Silvia Rusac

Sveuilite u Zagrebu
Pravni fakultet
Studijski centar socijalnog rada

NASILJE NAD STARIJIM OSOBAMA

Pregledni lanak
Primljeno: oujak, 2006.
UDK 343.6-053.9

SAETAK
Cilj ovog rada je irenje spoznaja o nasilju nad osobama starije ivotne dobi.
Zlostavljanje starijih odnosi se na svako ponaanje u sklopu ljudskih povjerenja, koje na
neki nain teti starijoj osobi. Zlostavljanje starijih podrazumijeva psihiko zlostavljanje,
tjelesno zlostavljanje, seksualno zlostavljanje, financijsko (ekonomsko) zlostavljanje i
zanemarivanje. O fenomenu nasilja u treoj ivotnoj dobi nema mnogo podataka kako u
svijetu tako ni u Hrvatskoj. U radu se saeto prikazuju teorijska objanjenja, uzroci i oblici
zanemarivanja i zlostavljanja starijih osoba, imbenici koji tome doprinose te prevencija
istog. Takoer su prikazani neki rezultati istraivanja s podruja zlostavljanja i
zanemarivanja starijih osoba. S obzirom na demografske trendove i sve vei broj osoba
starijih od 65 godina u ukupnoj populaciji, realno je oekivati da e fenomen zlostavljanja
starijih osoba tek zaokupiti panju i interes kako strunjaka tako i ire javnosti.
Kljune rijei: osobe starije ivotne dobi, nasilje nad starijima, uzroci i oblici zlostavljanja,
prevencija

UVOD
Osobe starije dobi predstavljaju specifinu, osjetljivu i ranjivu skupinu, a njihov se udio
progresivno poveava. Zahvaljujui porastu opeg ivotnog standarda, unaprjeenju
zdravstvene zatite te smanjenom prirodnom prirataju, dolo je do produenja ivotnog
vijeka i sve veeg udjela starijih od 65 godina u cjelokupnoj populaciji. Postoje razlike u
definiranju poetka starosti. U zapadnim zemljama starija dob je najee povezana sa 60
ili 65 godina1, to je povezano s drutveno konstruiranim konceptom koji se temelji na
zakonskoj dobi umirovljenja. Prema popisu iz 2001. godine, udio ljudi starijih od 65 godina u
Hrvatskoj iznosi 15,62 % , s udjelom starijih mukaraca 12,41% , i starijih ena 188_61%
(Gerontoloki zdravstveno-statistiki ljetopis za Hrvatsku, 2003.). Procjene pokazuju da e se
do 2025. godine, ukupna svjetska populacija starijih od 60 godina udvostruiti s 542 milijuna
u 1995. godini na otprilike 1,2 milijarde (Abuse of elderly, 2002.), stoga je opravdano
oekivati da e se udio starih ljudi u opoj populaciji s vremenom jo i poveati, naroito u
razvijenim zemljama Europe i Amerike (Petrak, Despot Luanin, Luanin, 2006.).

U zemljama u kojima je dolo do raspada politikih i socijalnih sistema, ukljuujui i

Hrvatsku, starije osobe nale su se u iznimno tekim ivotnim situacijama s upitnom
materijalnom i medicinskom sigurnosti. Jedan od ivotnih problema s kojima se starije osobe
susreu je i problem nasilja. Vijee Europe je 1991. godine pokrenulo sustavno istraivanje
nasilja nad graanima tree ivotne dobi u 21 zemlji Europe. Pokazalo se da je nasilje nad
starijima u obitelji prisutno, te da je mnogo rairenije nego to se pretpostavljalo. Naime,
rezultati istraivanja pokazali su da je 8% starijih osoba izvrgnuto nasilju u obitelji (Vijee
Europe, 1993., prema Poredo, Toi i Grgi, 2005.). S obzirom na jasno uoljiv trend
starenja populacije u Europi, nalazi ovog istraivanja potaknuli su razmiljanja o sustavnom
preventivnom i tretmanskom djelovanju iji je cilj zatita graana starije ivotne dobi i
osiguravanje dostojne starosti (Vijee Europe, 1993., prema Ajdukovi, 2003.).

ODREENJE NASILJA NAD STARIM OSOBAMA

Prema kriterijima Svjetske zdravstvene organizacije starost se dijeli na raniju (65-74 godine), srednju (75-84
godine) i duboku starost od 85 i vie godina.

Zlostavljanje starijih osoba esto je skriven fenomen s mnogim preprekama u njegovom

otkrivanju (Buri et al, 2006.). Prema Zakonu o zatiti od nasilja u obitelji, zlostavljanje
starijih osoba ulazi u sklop zlostavljanja u obitelji, premda su dosadanja znanja i panja vie
usmjereni na podruje nasilja nad djecom i enama. Od ranih 60-ih godina, kad je otkriven
problem zlostavljanja djece (Kempe et al, 1962., prema Ajdukovi i Pavlekovi, 2004.;
Crandall, 1991.) podruje istraivanja nasilja u obitelji postajalo je sve opsenije i sloenije.
Sedamdesetih godina naglasak je bio na istraivanju nasilja nad enama i nasilja u
partnerskim odnosima, 80-ih je naglasak na istraivanjima seksualnog zlostavljanja djece.
Sam pojam zlostavljanje starijih osoba prvi put su opisali Baker i Burston u British
scientific journals 1975. godine kao granny battering ili zlostavljanje bakica (Neno i
Neno, 2005.), no istraivai su pokazali interes tek krajem osamdesetih, odnosno poetkom
90-ih godina. Ono to je od samog poetka bilo neujednaeno jest definicija. Neki istraivai
koristili su termine maltretiranje starijih, drugi su koristili zlostavljanje u starijoj dobi,
zanemarivanje i sl. Dok veina definicija ukljuuje elemente kao to su zlouporaba moi,
povjerenja i nejednakosti, norveki istraivai identificirali su zlostavljanje starijih kao
trokut nasilja, a koji ukljuuje rtvu, poinitelja i druge, koji su direktno ili indirektno to
promatrali. U nekim zemljama kao to je Kina, naglasak je na skladu i potivanju unutar
zajednice, te se zanemarivanje starije osobe smatra zlostavljanjem starije osobe. Ako lan
obitelji nedovoljno ispunjava svoje srodnike obveze u smislu brige oko hranjenja i skrbi,
ulazi u kategoriju zlostavljanja (Neno i Neno, 2005.)

Nasilje u obitelji moe se odrediti kao skup ponaanja kojima je cilj kontrola nad drugim
osobama uporabom sile, zastraivanjem i manipuliranjem (Ajdukovi, 2003.). Predstavlja
kompleksan javnozdravstveni problem koji zadire u sve razine ljudskog postojanja i u
podruje ljudskih prava te je sve ea pojava u modernom drutvu. Najee pogaa ranjive
skupine kao to su djeca, ene i starije osobe. Zlostavljanje starijih osoba moe se definirati
kao svako ponaanje u sklopu ljudskih odnosa povjerenja, koje na neki nain teti starijoj
osobi. Ono se odnosi na nasilje, maltretiranje i/ili zanemarivanje koje stariji mogu doivjeti
od suprunika, djece, rodbine, skrbnika, djelatnika strunih slubi ili osoba u situacijama moi
i povjerenja. Internacionalna mrea za prevenciju zlostavljanja starijih osoba2 definirala je
zlostavljanje starijih osoba

na slijedei nain: Zlostavljanje starijih je pojedinaan ili

ponavljajui in ili nedostatak odgovarajueg postupanja, koje se deava u bilo kojem odnosu
2

International Network for the Prevention of Elder Abuse

oekivanja i povjerenja, a koje uzrokuje tetu, bol, nepriliku i/ili nevolju starijoj osobi3
(Abuse of elderly, 2002.). Ukljuuje i razlikuje fiziko, psihiko, seksualno, financijsko ili
materijalno zlostavljanje i zanemarivanje. U literaturi se spominje i duhovno zlostavljanje
koje ukljuuje koritenje vjere i duhovnosti starije osobe u smislu iskoritavanja,
manipuliranja i kontroliranja starije osobe, ismijavanja njihovih vjerovanja, nepotivanje
njihove duhovnosti u smislu ponaanja i uope tradicije. Svjetska zdravstvena organizacija
(WHO) je 2002. godine objavila rezultate internacionalne studije o tome kako starije osobe
percipiraju nasilje. Nalazi ukljuuju zanemarivanje, ukljuujui izolaciju starije osobe,
naputanje i socijalno iskljuivanje, krenje i povredu ljudskih, zakonskih i medicinskih
prava, i lienje starije osobe mogunosti izbora, odluka, statusa, financija i potovanja (Neno i
Neno, 2005.).

Posljedice nasilja nad starijim osobama mogu za njih biti dalekosene, od oteenja ve
ionako naruenog zdravlja, fizikog i mentalnog, do gubitka i ono malo materijalne sigurnosti
koju im omoguuje mirovina, ako ih se materijalno iskoritava, pa sve do smrti. Znaajno
istraivanje provedeno je u Sjedinjenim Dravama u trajanju od 9 godina, na uzorku od 2 812
starijih osoba, od kojih su identificirani oni koji su doivjeli zlostavljanje i/ili zanemarivanje.
Dobiveni su nalazi pokazali da je u kontrolnoj skupini, u kojoj nije bilo zlostavljanja, 40%
starijih jo bilo na ivotu, dok je u skupini u kojoj su stariji bili izloeni zlostavljanju,
preivjelo svega 9%. Istraivai su zakljuili da zanemarivanje i zlostavljanje uzrokuje
ogroman interpersonalan stres koji se moe smatrati dodatnim rizikom za smrt (Abuse of
Elderly, 2002.).

Postoje brojni razlozi zato je zlostavljanje starijih tek nedavno priznato kao postojea
injenica. Starije osobe-rtve zanemarivanja i/ili zlostavljanja mogu osjeati sramotu i strah i
ne priznavati da njihovi blinji s njima loe postupaju, neki mogu sebe kriviti za to to im se
dogaa, mogu biti izolirani, starija osoba moe misliti da se to isto drugima ne deava, neki se
boje posljedica ako otkriju svoju situaciju, te negativan odnos drutva prema starijima.

TEORIJSKA OBJANJENJA NASILJA NAD STARIJIM OSOBAMA

Slobodan prijevod autora.

Starenje predstavlja sloeni proces koji obuhvaa bioloke, psihike i socijalne aspekte, stoga
i ne postoji jedna jedinstvena, sveobuhvatna teorija koja bi objedinila proces starenja u svojoj
sloenosti. Ipak, postoje pokuaji da se teorijski objedine i obrazloe empirijski nalazi u
okviru pojedinih disciplina koje se bave starenjem kao predmetom prouavanja. Tako se
najee spominju bioloke, socijalne i psiholoke teorije starenja koje pokuavaju objasniti
ulogu biolokih, socijalnih i psiholokih imbenika u procesu starenja (Despot-Luanin,
2003.). Zadovoljstvo ivotom, pozitivno psihiko i funkcionalno stanje te podrka okoline,
kao temeljni preduvjeti uspjenog starenja, podrazumijevaju sloene i promjenjive odnose
biolokih, socijalnih i psiholokih imbenika, u kojima je rijetka ravnotea temeljnih
imbenika (Despot Luanin, 2003.).

S obzirom da postoji vrlo malo istraivakih studija o uzrocima zanemarivanja i zlostavljanja

starijih osoba, te rairenosti ovog problema, ne iznenauje da je i teorijska konceptualizacija
zanemarena. U literaturi se navodi nekoliko teorija znaajnih za razumijevanje zlostavljanja,
odnosno nasilja nad starijima.

Situacijski model
Dobro poznata premisa ovog modela je da su stresne situacije uzrok zlostavljanja starijih
osoba od strane osobe koja skrbi za nju ili njega. Starija osoba ovdje se promatra kao izvor
tog stresa i to zbog tjelesnog ili mentalnog oteenja. U tom smislu, loe postupanje je
zapravo iracionalan odgovor na stresnu situaciju. Situacijske varijable koje ovu teoriju
povezuje sa zlostavljanjem ukljuuju faktore povezane sa skrbnikom, sa starijom osobom te s
ekonomskim stanjem obje strane (McDonald, 1996., prema McDonald i Collins, 2000.).
Neki od nedostataka ovog objanjenja su da neki skrbnici koji imaju jednako stresne situacije
kao i poinitelji, ne postaju skrbnici zlostavljai; druga kritika odnosi se na identifikaciju
starije osobe kao uzroka stresne situacije. Jedno istraivanje pokazalo je da 7 od 10
medicinskih sestara, percipira pacijenta kao uzrok mogueg zlostavljanja (College of Nurses
of Ontario, 1993., prema McDonald i Collins, 2000.). Upravo se tu javlja etiko pitanje
izmeu zatite starije osobe / pacijenta i prava na samoodreenje. Nedvojbeno je da se
medicinske sestre, socijalni radnici i druge pomaue profesije, svakodnevno suoavaju s
nizom etikih pitanja i nedoumica. Medicinske sestre imaju odgovornost da prijave svoje

sumnje, no istraivanje (Davies 1997., Kitchen et al, 2002., prema Neno i Neno, 2005.) je
pokazalo da to nerado ine, a razlozi su profesionalna odanost, nedostatak znanja i vjetina o
postupanju, strah i nedovoljno informacija o tome kako se sumnjivi sluajevi istrauju.

Teorija drutvene razmjene

Teorija drutvene razmjene temelji se na pretpostavkama da socijalna interakcija ukljuuje
razmjene nagrada i kazni izmeu najmanje dvoje ljudi, te da svi ljudi nastoje maksimalizirati
nagrade (korist) i minimalizirati cijenu postizanja odreenog rezultata. Prema ovoj teoriji,
postupci i odnosi meu ljudima, pa i lanova obitelji procjenjuju se na cost-benefit osnovi,
odnosno na osnovi odnosa cijene i koristi.

Jo je Epikur razradio hedonistiki raun kojim se moglo izraunati koliko e neki postupak
donijeti boli, a koliko uitka, po emu e se onda moi odrediti isplati li se ili ne neto
poduzimati (Jankovi, 1996.).

U perspektivi drutvene razmjene, kako ljudi stare, postaju sve ranjivija i nemonija grupa,
ovisna o skrbniku to moe biti razlog loeg postupanja. Moe se rei da starije osobe ostaju u
zlostavljanom odnosu sve dok zadovoljavanje njihovih potreba nadmauje cijenu
maltretiranja. Postoji nekoliko kritika na ovu teoriju: ljudi kako stare ne postaju automatski
ovisni i nemoni te ovisnost nije iskljuivo vezana za stariju dob. Neka istraivanja pokazuju
da su i zlostavljai ovisni o starijoj osobi te da osjeaj nemoi kod zlostavljaa zapravo vodi
ka loem postupanju (McDonald, Collins, 2000.).

Simboliko interakcijska teorija

U ovoj teoriji naglasak je na interaktivnom procesu izmeu starije osobe i skrbnika. Meutim,
fokus nije samo na ponaanju starije osobe i skrbnika, ve i na njihovim simbolikim
interpretacijama takvog ponaanja. Neki nalazi pokazuju da je subjektivna interpretacija stresa
od strane skrbnika bolji prediktor optereenja nego stvarna, aktualna razina optereenja.
Ono to veina istraivaa nije u mogunosti istraiti je povezanost izmeu stupnja
kognitivnog oteenja zlostavljane osobe i razine zlostavljanja koje moe biti samo stvar
gledanja i interpretacije skrbnika.

Socijalno uenje je dio ovog gledanja: zlostavljai su nauili takvo ponaanje jer su svjedoili
tome ili bili i sami rtve, te su u takvom relativno trajnom odnosu, kao rtve nauili to
prihvaati. Kritiari navode da ovakvo promatranje ne uzima u obzir socioekonomske faktore
koji mogu utjecati na proces zlostavljanja, te ne uzima u obzir da nisu svi skrbnici, a koji su
bili zlostavljani u djetinjstvu, postali zlostavljai starijih. Neki autori navode da je
intergeneracijski prijenos obiteljskog nasilja vie primjenjiv u kontekstu zlostavljanja djece.

Ekoloki model
S obzirom na kompleksno pitanje nasilja nad starijim osobama, i nizom faktora koji su
povezani s njime, istraivai se sve vie okreu ekolokom modelu koji panju fokusira na
interaktivno djelovanje veeg broja initelja koji se mogu grupirati na tri razine: individualnoj
(ukljuuje osobine linosti, razvojni put pojedinca, vrijednosti, uvjerenja i sl., odnosi se na
obiljeja nasilnika i na obiljeja lanova obitelji koji trpe nasilje), obiteljskoj (ukljuuje
dinamiku, uloge i obrasce ponaanja) i sociokulturnoj (ukljuuje gospodarske odnose,
obiljeja i norme lokalne zajednice, zakone i praksu pravosudnog sustava, tolerantan stav
prema nasilju i sl.).

Na svakoj razini okoline osoba stupa u odnose i ako se eli razumjeti razvoj pojedinca,
moraju se razumjeti interakcije izmeu pojedinca i njegove sadanje i prole okoline.
Bronfenbrenner to naziva razvoj u kontekstu (Despot Luanin, 2003.). Naime, ekoloka
perspektiva prouava starenje u kontekstu okoline u kojoj osoba ivi, u meusobnoj
povezanosti s osobnim povijesnim okolnostima i sposobnostima prilagodbe pojedinca.

Faktori rizika za nasilje nad starijim osobama

Postoje razliiti faktori znaajni za nasilje nad starijim osobama.
1. Individualni, vezani za rtvu; starija osoba s kognitivnim ili fizikim oteenjem pod
poveanim je rizikom; zdraviji imaju vee anse da izbjegnu zlostavljanje nego oni
loijeg zdravlja. Naime, razina stresa kod njegovatelja povisuje se s pogoranjem
zdravstvenog stanja onemoale starije osobe, osobito ako se radi o starijim osobama s

invaliditetom. Kao rtve se najee javljaju ene i to u dobi od 75 godina ili starije
(Ajdukovi, 2003).
2. Vezani za poinitelja; najei zlostavljai su odrasla djeca rtve, roaci ili unuci.
Ipak, po svemu sudei, poinitelji nasilja prema ostarjelima su u vie od polovice
sluajeva ene (keri ili snahe) koje, u pravilu, dnevno skrbe o rtvama (Ajdukovi i
Penik, 1992., prema Ajdukovi, 2003.), stoga vie od dvije treine otpada na lanove
obitelji. Njega onemoalih starijih ljudi vrlo je naporna i izaziva njegovateljski stres,
posebno ako je rije o ostarjelima s mentalnim i fizikim potekoama. Kada je
njegovatelj loe pripremljen za zadatak koji mora obaviti, vea je i mogunost
zlostavljanja. Pod tim okolnostima, a nedostaju li i nuna pomagala za njegu ili
lijeenje, vjerojatnije e doi do konflikta. Istraivanja su pokazala da nasilnici
(uglavnom starije dijete) imaju veu koliinu problema nego drugi njegovatelji.
Poinitelji esto pate od mentalnih bolesti ili emocionalnih poremeaja, alkoholizma,
narkomanije i novanih problema. Zbog ovih problema, nerijetko su materijalno
ovisni o svojim roditeljima i zlostavljanje je reakcija potaknuta osjeajem neuspjeha i
vlastite nesposobnosti.
3. Rizini faktori vezani uz zajednicu i drutvene norme; izolacija starijih osoba,
umanjivanje vrijednosti starijih osoba od strane zajednice i drave, industrijalizacija i
migracija mlaih lanova obitelji, siromatvo i nezaposlenost, gubitak osnovnih
ljudskih vrijednosti, slabljenje povezanosti lanova obitelji i ljudi openito,
meugeneracijski sukob.
4. Vezani za oblik nasilja; neke obitelji su sklonije nasilju jer je nasilje naueno
ponaanje koje se prenosi iz generacije u generaciju. Kod ovih obitelji nasilje je jedina
reakcija kojom znaju odgovoriti na stresne situacije. Poinitelji nasilja mogu koristiti
velik broj razliitih taktika u upotrebi moi i kontrole nad njihovim rtvama.
Zlostavljanje moe imati razliite oblike te se obrasci nasilnog ponaanja mogu
mijenjati kroz vrijeme.

Osim prethodno navedenih faktora postoji jo niz rizinih imbenika koji doprinose
zlostavljanju starijih osoba, npr. neki stariji, zbog slabosti ili loeg zdravlja, postanu jako
ovisni o lanovima obitelji; poveana izolacija od ostalih ljudi; lanovi obitelji mogu smatrati
da je briga o starijima njihova dunost i odbijaju vanjsku pomo; poveanje kulturnih razlika
izmeu generacija u jednoj obitelji; lan obitelji moe financijski ovisiti o starijoj osobi;

osoba koja pati od demencije moe doprinijeti poveanju stresa svog njegovatelja.
Istraivanja su pokazala da se rizik izloenosti starijih osoba nasilju u obitelji poveava ako je
rtva ovisna zbog bolesti ili siromatva, te ako ivi u obitelji u kojoj postoji povijest nasilnog
ponaanja, te povijest unutargeneracijskih i meugeneracijskih sukoba.

OBLICI ZLOSTAVLJANJA
Nasilje se moe podijeliti s obzirom na mjesto gdje se ono odvija i nain nasilnog ponaanja.
Nasilje nad starijima moe se zbivati u privatnosti doma, u ustanovi i strukturalno. Za starije
osobe koje ive privatno, u svojim kuama, nasilje moe biti povezano s njihovom
financijskom ili emocionalnom ovisnosti o lanovima obitelji. Kod osoba smjetenih u
ustanovu, zlostavljanje se moe javiti kod hranjenja, kupanja, oblaenja, uzimanja lijekova i
sl. Strukturalno nasilje odvija se u okviru drutva, a odnosi se na nedostatak socijalne
sigurnosti i financijskih sredstava koji bi omoguili zadovoljavajuu kvalitetu ivota. Ovaj
oblik odnosi se na diskriminirajuu socijalnu, zdravstvenu i ostalu politiku i praksu prema
starijima, te neodgovarajue i uznemiravajue postupanje javnih slubi (Ajdukovi, 2003.).
Starija osoba moe doivjeti vie razliitih oblika zlostavljanja u isto vrijeme. Zbog toga je
vano da strunjaci, ali i javnost, budu upoznati sa znakovima upozorenja za mogue
zlostavljanje starih osoba kako bi ga pravovremeno uoili i reagirali.

Svaki oblik nasilnog ponaanja ukljuuje razliite naine postupanja prema rtvi.

Psihiko (i emocionalno) zlostavljanje ukljuuje pokuaje dehumanizacije i podcjenjivanje

starijih osoba. Bilo koje verbalno ili neverbalno postupanje koje smanjuje njihovo
samopotovanje ili dignitet i tretiranje njihovog psiholokog i emocionalnog integriteta je
zlostavljanje.
Moe ukljuivati:
-

prijetnje o koritenju nasilja

prijetnje da e ih napustiti i ostaviti same

namjerno zastraivanje kao npr. da nee dobiti hranu ili skrb za njihove potrebe

laganje, ruganje, nazivanje pogrdnim imenima

nedoputanje provjeravanja tvrdnji o njihovom zlostavljanju

socijalno izoliranje i zabranjivanje posjeta

tajenje informacija na koje imaju pravo

poniavanje starijih osoba zbog naina njihova govora

namjerno i pogreno interpretiranje njihovih tradicija, nepotivanje

ignoriranje i pretjerano kritiziranje, nareivanje

konstantno nametanje pitanje smrti i namjerni razgovor o istom

postupanje sa starijim osobama kao da su djeca ili sluge.

Financijsko zlostavljanje obuhvaa novane manipulacije ili iskoritavanje, a ukljuuje

prijevare, krivotvorenje, ucjene, zlouporabu. Odnosi se na koritenje novca ili vlasnitva
starije osobe na nepoten nain ili koritenje imovine starije osobe za vlastitu dobrobit. Svako
postupanje bez doputenja na nain da se neprikladno ili protuzakonito koristi neija imovina
ili novac je novano izrabljivanje odnosno financijsko zlostavljanje.
Moe ukljuivati:
-

krau novca starije osobe, mirovine ili druge imovine

prodaju njihovih kua ili vlasnitva bez njihovog pristanka

zlouporabu punomoi

naplaivanje veih cijena za stvari koje se kupe starijoj osobi

ne doputanje starijoj osobi da iseli npr. u dom kako bi mogli i dalje imati uvida u
mirovine i sl.

ne vraanje novaca nakon to su ga posudili od starije osobe

otvaranje njihove pote

mijenjanje oporuke

potpisivanje dokumenata umjesto njih

dijeljenje njihove kue bez da im se plate trokovi

odbijanje mogunosti da se isele iz kue.

Tjelesno zlostavljanje ukljuuje bilo koji in nasilja neovisno o tome rezultira li fizikom
ozljedom ili ne. Namjerno izazivanje boli ili ozljede, a koje rezultira fizikom ozljedom ili
duevnom boli smatra se zlostavljanjem.
Moe ukljuivati:
-

udaranje

10

spaljivanje

guranje i naguravanje

amaranje

podmetanje noge

pljuvanje

prisiljavanje starije osobe da ostane u krevetu ili stolici

prisiljavanje da ostane u sobi i zakljuavanje

uskraivanje lijekova ili pretjerano davanje lijekova

ograniavanje slobode.

Starije osobe koje postanu krhke, slabe i zahtijevaju medicinske ili druge usluge, mogu postati
potencijalne rtve zlostavljanja te relativno esto podlegnu posljedicama tjelesnog
zlostavljanja.

Seksualno zlostavljanje ukljuuje razliite oblike seksualnog ponaanja, iskoritavanja i

uznemiravanja (seksualno maltretiranje, napadanje i sramoenje) bez njihove volje i
pristanka. Ukljuuje neeljeno doticanje (stariji esto nisu sposobni izraziti svoje
negodovanje), sve vrste seksualnog napada poput silovanja, sodomije, razgoliavanja i
fotografiranja.

Zanemarivanje (nebriga) se odnosi na namjerno ili nenamjerno nepruanje osnovnih uvjeta za

ivot i potrebne njege.

DOSADANJE SPOZNAJE
STARIJIM OSOBAMA

ISTRAIVANJU

NASILJA

NAD

Pillemer i Finkelhor 1998. (prema Meeks-Sjostrom, 2004.) navode da se nasilje nad starijim
osobama dogaa neovisno o socioekonomskom statusu i u svim drutvima. Studije pokazuju
da izmeu 2% i 10% starijih osoba doivi neki oblik zlostavljanja i zanemarivanja (Elder
abuse prevalence and incidence, 2005.;

Lachs i Pillemer,

2004.; Yan i Tang, 2001.).

Istraivanje u Sjedinjenim Dravama je pokazalo da je 3,2% osoba starijih od 65 godina

iskusilo neki vid zlostavljanja. Oko 2% ispitanika je doivjelo psihiko zlostavljanje, 1,1%
kronino verbalno zlostavljanje, i 0,4% zanemarivanje (McDonald i Collins, 2000.). National

11

Center on Elder Abuse (SAD) objavio je podatke o trendu kretanja prijavljenih sluajeva.
Tako je 1986. godine bilo 117 000 sluajeva, a 2001. godine 470 000, to pokazuje porast od
ak 301%. Istraivanje provedeno u Kanadi pokazalo je da je 4% starijih osoba doivjelo neki
oblik zlostavljanja. Oko 2,5% ispitanika je doivjelo financijsko iskoritavanje, 1,4%
kroninu verbalnu agresiju, i 0,5% psihiko zlostavljanje dok je oko 0,4% ispitanika prijavilo
zanemarivanje (Lachs i Pillemer, 2004.; Vida et al, 2002.). Lachs i Pillemer (2004.) navode
da se razlike u rezultatima mogu objasniti injenicom da je istraivanje u SAD-u obuhvaalo
fiziko i psihiko zlostavljanje te zanemarivanje, dok je kanadsko istraivanje uz navedene
oblike jo ukljuivalo financijsko zlostavljanje.
Istraivanja u Danskoj, vedskoj i Finskoj pokazuju da je izmeu 1% i 8 % starijih doivjelo
zlostavljanje, najee od strane bliskog roaka (Vida et al, 2002.; Lachs i Pillemer, 2004.). U
Nizozemskoj je svake godine vie od sto tisua starijih osoba izloeno zlostavljanju (Dongen,
2006.); u 77 % svih sluajeva rtve su bile ene to se podudara s nizozemskim (Comijs,
1999., prema LPBO4, 2006.) i njemakim istraivanjem (Brendebach, 2000., prema LPBO,
2006.) u kojima su rtve zlostavljanja veinom starije ene. Britansko nacionalno istraivanje
na uzorku od 2 130 starijih osoba pokazalo je da je 5% ispitanika verbalno zlostavljano od
strane lana obitelji, 2% je fiziki zlostavljano, a 2% financijski iskoritavano (Neno i Neno,
2005., Yan i Tang, 2001.). Neno i Neno (2005.) prikazali su nalaze 6 867 poziva upuenih
AEA5 telefonu. Analizom je dobiveno da je 41% starijih osoba imalo iskustva s mukom
osobom kao zlostavljaem, dok su 25% poinitelja bile ene. ak 33% poinitelja je plaeno
osoblje (njegovatelji, medicinska sestra), a veina zlostavljaa (46%) je povezana sa rtvom.
U kotskoj je 2002. godine evidentirano 442 sluajeva nasilja nad enama starijim od 61
godine, no ako se uzme u obzir tamna brojka sluajeva je puno vie (The Menthal Health
and Well-being in Later life Programme 2003-2006, 2006.). Isti izvor navodi da se radi o
starijim enama koje su dugorono traumatizirane i koje nemaju kapaciteta ni povjerenja
zastupati same sebe, a to se slae s rezultatima istraivanja Comijsa i sur. (1998.,prema
Comijs et al, 1999.) koji istiu malen broj starijih rtvi zlostavljanja koje koriste aktivno
rjeavanje problema budui da mnogi izabiru pasivan i izbjegavajui nain. Takoer, kotsko
istraivanje je pokazalo da starije ene rijetko potrae pomo kada je zlostavljanje u pitanju,
najee zbog srama koji osjeaju, stavova o zasluenom nasilnom ponaanju, stavova koji
onemoguavaju prepoznavanje sebe kao rtve, ali i zbog drutvene situacije koja u ovom
4

National Platform Combating Elder Abuse (LPBO), organizacija u Nizozemskoj koja se bavi problematikom
zlostavljanja u starijoj ivotnoj dobi (www.kenniscentrum-ouderen.nl ).
5
Action on Elder Abuse, nevladina organizacija u UK (www.elderabuse.org.uk.).

12

trenutku fokus stavlja na djecu i ene, a Spitek Zvonarevi (2006.) navodi da se starija
osoba boji odmazde, naputanja ili institucionalizacije.

Znaajno istraivanje provedeno je u Sjedinjenim Dravama u trajanju od 9 godina, na uzorku

od 2 812 starijih osoba, od kojih su identificirani oni koji su doivjeli zlostavljanje i/ili
zanemarivanje. Dobiveni nalazi pokazali su da u grupi ispitanika u kojoj nije bilo
zlostavljanja, 40% starijih jo je bilo ivo, dok je u grupi u kojoj su stariji bili izloeni
zlostavljanju, svega je 9% bilo ivih. Istraivai su zakljuili da zanemarivanje i zlostavljanje
uzrokuje znaajan interpersonalan stres koji se moe smatrati dodatnim rizikom za smrt
(Abuse of Elderly, 2002.).

Rezultati nekoliko istraivanja pokazuju da postoje razliiti faktori koji doprinose nasilju nad
starijima kao to su kognitivno oteenje, njegovateljski stres, funkcionalna nesposobnost,
ovisnosti, psihopatologija zlostavljaa, siromatvo, slaba socijalna mrea itd. (Jorgest et al,
2000.; Lachs et al, 1997., prema Wyndt, 2004.;Vida et al, 2002.).

Istraivanja pokazuju da je u 90% sluaja nasilja nad starijima poinitelj bio lan obitelji,
dvije treine poinitelja bili su odrasla djeca ili suprunik (Administration on Aging, 1998.,
prema Vida et al, 2002.), a Ajdukovi i Penik (1992., prema Ajdukovi, 2003.) navode da su
poinitelji nasilja prema ostarjelima u vie od polovice sluajeva ene (keri ili snahe) koje, u
pravilu, dnevno skrbe o rtvama. Sengstock (1991., prema McCreadie, 1996.) navodi da su
najei poinitelji fizikog zlostavljanja muke osobe, a poinitelji psihikog zlostavljanja
najee osobe enskog spola. Kod seksualnog zlostavljanja u veini sluajeva poinitelj je
muka osoba, a rtve su ene. Penning (1992., prema McCreadie, 1996.) navodi da je kod
starijih osoba iznad 75 godina ee prisutno zlostavljanje u odnosu na starije osobe u dobi od
64 do 74 godina. Takoer, nalazi su pokazali da su najei poinitelji nasilja u dobnoj
skupini do 44 godine.

Rezultati su pokazali da nasilnici (uglavnom starije dijete) imaju veu koliinu problema nego
drugi njegovatelji. Oni esto pate od mentalnih bolesti ili emocionalnih poremeaja,
alkoholizma, narkomanije i novanih problema. Zbog ovih problema, nerijetko su materijalno

13

ovisni o svojim roditeljima i zlostavljanje je reakcija potaknuta osjeajem neuspjeha i vlastite

nesposobnosti (Neno i Neno, 2005.; Lachs i Pillemer, 2004.) .

PREVENCIJA NASILJA NAD STARIJIM OSOBAMA

Nasilje u obitelji je osobni, obiteljski i drutveni problem koji znaajno naruava kvalitetu
ivota i mentalno zdravlje svih onih koji su mu izloeni posredno ili neposredno. Prevencija
nasilja nad starijim osobama vana je kako bi se starijim ljudima mogli osigurati dostojnu
starost, pruanje materijalne sigurnosti i uope unaprjeenje kvalitete ivota. Drava ima
pravo i obvezu poduzeti potrebne mjere da bi sprijeila nasilje u obitelji, odnosno smanjila i
olakala njegove posljedice (Ajdukovi, 2003.). Iz navedenog se vidi da problem nasilja nije
iskljuivo problem pojedinca, ve i drave, te u tom smjeru treba raditi na zakonskom okviru,
ukljuujui preventivne mjere i mjere zatite. Mears i Visher (2005.) razlikuju zakonske
intervencije, intervencije socijalne i medicinske skrbi i koordinirano djelovanje svih dijelova
sustava. Na Drugom svjetskom skupu o starenju 2002. godine, usvojen je Internacionalni
akcijski plan o starenju (Madrid International Plan of Action on Ageing6) u kojem se u nizu
preporuka i ciljeva navodi i iskljuivanje svih oblika zanemarivanja, zlostavljanja i nasilja
nad starijima, s naglaskom na preventivnom djelovanju. Naglaavaju se prava starijih osoba
utemeljena na naelima iz 1991. godine od strane UN-a, a to su nezavisnost (dovoljno hrane,
sklonite i zdravstvena njega, ivot u sigurnom domu to je dulje mogue), ukljuivanje (da
dijele svoje znanje, doprinose drutvenoj zajednici i kau drutvu to ele), njega (pristup
kulturno prikladnoj njezi i zatiti, slube koje e im poboljati zdravlje, respektiranje njihovih
elja, dostojanstva i uvjerenja), samozadovoljstvo (mogunost razvijanja vlastitih interesa i
sudjelovanje u obrazovnim, kulturnim, spiritualnim i drutvenim aktivnostima) i dostojanstvo
(da ne trpe niti mentalno niti tjelesno zlostavljanje niti diskriminaciju).

Prevencija nasilja treba poeti na dravnoj razini, jaanjem sigurnosti i poveanjem standarda
openito. SpitekZvonarevi (2006.) smatra da je radi zatite od nasilja i zaputanja starijih
osoba, nuno razviti programe prevencije koji slijede modele javnozdravstvenog pristupa, a
koji obuhvaaju mjere i akcije: na individualnom planu, u meusobnim odnosima u
neposrednoj okolini, kao i na ire drutvenom planu. Na lokalnoj razini mogu se organizirati
programi socijalne i zdravstvene pomoi, u obliku besplatnih telefonskih linija na kojima bi
6

www.un.org.

14

starije osobe mogle potraiti pomo ili prijaviti zlostavljanje, programi educiranja starijih o
njihovim pravima i o problemu nasilja u smislu njegovog prepoznavanja i reagiranja,
osposobljavanje strunih i javnih djelatnika osobito u zdravstvenim ustanovama, podizanje
javne svijesti. Vano je poticati rad organizacija civilnog drutva koje promiu ljudska prava i
zastupaju rtve obiteljskog nasilja (Ajdukovi, 2003.). Sredstva javnog priopavanja
(televizija, radio, novine) imaju znaajnu ulogu u razbijanju predrasuda o starijim osobama
kao potpuno nesposobnima da odluuju o sebi, u stvaranju i kreiranju svijesti o svim oblicima
nasilja s naglaskom na izbjegavanju senzacionalizma i pruanju jasnih poruka s korisnim i
odgovarajuim informacijama. Tako je primjerice Nizozemska u svibnju ove godine poela s
dvogodinjem kampanjom Stop zlostavljanju starih s naslovom studije Ne vidi dok ne
povjeruje. Osnovni cilj je informiranje i senzibilizacija strunjaka na lokalnoj i dravnoj
razini.

U okviru sekundarne prevencije aktivnosti se uvjetno mogu podijeliti na one koje se odnose
na ire drutveno djelovanje (obrazovanje, istraivanja, socijalnu politiku) i one koje su
neposredno usmjerene na obitelj u krizi (Ajdukovi, 2003.). Bilo bi korisno utvrditi jedinstven
nain evidentiranja nasilja u zdravstvu, pravosuu i socijalnoj skrbi, voditi statistiko praenje
svih oblika nasilja, jaati sustav prijavljivanja nasilja, istaknuti vanost istraivanja. SpitekZvonarevi (2006.) smatra da prevencijski i intervencijski programi mogu biti kvalitetni ako
slijede rezultate kontinuiranih istraivanja tog kompleksnog fenomena te ako se provodi trajna
provjera i evaluacija provedenih mjera i akcija.

Tercijarna prevencija odnosi se na intervencije iji je cilj pruanje psihosocijalne pomoi

starijoj osobi kao rtvi, te njihov tretman. Ukljuuje i postupke rehabilitacije poinitelja
nasilja s ciljem sprjeavanja ponovnog nasilja i uspostavljanja naruene ravnotee.

Strategija borbe protiv nasilja treba ukljuivati zastupanje i podizanje svijesti, obrazovanje za
kulturu nenasilja, osposobljavanje strunjaka, unaprjeenje zakona i njihova primjena,
praenje intervencija i analizu podataka, pruanje neposredne usluge rtvi i poinitelju, ranu
identifikaciju. Strategija borbe mora biti jasno osmiljena uzimajui u obzir kulturne i
regionalne specifinosti, ulogu lokalne zajednice, civilnog drutva, drave i meunarodnih
organizacija, no i odgovornost svakog pojedinca.

15

ZAKLJUAK
Nasilje je krenje temeljnog ljudskog prava te predstavlja odgovornost i pojedinca i drutva.
Istraivaki interes za podruje nasilja nad starijim osobama javlja se tek krajem 80-ih i
poetkom 90-ih godina dvadesetog stoljea. Iako strana istraivanja pokazuju da je izmeu
2% i 10% starijih izvrgnuto nekom od oblika nasilja, podatke nije mogue komparirati zbog
neujednaenih definicija zanemarivanja i zlostavljanja starijih osoba, ali i razliitih
metodologija. Budui da je problematika nasilja nad starijim osobama jo uvijek relativno
zanemareno podruje, te da u Hrvatskoj zasada nema literature, sustavnih podataka ni
istraivanja o toj problematici, u ovom radu su prikazane neke glavne odrednice ovog
fenomena. Problemu nasilja nad starijima treba pristupiti multidisciplinarno i multisektorski s
naglaskom na istraivanja, edukaciju, preventivno djelovanje i senzibilizaciju strunjaka,
starih ljudi i uope ire javnosti.

LITERATURA:

1. Abuse of elderly (2002.) U: Krug E., Dahlberg, L., Mercy J.A., Zwi A.B. i Lozano R.
(eds.); World Report on Violence and Health, Geneva: WHO Press.
2. Ajdukovi, M. (2003.) Nasilje u obitelji (2. proireno izdanje). U: Puljiz, V., Bouillet,
D. (ur.); Nacionalna obiteljska politika. Zagreb: Dravni zavod za zatitu obitelji,
materinstva i mladei, 265-274.
3. Ajdukovi, M. i Pavlekovi, G. (2004.)

Nasilje nad enom u obitelji. Zagreb:

Drutvo za psiholoku pomo.

4. Buri, H., Daly, J.M., Hartz, A.J. i Jogerst, G.J. (2006.) Factors associated with selfreported elder mistreatment in Iowa's frailest elders. Research on Aging, 28 (5), Sage
Publications.
5. Comijs, H.C., Jonker, C., Tilburg, van W. i Smit, J.H. (1999.) Hostility and coping
capacity as risk factors of elder mistreatment. Social Psychiatry Psychiatric
Epidemiology. Steinkopff Verlag, 34.
6. Crandall, R.C. (1991.) Gerontology: A behavioral science approach. McGraw-Hill,
INC., 319-323.

16

7. Despot Luanin, J. (2003.) Iskustvo starenja. Jastrebarsko: Naklada Slap.

8. Dongen, von M. (2006.) Dealing with elder abuse in The Netherlands.
www.kenniscentrum-ouderen.nl.
9. Elder abuse prevalence and incidence (2005.) National Center on Elder Abuse.
www.elderabusecenter.org/pdf/publication/Final Statistics.
10. Fisher, B.S. i Reagan, S.L. (2006.) The extent and frequency of abuse in the lives of
older women and their relationship with health outcomes. The Gerontologist,
46 (2), 200-209.
11. Gerontoloki zdravstveno-statistiki ljetopis za Hrvatsku 2001/2002 godina
(2.dopunjeno izdanje), (2003.) Zavod za javno zdravstvo Grada Zagreba, Centar za
gerontologiju.
12. Jankovi J. (1996.) Pristupanje obitelji. Zagreb: Alinea.
13. Lachs, M.S. i Pillemer, K. (2004.) Elder abuse. Lancet, 364:9441, 1263-1272
www.thelancet.com.
14. Madrid International plan of action on ageing (2002.) Report of the Second World
Assembly on Ageing. www.un.org.
15. Mears, P.D. i Visher, A.C. (2005.) Trends in understanding and adressing domestic
violence. Journal of Interpersonal Violence, 20 (2), 204-211.
16. McDonald, L. i Collins A. (2000.) Abuse and neglect of older adults: A discussion
paper. Ottawa: Family Violence Prevention Unit, Health Canada.
17. McCreadie, C. (1996.) Elder abuse: An update on research. London: Institute of
Gerontology University of London. www.kcl.ac.uk
18. Meeks-Sjostrom, D. (2004.) A comparison of three measures of elder abuse. Journal
of Nursing Scholarship, 36 (3), 247-250.
19. Neno, R. i Neno, M. (2005.) Indetifying abuse in older people. Nursing Standard. 20
(3), 43-47.
20. Petrak, O., Despot Luanin, J. i Luanin, D. (2006.)

Kvaliteta starenja neka

obiljeja starijeg stanovnitva Istre i usporedba s drugim podrujima Hrvatske. Revija

za socijalnu politiku, 13 (1), 37-50.
21. Poredo D., Toi G. i Grgi, G. (2005.) Nasilje u obitelji nad osobama starije ivotne
dobi. Socijalna psihijatrija, 33 (4), 216-224.
22. Spitek-Zvonarevi, V. (2006.) Zlostavljanje u starijoj dobi-trajne mete nasilja.
Narodni zdravstveni list, 560-561.

17

23. The Menthal Health and Well-being in Later life Programme 2003-2006 (2006.),
NHS Health Scotland, Edinburgh, 14-15.
24. Vida, S., Monks, R.C. i Des Rosiers, P. (2002.) Prevalence and correlate of elder
abuse in a geriatric psychiatry service. Canadian Journal of Psychiatry, 47, 459-467.
25. Zakon o zatiti od nasilja u obitelji. Narodne novine, 116/03.
26. Yan, E. i Tang, C.S. (2001.) Prevalence and psychological impact of chinese elder
abuse. Journal of Interpersonal Violence, 16 (11), 1158-1174 .
27. Wyandt, M.A., (2004.) A review of elder abuse literature: An age old problem brought
to light. Californian Journal of Health Promotion, 2 (3), 40-52
28. www.elderabusecenter.org
29. www.mef.hr/katedre/medstat/pdf/s-nasilje.pdf.
30. www.justice.gc.ca/en/ps/fm/adultsfs.html
31. www.kenniscentrum-ouderen.nl

18

Silvia Rusac
University of Zagreb
Faculty of Law
Department of Social Work

VIOLENCE TOWARDS OLDER PERSONS

Summary
The aim of this paper is to broaden the awareness of violence towards elderly
persons. There are not many data on the neglect and abuse of elderly persons in Croatia,
nor in the world. That does not mean that it does not exist. The current system pays more
attention to violence towards children and women. The paper concisely presents causes and
forms of neglect and abuse of older persons, the factors that contribute towards them and
the prevention of the same. It also presents some results of the research in the area of abuse
and neglect of older persons. Considering the demographic trends in the aging of the
population and the increasing number of elderly persons, it is realistic to expect that
violence towards older persons is yet to reach an expansion.
Key words: elderly persons, violence towards the elderly, causes and forms of abuse,
prevention.

19