1. DeJinicija. Naertna geometrija je nauka koja se buvi is!

ruii~':mj2111 grajickim predstavljanjem

prostornih geometrijskih obfiku i !"!iiituvih meet;;- sobnih odnosa. okom, Cilj izucavanja nacrtne
geometrije je dvojak: a. upozllati metodc pomocu kojih mozcmo postojece iii zamisljelle pros tome
oblike prikazati crteZom u ravnini, taka ua se iz rog crtefa mogu odrediti obllk, velie ina i polozaj u
prostOll.l, b. razvijati sposobnost osjecaja prostora i prostornih predsr3va. Ostvarenje ovog drugog ciljaje
posebuo znl.lcajno. 2. V rste projekcije 2.1. Centralna projekcija. Ako neki predmet gledamo sam~
jednim onda svaka vidljiva tacka predmeta .salje U oko jednu zraku. Kelda :;;vc zrake presijecemo
j~dnom favninom, anda cemo u to.i ravnini dobiii stiku iIi Slika 1. projekcijll rng predmeta. Na slid 1
pnkazana je projekcija A'S'C'DI cctverokum ABCD iz tacke 0 na ravninu 7!. Tacka 0 se naziva sfL'diX!c iIi
centar projiciranja. Ravnina 7f se naziva ravninQ slike iii proje!..cUe_ Cetverokut A'S'C'DI je projekcija
cetverokUla ABCD !l(l ravnini n. ·/~rD.k.e AD, EO, CO i DO zovu se :rake projiciranja. Kad sve zrake
projiciranja idu istom tackam 0, koja je u kuna'::n0stl, onda se projekcija predmeta na ravnini nnaziva
cenlr.alnom projek.cijom. Najbolji primjer ovakve projekcije je fotografija. kod koje s'ijetlost hemijskim
putem obiljezava na filmu pojedine tacke. Uvod 2.2. Paralellla projekcija. Ako centar projlClranja 0
pomjerimo heskcmacno daleko, onda ce zrake projiciranja biti medusobno paralelne. U tom se slika
predmcta na ravnini n naziva paralelnom projekcijom. Na shci 2 prikazanaje p<; tacke ,')' je tada sam sebi
pridmzen, jer su tacka S i presjck K 53 pravcem 0 sami sebi pridmzeni. Odavde proiziJazi da svakoj tacki A
pridruzena tacka Al mOTa lezati na spojnici s tacke A sa tackom S, posta se pridruzene spojnice SA.::: s i
SA} ::: S1 poklapaju. Ako proizvoljno odabercmo par tacaka A, Ai onda je g~Q!Iletrijs.ki 9dn02.- ~ ravnini
uspostavljen. pri cemu ovakav geometrijski odnos nazivamo perspeklivllo kolillearan i.1i kolfncrICUa_
Definicija, Kolilleacija /.I rm'llil1i jc :rallsformacija "avlline, koja [~lIva koliilcornost tacaka. Dmgim
rijec.ima, kolineacija u ravllini jc objektivno preslit,:3.yanje ray-nine na sebe, koje preslibv3 tackc 1.1
tack~. 3 pravce u pravcc. pri cemuje sacuvana [ncidencUa tacke i pravca, . """.~ - fulo i1. DeJinicija.
Naertna geometrija je nauka koja se buvi is!ruii~':mj2111 grajickim predstavljanjem prostornih
geometrijskih obfiku i !"!iiituvih meet;;- sobnih odnosa. okom, Cilj izucavanja nacrtne geometrije je
dvojak: a. upozllati metodc pomocu kojih mozcmo postojece iii zamisljelle pros tome oblike prikazati
crteZom u ravnini, taka ua se iz rog crtefa mogu odrediti obllk, velie ina i polozaj u prostOll.l, b. razvijati
sposobnost osjecaja prostora i prostornih predsr3va. Ostvarenje ovog drugog ciljaje posebuo znl.lcajno.
2. V rste projekcije 2.1. Centralna projekcija. Ako neki predmet gledamo sam~ jednim onda svaka vidljiva
tacka predmeta .salje U oko jednu zraku. Kelda :;;vc zrake presijecemo j~dnom favninom, anda cemo u
to.i ravnini dobiii stiku iIi Slika 1. projekcijll rng predmeta. Na slid 1 pnkazana je projekcija A'S'C'DI
cctverokum ABCD iz tacke 0 na ravninu 7!. Tacka 0 se naziva sfL'diX!c iIi centar projiciranja. Ravnina 7f se
naziva ravninQ slike iii proje!..cUe_ Cetverokut A'S'C'DI je projekcija cetverokUla ABCD !l(l ravnini n.
·/~rD.k.e AD, EO, CO i DO zovu se :rake projiciranja. Kad sve zrake projiciranja idu istom tackam 0, koja je
u kuna'::n0stl, onda se projekcija predmeta na ravnini nnaziva cenlr.alnom projek.cijom. Najbolji primjer
ovakve projekcije je fotografija. kod koje s'ijetlost hemijskim putem obiljezava na filmu pojedine tacke.
Uvod 2.2. Paralellla projekcija. Ako centar projlClranja 0 pomjerimo heskcmacno daleko, onda ce zrake
projiciranja biti medusobno paralelne. U tom se slika predmcta na ravnini n naziva paralelnom
projekcijom. Na shci 2 prikazanaje p<; tacke ,')' je tada sam sebi pridmzen, jer su tacka S i presjck K 53
pravcem 0 sami sebi pridmzeni. Odavde proiziJazi da svakoj tacki A pridruzena tacka Al mOTa lezati na
spojnici s tacke A sa tackom S, posta se pridruzene spojnice SA.::: s i SA} ::: S1 poklapaju. Ako proizvoljno
odabercmo par tacaka A, Ai onda je g~Q!Iletrijs.ki 9dn02.- ~ ravnini uspostavljen. pri cemu ovakav
geometrijski odnos nazivamo perspeklivllo kolillearan i.1i kolfncrICUa_ Definicija, Kolilleacija /.I rm'llil1i
jc :rallsformacija "avlline, koja [~lIva koliilcornost tacaka. Dmgim rijec.ima, kolineacija u ravllini jc
objektivno preslit,:3.yanje ray-nine na sebe, koje preslibv3 tackc 1.1 tack~. 3 pravce u pravcc. pri cemuje
sacuvana [ncidencUa tacke i pravca, . """.~ - fulo i1. DeJinicija. Naertna geometrija je nauka koja se buvi
is!ruii~':mj2111 grajickim predstavljanjem prostornih geometrijskih obfiku i !"!iiituvih meet;;- sobnih
odnosa. okom, Cilj izucavanja nacrtne geometrije je dvojak: a. upozllati metodc pomocu kojih mozcmo
postojece iii zamisljelle pros tome oblike prikazati crteZom u ravnini, taka ua se iz rog crtefa mogu
odrediti obllk, velie ina i polozaj u prostOll.l, b. razvijati sposobnost osjecaja prostora i prostornih
predsr3va. Ostvarenje ovog drugog ciljaje posebuo znl.lcajno. 2. V rste projekcije 2.1. Centralna
projekcija. Ako neki predmet gledamo sam~ jednim onda svaka vidljiva tacka predmeta .salje U oko
jednu zraku. Kelda :;;vc zrake presijecemo j~dnom favninom, anda cemo u to.i ravnini dobiii stiku iIi Slika
1. projekcijll rng predmeta. Na slid 1 pnkazana je projekcija A'S'C'DI cctverokum ABCD iz tacke 0 na
ravninu 7!. Tacka 0 se naziva sfL'diX!c iIi centar projiciranja. Ravnina 7f se naziva ravninQ slike iii
proje!..cUe_ Cetverokut A'S'C'DI je projekcija cetverokUla ABCD !l(l ravnini n. ·/~rD.k.e AD, EO, CO i DO
zovu se :rake projiciranja. Kad sve zrake projiciranja idu istom tackam 0, koja je u kuna'::n0stl, onda se
projekcija predmeta na ravnini nnaziva cenlr.alnom projek.cijom. Najbolji primjer ovakve projekcije je
fotografija. kod koje s'ijetlost hemijskim putem obiljezava na filmu pojedine tacke. Uvod 2.2. Paralellla
projekcija. Ako centar projlClranja 0 pomjerimo heskcmacno daleko, onda ce zrake projiciranja biti
medusobno paralelne. U tom se slika predmcta na ravnini n naziva paralelnom projekcijom. Na shci 2
prikazanaje p<; tacke ,')' je tada sam sebi pridmzen, jer su tacka S i presjck K 53 pravcem 0 sami sebi
pridmzeni. Odavde proiziJazi da svakoj tacki A pridruzena tacka Al mOTa lezati na spojnici s tacke A sa
tackom S, posta se pridruzene spojnice SA.::: s i SA} ::: S1 poklapaju. Ako proizvoljno odabercmo par
tacaka A, Ai onda je g~Q!Iletrijs.ki 9dn02.- ~ ravnini uspostavljen. pri cemu ovakav geometrijski odnos
nazivamo perspeklivllo kolillearan i.1i kolfncrICUa_ Definicija, Kolilleacija /.I rm'llil1i jc :rallsformacija
"avlline, koja [~lIva koliilcornost tacaka. Dmgim rijec.ima, kolineacija u ravllini jc objektivno
preslit,:3.yanje ray-nine na sebe, koje preslibv3 tackc 1.1 tack~. 3 pravce u pravcc. pri cemuje sacuvana
[ncidencUa tacke i pravca, . """.~ - fulo i1. DeJinicija. Naertna geometrija je nauka koja se buvi is!
ruii~':mj2111 grajickim predstavljanjem prostornih geometrijskih obfiku i !"!iiituvih meet;;- sobnih
odnosa. okom, Cilj izucavanja nacrtne geometrije je dvojak: a. upozllati metodc pomocu kojih mozcmo
postojece iii zamisljelle pros tome oblike prikazati crteZom u ravnini, taka ua se iz rog crtefa mogu
odrediti obllk, velie ina i polozaj u prostOll.l, b. razvijati sposobnost osjecaja prostora i prostornih
predsr3va. Ostvarenje ovog drugog ciljaje posebuo znl.lcajno. 2. V rste projekcije 2.1. Centralna
projekcija. Ako neki predmet gledamo sam~ jednim onda svaka vidljiva tacka predmeta .salje U oko
jednu zraku. Kelda :;;vc zrake presijecemo j~dnom favninom, anda cemo u to.i ravnini dobiii stiku iIi Slika
1. projekcijll rng predmeta. Na slid 1 pnkazana je projekcija A'S'C'DI cctverokum ABCD iz tacke 0 na
ravninu 7!. Tacka 0 se naziva sfL'diX!c iIi centar projiciranja. Ravnina 7f se naziva ravninQ slike iii
proje!..cUe_ Cetverokut A'S'C'DI je projekcija cetverokUla ABCD !l(l ravnini n. ·/~rD.k.e AD, EO, CO i DO
zovu se :rake projiciranja. Kad sve zrake projiciranja idu istom tackam 0, koja je u kuna'::n0stl, onda se
projekcija predmeta na ravnini nnaziva cenlr.alnom projek.cijom. Najbolji primjer ovakve projekcije je
fotografija. kod koje s'ijetlost hemijskim putem obiljezava na filmu pojedine tacke. Uvod 2.2. Paralellla
projekcija. Ako centar projlClranja 0 pomjerimo heskcmacno daleko, onda ce zrake projiciranja biti
medusobno paralelne. U tom se slika predmcta na ravnini n naziva paralelnom projekcijom. Na shci 2
prikazanaje p<; tacke ,')' je tada sam sebi pridmzen, jer su tacka S i presjck K 53 pravcem 0 sami sebi
pridmzeni. Odavde proiziJazi da svakoj tacki A pridruzena tacka Al mOTa lezati na spojnici s tacke A sa
tackom S, posta se pridruzene spojnice SA.::: s i SA} ::: S1 poklapaju. Ako proizvoljno odabercmo par
tacaka A, Ai onda je g~Q!Iletrijs.ki 9dn02.- ~ ravnini uspostavljen. pri cemu ovakav geometrijski odnos
nazivamo perspeklivllo kolillearan i.1i kolfncrICUa_ Definicija, Kolilleacija /.I rm'llil1i jc :rallsformacija
"avlline, koja [~lIva koliilcornost tacaka. Dmgim rijec.ima, kolineacija u ravllini jc objektivno
preslit,:3.yanje ray-nine na sebe, koje preslibv3 tackc 1.1 tack~. 3 pravce u pravcc. pri cemuje sacuvana
[ncidencUa tacke i pravca, . """.~ - fulo i1. DeJinicija. Naertna geometrija je nauka koja se buvi is!
ruii~':mj2111 grajickim predstavljanjem prostornih geometrijskih obfiku i !"!iiituvih meet;;- sobnih
odnosa. okom, Cilj izucavanja nacrtne geometrije je dvojak: a. upozllati metodc pomocu kojih mozcmo
postojece iii zamisljelle pros tome oblike prikazati crteZom u ravnini, taka ua se iz rog crtefa mogu
odrediti obllk, velie ina i polozaj u prostOll.l, b. razvijati sposobnost osjecaja prostora i prostornih
predsr3va. Ostvarenje ovog drugog ciljaje posebuo znl.lcajno. 2. V rste projekcije 2.1. Centralna
projekcija. Ako neki predmet gledamo sam~ jednim onda svaka vidljiva tacka predmeta .salje U oko
jednu zraku. Kelda :;;vc zrake presijecemo j~dnom favninom, anda cemo u to.i ravnini dobiii stiku iIi Slika
1. projekcijll rng predmeta. Na slid 1 pnkazana je projekcija A'S'C'DI cctverokum ABCD iz tacke 0 na
ravninu 7!. Tacka 0 se naziva sfL'diX!c iIi centar projiciranja. Ravnina 7f se naziva ravninQ slike iii
proje!..cUe_ Cetverokut A'S'C'DI je projekcija cetverokUla ABCD !l(l ravnini n. ·/~rD.k.e AD, EO, CO i DO
zovu se :rake projiciranja. Kad sve zrake projiciranja idu istom tackam 0, koja je u kuna'::n0stl, onda se
projekcija predmeta na ravnini nnaziva cenlr.alnom projek.cijom. Najbolji primjer ovakve projekcije je
fotografija. kod koje s'ijetlost hemijskim putem obiljezava na filmu pojedine tacke. Uvod 2.2. Paralellla
projekcija. Ako centar projlClranja 0 pomjerimo heskcmacno daleko, onda ce zrake projiciranja biti
medusobno paralelne. U tom se slika predmcta na ravnini n naziva paralelnom projekcijom. Na shci 2
prikazanaje p<; tacke ,')' je tada sam sebi pridmzen, jer su tacka S i presjck K 53 pravcem 0 sami sebi
pridmzeni. Odavde proiziJazi da svakoj tacki A pridruzena tacka Al mOTa lezati na spojnici s tacke A sa
tackom S, posta se pridruzene spojnice SA.::: s i SA} ::: S1 poklapaju. Ako proizvoljno odabercmo par
tacaka A, Ai onda je g~Q!Iletrijs.ki 9dn02.- ~ ravnini uspostavljen. pri cemu ovakav geometrijski odnos
nazivamo perspeklivllo kolillearan i.1i kolfncrICUa_ Definicija, Kolilleacija /.I rm'llil1i jc :rallsformacija
"avlline, koja [~lIva koliilcornost tacaka. Dmgim rijec.ima, kolineacija u ravllini jc objektivno
preslit,:3.yanje ray-nine na sebe, koje preslibv3 tackc 1.1 tack~. 3 pravce u pravcc. pri cemuje sacuvana
[ncidencUa tacke i pravca, . """.~ - fulo i1. DeJinicija. Naertna geometrija je nauka koja se buvi is!
ruii~':mj2111 grajickim predstavljanjem prostornih geometrijskih obfiku i !"!iiituvih meet;;- sobnih
odnosa. okom, Cilj izucavanja nacrtne geometrije je dvojak: a. upozllati metodc pomocu kojih mozcmo
postojece iii zamisljelle pros tome oblike prikazati crteZom u ravnini, taka ua se iz rog crtefa mogu
odrediti obllk, velie ina i polozaj u prostOll.l, b. razvijati sposobnost osjecaja prostora i prostornih
predsr3va. Ostvarenje ovog drugog ciljaje posebuo znl.lcajno. 2. V rste projekcije 2.1. Centralna
projekcija. Ako neki predmet gledamo sam~ jednim onda svaka vidljiva tacka predmeta .salje U oko
jednu zraku. Kelda :;;vc zrake presijecemo j~dnom favninom, anda cemo u to.i ravnini dobiii stiku iIi Slika
1. projekcijll rng predmeta. Na slid 1 pnkazana je projekcija A'S'C'DI cctverokum ABCD iz tacke 0 na
ravninu 7!. Tacka 0 se naziva sfL'diX!c iIi centar projiciranja. Ravnina 7f se naziva ravninQ slike iii
proje!..cUe_ Cetverokut A'S'C'DI je projekcija cetverokUla ABCD !l(l ravnini n. ·/~rD.k.e AD, EO, CO i DO
zovu se :rake projiciranja. Kad sve zrake projiciranja idu istom tackam 0, koja je u kuna'::n0stl, onda se
projekcija predmeta na ravnini nnaziva cenlr.alnom projek.cijom. Najbolji primjer ovakve projekcije je
fotografija. kod koje s'ijetlost hemijskim putem obiljezava na filmu pojedine tacke. Uvod 2.2. Paralellla
projekcija. Ako centar projlClranja 0 pomjerimo heskcmacno daleko, onda ce zrake projiciranja biti
medusobno paralelne. U tom se slika predmcta na ravnini n naziva paralelnom projekcijom. Na shci 2
prikazanaje p<; tacke ,')' je tada sam sebi pridmzen, jer su tacka S i presjck K 53 pravcem 0 sami sebi
pridmzeni. Odavde proiziJazi da svakoj tacki A pridruzena tacka Al mOTa lezati na spojnici s tacke A sa
tackom S, posta se pridruzene spojnice SA.::: s i SA} ::: S1 poklapaju. Ako proizvoljno odabercmo par
tacaka A, Ai onda je g~Q!Iletrijs.ki 9dn02.- ~ ravnini uspostavljen. pri cemu ovakav geometrijski odnos
nazivamo perspeklivllo kolillearan i.1i kolfncrICUa_ Definicija, Kolilleacija /.I rm'llil1i jc :rallsformacija
"avlline, koja [~lIva koliilcornost tacaka. Dmgim rijec.ima, kolineacija u ravllini jc objektivno
preslit,:3.yanje ray-nine na sebe, koje preslibv3 tackc 1.1 tack~. 3 pravce u pravcc. pri cemuje sacuvana
[ncidencUa tacke i pravca, . """.~ - fulo i1. DeJinicija. Naertna geometrija je nauka koja se buvi is!
ruii~':mj2111 grajickim predstavljanjem prostornih geometrijskih obfiku i !"!iiituvih meet;;- sobnih
odnosa. okom, Cilj izucavanja nacrtne geometrije je dvojak: a. upozllati metodc pomocu kojih mozcmo
postojece iii zamisljelle pros tome oblike prikazati crteZom u ravnini, taka ua se iz rog crtefa mogu
odrediti obllk, velie ina i polozaj u prostOll.l, b. razvijati sposobnost osjecaja prostora i prostornih
predsr3va. Ostvarenje ovog drugog ciljaje posebuo znl.lcajno. 2. V rste projekcije 2.1. Centralna
projekcija. Ako neki predmet gledamo sam~ jednim onda svaka vidljiva tacka predmeta .salje U oko
jednu zraku. Kelda :;;vc zrake presijecemo j~dnom favninom, anda cemo u to.i ravnini dobiii stiku iIi Slika
1. projekcijll rng predmeta. Na slid 1 pnkazana je projekcija A'S'C'DI cctverokum ABCD iz tacke 0 na
ravninu 7!. Tacka 0 se naziva sfL'diX!c iIi centar projiciranja. Ravnina 7f se naziva ravninQ slike iii
proje!..cUe_ Cetverokut A'S'C'DI je projekcija cetverokUla ABCD !l(l ravnini n. ·/~rD.k.e AD, EO, CO i DO
zovu se :rake projiciranja. Kad sve zrake projiciranja idu istom tackam 0, koja je u kuna'::n0stl, onda se
projekcija predmeta na ravnini nnaziva cenlr.alnom projek.cijom. Najbolji primjer ovakve projekcije je
fotografija. kod koje s'ijetlost hemijskim putem obiljezava na filmu pojedine tacke. Uvod 2.2. Paralellla
projekcija. Ako centar projlClranja 0 pomjerimo heskcmacno daleko, onda ce zrake projiciranja biti
medusobno paralelne. U tom se slika predmcta na ravnini n naziva paralelnom projekcijom. Na shci 2
prikazanaje p<; tacke ,')' je tada sam sebi pridmzen, jer su tacka S i presjck K 53 pravcem 0 sami sebi
pridmzeni. Odavde proiziJazi da svakoj tacki A pridruzena tacka Al mOTa lezati na spojnici s tacke A sa
tackom S, posta se pridruzene spojnice SA.::: s i SA} ::: S1 poklapaju. Ako proizvoljno odabercmo par
tacaka A, Ai onda je g~Q!Iletrijs.ki 9dn02.- ~ ravnini uspostavljen. pri cemu ovakav geometrijski odnos
nazivamo perspeklivllo kolillearan i.1i kolfncrICUa_ Definicija, Kolilleacija /.I rm'llil1i jc :rallsformacija
"avlline, koja [~lIva koliilcornost tacaka. Dmgim rijec.ima, kolineacija u ravllini jc objektivno
preslit,:3.yanje ray-nine na sebe, koje preslibv3 tackc 1.1 tack~. 3 pravce u pravcc. pri cemuje sacuvana
[ncidencUa tacke i pravca, . """.~ - fulo i1. DeJinicija. Naertna geometrija je nauka koja se buvi is!
ruii~':mj2111 grajickim predstavljanjem prostornih geometrijskih obfiku i !"!iiituvih meet;;- sobnih
odnosa. okom, Cilj izucavanja nacrtne geometrije je dvojak: a. upozllati metodc pomocu kojih mozcmo
postojece iii zamisljelle pros tome oblike prikazati crteZom u ravnini, taka ua se iz rog crtefa mogu
odrediti obllk, velie ina i polozaj u prostOll.l, b. razvijati sposobnost osjecaja prostora i prostornih
predsr3va. Ostvarenje ovog drugog ciljaje posebuo znl.lcajno. 2. V rste projekcije 2.1. Centralna
projekcija. Ako neki predmet gledamo sam~ jednim onda svaka vidljiva tacka predmeta .salje U oko
jednu zraku. Kelda :;;vc zrake presijecemo j~dnom favninom, anda cemo u to.i ravnini dobiii stiku iIi Slika
1. projekcijll rng predmeta. Na slid 1 pnkazana je projekcija A'S'C'DI cctverokum ABCD iz tacke 0 na
ravninu 7!. Tacka 0 se naziva sfL'diX!c iIi centar projiciranja. Ravnina 7f se naziva ravninQ slike iii
proje!..cUe_ Cetverokut A'S'C'DI je projekcija cetverokUla ABCD !l(l ravnini n. ·/~rD.k.e AD, EO, CO i DO
zovu se :rake projiciranja. Kad sve zrake projiciranja idu istom tackam 0, koja je u kuna'::n0stl, onda se
projekcija predmeta na ravnini nnaziva cenlr.alnom projek.cijom. Najbolji primjer ovakve projekcije je
fotografija. kod koje s'ijetlost hemijskim putem obiljezava na filmu pojedine tacke. Uvod 2.2. Paralellla
projekcija. Ako centar projlClranja 0 pomjerimo heskcmacno daleko, onda ce zrake projiciranja biti
medusobno paralelne. U tom se slika predmcta na ravnini n naziva paralelnom projekcijom. Na shci 2
prikazanaje p<; tacke ,')' je tada sam sebi pridmzen, jer su tacka S i presjck K 53 pravcem 0 sami sebi
pridmzeni. Odavde proiziJazi da svakoj tacki A pridruzena tacka Al mOTa lezati na spojnici s tacke A sa
tackom S, posta se pridruzene spojnice SA.::: s i SA} ::: S1 poklapaju. Ako proizvoljno odabercmo par
tacaka A, Ai onda je g~Q!Iletrijs.ki 9dn02.- ~ ravnini uspostavljen. pri cemu ovakav geometrijski odnos
nazivamo perspeklivllo kolillearan i.1i kolfncrICUa_ Definicija, Kolilleacija /.I rm'llil1i jc :rallsformacija
"avlline, koja [~lIva koliilcornost tacaka. Dmgim rijec.ima, kolineacija u ravllini jc objektivno
preslit,:3.yanje ray-nine na sebe, koje preslibv3 tackc 1.1 tack~. 3 pravce u pravcc. pri cemuje sacuvana
[ncidencUa tacke i pravca, . """.~ - fulo i1. DeJinicija. Naertna geometrija je nauka koja se buvi is!
ruii~':mj2111 grajickim predstavljanjem prostornih geometrijskih obfiku i !"!iiituvih meet;;- sobnih
odnosa. okom, Cilj izucavanja nacrtne geometrije je dvojak: a. upozllati metodc pomocu kojih mozcmo
postojece iii zamisljelle pros tome oblike prikazati crteZom u ravnini, taka ua se iz rog crtefa mogu
odrediti obllk, velie ina i polozaj u prostOll.l, b. razvijati sposobnost osjecaja prostora i prostornih
predsr3va. Ostvarenje ovog drugog ciljaje posebuo znl.lcajno. 2. V rste projekcije 2.1. Centralna
projekcija. Ako neki predmet gledamo sam~ jednim onda svaka vidljiva tacka predmeta .salje U oko
jednu zraku. Kelda :;;vc zrake presijecemo j~dnom favninom, anda cemo u to.i ravnini dobiii stiku iIi Slika
1. projekcijll rng predmeta. Na slid 1 pnkazana je projekcija A'S'C'DI cctverokum ABCD iz tacke 0 na
ravninu 7!. Tacka 0 se naziva sfL'diX!c iIi centar projiciranja. Ravnina 7f se naziva ravninQ slike iii
proje!..cUe_ Cetverokut A'S'C'DI je projekcija cetverokUla ABCD !l(l ravnini n. ·/~rD.k.e AD, EO, CO i DO
zovu se :rake projiciranja. Kad sve zrake projiciranja idu istom tackam 0, koja je u kuna'::n0stl, onda se
projekcija predmeta na ravnini nnaziva cenlr.alnom projek.cijom. Najbolji primjer ovakve projekcije je
fotografija. kod koje s'ijetlost hemijskim putem obiljezava na filmu pojedine tacke. Uvod 2.2. Paralellla
projekcija. Ako centar projlClranja 0 pomjerimo heskcmacno daleko, onda ce zrake projiciranja biti
medusobno paralelne. U tom se slika predmcta na ravnini n naziva paralelnom projekcijom. Na shci 2
prikazanaje p<; tacke ,')' je tada sam sebi pridmzen, jer su tacka S i presjck K 53 pravcem 0 sami sebi
pridmzeni. Odavde proiziJazi da svakoj tacki A pridruzena tacka Al mOTa lezati na spojnici s tacke A sa
tackom S, posta se pridruzene spojnice SA.::: s i SA} ::: S1 poklapaju. Ako proizvoljno odabercmo par
tacaka A, Ai onda je g~Q!Iletrijs.ki 9dn02.- ~ ravnini uspostavljen. pri cemu ovakav geometrijski odnos
nazivamo perspeklivllo kolillearan i.1i kolfncrICUa_ Definicija, Kolilleacija /.I rm'llil1i jc :rallsformacija
"avlline, koja [~lIva koliilcornost tacaka. Dmgim rijec.ima, kolineacija u ravllini jc objektivno
preslit,:3.yanje ray-nine na sebe, koje preslibv3 tackc 1.1 tack~. 3 pravce u pravcc. pri cemuje sacuvana
[ncidencUa tacke i pravca, . """.~ - fulo i1. DeJinicija. Naertna geometrija je nauka koja se buvi is!
ruii~':mj2111 grajickim predstavljanjem prostornih geometrijskih obfiku i !"!iiituvih meet;;- sobnih
odnosa. okom, Cilj izucavanja nacrtne geometrije je dvojak: a. upozllati metodc pomocu kojih mozcmo
postojece iii zamisljelle pros tome oblike prikazati crteZom u ravnini, taka ua se iz rog crtefa mogu
odrediti obllk, velie ina i polozaj u prostOll.l, b. razvijati sposobnost osjecaja prostora i prostornih
predsr3va. Ostvarenje ovog drugog ciljaje posebuo znl.lcajno. 2. V rste projekcije 2.1. Centralna
projekcija. Ako neki predmet gledamo sam~ jednim onda svaka vidljiva tacka predmeta .salje U oko
jednu zraku. Kelda :;;vc zrake presijecemo j~dnom favninom, anda cemo u to.i ravnini dobiii stiku iIi Slika
1. projekcijll rng predmeta. Na slid 1 pnkazana je projekcija A'S'C'DI cctverokum ABCD iz tacke 0 na
ravninu 7!. Tacka 0 se naziva sfL'diX!c iIi centar projiciranja. Ravnina 7f se naziva ravninQ slike iii
proje!..cUe_ Cetverokut A'S'C'DI je projekcija cetverokUla ABCD !l(l ravnini n. ·/~rD.k.e AD, EO, CO i DO
zovu se :rake projiciranja. Kad sve zrake projiciranja idu istom tackam 0, koja je u kuna'::n0stl, onda se
projekcija predmeta na ravnini nnaziva cenlr.alnom projek.cijom. Najbolji primjer ovakve projekcije je
fotografija. kod koje s'ijetlost hemijskim putem obiljezava na filmu pojedine tacke. Uvod 2.2. Paralellla
projekcija. Ako centar projlClranja 0 pomjerimo heskcmacno daleko, onda ce zrake projiciranja biti
medusobno paralelne. U tom se slika predmcta na ravnini n naziva paralelnom projekcijom. Na shci 2
prikazanaje p<; tacke ,')' je tada sam sebi pridmzen, jer su tacka S i presjck K 53 pravcem 0 sami sebi
pridmzeni. Odavde proiziJazi da svakoj tacki A pridruzena tacka Al mOTa lezati na spojnici s tacke A sa
tackom S, posta se pridruzene spojnice SA.::: s i SA} ::: S1 poklapaju. Ako proizvoljno odabercmo par
tacaka A, Ai onda je g~Q!Iletrijs.ki 9dn02.- ~ ravnini uspostavljen. pri cemu ovakav geometrijski odnos
nazivamo perspeklivllo kolillearan i.1i kolfncrICUa_ Definicija, Kolilleacija /.I rm'llil1i jc :rallsformacija
"avlline, koja [~lIva koliilcornost tacaka. Dmgim rijec.ima, kolineacija u ravllini jc objektivno
preslit,:3.yanje ray-nine na sebe, koje preslibv3 tackc 1.1 tack~. 3 pravce u pravcc. pri cemuje sacuvana
[ncidencUa tacke i pravca, . """.~ - fulo i1. DeJinicija. Naertna geometrija je nauka koja se buvi is!
ruii~':mj2111 grajickim predstavljanjem prostornih geometrijskih obfiku i !"!iiituvih meet;;- sobnih
odnosa. okom, Cilj izucavanja nacrtne geometrije je dvojak: a. upozllati metodc pomocu kojih mozcmo
postojece iii zamisljelle pros tome oblike prikazati crteZom u ravnini, taka ua se iz rog crtefa mogu
odrediti obllk, velie ina i polozaj u prostOll.l, b. razvijati sposobnost osjecaja prostora i prostornih
predsr3va. Ostvarenje ovog drugog ciljaje posebuo znl.lcajno. 2. V rste projekcije 2.1. Centralna
projekcija. Ako neki predmet gledamo sam~ jednim onda svaka vidljiva tacka predmeta .salje U oko
jednu zraku. Kelda :;;vc zrake presijecemo j~dnom favninom, anda cemo u to.i ravnini dobiii stiku iIi Slika
1. projekcijll rng predmeta. Na slid 1 pnkazana je projekcija A'S'C'DI cctverokum ABCD iz tacke 0 na
ravninu 7!. Tacka 0 se naziva sfL'diX!c iIi centar projiciranja. Ravnina 7f se naziva ravninQ slike iii
proje!..cUe_ Cetverokut A'S'C'DI je projekcija cetverokUla ABCD !l(l ravnini n. ·/~rD.k.e AD, EO, CO i DO
zovu se :rake projiciranja. Kad sve zrake projiciranja idu istom tackam 0, koja je u kuna'::n0stl, onda se
projekcija predmeta na ravnini nnaziva cenlr.alnom projek.cijom. Najbolji primjer ovakve projekcije je
fotografija. kod koje s'ijetlost hemijskim putem obiljezava na filmu pojedine tacke. Uvod 2.2. Paralellla
projekcija. Ako centar projlClranja 0 pomjerimo heskcmacno daleko, onda ce zrake projiciranja biti
medusobno paralelne. U tom se slika predmcta na ravnini n naziva paralelnom projekcijom. Na shci 2
prikazanaje p<; tacke ,')' je tada sam sebi pridmzen, jer su tacka S i presjck K 53 pravcem 0 sami sebi
pridmzeni. Odavde proiziJazi da svakoj tacki A pridruzena tacka Al mOTa lezati na spojnici s tacke A sa
tackom S, posta se pridruzene spojnice SA.::: s i SA} ::: S1 poklapaju. Ako proizvoljno odabercmo par
tacaka A, Ai onda je g~Q!Iletrijs.ki 9dn02.- ~ ravnini uspostavljen. pri cemu ovakav geometrijski odnos
nazivamo perspeklivllo kolillearan i.1i kolfncrICUa_ Definicija, Kolilleacija /.I rm'llil1i jc :rallsformacija
"avlline, koja [~lIva koliilcornost tacaka. Dmgim rijec.ima, kolineacija u ravllini jc objektivno
preslit,:3.yanje ray-nine na sebe, koje preslibv3 tackc 1.1 tack~. 3 pravce u pravcc. pri cemuje sacuvana
[ncidencUa tacke i pravca, . """.~ - fulo i1. DeJinicija. Naertna geometrija je nauka koja se buvi is!
ruii~':mj2111 grajickim predstavljanjem prostornih geometrijskih obfiku i !"!iiituvih meet;;- sobnih
odnosa. okom, Cilj izucavanja nacrtne geometrije je dvojak: a. upozllati metodc pomocu kojih mozcmo
postojece iii zamisljelle pros tome oblike prikazati crteZom u ravnini, taka ua se iz rog crtefa mogu
odrediti obllk, velie ina i polozaj u prostOll.l, b. razvijati sposobnost osjecaja prostora i prostornih
predsr3va. Ostvarenje ovog drugog ciljaje posebuo znl.lcajno. 2. V rste projekcije 2.1. Centralna
projekcija. Ako neki predmet gledamo sam~ jednim onda svaka vidljiva tacka predmeta .salje U oko
jednu zraku. Kelda :;;vc zrake presijecemo j~dnom favninom, anda cemo u to.i ravnini dobiii stiku iIi Slika
1. projekcijll rng predmeta. Na slid 1 pnkazana je projekcija A'S'C'DI cctverokum ABCD iz tacke 0 na
ravninu 7!. Tacka 0 se naziva sfL'diX!c iIi centar projiciranja. Ravnina 7f se naziva ravninQ slike iii
proje!..cUe_ Cetverokut A'S'C'DI je projekcija cetverokUla ABCD !l(l ravnini n. ·/~rD.k.e AD, EO, CO i DO
zovu se :rake projiciranja. Kad sve zrake projiciranja idu istom tackam 0, koja je u kuna'::n0stl, onda se
projekcija predmeta na ravnini nnaziva cenlr.alnom projek.cijom. Najbolji primjer ovakve projekcije je
fotografija. kod koje s'ijetlost hemijskim putem obiljezava na filmu pojedine tacke. Uvod 2.2. Paralellla
projekcija. Ako centar projlClranja 0 pomjerimo heskcmacno daleko, onda ce zrake projiciranja biti
medusobno paralelne. U tom se slika predmcta na ravnini n naziva paralelnom projekcijom. Na shci 2
prikazanaje p<; tacke ,')' je tada sam sebi pridmzen, jer su tacka S i presjck K 53 pravcem 0 sami sebi
pridmzeni. Odavde proiziJazi da svakoj tacki A pridruzena tacka Al mOTa lezati na spojnici s tacke A sa
tackom S, posta se pridruzene spojnice SA.::: s i SA} ::: S1 poklapaju. Ako proizvoljno odabercmo par
tacaka A, Ai onda je g~Q!Iletrijs.ki 9dn02.- ~ ravnini uspostavljen. pri cemu ovakav geometrijski odnos
nazivamo perspeklivllo kolillearan i.1i kolfncrICUa_ Definicija, Kolilleacija /.I rm'llil1i jc :rallsformacija
"avlline, koja [~lIva koliilcornost tacaka. Dmgim rijec.ima, kolineacija u ravllini jc objektivno
preslit,:3.yanje ray-nine na sebe, koje preslibv3 tackc 1.1 tack~. 3 pravce u pravcc. pri cemuje sacuvana
[ncidencUa tacke i pravca, . """.~ - fulo i1. DeJinicija. Naertna geometrija je nauka koja se buvi is!
ruii~':mj2111 grajickim predstavljanjem prostornih geometrijskih obfiku i !"!iiituvih meet;;- sobnih
odnosa. okom, Cilj izucavanja nacrtne geometrije je dvojak: a. upozllati metodc pomocu kojih mozcmo
postojece iii zamisljelle pros tome oblike prikazati crteZom u ravnini, taka ua se iz rog crtefa mogu
odrediti obllk, velie ina i polozaj u prostOll.l, b. razvijati sposobnost osjecaja prostora i prostornih
predsr3va. Ostvarenje ovog drugog ciljaje posebuo znl.lcajno. 2. V rste projekcije 2.1. Centralna
projekcija. Ako neki predmet gledamo sam~ jednim onda svaka vidljiva tacka predmeta .salje U oko
jednu zraku. Kelda :;;vc zrake presijecemo j~dnom favninom, anda cemo u to.i ravnini dobiii stiku iIi Slika
1. projekcijll rng predmeta. Na slid 1 pnkazana je projekcija A'S'C'DI cctverokum ABCD iz tacke 0 na
ravninu 7!. Tacka 0 se naziva sfL'diX!c iIi centar projiciranja. Ravnina 7f se naziva ravninQ slike iii
proje!..cUe_ Cetverokut A'S'C'DI je projekcija cetverokUla ABCD !l(l ravnini n. ·/~rD.k.e AD, EO, CO i DO
zovu se :rake projiciranja. Kad sve zrake projiciranja idu istom tackam 0, koja je u kuna'::n0stl, onda se
projekcija predmeta na ravnini nnaziva cenlr.alnom projek.cijom. Najbolji primjer ovakve projekcije je
fotografija. kod koje s'ijetlost hemijskim putem obiljezava na filmu pojedine tacke. Uvod 2.2. Paralellla
projekcija. Ako centar projlClranja 0 pomjerimo heskcmacno daleko, onda ce zrake projiciranja biti
medusobno paralelne. U tom se slika predmcta na ravnini n naziva paralelnom projekcijom. Na shci 2
prikazanaje p<; tacke ,')' je tada sam sebi pridmzen, jer su tacka S i presjck K 53 pravcem 0 sami sebi
pridmzeni. Odavde proiziJazi da svakoj tacki A pridruzena tacka Al mOTa lezati na spojnici s tacke A sa
tackom S, posta se pridruzene spojnice SA.::: s i SA} ::: S1 poklapaju. Ako proizvoljno odabercmo par
tacaka A, Ai onda je g~Q!Iletrijs.ki 9dn02.- ~ ravnini uspostavljen. pri cemu ovakav geometrijski odnos
nazivamo perspeklivllo kolillearan i.1i kolfncrICUa_ Definicija, Kolilleacija /.I rm'llil1i jc :rallsformacija
"avlline, koja [~lIva koliilcornost tacaka. Dmgim rijec.ima, kolineacija u ravllini jc objektivno
preslit,:3.yanje ray-nine na sebe, koje preslibv3 tackc 1.1 tack~. 3 pravce u pravcc. pri cemuje sacuvana
[ncidencUa tacke i pravca, . """.~ - fulo i1. DeJinicija. Naertna geometrija je nauka koja se buvi is!
ruii~':mj2111 grajickim predstavljanjem prostornih geometrijskih obfiku i !"!iiituvih meet;;- sobnih
odnosa. okom, Cilj izucavanja nacrtne geometrije je dvojak: a. upozllati metodc pomocu kojih mozcmo
postojece iii zamisljelle pros tome oblike prikazati crteZom u ravnini, taka ua se iz rog crtefa mogu
odrediti obllk, velie ina i polozaj u prostOll.l, b. razvijati sposobnost osjecaja prostora i prostornih
predsr3va. Ostvarenje ovog drugog ciljaje posebuo znl.lcajno. 2. V rste projekcije 2.1. Centralna
projekcija. Ako neki predmet gledamo sam~ jednim onda svaka vidljiva tacka predmeta .salje U oko
jednu zraku. Kelda :;;vc zrake presijecemo j~dnom favninom, anda cemo u to.i ravnini dobiii stiku iIi Slika
1. projekcijll rng predmeta. Na slid 1 pnkazana je projekcija A'S'C'DI cctverokum ABCD iz tacke 0 na
ravninu 7!. Tacka 0 se naziva sfL'diX!c iIi centar projiciranja. Ravnina 7f se naziva ravninQ slike iii
proje!..cUe_ Cetverokut A'S'C'DI je projekcija cetverokUla ABCD !l(l ravnini n. ·/~rD.k.e AD, EO, CO i DO
zovu se :rake projiciranja. Kad sve zrake projiciranja idu istom tackam 0, koja je u kuna'::n0stl, onda se
projekcija predmeta na ravnini nnaziva cenlr.alnom projek.cijom. Najbolji primjer ovakve projekcije je
fotografija. kod koje s'ijetlost hemijskim putem obiljezava na filmu pojedine tacke. Uvod 2.2. Paralellla
projekcija. Ako centar projlClranja 0 pomjerimo heskcmacno daleko, onda ce zrake projiciranja biti
medusobno paralelne. U tom se slika predmcta na ravnini n naziva paralelnom projekcijom. Na shci 2
prikazanaje p<; tacke ,')' je tada sam sebi pridmzen, jer su tacka S i presjck K 53 pravcem 0 sami sebi
pridmzeni. Odavde proiziJazi da svakoj tacki A pridruzena tacka Al mOTa lezati na spojnici s tacke A sa
tackom S, posta se pridruzene spojnice SA.::: s i SA} ::: S1 poklapaju. Ako proizvoljno odabercmo par
tacaka A, Ai onda je g~Q!Iletrijs.ki 9dn02.- ~ ravnini uspostavljen. pri cemu ovakav geometrijski odnos
nazivamo perspeklivllo kolillearan i.1i kolfncrICUa_ Definicija, Kolilleacija /.I rm'llil1i jc :rallsformacija
"avlline, koja [~lIva koliilcornost tacaka. Dmgim rijec.ima, kolineacija u ravllini jc objektivno
preslit,:3.yanje ray-nine na sebe, koje preslibv3 tackc 1.1 tack~. 3 pravce u pravcc. pri cemuje sacuvana
[ncidencUa tacke i pravca, . """.~ - fulo i1. DeJinicija. Naertna geometrija je nauka koja se buvi is!
ruii~':mj2111 grajickim predstavljanjem prostornih geometrijskih obfiku i !"!iiituvih meet;;- sobnih
odnosa. okom, Cilj izucavanja nacrtne geometrije je dvojak: a. upozllati metodc pomocu kojih mozcmo
postojece iii zamisljelle pros tome oblike prikazati crteZom u ravnini, taka ua se iz rog crtefa mogu
odrediti obllk, velie ina i polozaj u prostOll.l, b. razvijati sposobnost osjecaja prostora i prostornih
predsr3va. Ostvarenje ovog drugog ciljaje posebuo znl.lcajno. 2. V rste projekcije 2.1. Centralna
projekcija. Ako neki predmet gledamo sam~ jednim onda svaka vidljiva tacka predmeta .salje U oko
jednu zraku. Kelda :;;vc zrake presijecemo j~dnom favninom, anda cemo u to.i ravnini dobiii stiku iIi Slika
1. projekcijll rng predmeta. Na slid 1 pnkazana je projekcija A'S'C'DI cctverokum ABCD iz tacke 0 na
ravninu 7!. Tacka 0 se naziva sfL'diX!c iIi centar projiciranja. Ravnina 7f se naziva ravninQ slike iii
proje!..cUe_ Cetverokut A'S'C'DI je projekcija cetverokUla ABCD !l(l ravnini n. ·/~rD.k.e AD, EO, CO i DO
zovu se :rake projiciranja. Kad sve zrake projiciranja idu istom tackam 0, koja je u kuna'::n0stl, onda se
projekcija predmeta na ravnini nnaziva cenlr.alnom projek.cijom. Najbolji primjer ovakve projekcije je
fotografija. kod koje s'ijetlost hemijskim putem obiljezava na filmu pojedine tacke. Uvod 2.2. Paralellla
projekcija. Ako centar projlClranja 0 pomjerimo heskcmacno daleko, onda ce zrake projiciranja biti
medusobno paralelne. U tom se slika predmcta na ravnini n naziva paralelnom projekcijom. Na shci 2
prikazanaje p<; tacke ,')' je tada sam sebi pridmzen, jer su tacka S i presjck K 53 pravcem 0 sami sebi
pridmzeni. Odavde proiziJazi da svakoj tacki A pridruzena tacka Al mOTa lezati na spojnici s tacke A sa
tackom S, posta se pridruzene spojnice SA.::: s i SA} ::: S1 poklapaju. Ako proizvoljno odabercmo par
tacaka A, Ai onda je g~Q!Iletrijs.ki 9dn02.- ~ ravnini uspostavljen. pri cemu ovakav geometrijski odnos
nazivamo perspeklivllo kolillearan i.1i kolfncrICUa_ Definicija, Kolilleacija /.I rm'llil1i jc :rallsformacija
"avlline, koja [~lIva koliilcornost tacaka. Dmgim rijec.ima, kolineacija u ravllini jc objektivno
preslit,:3.yanje ray-nine na sebe, koje preslibv3 tackc 1.1 tack~. 3 pravce u pravcc. pri cemuje sacuvana
[ncidencUa tacke i pravca, . """.~ - fulo i1. DeJinicija. Naertna geometrija je nauka koja se buvi is!
ruii~':mj2111 grajickim predstavljanjem prostornih geometrijskih obfiku i !"!iiituvih meet;;- sobnih
odnosa. okom, Cilj izucavanja nacrtne geometrije je dvojak: a. upozllati metodc pomocu kojih mozcmo
postojece iii zamisljelle pros tome oblike prikazati crteZom u ravnini, taka ua se iz rog crtefa mogu
odrediti obllk, velie ina i polozaj u prostOll.l, b. razvijati sposobnost osjecaja prostora i prostornih
predsr3va. Ostvarenje ovog drugog ciljaje posebuo znl.lcajno. 2. V rste projekcije 2.1. Centralna
projekcija. Ako neki predmet gledamo sam~ jednim onda svaka vidljiva tacka predmeta .salje U oko
jednu zraku. Kelda :;;vc zrake presijecemo j~dnom favninom, anda cemo u to.i ravnini dobiii stiku iIi Slika
1. projekcijll rng predmeta. Na slid 1 pnkazana je projekcija A'S'C'DI cctverokum ABCD iz tacke 0 na
ravninu 7!. Tacka 0 se naziva sfL'diX!c iIi centar projiciranja. Ravnina 7f se naziva ravninQ slike iii
proje!..cUe_ Cetverokut A'S'C'DI je projekcija cetverokUla ABCD !l(l ravnini n. ·/~rD.k.e AD, EO, CO i DO
zovu se :rake projiciranja. Kad sve zrake projiciranja idu istom tackam 0, koja je u kuna'::n0stl, onda se
projekcija predmeta na ravnini nnaziva cenlr.alnom projek.cijom. Najbolji primjer ovakve projekcije je
fotografija. kod koje s'ijetlost hemijskim putem obiljezava na filmu pojedine tacke. Uvod 2.2. Paralellla
projekcija. Ako centar projlClranja 0 pomjerimo heskcmacno daleko, onda ce zrake projiciranja biti
medusobno paralelne. U tom se slika predmcta na ravnini n naziva paralelnom projekcijom. Na shci 2
prikazanaje p<; tacke ,')' je tada sam sebi pridmzen, jer su tacka S i presjck K 53 pravcem 0 sami sebi
pridmzeni. Odavde proiziJazi da svakoj tacki A pridruzena tacka Al mOTa lezati na spojnici s tacke A sa
tackom S, posta se pridruzene spojnice SA.::: s i SA} ::: S1 poklapaju. Ako proizvoljno odabercmo par
tacaka A, Ai onda je g~Q!Iletrijs.ki 9dn02.- ~ ravnini uspostavljen. pri cemu ovakav geometrijski odnos
nazivamo perspeklivllo kolillearan i.1i kolfncrICUa_ Definicija, Kolilleacija /.I rm'llil1i jc :rallsformacija
"avlline, koja [~lIva koliilcornost tacaka. Dmgim rijec.ima, kolineacija u ravllini jc objektivno
preslit,:3.yanje ray-nine na sebe, koje preslibv3 tackc 1.1 tack~. 3 pravce u pravcc. pri cemuje sacuvana
[ncidencUa tacke i pravca, . """.~ - fulo i1. DeJinicija. Naertna geometrija je nauka koja se buvi is!
ruii~':mj2111 grajickim predstavljanjem prostornih geometrijskih obfiku i !"!iiituvih meet;;- sobnih
odnosa. okom, Cilj izucavanja nacrtne geometrije je dvojak: a. upozllati metodc pomocu kojih mozcmo
postojece iii zamisljelle pros tome oblike prikazati crteZom u ravnini, taka ua se iz rog crtefa mogu
odrediti obllk, velie ina i polozaj u prostOll.l, b. razvijati sposobnost osjecaja prostora i prostornih
predsr3va. Ostvarenje ovog drugog ciljaje posebuo znl.lcajno. 2. V rste projekcije 2.1. Centralna
projekcija. Ako neki predmet gledamo sam~ jednim onda svaka vidljiva tacka predmeta .salje U oko
jednu zraku. Kelda :;;vc zrake presijecemo j~dnom favninom, anda cemo u to.i ravnini dobiii stiku iIi Slika
1. projekcijll rng predmeta. Na slid 1 pnkazana je projekcija A'S'C'DI cctverokum ABCD iz tacke 0 na
ravninu 7!. Tacka 0 se naziva sfL'diX!c iIi centar projiciranja. Ravnina 7f se naziva ravninQ slike iii
proje!..cUe_ Cetverokut A'S'C'DI je projekcija cetverokUla ABCD !l(l ravnini n. ·/~rD.k.e AD, EO, CO i DO
zovu se :rake projiciranja. Kad sve zrake projiciranja idu istom tackam 0, koja je u kuna'::n0stl, onda se
projekcija predmeta na ravnini nnaziva cenlr.alnom projek.cijom. Najbolji primjer ovakve projekcije je
fotografija. kod koje s'ijetlost hemijskim putem obiljezava na filmu pojedine tacke. Uvod 2.2. Paralellla
projekcija. Ako centar projlClranja 0 pomjerimo heskcmacno daleko, onda ce zrake projiciranja biti
medusobno paralelne. U tom se slika predmcta na ravnini n naziva paralelnom projekcijom. Na shci 2
prikazanaje p<; tacke ,')' je tada sam sebi pridmzen, jer su tacka S i presjck K 53 pravcem 0 sami sebi
pridmzeni. Odavde proiziJazi da svakoj tacki A pridruzena tacka Al mOTa lezati na spojnici s tacke A sa
tackom S, posta se pridruzene spojnice SA.::: s i SA} ::: S1 poklapaju. Ako proizvoljno odabercmo par
tacaka A, Ai onda je g~Q!Iletrijs.ki 9dn02.- ~ ravnini uspostavljen. pri cemu ovakav geometrijski odnos
nazivamo perspeklivllo kolillearan i.1i kolfncrICUa_ Definicija, Kolilleacija /.I rm'llil1i jc :rallsformacija
"avlline, koja [~lIva koliilcornost tacaka. Dmgim rijec.ima, kolineacija u ravllini jc objektivno
preslit,:3.yanje ray-nine na sebe, koje preslibv3 tackc 1.1 tack~. 3 pravce u pravcc. pri cemuje sacuvana
[ncidencUa tacke i pravca, . """.~ - fulo i