Ravnopravnost ena

Smatram da bi individualna obiljeja osoba trebala biti osnovne vrijednosti i da bi svima

nama trebao biti cilj graditi drutvo bez patrijarhata.

Termin patrijarhat doslovno znai "vladavina oca" koji se takoer koristi i za opis odnosa
moi izmeu mukaraca i ena.

Patrijarhat je drutveni sistem koji insistira na tome da su mukarci po sebi dominantni,
superiorni nad svime i svakime ko se smatra slabim, posebno nad enama.

U nekim prolim vremenima ene su bile u neravnopravnom poloaju: smatrane su manje
vrijednim spolom, nisu imale politika i graanska prava; mukarac je bio vlasnik svega, ak i
djece.

Patrijarhat enama oduzima mo na mnogo naina: uvjeravajui ih da su inferiorne u odnosu
na mukarce.

U dananje vrijeme takoer razliiti oblici kontrole rezultirali su marginalizacijom ena u
ekonomskim, drutvenim i politikim procesima. Primjere moemo nai u svim podrujima
ivota: ene su nedovoljno zastupljene u drutvenim, politikim, ekonomskim i legalnim
institucijama, nasilje prema enama je u porastu, nejednako se financiraju enske i muke
aktivnosti, ene su tretirane kao seksualni objekti.

Smatram da bi se u dananje vrijeme trebala sve vie jaa svijest da je ispravno priznati
razliitost i uvaavati sve ljude, neovisno o spolu i rodu.

Navest u neke od glavnih problema diskriminacije gdje su upravo ene rtve, a to su:

PRISTUP PRI ZAPOLJVANJU ENA:

Stopa zaposlenosti ena je jo uvijek nia od stope zaposlenosti mukaraca.

Stopa nezaposlenosti ena je via od stope nezaposlenosti mukaraca.

Zarade ena su takoer nie od zarade mukaraca.

Smatram da ciljevi koji bi se trebali ostvariti su:

1. Poveati stopu ekonomske aktivnosti i zaposlenosti ena,

2. Treba smanjiti razliku u plai izmeu mukaraca i ena,

3. Treba ostvariti usklaenost obiteljskog i profesionalnog ivota izmeu mukaraca
i ena.
Takoer smatram da bi se trebalo dobro poraditi na:

1. Programima za poticanje enskog poduzetnitva

- Gdje bi se trebalo organizirati strune edukacije za ene koje odlue biti
poduzetnice, te edukacije bi imale cilj stjecanja poduzetnikih vjetina.

- Takoer je potrebna i redovna razmjena informacija, kao i direktni susreti
poduzetnica sa zastupnicima, ministrima, predstavnicima Hrvatske
gospodarske komore i predstavnicima banaka.

2. Program za traena zanimanja

- Gdje ene treba poticati na nastavak obrazivanja sa ciljem poveanja
vjetina i znanja traenih na tritu rada koje bi omoguile bre
zapoljavanje ena.

3. Program za samohrane majke

- Jer upravo njima prijeti vea opasnost od nezaposlenosti i socijalne
iskljuivosti.

Osvrnula bih se na jo jedan od problema sa kojima se neke ene susreu na poslu, a
to je seksualno uznemiravanje koje takoer predstavlja povredu dostojanstva i
osobnog integriteta ene. Takvo radno okruenje je neugodno i stavlja enu u
poniavajuu poziciju. Takoer smatram da bih se po tom pitanju ene svakako
trebale bolje zatititi zakonom.

Stvarna ravnopravnost se moe postii tek ukoliko ene i mukarci ravnopravno dijele
pozicije na tzv. mjestima moi i odluivanja.

Meutim mukarci su jo uvijek ti koji dre pozicije vieg statusa i imaju mo donoenja
odluka.

OBITELJSKO NASILJE NAD ENAMA :

Nasilje nad enama jedan je od vanijih problema zatite ljudskih prava.

Nasilje nad enama je jedan od najteih oblika krenja ljudskih prava, a prisutno je u
svim drutvima, stoga smatram da bih se odnos prema nasilju trebao to bolje urediti
u Kaznenom zakonu, da se u to veoj mjeri smanji nasilje nad enama.

Takoer bi se trebalo poraditi na to boljem mehanizmu zatite ena koje su bile
rtve nasilja, uz to bi im se trebala pruiti pomo i podrka.
SEKSUALNO NASILJE NAD ENAMA:

Seksualno nasilje pripada najteim zloinima i najmanje prijavljenim.

Seksualno nasilje je: seksualno uznemiravanje i zlostavljanje, silovanje, trgovanje
enama radi prisilne prostitucije i pornografije.

Takoer se u seksualno nasilje ubraja i silovanje u ratu.

Smatram da se rtvama ovakve vrste nasilja treba pruiti pomo i svu potrebnu
potporu svih nadlenih institucija.

Ovdje sam navela samo neke od najeih i najteih oblika diskriminacije nad enama
stoga smatram da bih se enama trebala pruiti vea podrka u zalaganju za
potivanje ljudskih prava i graanskih sloboda.

ene se svakodnevno bore sa mnogim enskim problemima nasilja, silovanja,
siromatva, nezaposlenosti, te obrazovanja.

Postojanje diskriminacije prema enama moemo potkrijepiti razliitim statistikim
podacima.

Prema statistikama UN-a:
- ene obavljaju 67% svjetskoga rada
- zarauju 10% svjetskog dohotka
- vlasnice su 1% svjetskog imetka
- ene ine 70% nepismenih u svijetu
- irom svijeta ene zarauju 20-50% manje za jednak rad nego mukarci
- od 1.3 milijarde ljudi koji ive u potpunom siromatvu 70% su ene
- ene obavljaju izmeu 10 i 20% direktorskih i upravnih poslova
- ene zauzimaju 10% mjesta u parlamentima
- 5% predsjednica drava su ene

U Europskoj uniji:
- ene obavljaju 80% kuanskih poslova, ak i ako su zaposlene izvan kue
- ene provode dvostruko vie vremena u brizi oko djece nego mukarci
- za isti posao ene su u prosijeku plaene 25% manje nego mukarci
- 20% ena doivjelo je neki oblik rodno uvjetovanog nasilja
- 98% rtava obiteljskog nasilja su ene

Takoer bih se osvrnula i na seksizam koji je oblik drutvene diskriminacije i segregacije
osobe na temelju spola.

Glavne rtve su ene, pa seksizam stoga moemo definirati kao skup vjerovanja i djelovanja
koja privilegiraju mukarce u odnosu na ene, te potcijenjuju i degradiraju vrijednosti i
aktivnosti povezane sa enama.
Seksizam se javlja na razliitim razinama, od individualne do institucionalne, a odgajanje
djeaka i djevojica da se ponaaju u skladu sa stereotipima jedan je od naina kojim se
seksizam odrava.

kola i sustav obrazovanja jedan su od znaajnijih instrumenata odgoja za preuzimanje
rodnih uloga u drutvu i obitelji.

Takoer kada se nau u sferi javnog djelovanja ene uglavnom ostaju u tipinim enskim
sektorima. Nalaze se na hijerarhijski niim pozicijama, s niom plaom i drutvenim
statusom.

Kada se nau u politici i ovdje se usredotouju na enske teme, a piramidalna zakonitost
prema kojoj ene iezavaju s najviih pozicija odluivanja je ovdje posebno uoljiva.

Jedan od glavnih uzroka manjeg broja ena u politici u odnosu naspram mukaraca su
upravo tradcionalna shvaanja rodnih uloga i kolektivna svijest o ulozi ene u drutvu.

Dok ene koje su politiki aktivne opet se moraju suoavati sa itavim nizom
problema koji su odraz tradicionalnog odnosa drutva prema sudjelovanju ena u
javnom i politikom ivotu.

Smatram da politike stranke trebaju mjenjati tradicionalne stavove, trebaju osnaiti
ene i pruiti istinsku podrku izabranim enama.

U politikim strankama bi trebalo to vie ukljuiti ene u proces kreiranja programa
politikih stranaka, omoguiti edukaciju i stjecanje vjetina za politiko djelovanje .

Potrebno je podrati pozitivne primjere sudjelovanja ena u politikom ivotu, kako bi
se otvorili putevi i drugim enama.

Takoer da bi ene politiki osnaile i da se aktivnije ukljue u drutvene procese
potrebno je poduzeti odgovarajue mjere kako bi Vladine institucije kreirale strategije
za aktivno sudjelovanje ena u javnom i politikom ivotu .

Takoer mnoge ene imaju cilj postizanja politike moi upravo zbog rjeavanja
razliitih oblika nejednakosti.

Stil kojim se ene vode u politici obiljeava visoka briga za meuljudske odnose.

Upravo su ene u politici te koje se puno vie od mukaraca bore protiv nejednakosti
i diskriminacije, te se zanimaju za teme vezane uz djecu, obitelj i ugroene skupine.

ene upravo zbog podruja u kojima su tradicionalno prisutnije imaju znanje i uvid u
neke probleme i teme o kojima mukarci nemaju, te su stoga i za njih zainteresiranije.

Stoga bi iskljuenje ena iz procesa odluivanja, znailo da bi njihovi interesi bili
nedovoljno zastupljeni u donoenju politikih odluka.





Takoer su mnoga istraivanja dokazala da su upravo ene one koje iniciraju i bave
se unaprijeivanjem zakona koji su vezani za prava ena, brigu za djecu, djeje
doplatke, obiteljsko nasilje i slino.

ene ukljuene u politiku bolje poznaju i razumiju enske potrebe i interese.

ene takoer u politiku osim razliitih prioriteta donose nove pristupe, interese i
poglede na politika pitanja.

Zadovoljavanje potreba razliitih skupina u drutvu, te rjeavanje raznih problema sa
kojima se drutva sueljavaju, mogui su samo ako se problematika podruja i pitanja
sagledaju iz razliitih kuteva, a to u politiku danas donose upravo ene.

Osvrnula bih se i na nain na koji je ena prezentirana u medijima, koji ocrtava poloaj ene u
suvremenom drutvu kojim dominiraju muka naela. Tu takoer moemo naglasiti snaan
utjecaj stereotipa koji enu automatski prikazuju kao seksualni objekt, podinjenu
matarijama dominantnih mukaraca.

Geena Davis Institut za ravnopravnost u medijima, osnovan 2004. godine od strane oskarovke
i UN-ove izaslanice Geenae Davis, objavio je izvjee o stereotipima, rodnim barijerama i
izrabljivanju koji i dalje utjeu na lou prezentaciju ena u medijima.

Zakljuak te studije koje su proveli bio je da ene ne samo da nedostaju u popularnim
medijima, ve kad su na zaslonu, ini se da su tu samo za ukras.

Takoer termini gospoa i gospoica ukazuju na brani status ene, dok kod mukaraca ne
postoje nazivi koji bi ukazivali na njegov brani status. Ovakvi jezini obrasci reflektiraju
muku dominiranu kulturu.

Napomenula bih i to da enama sva dananja prava koja imaju nisu poklonjena,
nego da su se za njih morale i jo se uvijek moraju boriti za ravnopravnost u svim ivotnim
aspektima!


Nives libar