Međunarodni Dan žena

Od 1911. godine kada se Dan žena prvi puta proslavio u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj do
danas prošlo je 111 godina, a i dalje se borimo za postizanje pune ravnopravnosti spolova diljem
svijeta. Ovaj nam je međunarodni praznik prilika da se puno češće prisjetimo svih velikih postignuća
žena u najrazličitijim djelatnostima, znanosti, gospodarstvu i politici. Svojom snagom i kreativnošću,
inteligencijom i sposobnošću, mnoge su žene uistinu promijenile svijet!

Od 1911. kada se prvi puta proslavio Dan žena do 2022. dug je put i numerološki zanimljiva 111.
godišnjica. Dan kada slavimo društvena, gospodarska, kulturna i politička postignuća žena možemo
pratiti od 1908. godine, kada je 15.000 žena marširalo kroz New York tražeći pravo glasa, veće plaće i
kraće radno vrijeme. Svega godinu dana kasnije, u SAD-u je obilježen prvi Nacionalni dan žena 28.
veljače, u skladu s deklaracijom Socijalističke strane Amerike. Još godinu kasnije, 1910. godine Clara
Zetkin, vođa 'ženskog ureda' Socijaldemokratske stranke u Njemačkoj, predstavila je ideju o
Međunarodnom danu žena. Zetkin je smatrala da jednom godišnje svaka žena treba proslaviti Dan
žena s ciljem podržavanja ženskih zahtjeva. Konferencija s više od 100 žena iz 17 zemalja svijeta
podržala je Clarinu ideju i 1911. godine Dan žena se prvi puta proslavio u Austriji, Danskoj, Njemačkoj
i Švicarskoj, i to 19. ožujka. Dvije godine kasnije odlučeno je da se Međunarodni dan žena slavi 8.
ožujka, a sve ostalo je zaista povijest. Povijest društva i svijeta u kojima su žene svojom snagom i
kreativnošću, inteligencijom i sposobnošću, utjecale i napravile mnoge promjene. Od velikih i
zanimljivih izuma žena koje su izumile sustav centralnog grijanja i grijanja u autu, medicinske šprice,
modernog električnog hladnjaka do perilice za suđe, sustava za videonadzor i prvog računalnog
softvera.

No, čak ni 111 godina kasnije, izvorni cilj – postizanje pune ravnopravnosti spolova za žene diljem
svijeta, na žalost, još uvijek nije dostignut. Razlike u plaćama, nedostatan broj žena u gospodarstvu i
politici, učestalo obiteljsko nasilje, samo su neki od postojećih gorućih problema današnjeg društva.
Brojke o obrazovanju žena, zdravlju i rodno uvjetovanom nasilju nad ženama još uvijek su
problematične i uznemirujuće!

U Hrvatskoj situacija nije nimalo sjajna, a pandemija COVID-19 snažno je utjecala i posebno jako
pogodila žene i djevojke kako u cijelom svijetu, tako i u našoj zemlji. Žene su tijekom ovog perioda
podnijele značajan dio brige za djecu zbog zatvorenih vrtića i škola, online nastave i perioda
(samo)izolacije djece, kao i brige za starije i/ili bolesne članove obitelji. Dugoročno će to sigurno
krajnje nepovoljno utjecati na napredovanje žena na poslu, kao i na rast plaća. Podatak koji posebno
zabrinjava je rast kaznenih djela nasilja u obitelji, gdje su žene žrtve ipak u većini slučajeva. Stravična
brojka udjela žena ubijenih od bliskih osoba u 2021. godini iznosi 80% među svim ubojstvima žena.
Uistinu alarmantni podaci. Posebno kada se uzme u obzir da, prema podacima Državnog zavoda za
statistiku u osnovnom školstvu, žene čine 86% zaposlenih, dok je u srednjoškolskom obrazovanju taj
broj nešto manji i iznosi 68%. U sustavu zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, koji je podnio poseban
teret posljedica epidemije koronavirusa, broj žena je velikih 78%.

Dan žena, iako samo jedan dan u godini, ponovna je prilika da se podsjetimo koliko su nepravedne i
neopravdane ove sve nejednakosti, ali i da iznova proslavimo postignuća žena koje su prevladale te
prepreke. I dalje nam predstoji velika borba za jednaka građanska i politička prava, jednake plaće i
jednake mogućnosti na radnom mjestu, reproduktivna prava i prava na pobačaj, borba protiv nasilja
u obitelji, seksualne eksploatacije te trafikinga, kao i borba za prava žena iz svih marginaliziranih i
etničkih skupina društva!