Sveučilište u Mostaru

Fakultet strojarstva, računarstva i elektrotehnike

Diplomski studij strojarstva

Kolegij: Fleksibilni proizvodni sustavi

FLEKSIBILNI OBRADNI SUSTAV

Seminarski rad

Prof. Danijel Šogorović

Student: Monika Kuna 276-SM

Mostar, siječanj 2020.

SADRŽAJ
1. UVOD........................................................................................................................................................3
2. OBRADNI STROJEVI...................................................................................................................................4
3. POJAM FLEKSIBILNOSTI...........................................................................................................................6
4. FLEKSIBILNI OBRADNI SUSTAVI................................................................................................................7
4.1. Povijest fleksibilno obradnih sustava.................................................................................................9
4.2. Transportni sustav u fleksibilno obradnom sustavu........................................................................10
4.3. Upravljanje fleksibilno obradnim sustavima....................................................................................11
5. PREDNOSTI UVOĐENJA FLEKSIBILNOG OBRADNOG SUSTAVA...............................................................12
6. ZAKLJUČAK.............................................................................................................................................13
7. LITERATURA............................................................................................................................................14
8. POPIS SLIKA............................................................................................................................................15

2
1. UVOD

Proizvodnja svakim danom sve više napreduje. Ona danas ima izazove kao što su
proizvodi u manjim serijama, kraće vrijeme isporuke, kraće tehnološko vrijeme, veća
produktivnost. S većim profitom omogućuje se više ulaganja u proizvodni sustav te poboljšanje
učinkovitosti i radnih uvjeta. Isto tako se omogućuje razvoj novih sustava i poboljšavanje
postojećih. Proizvodni sustavi danas zahtijevaju veliku fleksibilnost, mogućnost brze reakcije na
zahtjeve tržišta, visoki stupanj iskorištenja radnog vremena, visoki stupanj iskorištenja stroja,
održavanje kvalitete proizvoda, smanjenje troškova te autonoman rad. Jedna od glavnih
karakteristika današnje industrije je širenje tržišta što donosi jačanje konkurentnosti, stoga je
neophodno stalno poboljšavanje procesa proizvodnje te samih proizvoda. To donosi značajan pad
vijeka trajanja nekog proizvoda na tržištu. Zbog toga isplativost velikoserijske proizvodnje
postaje sve više upitna te se javlja potreba za srednjim i malim serijama. Zbog toga su se počeli
razvijati proizvodni sustavi koji bi kod malih serija i pojedinačne proizvodnje mogli postići
ekonomičnost značajnu za velikoserijsku proizvodnju. Tim putem došlo se do pojma fleksibilne
automatizacije koja omogućuje česte izmjene proizvodnog programa bez mijenjanja opreme koja
sudjeluje u proizvodnji. Fleksibilni proizvodni sustavi trebali bi pomoću svoje organizacije i
upotrebe suvremene tehnologije, postići visoku produktivnost i ekonomičnost pri malim serijama
i pojedinačnoj proizvodnji.

3
2. OBRADNI STROJEVI

Na suvremenim strojevima maksimalno je zastupljena automatizacija kako bi se smanjilo

ukupno vrijeme izrade proizvoda, da se što bolje ostvare osnovni uvjeti za autonoman rad samog
obradnog sustava.

Slika 1. Suvremeni fleksibilni obradni sustav

Tržište svojim zahtjevima direktno utječe na proizvodnju, tako da utječe i na razvoj alatnih
strojeva. Izborom proizvoda i načina proizvodnje, odabiremo i vrste te tipove proizvoda u
postrojenju.

4
 Slika 2. podjela obradnih strojeva

S obzirom na izvedbu, obradni strojevi dijele se na :

 Konvencionalne univerzalne alatne strojeve,

 numerički upravljane alatne strojeve,
 obradne centre (CNC stroj, izmjena paleta, prihvat sirovaca i gotovih dijelova),
 prilagodljive stranice ili fleksibilne obradne ćelije (nekoliko CNC strojeva),
 fleksibilne obradne sustave (4 ili više strojeva),
 fleksibilne linije (obradne stanice vezane u liniji),
 posebne strojeve,
 transfer i rotofer linije.

5
3. POJAM FLEKSIBILNOSTI

Fleksibilnost u proizvodnji podrazumijeva mogućnost proizvodnje različitih proizvoda,

mogućnost uvođenja izmjena u montaži proizvoda ili proizvodnom ciklusu, mogućnost uvođenja
promjena u volumenu. Elementi fleksibilnosti su:
 Struktura fleksibilnosti – sloboda izbora slijeda obrade, mogućnost proširivanja sustava na
principima modularne gradnje,
 Tehnološka fleksibilnost – oprema sustava treba imati mogućnost provođenja nekoliko
različitih tehnoloških zadataka što omogućuju obradni centri s izmjenom alata
 Organizacijska fleksibilnost – najviše određuje strukturu fleksibilnog obradnog sustava.

Pod pojmom fleksibilnosti nekog obradnog sustava podrazumijevamo: osnovna fleksibilnost

(fleksibilnost opreme, fleksibilnost sustava rukovanja, operacijska fleksibilnost), fleksibilnost
sustava (količinska fleksibilnost, fleksibilnost na širenje sustava, fleksibilnost transportnih puteva
u sustavu, fleksibilnost procesa, fleksibilnost proizvoda), fleksibilnost skupina (programska
fleksibilnost, proizvodna fleksibilnost, tržišna fleksibilnost).
Fleksibilnost se može razdvojiti na dva pojma: kratkoročna fleksibilnost i dugoročna
fleksibilnost. Kratkoročna fleksibilnost je ona gdje su moguće samo manje izmjene u postojećem
proizvodnom programu i to samo one izmjene o kojima se unaprijed vodilo računa kod
projektiranja sustava. Dugoročna fleksibilnost podrazumijeva da su moguće veće i nepredviđene
promjene gdje se sustav može dopunjavati novim elementima. Tako se uz relativno mala ulaganja
može dobiti potpuno novi sustav, prilagođen potpuno novom proizvodu. Što je veća raznovrsnost
zadataka koje sustav može izvršiti, to je njegova fleksibilnost veća.

6
4. FLEKSIBILNI OBRADNI SUSTAVI

Fleksibilni obradni sustav je visoko automatizirana ćelija koja radi po principu grupne
tehnologije, a sastoji se od grupe radnih stanica (najčešće CNC strojeva), međusobno povezanih
automatiziranim sustavom za rukovanje i skladištenje dijelova koji je upravljan integriranim
računalnim sustavom.
Fleksibilni obradni sustavi obično se formiraju od slijedećih komponenti:
 Numerički upravljanih obradnih sustava ili obradnih centara sa skladištem alata,
 sustava automatske izmjene alata,
 sustava automatske izmjene obradaka,
 središnjeg upravljačkog sustava, koji međusobno povezuje pojedine komponente.
Da bi fleksibilni obradni sustav bio rentabilan moramo imati pogon koji proizvodi dijelove u
serijama. Fleksibilni obradni sustav se isplati uvoditi samo ako je riječ o dugogodišnjem poslu jer
je potrebno duže vrijeme za uhodavanje proizvodnje i povratak investiranja.
Preduvjeti koje treba ispunjavati da bi FOS funkcionirao rentabilno:
- izbor porodica obradaka i tehnologija obrade koje trebaju biti prilagođene proizvodnji,
- jednostavno prilagođavanje izmjenama ovisno o tržištu,
- potpuno automatizirani način rada uz minimalno učešće operatera na stroju,
- naknadna mogućnost proširivanja sustava bez bitnog zaustavljanja proizvodnje,
- kod ispada jedne od komponenata sustava ostale komponente trebaju biti u stanju preuzeti
njihov zadatak ,
- jednostavno serviranje sustava uz dijagnosticiranje pogrešaka.
Fleksibilni obradni sustavi doveli su do promjena u industrijskoj proizvodnji automatizacijom i
prilagodljivošću na potrebe otvorenog tržišta. Promjene u proizvodnji:
- skraćenje vremena obrade i vijek trajanja proizvoda
- povećanje kvalitete i varijanti proizvoda uz min otpad
- povećanje produktivnosti i iskorištenja opreme

7
- smanjenje troškova proizvodnje
- potreba za informatički obrazovanom radnom snagom
- smanjenje vremena protoka proizvoda kroz proizvodni proces
- veći utjecaj želja kupaca na karakteristike proizvoda

Fleksibilni obradni sustavi imaju spremište alata i manipulator za automatsku izmjenu alata.
Automatskom izmjenom alata postiže se koncentracija operacija koje se mogu objaviti u jednom
stezanju, skraćenje pomoćnog vremena obrade, automatizirani rad stroja, fleksibilnost alatnog
stroja.

Slika 3. Struktura fleksibilnog obradnog sustava

Fleksibilni obradni sustav sastoji se od središnjeg linijskog transportnog sustava uz koji su

postavljene fleksibilne obradne ćelije sa raznim kombinacijama strojeva. Duž trake kreću se
proizvodi i svaki od njih prolazi kroz određenu kombinaciju ćelija. Proizvod dolazi transportnom
trakom do ćelije na kojoj će se obrađivati te ga robot postavlja na stol. Opisana struktura može
izgledati i drugačije. Umjesto središnjim linijskim transportnim sustavom, tok materijala između
ćelija može se vršiti pomoću automatski vođenih kolica i tada različiti proizvodi tokom
proizvodnje prolaze različite puteve, najčešće najkraćim udaljenostima između dvije obradne
ćelije.

8
Osnovni dio fleksibilnih obradnih sustava je CIM (Computer Integrated Manufacturing) –
računalom upravljana proizvodnja. Predstavlja povezani informacijsko-tehnički sustav koji
koristi zajedničku bazu podataka i povezuje sve stupnjeve u procesu proizvodnje od projektiranja
tehnologije, planiranja proizvodnje, obrade do kontrole i isporuke.

Aktivnosti: CIM= CAL + CAP + CAQ + CAM + CAD

CAL (Computer Aided Logistic) - računalom podržana inženjerska logistika
CAP (Computer Aided Planning) - računalom podržano projektiranje
CAQ (Computer Aided Quality) - računalom podržano upravljanje kvalitetom
CAD (Computer Aided Design) - računalom podržano konstruiranje
CAM (Computer Aided Manufacturing) - računalom podržana proizvodnja

Prednosti CIM-a: - fleksibilnost i brzina reagiranja na zahtjeve tržišta - skraćenje vremena

proizvodnje - povećanje kvalitete - smanjenje grešaka proizvodnje - bolje upravljanje podacima -
održavanje ugovorenih termina isporuke.

4.1. Povijest fleksibilno obradnih sustava

Razvitak industrijske proizvodnje može biti opisan s tri glavne, radikalne i dalekosežne
strukturalne promjene – industrijske revolucije.
1. Prva promjena je era energetike, koja počinje pojavom parnog stroja.
2. Druga industrijska revolucija krajem 19.stoljeća, korištenje električne energije, mehanizacija
3. Treća faza, automatizacija, 1950.-e godine razvijanja numeričkog upravljanja
4. Industrija 4.0. – danas na prijelazu treće i četvrte faze (Smart proizvodnja)

 Pojava numeričkog upravljanja u okviru projekta PARSON 1949. naglo je izmijenila tijek
razvoja alatnih strojeva, jer je tada bila moguća primjena digitalnih računala za upravljanje
putanjom alata.
 1968. D.N.T. Williamson razvio je i prikazao prvi fleksibilni obradni sustav MOLINS 24.

9
To je bila računalna integracija više numerički upravljanih alatnih strojeva i uređaja za rukovanje
i transport, te spremište za sirovce i izratke.
 Pojam fleksibilni obradni sustav definirao je Dolezalek 1970.godine. On je pod tim
podrazumijevao automatizaciju serijske proizvodnje kroz integraciju tijeka materijala i
informacija unutar proizvodnog sustava. Pri tome se ne koriste samo univerzalni alatni strojevi,
nego i specijalni, te numerički upravljani i višeoperacijski, koji u automatiziranom pogonu
djeluju na povećanje proizvodnosti. Različite obratke moguće je istovremeno ili jedan za drugim
automatski obrađivati.
 Prvi fleksibilni obradni sustav u Hrvatskoj postavljen je u ''Prvomajskoj'' sredinom 1987.
godine.
Početkom 80tih godina počela je proizvodnja obradnih centara, a na kraju i fleksibilnih
proizvodnih sustava. Fleksibilni proizvodni sustavi rabe se u automobilskoj i zrakoplovnoj
industriji.
Imamo tri faze u razvoju fleksibilnog obradnog sustava:
- čovjek upravlja strojem i posluživanjem,
- CNC strojevi, čovjek poslužuje stroj,
- strojevi i posluživanje automatizirano – čovjek izvan proizvodnog procesa.

4.2. Transportni sustav u fleksibilno obradnom sustavu

Transportni sustav je komponenta fleksibilnog sustava koja povezuje grupu mehanički

upravljanih strojeva i obradnih centara. Transportni sustavi mogu biti za transport alata, transport
obradaka i transport paleta. Razlikujemo: primarni transport – transport skladište – radna stanica,
sekundarni transport – rukovanje, posluživanje – skladište – primarni transport ili primarni
transport – stroj, rukovanje obratcima/alatima pomoću robota.
Komponente transportnog sustava:
- Transportna oprema
- upravljački uređaji
- dodatna i pomoćna oprema za rukovanje materijalom
- transportni putovi i ljudi
Izvedbe transportnog sustava:

10
- valjnom stazom (rolleri)
- tračna robokolica (RGV)
- induktivno upravljana vozila
- GPS sustavi

4.3. Upravljanje fleksibilno obradnim sustavima

Upravljanje fleksibilnim obradnim sustavima može biti:

- upravljanje prema unaprijed definiranim vrijednostima bez uvida u stanje procesa
- upravljanje s povratnim informacijama iz procesa – korektivno upravljanje

Sustavi upravljanja:
- PLC kontroleri
- DCS (Distributed Control System) – nadziru rad pojedinih upravljačkih jedinica
- SCADA (Supervisory Control and Dana Acquisition) – upravlja radom obradnih otoka
- MES (Manufacturing Execution System) – sustav upravljanja na tehnološkoj razini
- ERP (Enterprise Resource Planning) – burza, financije

Upravljanje strojem :
- DNC (Direct Numerical Control) - centralno računalo upravlja strojevima
- CNC (Computer Numerical Control) - svaki stroj ima svoje računalo
Unos programa za upravljanje strojem može biti direktno na stroju - preko upravljačke jedinice
(tipkovnica, ekran) ili indirektno - preko programa koji se unose vanjskim nositeljima – CD,
USB…

Upravljanje transportnim sustavom se vrši preko upravljačkog računala koje nadzire sve radnje
takvog sustava. Mora se osigurati neovisan transport dijelova između radnih stanica, rukovanje
različitim dijelovima, privremeno skladištenje, povezanost transportnog sustava s upravljačkim
sustavom fleksibilno obradnog sustava. Obratci se većinom skladište pomoću paletnih sustava.
Moguće je da svaki obradni centar uz sebe ima palete za skladištenje ili da postoji jedno veliko
skladište za sve palete. U tom slučaju, ako je riječ o automatiziranom skladištu postoji

11
upravljačko računalo koje nadzire rad skladišta.. Paletni sustavi mogu biti linijski, polukružni,
kružni i ovalni.

5. PREDNOSTI UVOĐENJA FLEKSIBILNOG OBRADNOG SUSTAVA

 Smanjenje proizvodnih troškova

 skraćivanje pripremnih i završnih vremena
 sniženje jediničnih troškova proizvodnje (trošak po komadu)
 povećanje učinkovitosti radnika i strojeva
 povećanje pouzdanosti proizvodnog sustava
 pogodnost za uvođenje CAD/CAM sustava,
 kraća vremena slobodnog hoda.

12
6. ZAKLJUČAK

Napredovanje proizvodnje u današnje vrijeme s velikom konkurentnošću moguće je samo

uz primjenu proizvodnih sustava s visokom fleksibilnošću. Uvođenjem fleksibilnog obradnog
sustava omogućuje se lakša prilagodba zahtjevima tržišta uz minimalne troškove. Tržište utječe
na proizvodnju i razvoj. svojim zahtjevima. Samim izborom proizvoda i načina proizvodnje
odabiremo i vrste i tipove proizvoda u postrojenju.
Fleksibilnost u proizvodnji je zapravo mogućnost proizvodnje različitih proizvoda, mogućnost
uvođenja izmjena u montaži proizvoda, mogućnost uvođenja promjena u volumenu. Što je veća
raznovrsnost zadataka koje sustav može izvršiti, to je njegova fleksibilnost veća. Fleksibilni
obradni sustav se isplati uvoditi jedino ako je riječ o dugogodišnjem poslu zbog dužeg vremena
uhodavanja i povratka investiranja. Glavna prednost uvođenja fleksibilnog obradnog sustava je
smanjenje troškova i skraćenje vremena.

13
7. LITERATURA

[1] R.Cebalo, D.Ciglar, A.Stoić; Obradni sustavi:fleksibilni obradni sustavi, Zagreb, 2005.
[2]https://www.scribd.com/document/348425370/Fleksibilni-Obradni-Sustavi-MLST
(14.1.2020.)

14
8. POPIS SLIKA

Slika 1. Suvremeni fleksibilni obradni sustav................................................................................................4

Slika 2. podjela obradnih strojeva................................................................................................................4
Slika 3. Struktura fleksibilnog obradnog sustava..........................................................................................8

15