FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

SEMINARSKI RAD IZ KOLEGIJA PROIZVODNJA-PRIPREMA I UPRAVLJANJE ak. godina 2012/13.

AGILNA PROIZVODNJA

Seminar izradili: Dario Babi, Vedran Babi Profesor: prof. dr.sc. Predrag osi

Zagreb 14.12.2012.

SADRAJ:

1. Uvod........................................................................................................................................2 2. to je to agilna proizvodnja?...................................................................................................2 3. Razlika izmeu klasine i agilne proizvodnje.........................................................................4 4. Prednosti i nedostaci...............................................................................................................6 5. Fleksibilni obradni sustavi......................................................................................................7 6. Vrijeme povrata uloenih sredstava........................................................................................9 7. Utjecaj na konkurentnost........................................................................................................9 8. Veza PTP i agilne proizvodnje................................................................................................9 9. Zakljuak...............................................................................................................................10 10. Literatura.............................................................................................................................11

1. UVOD

U dananjem svijetu aktualan je trend prilagodba korisniku, tj. kupcu (mass customization). To znai da se proizvodnja prilagoava eljama kupca. Trendovi se danas mijenjaju velikom brzinom, stoga proizvodnja mora biti sposobna prilagoavati se promjenama zahtjeva. Procesom globalizacije trite je postalo iroko i otvoreno, a konkurencija nemilosrdna. Individualizam je takoer postao izraen. To znai da se kod kupaca pojavila elja da imaju neto drugaije i bolje od ostalih, a ne svi jednako. Kao odgovor na to poelo se proizvoditi u manjim koliinama, a proizvodi su dostupni u razliitim izvedbama, upravo zbog toga to kupci ele da ih se promatra kao individue s razliitim potrebama. Iz tih razloga poduzea, posebno u industrijama poput automobilske industrije, moraju imati irok asortiman razliitih proizvoda, moraju brzo uvoditi nove proizvode, moraju biti inovativna te sve to moraju raditi bolje od konkurencije. Danas se pojedini proizvod koristi sve krae i brzo ga se mijenja s nekom novom inaicom istog tipa proizvoda ili nekom potpuno novom idejom. To se deava upravo zbog este promjene trendova i elja kupaca, pa se prestalo proizvoditi na nain da neki proizvod traje to due. U svijetu je danas prisutan konstantan napredak na podruju tehnike, pa tako stvari brzo zastaruju i izlaze iz mode. Poduzee mora biti sposobno brzo odgovoriti na te este promjene. Ne smije postojati otpor promjenama u poduzeu, poduzee mora moi lako, brzo i jeftino prijei s proizvodnje jednog proizvoda na proizvodnju drugog proizvoda te mora postojati vie varijanti jednog proizvoda. [1] Sve je to dovelo do razvoja koncepta agilne proizvodnje, a poduzea koja ga ne prihvate teko e opstati na tritu koje je prepuno jake konkurencije. U ovom seminarskom radu izloit e se koncepti agilne proizvodnje, njezine prednosti i nedostaci, usporedit e se s klasinom proizvodnjom i to sve e se povezat s planiranjem tehnolokog procesa.

2. TO JE TO AGILNA PROIZVODNJA?
Postoje razliita definiranja agilne proizvodnje. Najopenitija definicija je sljedea: agilna proizvodnja je takva proizvodnja koja omoguava brz i jeftin prelazak s proizvodnje jednog na proizvodnju drugog njemu razliitog proizvoda. [3] Moe se rei i da je to pristup proizvodnji koji je fokusiran na potrebe kupaca, uz istovremeno zadravanje visokog standarda kvalitete i kontroliranje trokova proizvodnje pojedinog proizvoda. Brz prelazak s proizvodnje jednog proizvoda na drugi temelji se na ideji minimalne izmjene alata i raunalnog programa, iz ega slijedi da su roboti i raunalna tehnologija osnova ove proizvodnje. Na slici 1. Prikazana je robotizirana radna stanica za zavarivanje.

Slika 1. Robotizirana radna stanica [7] Agilna proizvodnja zahtjeva visoko automatizirane i robotizirane proizvodne sustave, fleksibilno posluivanje, nadzorni sustav, kao i nemali broj senzora koji moraju prikupljati informacije (informacije potrebne za rad i informacije potrebne za praenje stanja sloenih proizvodnih sustava za potrebe odravanja). Ovakav pristup potreban je u poduzeima koja posluju u vrlo konkurentnom okruenju. Tamo i mala varijacija u nainu proizvodnje i rokovima isporuke moe znaiti puno za opstanak poduzea i reputaciju kod kupaca. Takvo poduzee pokuava zadovoljiti i uinkovito odgovoriti na potrebe i zahtjeve kupaca ma kako god oni bili sloeni ili iracionalni. [2] Znai, takva proizvodna strategija je nastala iz potrebe da se odgovori na suvremene izazove, odnosno zahtjeve trita. Suvremeno trite karakteriziraju individualizam kao ivotni stil, raznolikost, koegzistencija s ekosustavom, vanost kvalitete, skraenje vremena proizvodnje i ivotnog ciklusa proizvoda, itd. Klasina masovna proizvodnja nije se mogla nositi s tim zahtjevima trita zbog velikih fiksnih trokova (trokova pokretanja proizvodnje) i kratkotrajnog vijeka trajanja proizvoda. Agilna proizvodnja omoguuje u pravo vrijeme implementaciju proizvodne filozofije: proizvoditi bez zaliha proizvoditi na vrijeme proizvoditi bez greaka i karta potivanje rokova isporuke isporuka malih koliina isporuka tonih koliina.
3

Ovaj nain proizvodnje koristi modularne dijelove i automatizaciju umjesto modela proizvodnje s motanom trakom. To omoguava bru proizvodnju i isporuku raznih varijanti proizvoda koji su prilagoeni zahtjevima kupaca. Maloprodaja i distributeri koji prodaju robu poduzea koje ima agilnu proizvodnju imat e na skladitu iroku paletu varijanti raznih proizvoda koje kupci ele i mogu odmah kupiti. To je bolje od varijante da se proizvodi naruuju pa onda kupci moraju ekati, to izaziva frustracije i nezadovoljstvo kod kupaca. Kod agilne proizvodne strategije proizvodi imaju modularnu konstrukciju. Kao rezultat takve konstrukcije, svaki proizvod moe biti rastavljen na pojedine module, a to onda omoguuje laku prilagodbu ili izmjenu svakog modula i konanog proizvoda. Ponekad je mogue izbjei izradu novih nacrta i dijelova, to smanjuje vrijeme i trokove proizvodnje. S takvom proizvodnjom mogu se mijenjati pojedini moduli proizvoda te se tako dobiva iroka raznolikost proizvoda koji se nude (npr. moe se promjeniti samo kuite mobitela ili dodatna oprema automobila). Budui da veinu zadataka u procesu proizvodnje izvravaju strojevi, s ovom metodom proizvodnje zalihe su znaajno smanjene. Smanjenje zaliha znai manje skladitenja, to rezultira manjim naknadama za opskrbu i porezima, a to direktno smanjuje cijenu svakog proizvoda. [3]

3. RAZLIKA IZMEU KLASINE I AGILNE PROIZVODNJE

Klasina proizvodnja je najpogodnija ako se proizvode velike serije, dok se agilna proizvodnja dobro nosi s proizvodnjom manjih serija. Danas prevladava turbulentno poslovno okruenje u kojemu najbolje rezultate daje upravo agilna proizvodnja. Neke od karakteristika takvog okruenja su: sve se mijenja brzo i nepredvidivo trite zahtjeva unikatne proizvode vea ponuda od potranje visoka kvaliteta niske cijene

Navedene karakteristike smanjuju vijek trajanja proizvoda, pa je potrebno konstantno i brzo razvijati nove proizvode i uvoditi inovacije. Velika ponuda znai i veliku konkurenciju, a uz zahtjevanu visoku kvalitetu i niske cijene velik je izazov opstati u takvom okruenju. Danas su kupci razmaeni i prema njima se mora postupati kao prema individuama, tj. mora se udovoljavati razliitim eljama kupaca, to ponekad dovodi i do toga da se mijenja vlastiti proizvod ili usluga. Takvi zahtjevi doveli su mnoge kompanije u velike probleme s zalihama, reijama i uinkovitou.

U tablici 1. navedene su razlike izmeu klasine masovne i agilne proizvodnje. Masovna proizvodnja velike serije vea potranja od ponude strategija reklamiranja (push) strojna organizacija tekua traka lojalnost plavi ovratnici hijerarhija (Taylor) Agilna proizvodnja male serije vea ponuda od potranje strategija privlaenja (pull) inovativna organizacija mikroprocesor inovativnost (kreativno znanje) bijeli ovratnici (eksperti) samoorganizirani timovi

Tablica 1. Razlike izmeu klasine i agilne proizvodnje [3] Iz priloene tablice moe se vidjeti da je klasina proizvodnja bila orijentirana na velike serije, potranja je bila oskudnija, tekua traka je uvelike doprinjela produktivnosti, postojala je stroga hijerarhija i podjela rada, itd. Kod agilne proizvodnje vidi se da je veliko poveanje ponude dovelo do jake konkurentnosti, to je uzrokovalo proizvodnju malih serija (zbog estih promjena), potrebu za inovativnou, upotrebu robotskih i raunalnih tehnologija, a zaposlenike se motivira na razliite naine te i oni mogu doprinjeti poboljanju cjeloukupnog procesa. Na slici 2. prikazan je primjer klasine, a na slici 3. primjer agilne proizvodnje. [3]

Slika 2. Klasina proizvodnja-Ford [9]

Slika3. Agilna proizvodnja [8]

4. PREDNOSTI I NEDOSTACI

Kako je ve prije izloeno, agilna proizvodnja oznaava sposobnost poduzea da na brz i jeftin nain prilagodi proizvodnju prema nepredvidivoj promjeni zahtjeva kupaca. Zbog konstantnih brzih promjena u proizvodnoj liniji, takav sustav ima odreene prednosti i nedostatke koji su prikazani u tablici 2.

Prednosti odravanje konkurentnosti raznolikost ponude brzi odgovor na promjene i krize mogue je ostvariti masovnu proizvodnju uz mogunost fleksibilnosti

Nedostaci iznenadno poveanje potranje manjak proizvoda iznenadno smanjenje potranje nemogunost prodaje investiranje u obuku radnika visoki trokovi strojeva

konstantno praenje novih tehnologija mogunost vie kvarova zbog kompleksnosti novih strojeva vee vrijeme izvan rada vei trokovi odravanja strojeva potreba za intenzivnim planiranjem i menadmentom Tablica 2. Prednosti i nedostaci agilne proizvodnje

Agilna proizvodnja, zbog konstantne promjene pristupa da se zadovolje zahtjevi klijenata, poduzeu svakako daje prednost pred konkurencijom. Inovativan dizajn baziran na zahtjevima kupaca omoguuje iroku raznolikost ponude. To kupcima daje izbor da biraju izmeu raznih varijanti proizvoda, to zadovoljava njihovu potrebu da im se pristupa kao individuama s razliitim eljama i zahtjevima. Mogunost brzog odgovora na nastale krize i promjene na tritu je takoer jedna od najznaajnijih prednosti takve proizvodnje. S modernim fleksibilnim obradnim strojevima i ostalom tehnikom mogue je ostvariti i masovniju proizvodnju, a da se zadri fleksibilnost sustava. Iz priloenog vidimo da agilna proizvodnja ima brojne prednosti zbog kojih se uspjeno mogu pratiti dananji trendovi na tritu, no postoje i odreeni nedostaci. Ako doe do drastinog smanjenja potranje nekog proizvoda za kojim je do tada potranja bila velika, dolazi do nemogunosti prodaje tog proizvoda. Budui da se tei proizvodnji bez zaliha to je problem jer te proizvode treba negdje skladititi, a poduzee iz toga nema nikakvu korist, ve samo trokove. Takoer, ako doe do iznenadnog poveanja potranje (vie od oekivanog), poduzee e imati manjak proizvoda i nee moi zadovoljiti zahtjeve trita. Takoer, da bi postalo agilni proizvoa, poduzee mora uloiti u obuku zaposlenika. Javljaju se i visoki trokovi strojeva i njihovog odravanja (odravanje strojeva u dobrom stanju poveava trokove zbog visoke cijene dijelova). Poveani trokovi uzrokovani potrebom za obukom zaposlenih i visokom cijenom sofisticiranijih strojeva nedostatak su agilne proizvodnje. Javlja se i konstantna potreba da strojevi i zaposleni prate najnovije tehnologije, da bi poduzee moglo ostati konkurentno zbog sve kraeg ivotnog vijeka proizvoda. Kompleksnost strojeva dovodi do poveanog broja kvarova i udjela vremena u kojem stroj ne radi. Kod agilne proizvodnje je potrebno intenzivno planiranje i menadment, to je takoer jedan od nedostataka takvih sustava. Vidi se da agilna proizvodnja ima odreene nedostatke, ali i brojne prednosti. Iz priloenog moe se zakljuiti da je i uz nabrojane nedostatke, agilna proizvodnja za poduzee koje ima veliku konkurenciju danas imperativ i neto to naprosto treba slijediti. [4] [5]

FLEKSIBILNI OBRADNI SUSTAVI

Pojava novih zahtjeva koje poduzee mora zadovoljiti da bi opstalo na tritu i razvoj numerikog upravljanja strojevima doveli su do razvoja fleksibilnih obradnih sustava. Kao mjera fleksibilnosti realiziranih fleksibilnih obradnih sustava uzima se asortiman dijelova koji se moe obraivati na jednom fleksibilnom obradnom sustavu. Kod sustava koji su realizirani do 1986. godine mogue je obraivati od 50 do 250 dijelova, a najvie ih obrauje od 101 do 200 dijelova. Suvremena gradnja ovih obradnih sustava zasniva se na modularnoj gradnji. Radi se o odreenoj kompoziciji fleksibilnog obradnog sustava od tipiziranih modula koji se ponavljaju. Osnova svakog fleksibilnog obradnog sustava je obradni sustav koji se najee sastoji od obradnih centara. Suvremeni fleksibilni obradni sustavi sastoje se od sljedeih modula: - obradni modul - transportni modul
7

spremniki modul (runa i automatizirana spremita alata, sirovaca i izradaka) alati, naprave i pribori mjerni ureaji i moduli upravljaki moduli, raunala i mree montane stanice

Vidi se da fleksibilni obradni sustavi poivaju na temeljima agilne proizvodnje. Kod njih brzo i relativno jeftino moemo mijenjati proizvodni program te omoguavaju proizvodnju velikog broja razliitih izradaka. Takoer, taj sustav moe biti u potpunosti automatiziran, to dodatno skrauje vrijeme izrade i smanjuje potreban ljudski rad, a time i cijenu proizvoda. U proizvodnji takvih sustava prednjai Japan, a slijede ga SAD i Njemaka. Nedostatak takvih sustava je definitivno njihova cijena i sloenost. Cijena fleksibilnog obradnog sustava kree se oko 150.000.000 kn, ovisno o konfiguraciji, pa je razumljiv oprez kod uvoenja ovako skupih sustava. Zbog toga, ulazak suvremene i fleksibilne tehnologije u industriju vjerojatno nee ii brzo. Uzrok tome lei u brojnim utjecajnim faktorima koji koe ili usporavaju taj proces (promjena mentaliteta dijela gospodarstva, kolovanje kadrova te razni gospodarski i socijalni faktori). Na slici 4. dan je prikaz primjene fleksibilnih obradnih sustava po raznim granama industrije u svijetu. [6]

Slika 4. Stanje primjene fleksibilnih obradnih sustava u svijetu do konca 1986. Godine [6]

5. VRIJEME POVRATA ULOENIH SREDSTAVA

Da bi se agilna proizvodnja primjenila u nekom poduzeu treba uloiti znaajniju sumu novaca. Poduzee mora potroiti znaajan iznos novca za nabavu strojeva i materijala da bi mogli zapoeti agilan proces proizvodnje. Takoer je potrebno mnogo pripreme i to, zajedno s znaajnim poetnim ulaganjima, moe biti prepreka. Mnoga poduzea nemaju dovoljno sredstava za tako veliko poetno ulaganje. Meutim, ona poduzea koja si to mogu priutiti svakako bi se trebala odluiti za takvo ulaganje, jer e uspjena proizvodnja vratiti investiciju za samo nekoliko godina. [5]

6. UTJECAJ NA KONKURENTNOST

Primjenom agilne proizvodnje smanjujemo trokove proizvodnje svakog proizvoda. Modularnim konstruiranjem ponekad se izbjegava izrada nove dokumentacije i dijelova jer se mogu koristiti neki ve izraeni. To olakava i skrauje proces tehnoloke pripreme rada. Kraim proizvodnim ciklusima i brim promjenama proizvoda znaajno se smanjuje i vrijeme. To sve na kraju utjee na znaajno manje trokove. Budui da cijenu danas definira trite, jedini nain poveanja profita je smanjenje trokova proizvodnje. Smanjenje trokova onda omoguuje manju prodajnu cijenu proizvoda, to poduzee ini konkurentnim. [5] Moe se zakljuiti da agilna proizvodnja smanjuje trokove proizvodnje, to poduzeu omoguuje da smanji cijenu proizvoda. S manjom cijenom proizvoda, ali zadranom kvalitetom, poduzee e biti uspjenije od konkurencije, uz isti ili povean profit. To znai da e moi uspjeno opstati na nesigurnom tritu na kojemu vlada jaka konkurencija.

7. VEZA PTP I AGILNE PROIZVODNJE

Projektiranje tehnolokog procesa je izuzetno bitno za poduzee. Poduzee se kod toga koristi razliitim proizvodnim strategijama koje daju odgovor na pitanja to, kada, koliko, s ime, gdje i kako proizvoditi. One omoguuju razvoj sposobnosti poslovnog procesa za prilagodbu uvjetima na tritu, to danas znai i opstanak poduzea. Primjena odgovarajue strategije poduzeu omoguuje pravodoban i odgovarajui odgovor na promjene na tritu. Svakom poduzeu je potrebna strategija i razmiljanje ak i par godina unaprijed da bi opstali i bili uspjeni u onome to rade. Jedna od tih strategija je i agilna proizvodnja. [1]

Strategija agilne proizvodnje nalae da se smanje trokovi i vremena izrade te da se omogui fleksibilnost proizvodnje, a to sve postie se odgovarajuom automatizacijom i opremom. Naravno da onda takva strategija utjee i na projektiranje tehnolokog procesa. Proces mora biti projektiran sukladno naelima postavljenim proizvodnom strategijom koju poduzee slijedi. Sukladno tome proces se projektira da se proizvode manje serije i razliite varijante proizvoda. Proizvodnja se odvija na modernim fleksibilnim strojevima na kojima se moe spremiti vea koliina proizvodnih programa te je prelazak sa jednog proizvoda na drugi brz i jeftiniji. Na taj nain projektira se proces koji je agilan. Dakle iz toga se vidi izravna veza projektiranja tehnolokog procesa i agilne proizvodnje.

8. ZAKLJUAK

Danas je potrebno da poduzea imaju odreenu strategiju i da znaju u kojem smjeru se ele razvijati i to ele postii. Poduzee koje razmilja par godina unaprijed i primjenjuje neku od prikladnih modernih proizvodnih strategija bit e uspjeno poduzee. Agilna proizvodnja e poduzeu omoguiti brz i jeftin prelazak s proizvodnje jednog proizvoda na proizvodnju drugog. Takoer e omoguiti da se jeftinije proizvode razliite varijante jednog proizvoda (npr. u automobilskoj industriji se jedan model automobila proizvodi u razliitim bojama, s razliitom dodatnom opremom, itd) to e zadovoljiti danas jako izraen individualizam i elju kupaca da im se pristupa kao prema individuama. Sve to omoguavaju moderni strojevi i robotizirani sustavi, od kojih je svaki sposoban raditi razliite operacije. U strojevima se mogu pohraniti razni programi, a njihovom jednostavnom izmjenom stroj moe brzo poeti raditi neku drugu operaciju, koja je slina ili potpuno drugaija od prethodne. Kao jedan od primjera agilne proizvodnje dani su fleksibilni obradni sustavi koji imaju odline karakteristike, ali su vrlo skupi i kompleksni. Naravno da postoje i neki nedostaci i potekoe u implementaciji agilne proizvodnje. Potrebna je vea razina znanja u cijelom poduzeu, a kod zaposlenika je esta pojava otpora prema promjenama. Ipak, sve te investicije i promjene su na velikom dijelu dananjeg trita nune i neophodne. Iz prethodno izloenih injenica zakljuuje se da je za poduzea koja posluju na jako konkurentnom tritu od iznimne vanosti pokuati uvesti koncept agilne proizvodnje u svoju proizvodnju te na taj nain planirati tehnoloki proces. Trite je danas dosta turbulentno i razmaeno. Zahtjevi kupaca su razliiti i esto se mijenjaju. Agilna proizvodnja e poduzeu omoguiti udovoljavanje razliitim zahtjevima kupaca. Takoer e sniziti cijenu njihovog proizvoda uz zadranu kvalitetu. Ako poduzee ne uspjeva udovoljiti zahtjevima kupaca (u pogledu velike varijantnosti pojedinih proizvoda, sve kraih rokova isporuke, itd.) i ako su njihovi proizvodi skuplji od proizvoda konkurencije, poduzee moe vrlo brzo izgubiti utrku na tritu i propasti. Pristupom koji nalae strategija agilne proizvodnje poduzee e ostati konkurentno i zadrat e svoju poziciju na tritu.

10

9. LITERATURA
[1] Predrag osi: Proizvodnja-priprema i upravljanje, predavanja, ak. god.2012./13. [2] http://www.wisegeek.com/what-is-agile-manufacturing.htm, posjeen 19. studenog 2012. [3] F. Veljovi, M. Imamovi, H. Bajri: Struni rad-Agilna proizvodnja u funkciji odravanja, sigurnosti i kvalitete, 4.1.2006. [4] http://agilemanufacturing.wordpress.com/8-advantages-and-disadvantages-of-agile/, posjeen 22. studenog 2012. [5] http://www.wisegeek.com/what-are-the-pros-and-cons-of-agile-manufacturing.htm, posjeen 22. studenog 2012. [6] Roko Cebalo: Obradni sustavi, vlastita naklada, Zagreb, 2000. [7] http://www.metalis.hr/novosti_detaljnije.php?id=11, posjeen 19. studenog 2012. [8] http://www.robots.com/articles/viewing/agile-production, posjeen 19. studenog 2012. [9] http://library.thinkquest.org/20230/innovations/ford.htm, posjeen 19. studenog 2012.

11