ANDRAGOKI GLASNIK, Vol. 15, br.

1, 2011
Andragoki glasnik
Vol. 15, br. 1, 2011, str. 73-88
Pregledni lanak

SVEUILITA ZA TREU IVOTNU DOB U ITALIJI

Arlin Gobo
Hrvatski zavod za zapoljavanje, Podruna sluba Pula
arlin.gobo@pu.t-com.hr
Saetak- Sveuilita za treu ivotnu dob predstavljaju vaan
segment u razvoju drutva koje postaje sve starije i starije.
Ekspanzija sveuilita za treu ivotu dob zapoinje osnivanjem
prvog sveuilita 1973. godine u Francuskoj, dok je prvo
sveuilite za treu dob u Italiji osnovano 1975. godine u
Torinu. Talijanska iskustva ukazuju da su za razvoj sveuilita
potrebna tri vana motiva: drutveni, kulturni i istraivaki.
Sveuilita za treu dob u Italiji pripadaju jednoj od tri
nacionalne organizacije sveuilita: FEDERUNI, UNITRE,
AUPTEL koja svaka ima svoj statut kroz koji se promiu glavne
vrijednosti organizacije. Njihov rad zasniva se na planu i
programu aktivnosti koji je veoma raznolik i bogat kako bi se
mogli zadovoljiti interesi i potrebe korisnika, a realizira se kroz
razliite teajeve u kojima treba biti integriran projekt sadraja
i projekt procesa te njihova integracija. Struktura polaznika
veoma je heterogena prema postojeoj kulturi, godinama kao i
prema drutveno ekonomskom statusu. Aktivnosti sveuilita za
treu ivotnu dob imaju za cilj poveati kvalitetu ivota starijih
osoba, osmisliti njihovo slobodno vrijeme, pomoi im da
uspostave nove izvanobiteljske drutvene kontakte odnosno
imaju za cilj zadovoljavanje kulturnih i zabavnih potreba osoba
tree ivotne dobi.
Kljune rijei: obrazovanje odraslih, obrazovanje starijih
osoba, sveuilita za treu dob

UVOD
ivotni ciklus ovjeka zapoinje roenjem, zatim kroz
razdoblje djetinjstva i adolescencije ulazi u zrelu ivotnu dob nakon
koje slijedi razdoblje starosti ili tree ivotne dobi. U odnosu na druga
73

Arlin Gobo

razdoblja u ivotu ovjeka, starost je ponekad najdue razdoblje koje

moe trajati i tridesetak godina, ponekad je to relativno kratko
razdoblje, a ima i pojedinaca koji ovo razdoblje uope ne doive.
Prema svjetskim standardima razdoblje starosti odnosno tree
ivotne dobi zapoinje sa ezdeset i pet godina, ovjekovim
umirovljenjem odnosno njegovim povlaenjem iz aktivnog
profesionalnog ivota.
U posljednjim desetljeima interes strunjaka i znanstvenika iz
razliitih znanstvenih podruja zaokuplja problem starosti i starih
ljudi. Oni upravo zahvaljujui napretku znanosti i tehnologije te
poboljanjem uvjeta ivota postaju najbrojnija skupina u veini
drutvenih zajednica. Interes strunjaka usmjeren je prema podizanju
kvalitete ivota starijih ljudi, odnosno prema razvijanju onih
aktivnosti kao i sustava zatite, skrbi i pomo, koje e ivot u treoj
ivotnoj dobi, a koji je u mnogoemu specifian u odnosu na druga
razdoblja ivota, uiniti kvalitetnijim i vrjednijim ivljenja. U tom
pravcu kreu aktivnosti na organizaciji obrazovanja i
samoobrazovanja starijih ljudi. Sveuilita za treu ivotnu dob jedna
su nada na tom putu, putu podizanja kvalitete ivota osoba tree
ivotne dobi.
U posljednjih etrdesetak godina u Europi zapoinju aktivnosti
na osnivanju sveuilita za treu ivotnu dob. Prvo sveuilite za treu
ivotnu dob u naoj zemlji osnovano je u Zagrebu, 1992. godine. Radi
razmjene iskustava kao i radi irenja i razvoja ideja na ovom podruju
veoma su znaajna i iskustva drugih zemalja. U ovom radu prikazan je
rad sveuilita za treu ivotnu dob u Italiji.
Vano je naglasiti da e upravo sveuilita za treu ivotnu
dob biti masovna pojava i potreba drutva budunosti, drutva koje
postaje sve starije i starije. Spomenutu injenicu potvruju
predvianja znanstvenika o udjelu od 25% starijih osoba u europskoj
populaciji u prvim desetljeima 21. stoljea (pan, 1995.).
1. OBRAZOVANJE TIJEKOM TREE IVOTNE DOBI
Prema Deklaraciji o ljudskim pravima obrazovanje je pravo
svakog ovjeka, dakle ovjek u svim razdobljima ivota ima pravo na
obrazovanje pa tako i u starosti. Upravo interes za starenje sve vie
aktualizira i pitanje obrazovanja starijih osoba. Da bi se ono moglo
74

ANDRAGOKI GLASNIK: Vol. 15, br. 1, 2011.

ostvariti trebalo je prije svega odbaciti predrasude o starijim osobama

i njihovim sposobnostima uenja. Naime, vrlo je dugo prevladavalo
miljenje da starije osobe nisu motivirane za uenje, meutim kad bi i
bile motivirane, prevladavalo je miljenje da su njihove intelektualne
sposobnosti toliko ograniene da iskljuuju svaku mogunost
obrazovanja (orevska, Popovska, 1990.). Meutim, istraivanja su
pokazala upravo suprotno: starije osobe mogu uiti, njihovo pamenje
je mnogo bolje ouvano nego to se mislilo, a njihovi motivi uenja
esto su puno iskreniji i jai od motiva osoba druge ivote dobi
odnosno osoba u razdoblju zrelosti. Motivi uenja osoba u razdoblju
zrelosti najee su usmjereni prema profesionalnom napretku i
materijalnoj koristi, dok kod starijih osoba prevladavaju intrinzini
motivi, oni ue radi sebe, radi elje da naue neto novo, da neto
novo saznaju. Dakle, kod starijih osoba nailazimo primarno na
unutarnju motivaciju koja se odnosi na osobno zadovoljstvo u uenju,
samopotvrivanje, traenje novih drutvenih kontakata i stvaralakih
mogunosti, podizanje kvalitete vlastitog ivota te bolje razumijevanje
ivota oko sebe. Tako primjerice pojedinac u svojoj treoj dobi
postaje plodan slikar, zablista svojim literarnim djelima i slino
(Krajnc, 1990.).
Starije osobe donedavno nisu ni imali mogunosti za
obrazovanje odnosno nisu postojale adekvatne institucije, kao ni
programi, koji bi jednoj takvoj populaciji pruili odgovarajue
obrazovanje te istovremeno zadovoljiti njihove potrebe i interese.
Danas se starije osobe mogu obrazovati upravo zahvaljujui
strunjacima i entuzijastima koji su odbacili predrasude glede
sposobnosti uenja starijih osoba te su zapoeli s promiljanjima o
obrazovanju osoba tree ivotne dobi. U skladu s tim promiljanjima
razvija se i nova znanstvena disciplina koja se bavi prouavanje
obrazovanja starijih osoba gerontogogija. Gerontogogiju
(gr.gerontos-starac, ago,agein-voditi) moemo definirati kao
interdisciplinarnu edukacijsku disciplinu iji je predmet odgoj i
obrazovanje/samobrazovanje
starijih
osoba
(pan,
2000.).
Gerontogogija se bavi prouavanjem bitnih karakteristika starosti,
utvrivanjem ciljeva i ideala ivota starijih ljudi, gerontogokom
komunikacijom, oblicima aktivnog ivota starijih ljudi, organizacijom
gerontogokih institucija, osposobljavanjem gerontogokih strunjaka
i prouavanjem futuristikih izgleda gerontogogije (Kujundi,
1992.). Upravo se organizacija obrazovanja osoba tree ivotne dobi
75

Arlin Gobo

treba zasnivati na postavkama psihologije starijih osoba, uopenih

znanja gerontologije i gerontogogije.
ezdesetih godina 20. stoljea poeo se razvijati pokret za
obrazovanje starijih osoba. Primarno se kao osnovni cilj obrazovanja
isticalo pripremanje starijih osoba za naputanje profesionalnog rada
(Cumming, 1961. prema pan, 1991.), a zatim se postupno razvijalo
promiljanje po kojem starije osobe od obrazovanja oekuju isto to i
druge generacije to dovodi do razvoja sveuilita za treu ivotnu
dob (Mayence, 1980. prema pan, 1991.).
Osnovna je svrha sveuilita za treu ivotnu dob provoenje
aktivnosti na istraivanju i prouavanju razdoblja ljudske starosti kao i
aktivnosti obrazovanja osoba tree ivotne dobi. Sveuilita za treu
ivotnu dob daju jednu novu dimenziju i kvalitetu ivotu ljudi u treoj
dobi potiui njihov osobni razvoj, a mogu se ustrojiti u okviru
fakulteta, pukih uilita, u suradnji fakulteta i pukih uilita, u
okviru gerontolokih centara, doma za umirovljenike te u okviru
drugih kulturolokih ustanova.
Prvo sveuilite za treu ivotnu dob osnovano je 1973. godine
u Toulouseu u Francuskoj na inicijativu P.Valiesa pod nazivom
L`universite du troisieme age (pan, 1994.). Ubrzo se razvija veliki
interes za ove ustanove te zapoinje trend njihova osnivanja. Otvorena
su mnoga sveuilita u drugim zemljama (Njemaka, Engleska, Italija)
kojima je model bilo upravo francusko sveuilite. O velikom interesu
za spomenuta sveuilita najbolje nam moe posvjedoiti podatak o
broju upisanih na berlinsko Sveuilite veterana rada. Na tom je
sveuilitu jedne godine upisano 750 brucoa, a osnovni uvjet za upis
bio je da kandidati nisu mlai od ezdeset godina, dok je najstariji
bruco imao 84 godine.
Sveuilite za treu ivotnu dob u Frankfurtu, koje djeluje od
1982. godine, nudi svojim polaznicima, seniorima, dvojaku
mogunost obrazovanja: aktivnosti namijenjene iskljuivo osobama
tree ivotne dobi ili praenje odabranih kolegija zajedno s redovnim
studentima. Mogunost sudjelovanja starijih osoba u praenju kolegija
sa studentima na redovnom studiju nudi jednu vrijednu kvalitetu
meugeneracijske razmjene iskustava te takva mogunost postoji i u
drugim europskim sveuilitima, a naroito je razvijena u SAD-u.
Sveuilite za treu ivotnu dob u Cambridgeu osnovano je
1982. godine. Svojim korisnicima nudi raznolike programe kao i
raznolike kulturne aktivnosti. Sveuilite veliku panju posveuje i
76

ANDRAGOKI GLASNIK: Vol. 15, br. 1, 2011.

svojim nepokretnim i teko pokretnim korisnicima na nain da se

aktivnosti za ove grupe osoba organiziraju u prizemlju odnosno
osiguravaju se dizala, a postoji i mogunost organiziranja pojedinih
programa i u privatnim kuama. Ovim svojim aktivnostima sveuilite
jasno pokazuje kako poduzima sve aktivnosti u cilju izjednaavanja
mogunosti za sve potencijalne korisnike.
U Sloveniji je prvo sveuilite za treu ivotnu dob osnovano
1986. godine u Ljubljani pod nazivom Univerzitet za tretje ivjensko
obdobje (pan, 1993.). Veliki interes za ove institucije uvjetovao je
otvaranje sveuilinih centara u drugim mjestima.
U Republici Hrvatskoj kolske godine 1992/93. u Otvorenom
sveuilitu u Zagrebu zapoinje realizacija programa Sveuilita za
treu ivotnu dob u suradnji s Katedrom za andragogiju Filozofskog
fakulteta u Zagrebu (urin, 1995.).
Da bi sveuilita postigla svoj cilj, a to je prije svega podizanje
kvalitete ivota osoba tree ivotne dobi kroz razliite kulturne i
obrazovne aktivnosti, trebaju u kreiranju svojih programa polaziti
upravo od interesa onih kojima su namijenjena. Egzistencija
sveuilita ima smisla samo ukoliko ona zadovoljavaju potrebe i
interese svojih korisnika.
2. SVEUILITA ZA TREU IVOTNU DOB U ITALIJI
Cjeloivotno obrazovanje glavna je potreba drutva
dananjice, a jo vea potreba drutva budunosti. Talijanski
strunjaci kao i njihova vladajua politika shvatili su vanost
cjeloivotnog obrazovanja kao nosioca razvoja svakog suvremenog
drutva. Od osobite je vanosti obrazovanje u svakoj ivotnoj dobi te
ono u svakoj ivotnoj dobi ima svoj cilj i svrhu. Svrha obrazovanja u
treoj ivotnoj dobi je podizanje kvalitete ivota osoba tree dobi,
odnosno pruanje jednog novog smisla i digniteta njihovim ivotima.
Obrazovanje u treoj dobi predstavlja i prevenciju od bolesti kao i vie
zdravlja za treu dob jer aktivan ovjek koji je produktivan due
zadrava vitalnost i ivotnu energiju i ima vie elje za ivotom, dok
neaktivan ovjek postaje destruktivan prema drugima kao i prema
samom sebi. Za drutvo je isplativije i jeftinije ulagati u obrazovanje
osoba tree dobi nego plaati skupa lijeenja i sustave zatite i skrbi.
Svaka regija u Italiji izdvaja znatna financijska sredstva za sveuilita
za treu ivotnu dob to rezultira njihovom dobrom organizacijom kao
77

Arlin Gobo

i njihovom sposobnou da zadovolje elje i potrebe svojih korisnika.

Sveuilita za treu ivotnu dob predstavljaju jedan razvijen i vaan
segment u promicanju kulture i podizanju kvalitete ivota ljudi tree
ivotne dobi u Italiji.
2. 1. RAZVOJ, ORGANIZACIJA, PRAVNA UTEMELJENOST
Razvoj sveuilita za treu ivotnu dob ovisi o koliini
entuzijazma i dobrih motiva koje imaju utemeljitelji. Talijanska
iskustva pokazuju da je pri utemeljenju sveuilita za treu dob vano
imati kvalitetnu ideju koju treba sprovesti u djelo zajedno s dobrom
organizacijom te istiu da su za razvoj sveuilita vana tri motiva (D`
Orazio, Florenzano, 1994.):
drutveni,
kulturni,
istraivaki.
Drutveni motivi odnose se na injenicu da se starijim
osobama ponudi mogunost susreta s drugim osobama kako bi se
izbjegla njihova sklonost ka izolaciji. Uz drutvene motive povezani
su i kulturni motivi, a koji se odnose na informiranje i formiranje
osoba tree dobi. Oni u biti ine jedan nerazdvojni segment koji je
ujedno i glavna karakteristika sveuilita. Istraivaki motivi najmanje
su slijeeni te se moe konstatirati da se istraivanju ovog fenomena u
Italiji ne poklanja dostatna panja.
Talijanski strunjaci istaknuli su nekoliko toaka koje su
veoma bitne pri organizaciji sveuilita za treu ivotnu dob. Prije
svega vano je dobro poznavati podruje, izvriti adekvatan odabir
nastavnika, kao i adekvatan odabir suradnika volontera, ispitati
potrebe potencijalnih korisnika te zauzeti jedan kritiko-spoznajni
stav.
Institucije za obrazovanje starijih osoba u Italiji najee se
nazivaju Sveuilita za treu dob (Universita della terza eta), ali
nailazimo i na druge nazive: primjerice Udruenje tree dobi, Narodno
sveuilite tree dobi. Mnoga sveuilita koriste skraenice umjesto
naziva, primjerice UTE (Universita terza eta Sveuilite tree dobi),
UNIDEL (Universita dell` Eta Libera Sveuilite za slobodnu dob),
UPTER (Universita Popolare della Terza Eta e di tutte le Eta di Roma
Sveuilite za treu dob i za sve dobi iz Rima). Sveuilita su

78

ANDRAGOKI GLASNIK: Vol. 15, br. 1, 2011.

najrazvijenija i najbrojnija na sjeveru to je ujedno i najrazvijeniji dio

Italije, zatim slijedi centar pa jug.
Sveuilita za treu dob u Italiji pripadaju jednoj od tri
nacionalne organizacije sveuilita (D` Orazio, Florenzano, 1994.):
FEDERUNI;
UNITRE;
AUPTEL.
Nacionalna organizacija FEDERUNI osnovana je 1982. godine
u Torinu, a sjedite ima u Vicenzi. UNITRE je osnovano 1982.
godine, sa sjeditem u Torinu dok je AUPTEL osnovan 1993. godine
sa sjeditem u Rimu.
Pojedina sveuilita lanice su i meunarodnih organizacija
kao to je primjerice. A.I.U.T.A. (Associazione Internazionale
Universita Terza Eta Meunarodno udruenje sveuilita za treu
dob), ili F.I.A.P.A. (Federazione Internazionale Associazione Persone
Anziane Internacionalno udruenje starijih osoba).
Svaka nacionalna organizacija ima svoj statut koji nam ukazuje
i na razliku izmeu sveuilita ovisno kojoj organizaciji pripadaju.
Prema statutu FEDERUNI-a, sveuilita za treu ivotnu dob
smatraju se ustanovama za saznavanje novih spoznaja o problematici
osoba tree ivotne dobi kako bi se mogla postii integracija njihovih
kulturnih i egzistencijalnih potreba. FEDERUNI istie vanost
suradnje izmeu povezanih sveuilita kako bi se lake promovirala
kultura u kojoj se prepoznaje aktivna uloga starijih osoba u drutvu.
Kao nacionalno udruenje potie razvoj svih sveuilita u svom
udruenju potujui njihovu autonomiju te koordinira i povezuje
njihove inicijative kroz meusobnu razmjenu informacija i iskustva.
Meutim, iako potuje autonomiju svakog zasebnog sjedita u svojem
udruenju sva se sveuilita trebaju pridravati odreenih didaktikih i
znanstvenih normi.
Prema statut UNITRE je nacionalno udruenje koje potpomae
razvoj sveuilita za treu dob. Osmiljava teajeve, radionice,
sadraje kao i mnoge druge aktivnosti koje e biti zastupljene na
sveuilitima. UNITRE potie polaznike da sudjeluju u kulturnim
dogaajim svoje zajednice, a isto tako ima za cilj uiniti sveuilite
akademijom humanosti koja e nauiti polaznike ne samo znati nego i
biti.
Prema svom statutu nacionalno udruenje AUPTEL ima za cilj
pridonositi kulturnom i graanskom razvoju, razvoju kritikih
79

Arlin Gobo

sposobnosti, formiranju intelekta te vjebanju u solidarnosti i

raspoloivosti. Ovo udruenje slui za formiranje jedne tree
dimenzije u obrazovnom nacionalnom sistemu, one za cjeloivotno
obrazovanje odraslih i starijih osoba. Svoj projekt razvija kroz jedan
otvoren, stimulativan, kritiki i organizacijski odnos sa svijetom rada,
sindikatima zaposlenika i umirovljenika, kulturnim radnicima te s
institucijama na svim stupnjevima. U svojem radu nudi stimulativne
programe koji potiu rast, razvijanje i usvajanje individualnih i
grupnih potencijala te socijalizacije. AUPTEL stavlja veliki naglasak
na samoupravljaku formu sa sudjelovanjem starijih osoba koje sa
svojim ivotnim iskustvom postaju idejni organizator vlastitog
kulturnog razvoja.
Prvo sveuilite za treu ivotnu dob u Italiji otvoreno je u
Torinu 1975. godine, dakle samo dvije godine nakon otvaranja prvog
sveuilita za treu dob. Institucija je ubrzo doivjela veliki uspjeh to
je dovelo do ekspanzije sveuilita prvo u regiji Piemonte (regija u
kojoj se nalazi grad Torino), a zatim i u cijeloj Italiji. Sva sveuilita
koja su se osnivala u regiji Piemonte, zasnivala su svoju organizaciju
na torinskom didaktikom modelu.
Glede pravne utemeljenosti najvei broj sveuilita osniva se
kao kulturno udruenje, dok se manji broj osniva kao zaklade, javne
ustanove, zadruge ili u okrilju dravnih sveuilita ili sindikata.
Pravna utemeljenost svakog zasebnog sveuilita odreena je
regionalnim zakonskim aktima. Naime, svaka regija zainteresirana je
za donoenje regionalnih zakonskih akata kojima se regulira status
sveuilita na njihovom podruju. Regije na taj nain pokazuju da
prepoznaju svrhu sveuilita i njihov znaaj u promicanju kulture i
socijalizacije starijih osoba. Svojim zakonskim aktima regije odreuju
na koji se nain sveuilita utemeljuju, kakva je upravljaka struktura
te nain financiranja. Financiranje se zasniva na participaciji
polaznika, ali veliki troak snosi i drava kao i svaka regija za
sveuilita na svojem podruju. Da bi institucija mogla biti
sufinancirana od lokalne samouprave treba imati sjedite na teritoriju
regije, posjedovati pravni akt o osnivanju i vriti aktivnost barem
jednu godinu. Dodijeljena sredstava mogu se koristiti za organiziranje
raznih seminara i teajeva, tiskanja potrebnih materijala, edukativne
izlete, nabavu knjiga, asopisa i ostalog potrebnog didaktikog
materijala kao i za nabavu namjetaja. U sluaju da se programi koji
se financiraju djelomino realiziraju ili se ne realiziraju, odnosno
80

ANDRAGOKI GLASNIK: Vol. 15, br. 1, 2011.

ukoliko se sredstva nenamjenski iskoriste, sveuilita su duna izvriti

povrat sredstava.
Unutarnja organizacija sveuilita pokazuje da najvei broj
sveuilita ima predsjednika i upravni odbor, dok poneka imaju
generalnog direktora i administrativnog direktora. Mnoga sveuilita,
osim svojih centralnih sjedita, imaju i izdvojena predstavnitva u
drugim gradovima. Sveuilita stavljaju veliki naglasak na volonterski
rad te se volonteri javljaju u funkciji predavaa, organizatora rada ili
kao administrativno osoblje. U najveem broju sveuilita zajedniki
upravljaju nastavnici i polaznici, zatim slijede sveuilita kojima
upravljaju osobe ili organizacije u ijem su vlasnitvu, a u najmanjem
broju sveuilita zastupljeno je samoupravljanje polaznika odnosno
nastavnika.
2.2 ORGANIZACIJA NASTAVE I VRSTE PROGRAMA
Rad sveuilite za treu dob zasniva se na planu i programu
aktivnosti. Program rada predlae sveuilite, a miljenje o programu
iznosi i posebna regionalna komisija za kulturu u kojoj se nalaze
predsjednici i delegati svih sveuilita koja imaju sjedite u dotinoj
regiji. Program treba barem jednim svojim dijelom biti namijenjen
upoznavanju i istraivanju povijesne, kulturne, drutvene i ekonomske
osobitosti regije. Isto tako programi trebaju biti organizirani na nain
da zadovoljavaju razliite potrebe, a prije svega psiholoke potrebe
polaznika.
Programi se realiziraju kroz razliite teajeve. Pod pojmom
teaja misli se na niz predavanja koja su meusobno povezana i imaju
cilj pruiti informacije i znanja iz odreenog podruja, ali njihova je i
svrha da utjeu na osobnost polaznika u smislu formiranja pozitivnih
ljudskih osobina. Prema talijanskim strunjacima teajevi su
najuspjeniji ako je u njima izvrena integracija dva osnovna projekta
(D` Orazio, Florenzano, 1994.):
projekt sadraja koji podrazumijeva da se polaznicima trebaju
pruiti nove progresivne informacije te da se trebaju razvijati
nove sposobnosti;
projekt procesa koji podrazumijeva da se trebaju elaborirati i
poznati sadraji koji prerauju subjektivne i emocionalne
aspekte kao i aspekte odnosa.

81

Arlin Gobo

Program se najee realizira kroz dva sata nastave tjedno.

Struktura dva sata nastave je sljedea:
izlaganje novih sadraja u trajanju od 50 minuta;
stanka za odmor u trajanju od 10 do 20 minuta;
diskusija i produbljivanje novih sadraja u trajanju od 50
minuta.
Ova struktura moe varirati ovisno o temi, meutim veliki se
naglasak stavlja na diskusiju nakon svake obraene teme.
Za rad sveuilita veoma je vaan i izbor nastavnika, a
najee poslove nastavnika obavljaju sveuilini profesori, nastavnici
iz srednjih i osnovnih kola te sveenici. Pri izboru nastavnika vrlo je
bitno ispitati njihovu sposobnost za komunikaciju sa starijim osobama
budui da pojedinac moe biti odlian predava za djecu i mlade, ali
ne mora imati afiniteta za rad sa starijim osobama. Dakle, kod izbora
nastavnika mora se voditi briga o onima kojima e se nastavnici
obraati, a to su starije osobe. Nastavnici trebaju, osim znanja svoje
struke, posjedovati i dodatna znanja iz psihologije starijih osoba,
gerontogogije, i gerontologije. Isto tako nastavnici koji rade na ovim
sveuilitima redovito odravaju svoje sastanke u cilju razmjene
iskustava te preispituju i analiziraju postignute rezultate, postavljaju
nove ciljeve i zadatke, odnosno konstantno rade na svom
usavravanju, a sve u cilju podizanja kvalitete svoga rada.
Talijanska iskustava pokazuju da ove institucije odbacuju
klasian nain ocjenjivanja polaznika budui da smatraju da nije cilj
kod polaznika stvarati nervozu ocjenjivanja. Naime, najee se od
polaznika trai da na kraju teaja izrade zavrni rad, jedno malo
istraivanje i slino. Jedan odreeni broj sveuilita omoguuje
polaganje zavrnog ispita koji je dobrovoljan dok svega nekoliko
sveuilita predvia obvezno polaganje zavrnog ispita koji se
najee primjenjuje u programima uenja stranih jezika.
Programi koje nude sveuilita za treu ivotnu dob u Italiji
veoma su raznoliki i bogati kako bi mogli zadovoljiti interese i
potrebe svojih korisnika. Njihovi polaznici mogu birati izmeu
velikog broja programa iz razliitih znanstvenih podruja kao
primjerice: astronomija, zemljopis, filozofija, teologija, religiozna
kultura, psihologija, sredozemna kultura, zoologija, pretpovijest,
povijest srednjeg vijeka, suvremena povijest, povijest religije, povijest
umjetnosti, povijest glazbe, povijest talijanskog namjetaja, pravo,
82

ANDRAGOKI GLASNIK: Vol. 15, br. 1, 2011.

medicina, zdravstveni odgoj, raunalno obrazovanje, knjievnost,

talijanska knjievnost, komparativna knjievnost, grka knjievnost,
latinski jezik, strani jezici (francuski, njemaki, engleski, panjolski),
gimnastika, bridge, slikarstvo, slikanje na keramici, keramiarstvo,
zborno pjevanje, gluma, tjelesno vjebanje, latino-ameriki plesovi,
yoga, vrtlarstvo, araniranje cvijea, ljekovito bilje, aeromodelarstvo,
vezenje i pletenje.
Sveuilita za svoje polaznike esto organiziraju zajednike
izlete, putovanja, posjete muzejima, kazalitima, tvornicama, filmskim
i televizijskim studijima te posjete razliitim manifestacijama, a sve u
cilju podizanja kvalitete ivota starijih osoba i omoguavanja njihovog
kulturnog razvoja. Oko 90% sveuilita zapoinje i zavrava svoj rad
u akademskoj godini zajednikom zabavom.
Ovi primjeri dovoljno nam kazuju o vanosti koja se u Italiji
pridaje ovim sveuilitima kao i kvaliteti i raznolikosti programa koje
nude za svoje polaznike.
2.3 POLAZNICI SVEUILITA ZA TREU DOB
Najvaniji segment u radu sveuilita su njegovi polaznici, oni
su polazite svega, njima sve treba biti prilagoeno i njihove se
potrebe trebaju zadovoljiti.
Polaznici sveuilita za treu ivotnu dob u Italiji predstavljaju
jednu veliku heterogenu grupu prema postojeoj kulturi, godinama i
drutveno ekonomskom statusu. Broj polaznika varira od sjevera do
juga tako da je najvei broj upisanih u sveuilitima na sjeveru, dok
prema jug taj broj opada. Prosjena dob polaznika je oko 60 godina.
Kod mukaraca su najvie zastupljene dobne skupine od 60 do 69 i od
70 do 79 godina, dok su kod ena, koje ine veinu upisanih (70%),
najvie zastupljene dobne skupine od 50 do 59 godina kao i od 60 do
69 godina. Fenomen veeg broja polaznica talijanski strunjaci
objanjavaju na razliite naine, od sociolokih i psiholokih hipoteza
pa do najjednostavnijeg, banalnog razloga da ena jednostavno ima
vie. Socioloke hipoteze spajaju se s pojmom iskupljenja i
emancipacije ena. Naime, ene su u prolosti imale manje
mogunosti za uenje i esto kolski kurikulum nije uzimao u obzir
njihove elje. Provedeno je i istraivanje koje je pokualo utvrditi
razloge manje zastupljenosti mukaraca u programima ovih
sveuilita. Razlozi koje su mukarci najee navodili bili su sljedei:
83

Arlin Gobo

nedostatak vremena, nedovoljan nivo ope kulture i obrazovanja,

lijenost. Razlog nedostatak vremena pokazao se veoma kontradiktoran
jer su ispitanici kasnije tijekom intervjua navodili da imaju dosta
slobodnog vremena. Razliku u zastupljenosti mukaraca i ena na
sveuilitima istraivai su pokuali objasniti i injenicom da
mukarci i ene drugaije gledaju na svoju slobodu, odnosno
oslobaanje od obveza to donosi trea ivotna dob. ene ee tu
slobodu ne doivljavaju kao ne initi nita ve kao uiniti neto za
sebe, dok mukarci tu slobodu poistovjeuju s besposlenou,
neaktivnou (D` Orazio, Florenzano, 1994.).
U odnosu na brani status najvei broj upisanih pripada skupni
oenjenih/udanih.
Zatim
slijedi
skupina
udovci/udovice,
neoenjeni/neudate i na posljednjem mjestu je skupina razvedenih.
Kod samaca, kao razlog prisustvovanja ovim programima, esto se
navodi potreba za novim kontaktima i druenjima.
U odnosu na razinu obrazovanja najvei broj polaznika
sveuilita za treu ivotnu dob posjeduje svjedodbu srednje kole,
zatim slijede osobe s visokim stupnjem obrazovanja, dok se udio
upisanih smanjuje kako se smanjuje stupanj obrazovanja. Iako
posjedovanje odreenog stupnja obrazovanja nije uvjet za upis na
sveuilite ipak je broj polaznika s najniim stupnjem obrazovanja
najmanji. Ovu situaciju moemo objasniti injenicom da osobe nieg
stupnja obrazovanja imaju manje samopouzdanja te nisu razvile
navike uenja kao i praenja kulturnih sadraja. Vjerojatno su sve to
oteavajue okolnosti koje uvjetuju da se pripadnici ove skupine u
znatno manjem broju odluuju za upis na sveuilita. Bitno je naglasiti
da nizak stupanj obrazovanja nije prepreka za upis na sveuilite za
treu dob te je veoma bitno poraditi na motivaciji ove skupine starijih
osoba.
U odnosu na broj upisanih programa utvreno je da polaznici
najee prate samo jedan program, dok manji broj polaznika prati
dva ili vie programa. Talijanska iskustva pokazuju da polaznici imaju
kvantitativno nizak, ali kvalitativno veoma visok odnos prema
programima budui da 70% polaznika kod kue produbljuje gradivo.
Fenomen koji se redovito prati na ovim sveuilitima odnosi se
na podatak o ispisanim polaznicima. U talijanskim sveuilitima
zamijeen je fenomen naputanja, ali i ponovnog povratka polaznika
koji su napustili sveuilite. Ovo nam ukazuje na injenicu da jedno
naputanje programa ne mora znaiti i definitivno naputanje.
84

ANDRAGOKI GLASNIK: Vol. 15, br. 1, 2011.

Prema talijanskim strunjacima kao glavni pokazatelji razvoja

sveuilita uzimaju se pokazatelji vanjskog utjecaja i pokazatelji
unutarnje kohezije. Vanjski utjecaj iskazuje se brojem novoupisanih
polaznika, a unutarnja kohezija iskazuje se brojem osoba koje se
upisuju iz godine u godinu. Odnos izmeu ova dva fenomene naziva
se pokazateljem razvoja. Razvoj sveuilita za treu dob ne zasniva se
na tome da se izabere koji se od dva navedena pokazatelja preferira,
ve je bit u dinamici meu njima (D` Orazio, Florenzano, 1994.).
Sveuilita za treu ivotnu dob veoma su specifine institucije
i njihov razvoj ovisi o mnogim imbenicima, a jedan od znaajnih
svakako su specifinosti korisnika kao i podruje na kojem sveuilite
egzistira.
3. ZAKLJUAK
Zahvaljujui napretku znanosti, a posebice medicine,
populacija starijih graana odnosno osoba tree ivotne dobi postaje
najbrojnija podskupina dananjeg suvremenog drutva. Moemo s
pravom konstatirati da je drutvo dananjice staro te da svakim danom
postaje sve starije i starije. Suvremeno drutvo ne smije zaboraviti na
svoju starost. Njegova je obveza da starijim osobama omogui ivot
dostojan ivljenja. Ono ne smije starije ljude prepustiti ivotu na rubu
egzistencije ve svako suvremeno drutvo mora shvatiti da je
nekvalitetna i neaktivna starost zapravo destruktivna, a kvalitetna i
aktivna starost postaje progresivna i produktivna.
Italija je kao i mnoge druge razvijene zemlje shvatila vanost
aktivne starosti te u tom smjeru kreu i aktivnosti na podizanju
kvalitete ivota ljudi u treoj ivotnoj dobi. Upravo ono to starije
osobe trae od drutva jesu sveuilita za treu ivotnu dob koja ovoj
populaciji omoguuju ostvarenje kulturnih i obrazovnih potreba.
Drutvo mora shvatiti da je ulaganje u sveuilita za treu ivotnu
dob, ulaganje u aktivnu starost, starost bez bolesti odnosno ulaganje u
zdravlje osoba tree ivotne dobi. Ulaganjem u sveuilita za treu
ivotnu dob omoguuje se starim osobama kvalitetan ivot, a ujedno
se vri i prevencija bolesti do kojih esto dolazi upravo zbog
usamljenosti i preputenosti samom sebi.
Starije osobe su neproitane knjige pune ivotnog iskustva od
kojih moemo uiti. Provesti jedan sat sa starijom osobom znai
posvetiti sat ivotnom iskustvu i mudrosti. Shvatimo da i oni imaju
85

Arlin Gobo

elje i potrebe za obrazovanjem, druenjem i za jednim kvalitetnijim

ivotom, a drutvo je ono koje te elje i potrebe treba prepoznati i
zadovoljiti. I na kraju pomislimo na mnoge drage starie koji imaju
potrebe i elje kao svaki dvadesetogodinjak i omoguimo im da ih
realiziraju. Razmiljajmo o njima kao to i on o sebi misle: Ja nisam
sedamdesetogodinjak
ja
sam
dvadesetogodinjak
s
pedesetogodinjim iskustvom.
Literatura:
urin, J.(1995). Sveuilite za treu ivotnu dob. U: imunovi, I. i dr.
(ur.): Zbornik radova: Starost i starenje - izazov dananjice, RH
Ministarstvo rada i socijalne skrbi i RF socijalne zatite, Zagreb,
str:131-139.
D` Orazio, E.; Florenzano, F. (1994). Conoscere e fare le universita
della terza eta Studiare da grande. Edup, Roma.
orevska Popovska, D,. (1990). Uenje i pamenje starih ljudi.
Andragogija, Andragoki centar Zagreb, Vol. 36, broj: 10-12, str:379390.
Krajnc, A. (1990). Motivacija za obrazovanje u treoj dobi.
Primijenjena psihologija, Drutvo psihologa Hrvatske, Zagreb, Vol. 11,
broj. 1, str:55-62.
Kujundi, N. (1992). Gerontogogija nova edukoloka disciplina.
Istraivanja odgoja i obrazovanja, Institut za pedagogijska istraivanja
Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, Vol 9, str:123133.
pan, M. (1991). Stariji ljudi i samaki ivot. Theleme, Andragoki
centar Zagreb, Vol. 37, broj: 3-4, str:227-239.
pan, M. (1993). Sveuilite za treu ivotnu dob obrazovanje za
starije ljude, Napredak, Hrvatsko pedagoko knjievni zbor, Zagreb,
Vol. 134, broj. 3, str:283-290.
pan, M. (1994). Trea ivotna dob. Otvoreno sveuilite Zagreb.
86

ANDRAGOKI GLASNIK: Vol. 15, br. 1, 2011.

pan, M. (1995). Potrebe starijih ljudi i izobrazba. U: imunovi, I. i

dr. (ur.): Zbornik radova: Starost i starenje - izazov dananjice, RH
Ministarstvo rada i socijalne skrbi i RF socijalne zatite, Zagreb, str:3942.
pan, M.(2000). Obrazovanje starijih ljudi tajna dugovjenosti.
Puko otvoreno uilite, Zagreb.

87

Arlin Gobo

THIRD AGE UNIVERSITIES IN ITALY

Arlin Gobo
Summary: Third age universities are an important segment in
the development of society which is getting older and older.
The expansion of third age universities started with the
founding of the first university in France in 1973, while the
first third age university in Italy was founded in 1975 in
Turin. The Italian experiences indicate that for the
development of the universities there are three important
motives required; the social, cultural and researching. The
third generation universities in Italy belong to one of the three
national university organizations: FEDERUNI, UNITRE and
AUPTEL, each of which has its own statute promoting the
principal values of the organization. Their work is based on
the plan and programme of the activities which is very diverse
and rich in order to meet the users interests and needs, and is
realized through various courses which ought to integrate the
content project and the process project as well as their
integration. The structure of the attendants is very
heterogeneous as for the prevailing culture, age and social
and economic status. The objective of the activities of the
third age universities is to increase the quality of life of
elderly people, give meaning to their free time and help them
make new social contacts outside of their family, in other
words, their objective is to meet the cultural and
entertainment needs of the third age population.
Key words: Adult education, Education of elderly people,
Third age universities

88