Andragoki glasnik

Vol. 14, br. 1, 2010, str. 73-80

Struni lanak

SPECIFINOSTI POUAVANJA
OSOBA TREE IVOTNE DOBI:
PODSJETNIK ZA NASTAVNIKE
Jasna urin
Puko otvoreno uilite Zagreb

Saetak U obrazovnom procesu svaka ivotna dob polaznika ima svoje specinosti koje treba poznavati i uvaavati kako bi taj proces bio to
uspjeniji i za polaznika i za nastavnika. Trea ivotna dob po mnogoemu je
posebna u odnosu na mlae generacije. Razlike nalazimo u zikim mogunostima, senzornim sposobnostima, intelektualnoj snazi, podruju interesa i motivacije, socioekonomskom statusu i poloaju u drutvu a nadasve u podruju
psiholokih osobina linosti. U ovom radu autorica se bavi specinostima
koje su se kroz osamnaestogodinje iskustvo u radu s polaznicima Sveuilita
za treu ivotnu dob esto potvrivale. Neke su oteavale, a neke olakale
obrazovni rad. Poto e se zbog rastueg trenda starijeg stanovnitva koje
biljei i Europa i Hrvatska, u budunosti sve vei broj obrazovnih strunjaka
susretati s radom u podruju, ne samo andragogije (obrazovanja odraslih),
nego i gerontogogije (obrazovanja starijih osoba) autorica je eljela prenijeti
iskustva kako bi im olakala taj izazovan i astan posao.
Kljune rijei: trea ivotna dob, specinost osobina, obrazovni proces,
andragogija, gerontogogija, psihologija, cjeloivotno uenje

Uvod
U procesu cjeloivotnog uenja nastavnici se susreu s prenoenjem svojih znanja razliitim generacijama. Kako bi taj proces bio to uspjeniji, potrebno je kontinuirano usavravanje nastavnika i to, kako onih koji rade u sistemu redovnog kolstva, tako i onih koji se bave odraslim polaznicima strunjaka andragoga. Unutar
andragogije, pak, prije pedesetak godina poela se razvijati posebna znanstvena
disciplina gerontogogija (gr. Gerontos = starac + ago, agein = voditi), edukacijska disciplina koja se bavi odgojno-obrazovnim procesom samoobrazovanjem
starijih osoba (pan, 1994: 17). Razvoj gerontogogije vezan je uz porast starijeg
stanovnitva u opoj populaciji, to je demografski trend i u Hrvatskoj. Po procjeni
iz 2003. godine svaki peti stanovnik Hrvatske stariji je od 65 godina (Tomek-Rok73

ANDRAGOKI GLASNIK: Vol. 14, br. 1, 2010, str. 73-80

sandi, ulig, 2005). Iz toga je proistekla potreba za disciplinom koja e utjecati

na razvijanje drutvene i individualne svijesti o potrebi ljudskog, dostojanstvenog,
vrijednog i ravnopravnog ivljenja u svim fazama ljudskog ivota.
Kako bi se udovoljilo potrebama starijih osoba za kvalitetnijim ivljenjem, mogue je organizirati razliite oblike kreativnog provoenja slobodnog vremena, a
kao najsloeniji od njih je otvaranje mogunosti cjeloivotnog uenja. U tu svrhu
namijenjene su i institucije ili programi Sveuilita za treu ivotnu dob, specijalizirane ustanove za obrazovanje starijih osoba. Prva takva ustanova otvorena je
prije tridesetak godina u Toulousu u Francuskoj 1973. godine (L Universite du
troisieme age). Od tada do danas diljem Europe (i svijeta) nicali su programi Sveuilita za seniore. Iako se po formi i sadraju poneto razlikuju, svima je cilj isti:
u sredini u kojoj djeluju omoguiti seniorima doivotno obrazovanje i kvalitetno
provoenje slobodnog vremena. U Zagrebu od 1992. godine u Pukom otvorenom
Uilitu djeluje program Sveuilite za treu ivotnu dob, prvo u Hrvatskoj koje je
po mnogoemu specino. Sveuilite je poznato po brojnosti i raznolikosti ponude kulturno-obrazovnih programa i po broju polaznika koji te programe pohaaju
(oko tisuu u svakom semestru). Nadalje, obiljeava ga samoaktivitet polaznika
ije znanje i iskustvo se ugrauje u programe, kontinuirano usavravanje nastavnog
kadra, intenzivna meunarodna suradnja, ekspanzija dodatnih aktivnosti kroz koje
polaznici mogu zadovoljiti jo neke dodatne interese. Kada se skenira program i sve
ono to kroz njega polaznik-senior moe ostvariti stvari mogu izgledati poprilino
idilino i jednostavno. No, trea ivotna dob posebna je po mnogoemu i da bi se
uspjelo u ovoj vrsti obrazovnog rada treba imati na umu specinosti vezane uz rad
sa starijim osobama. Neke pripadaju zikim mogunostima koje limitira ivotna
dob, neke senzornim sposobnostima, neke intelektualnim sposobnostima i mogunostima novog uenja, neke se nalaze u podruju motivacije i interesa, a najvei
dio specinosti seniora polaznika je u podruju psiholokih osobina linosti. U
narednom tekstu ukratko e se navesti koje od njih bi mogle olakati, a koje oteati
takvu vrstu obrazovnog rada.
Iako se veina opisanih osobina moe pronai u literaturi iz metodike obrazovnog procesa i psihologije uenja, pamenja, linosti, motivacije, konkretna obrazloenja proistekla su iz dugogodinjeg iskustva u radu sa polaznicima zagrebakog
Sveuilita za treu ivotnu dob. Stoga mogu biti korisna svima koji e se susretati
u obrazovnom radu sa starijim osobama, jer su autentina i iz prakse.
U svakom pogledu rad s treom generacijom ast je i izazov. Ali i ozbiljan i nimalo lak posao. Ovaj podsjetnik za rad sa starijim osobama trebao bi olakati taj rad.
Senzorne i zike osobine polaznika
1. Sa ivotnom dobi slabe nae senzorne sposobnosti (Pejak, 2001: 103). To znai da starije osobe mogu slabije uti zato treba izlagati razgovjetno i glasno.
Kako bi se razbila mogua nelagoda polaznika koji slabije uju (prikrivanje te
74

J. urin: Specinosti pouavanja osob tree ivotne dobi: podsjetnik za nastavnike

2.

3.

4.

5.

6.

injenice u obrazovnoj skupini), diskretno treba ponuditi na prvom satu da oni

koji ele sjednu naprijed.
Osobe mogu slabije vidjeti. Ako se koristi kolska ploa, treba pisati velikim i
itkim slovima, isto vrijedi za grafofolije i za prezentaciju preko raunala. Kada
se biraju udbenici treba odabrati one koji su pisani veim slovima s manje teksta, ali mnogo ilustracija i slika.
Osobe mogu slabije pamtiti sposobnost pamenja u funkciji dobi najbre pada
(Zarevski, 1997: 92), stoga treba ponavljati vie puta informacije ili gradivo
koje se izlae. Polaznike treba poticati da zapisuju, prave biljeke. Ponekad e
se initi da se previe ponavlja, ali to je potrebno!
Slabljenje motorikih sposobnosti takoer je normalno za tu ivotnu dob. Zato,
ako skupina ima terensku nastavu ili ide na studijski izlet, ne treba uriti i juriti. Treba voditi brigu o najsporijem u grupi (lako bi mogao zaostati i izgubiti
se!). Starije osobe ne mogu trati, one imaju svoj tempo koji treba potivati. To
ponekad mlai zaborave.
Treba uvijek voditi brigu o tome da grupu ine polaznici razliitih mogunosti,
neki mogu uiti bre, neki su u tome sporiji. U nastavnom radu stoga je najbolje
rukovoditi se prosjenima. Treba potivati razliitost!
Osjetljivo zdravstveno stanje moe biti problem koji e se kod starijih polaznika
pojavljivati ee nego kod polaznika iz drugih generacija. To, pak, moe prouzroiti neredovitost dolazaka, neizvravanje obaveza i sl. Treba biti eksibilan
u tim situacijama, pomoi da se nadoknadi proputeno. Treba se suoiti s realnou da godine ovih polaznika ne donose samo bolest, one, naalost, donose i
smrt. Treba se nauiti nositi s gubitkom onih kojih vie nema u naim klupama.
Moda e nestati iznenada. Treba ih se povremeno prisjetiti sa potovanjem i
radou!

Intelektualne sposobnosti i obrazovni nivo

7. Starenjem pada brzina intelektualnog rada, ali ne i sposobnost (Pejak, 2001:
123). To znai da stariji polaznici mogu jednako kvalitetno uiti kao i mlai
samo im za to treba vie vremena. Zato ne treba uriti s programom. Obrazovnoj skupini treba dati dovoljno vremena da savlada gradivo, onoliko koliko
polaznicima treba. U obrazovnim programima namijenjenim seniorima nema
strogih programskih zahtjeva i ne treba se prisiljavati da se neto zavri ako to
nije mogue. U protivnom e se polaznici obeshrabriti, demotivirati i napustiti
program! Oni ele i trebaju uiti iz zadovoljstva, a ne zbog prisile. Vrijeme redovne kole daleko je iza njih.
8. Naravno, to ne znai da stvari treba odraditi povrno i nekvalitetno. Polaznici
starije ivotne dobi kada se odlue na uenje trae visoku kvalitetu onoga to
75

ANDRAGOKI GLASNIK: Vol. 14, br. 1, 2010, str. 73-80

im se nudi. Uspjean nastavnik nai e pravu mjeru izmeu zadanog programa

i mogunosti grupe da ga savlada.
9. 70 posto polaznika Sveuilita za treu ivotnu dob ima visokokolsko obrazovanje, a jo 5 posto polaznika ima neki znanstveni stupanj (magisterij ili doktorat). To znai da se radi o osobama koje puno znaju i kojima je cjeloivotno
uenje posve normalno. Zato se ne treba uditi zbog njihove elje za znanjem,
nego je treba prihvatiti kao ivotni stil te grupe ljudi. Ovakvo uenje je sveprisutno u iroj drutvenoj zajednici kroz mnogobrojne predrasude prema treoj
dobi, kroz medije, slubenu vlast, mlae generacije. Zato bi bilo loe da ih susretne i u ovom obrazovnom programu.
Psiholoke osobine
Niz je psiholokih osobina koje karakteriziraju osobe tree dobi. Treba se osvrnuti samo na one koji mogu olakati ili oteati proces nastavnog rada .
10. Egocentrinost je jedna od crta linosti koja se pojaava sa starenjem. Cilj je
biti prvi, biti uvijek u pravu, nastojati dobiti to vie odgovora na svoja pitanja,
pokuati nastavnika prisvojiti samo za sebe, nametnuti svoje interese grupi
Takvi pojedinci mogu oteati obrazovni rad. Treba ih prepoznati i stiati na vrijeme, u protivnom bi mogli minirati cijelu obrazovnu skupinu.
11. Nerealna oekivanja u odnosu na njihove sposobnosti ili od programa mogu
se pojaviti kao problem. Tako osoba moe oekivati da e potpuno savladati
rad na raunalu u jednom semestru ili za istu koliinu utroenih sati progovori
engleski. Mudro je odmah na prvom satu raspraviti taj problem, kako se ne bi
dogodilo da na kraju krivac bude lo nastavnik ili program kao neuinkovit i
nekvalitetan.
12. Ustaljenost navika ili neeksibilnost u odnosu na promjene takoer jaa sa
ivotnom dobi. Promjena termina, otkazivanje nastave, promjena uionice, ak
promjena mjesta u uionici, moe izazvati nezadovoljstvo. Zato se u ovom programu nastoji to manje mijenjati organizaciju rada. Isto vrijedi za rad u pojedinoj skupini.
13. Poseban je problem promjena nastavnika. U procesu obrazovanja kod svih generacija, izmeu nastavnika i polaznika stvaraju se odreene socioemocionalne
veze. Kod djece i seniora ta veza sa nastavnikom je najjaa. Polaznici teko
prihvaaju promjene, a kada se tome doda i stvorena emocionalna veza, svaka
promjena izaziva revolt i nezadovoljstvo. Interesantno je da to ne traje dugo.
Novi nastavnik, kada ga upoznaju, vrlo brzo zauzima mjesto prijanjeg kojega
se nakon nekog vremena gotovo niti ne sjete. Naravno, ovo se odnosi na nastavnike s kojima su polaznici zadovoljni. One s kojima nisu zadovoljni vrlo e
brzo napustiti i nee se upisivati .
14. Ponekad se kod samih nastavnika koji dovoljno ne poznaju psihologiju vezivanja grupe na nastavnika stvori stav prema osobnoj nezamjenjivosti, superior76

J. urin: Specinosti pouavanja osob tree ivotne dobi: podsjetnik za nastavnike

nosti i vioj kvaliteti u odnosu na druge. I tada se javlja problem! Ne samo sa

grupom nego i sa nastavnikom. Pogotovo kada se dogaa (a u pravilu se zbiva)
da prijanji nastavnik, kada se zamjena prihvati, bude razoaran, a novi nastavnik slavodobitno prihvati svoju nezamjenljivost! Svi koji rade sa treom dobi
trebaju zadrite profesionalnu distancu u odnosu prema lanovima skupine.
15. Privatizacija odnosa sa nastavnikom. esto se dogaalo da zbog gore objanjenih socioemotivnih veza za koje je normalno da se stvaraju u ovakvom procesu
nastave polaznici pretjerano privatiziraju taj odnos. Koliko god nema nita loe
u tome da se sa grupom popije kava nakon nastave, meusobna kuna telefoniranja, posjeivanja, dogovaranja ili otkazivanja nastave bez dogovora sa organizatorima i sl. prelaze granicu potrebnog profesionalizma koji bi trebalo zadrati
izmeu nastavnika i polaznika. Ako taj odnos postane previe prijateljski, gubi
se profesionalna distanca (i autoritet) koji je nuan za kvalitetu obrazovnog
rada. Kod nastavnika i polaznika sline ivotne dobi ee e doi do spomenute privatizacije odnosa koja e sa stanovita realizacije programa prije smetati,
nego li koristiti.
16. Kritizerstvo pretjerana kritinost sljedea je osobina starijih polaznika koja
moe oteati obrazovni proces. Tolerancija sa godinama slabi, sve vie toga
ljude smeta, ne oprataju lako pogreke. Kada se tome pridoda i obrazovna razina polaznika, koja je uglavnom visoka, te povezano s tim, injenica da su oni
u ivotu radili odgovorne i strune poslove, to to su vrlo kritini prema radu
organizatora i nastavnika ne treba uditi. Ali, to treba znati prihvatiti, da organizatore i nastavnike ne bi povrijedilo ili razljutilo!
17. Kompleks nie vrijednosti osobina je koje je zapaena u Pukom otvorenom
uilitu zagrebna temelju dugogodinjeg iskustva u radu sa polaznicima tree
ivotne dobi. I to onih koji se izdvajaju unutar ope umirovljenike populacije
po viem obrazovnom statusu. in umirovljenja za sve umirovljenike, naalost,
kod nas je bacanje na sporedni kolosijek ivota. Sve to zna, to si radio ili
predstavljao se gubi. Zato mnogi od njih kada ih se pita za zanimanje, jednostavno odgovore umirovljenik! I sami o sebi ponu razmiljati upravo tako kako
ih drugi svrstavaju i vide: kao graane drugog reda, stare, bolesne, dosadne,
beskorisne, siromane Dovoljno da se razvije kompleks nie vrijednosti! Pogotovo ako su ti ljudi prije neto predstavljali!
18. Naalost, taj uoeni kompleks oteava rad. Kompleks uvijek ima svoju kompenzaciju, a linost svoj obrambeni mehanizam. U ovom sluaju ona se oituje
upravo u kritiziranju, dijeljenju savjeta, uzurpiranju odreene koliine vremena
i dobre volje, mijeanje u poslove organizacije i sl. Mnogo je slinih polaznika
na istom mjestu, pa se osjeaju jaki i ponekad zaista nije lako u takvim situacijama. Zato treba razumjeti odakle proistjee takvo ponaanje da bi se moglo
obraniti na pravi nain. Nikako ne treba ulaziti u rasprave i konikt !
19. Osamljenost je namjerno ostavljena za kraj jer je prisutna i u svemu do sada
reenom. Osobi se s odlaskom u mirovnu bitno promijeni ivot. Prije svega na
77

ANDRAGOKI GLASNIK: Vol. 14, br. 1, 2010, str. 73-80

planu socijalnih kontakata. Nadalje, to su godine kada djeca odlaze od kue

osnivajui vlastite obitelji i javlja se tzv. sindrom praznog gnijezda. Ako se
na to nadovee i udovitvo, to takoer donose godine, ovjek doista ostane
sam. Zbog toga se esto i nezadovoljan i nesretan. I zato stariji polaznici trae
panju, partnera za razgovor, veu koliinu naeg vremena. Uvaavajui tu injenicu treba biti na raspolaganju, ljubazni pruajui adekvatnu panju. Treba
dati pauzu izmeu sati, jer su oni ovdje i zbog druenja, mada to moda ne ele
priznati!
20. Osjetljivost je jo jedna osobina koja se pojaava sa starou. Polaznici e se
lako uvrijediti zbog stvari koje se drugima mogu initi kao sitnice, prestat e
dolaziti. Treba se uvati tih nezgodnih situacija. Nikada ne treba javno komentirati njihov uinak, pa ak i onda kada ih se hvali!
21. Vana je potreba za uvaavanjem njihovog iskustva i znanja. Ovi polaznici su
obrazovane osobe sa irokim ivotnim i profesionalnim iskustvom. Stoga, u
obrazovnom radu s njima treba biti partner, razmjenjivati znanja. Treba iskoristiti prednosti takvog rada, iskoristiti njihovu strunost i prethodno obrazovanje.
Treba nauiti sluati!

Motivacija i interes
Faktor koji e nastavni rad sa treom dobi sigurno olakati je njihova izuzetna
motiviranost za nova uenja i znanja. tovie, moe iznenaditi to sve i u kojoj koliini moe interesirati polaznike tree dobi. Za nastavnike koji rade u kolama, gdje
je ponekad osnovni problem uenike zainteresirati za nastavu, ovo e biti ugodno
iznenaenje!
Meutim, treba biti oprezan!
Moglo bi se dogoditi da poneseni njihovom zainteresiranou, voditelji izgore
na poslu! Jer su polaznici visoko zahtjevni, oekuju da se odgovori na sva pitanja,
rado bi da im se uvijek pripreme pisani materijali, spremni su produiti sat koliko
god njima treba Njihova elja za znanjem moe biti simpatina i ponijeti predavaa, ali u tome treba postaviti profesionalne granice.

Drutvene predrasude
Drutvene predrasude prema starijim osobama koje su jo uvijek prisutne na
svakom koraku, mogle bi oteati (i podcijeniti) rad s osobama s treom dobi. Veini
e ovaj rad na programima za osobe tree dobi biti smijean i popraen komentarom: Ah, ti penzii !. Ne treba se obazirati na takve komentare jer je stvarnost
drugaija. Oni jo puno toga znaju, hoe i mogu !

78

J. urin: Specinosti pouavanja osob tree ivotne dobi: podsjetnik za nastavnike

I na kraju, uvijek treba imati na umu da je ast raditi s treom generacijom,

koliko god to bilo zahtjevno. Oni e uvijek rado prihvatiti organizatore i nastavnike i biti zahvalni, jer su im poklonili dio svojeg vremena, znanja i panje. Treba i
uiti od njih. Jer je cjeloivotno uenje budunost i izazov, a ovjek mlad onoliko,
koliko je mlad njegov duh.

LITERATURA
Despot Luanin, J. (2003). Iskustvo starenja. Naklada Slap, Jastrebarsko.
Furlan, I. (1981). ovjek i njegov psihiki razvoj. kolska knjiga, Zagreb.
Kujundi, N. (1992). Gerontogogija nova edukoloka disciplina, Istraivanje odgoja i
obrazovanja, vol. 9, Zagreb
Pejak, V. (2001). Psihologija tree ivotne dobi. Prosvjeta, Zagreb.
pan, M. (1994). Trea ivotna dob. Otvoreno sveuilite Zagreb, Zagreb.
pan, M. (2000). Obrazovanje starijih osoba - tajna dugovjenosti. Puko otvoreno uilite
Zagreb
Tomek-Roksandi, S., ulig, J. (ur.) (2005). ivjeti zdravo, aktivno, produktivno starenje.
Zagreb: Zavod za javno zdravstvo Grada Zagreba.
Zarevski , P. (1997). Psihologija uenja i pamenja. Naklada Slap, Jastrebarsko.
Zavod za javno zdravstvo dr. Andrija tampar (2009). Skrb za starije osobe u gradu Zagrebu.

79

ANDRAGOKI GLASNIK: Vol. 14, br. 1, 2010, str. 73-80

SPECIFIC FEATURES OF TEACHING THIRD AGE STUDENTS:

A REMINDER FOR TEACHERS
Jasna urin

Abstract In the educational process every age group has its specic
features which have to be taken into account and appreciated if we want this
process to be successful for both students and teachers. Compared to younger
generations, the third age differs in many aspects. Those differences can be
found in physical capabilities, sensory abilities, intellectual power, the scope
of interest and motivation, socio-economic status and their place in society,
and last but not least, in the eld of psychological personality features. In this
article the author deals with these special characteristics, which have been
repeatedly conrmed throughout her 18-year work with third-age students at
the University of the Third Age. Some of the characteristics have made the
work more complicated, some of them made it easier. Due to demographic
trends in Europe, as well as in Croatia, it is inevitable that more and more
educational professionals will start working not only in the led of andragogy
(adult education) but also in gerontology (third age education). The author
wants to share her experiences in order to facilitate the challenging and honorable work with the third age population.
Key words: third age, personality features, educational process, andragogy, gerontology, psychology, lifelong learning.

80