
2ë

1
cos a × cos b = é cos (a + b ) + cos (a - b )ùû .
2ë

Primjer 5:

I = ò sin 3 ( 2 x ) cos 2 ( 3 x ) dx.

1 - cos ( 4 x ) 1
Imamo da je sin
3
( 2 x ) = sin 2 ( 2 x ) sin ( 2 x ) = × sin ( 2 x ) = ésin ( 2 x ) - sin ( 2 x ) cos ( 4 x ) ùû =
2 2ë

1é 1 ù 1
=
2 êë
sin ( 2 x ) -
2
( sin ( 6 x ) - sin ( 2 x ) ) ú = 4 éë3sin ( 2 x ) - sin (6 x ) ùû .
û

Do istog rezultata mogli smo doći korištenjem formule za sinus trostrukog ugla:
3sin a - sin (3a ) 1
sin (3a ) = 3sin a - 4sin 3 a Þ sin 3 a = , dakle sin3 ( 2 x ) = éë 3sin ( 2 x ) - sin ( 6 x ) ùû .
4 4

1 + cos ( 6 x )
Pošto je cos
2
( 3x ) = , slijedi da je
2
1 1
sin 3 ( 2 x ) cos2 ( 3x ) = éë3sin ( 2 x ) - sin ( 6 x )ùû × éë1 + cos ( 6 x )ùû =
4 2

1
= éë3sin ( 2 x ) + 3sin ( 2 x ) cos ( 6 x ) - sin ( 6 x ) - sin (6 x ) cos ( 6 x )ùû =
8

1é 3 3 1 ù
= ê3sin ( 2 x ) + sin (8 x ) - sin ( 4 x ) - sin ( 6 x ) - sin (12 x ) ú .
8ë 2 2 12 û

Otuda je

3 3 3 1 1
I =- cos ( 2 x ) - cos ( 8x ) + cos ( 4 x ) + cos ( 6 x ) + cos (12x ) + C.
16 128 64 48 192

4) Ako je R racionalna funkcija, integrale oblika ò R ( sin x, cos x ) dx rješavamo tzv. univerzalnom smjenom
x x 1 dt 2 dt
tg = t . Tada je = arctg t Þ dx = 2
Þ dx = .
2 2 2 1+ t 1+ t2

x x x x
2sin cos /:cos2 2 2tg
Osim toga, sin x = 2 2 = 2 = 2t ;
x x 2x x 2
sin 2 + cos 2 /:cos 2 tg 2 + 1 1 + t
2 2 2

147
 x x /:cos2 x x
cos2 - sin 2 1 - tg 2 2
cos x = 2 2 = 2
2 = 1- t .
2 x x /:cos2 x 2 x 2
sin + cos 2 2 tg +1 1 + t
2 2 2

Primjer 6:

2dt
dx x 1+ t 2 dt 1+ t2
ò ( 2 + cos x ) sin x = tg
2
= t = ò æ 1 - t 2 ö 2t ò 3 + t 2 ò t ( 3 + t 2 )dt , itd.
= =
ç2+ ÷ t
è 1+ t 2 ø 1 + t 2 1+ t2

5) Ako je R racionalna funkcija, takva da je R ( sin x, cos x ) = R ( - sin x, - cos x ) , preporučuje se umjesto

univerzalne smjene koristiti smjenu tg x = t . Istu smjenu možemo koristiti i kod integrala oblika ò R ( tg x )dx ili

ò R ( ctg x )dx.

Primjer 7:

dx dx
dx 2
cos x = cos2 x .
ò sin 3 x cos5 x ò sin 3 x cos3 x ò ( sin x cos x )3
=

sin x cos x /:cos x tg x dx

2

Pošto je sin x cos x = 2 2

=2 = 2
, uzimanjem smjene tg x = t Þ = dt , slijedi:
sin x + cos x /:cos x 1 + tg x cos2 x

dx dt (1 + t ) dt , itd.
2 3

ò sin 3 x cos5 x =ò æ t ö3 = ò t3
ç 2 ÷
è 1+ t ø

Primjer 8:

tg x = t Þ x = arctg t
dt t5 æ t ö
ò tg x dx = = ò t5 × ò dt = ò ç t 3 - t + ÷ dt =
5
dt 2
= 2
Þ dx = 1+ t 1+ t è 1+ t2 ø
1+ t2

t 4 t2 1 tg 4 x tg2 x
= - + ln (1 + t 2 ) + C = - - ln cos x + C.
4 2 2 4 2

148