6. Razvoj novinstva u 19.

stoljeću
Novi načini u novinstvu
 Utjecaj industrijske revolucije na novinstvo
 Primjena parnog stroja u proizvodnji novina: izravna posljedica
industrijske revolucije - upotreba parnog stroja za pokretanje tiskarskih
strojeva.
 Izgradnja željeznice (također i parobrodi) mijenja način distribucije.
 Uredništva se pretvaraju u novinska poduzeća.
 Godine 1814. londonski Times počinje se tiskati u tiskari na parni pogon
– početak industrijske faze razvoja novinstva.
 Broj tiskanih primjeraka po satu povećava se sa 300 na 1100, a onda na
3000-4000.
 Ubrzo je Times imao više čitatelja nego svi ostali londonski listovi
zajedno.
 Timesov primjer brzo slijede drugi. Utjecaj industrijske revolucije na
novinstvo
 Društvene promjene: napredak urbanizacije. Promjena strukture
stanovništva. Pojava radničke klase.
 London u prvoj polovici 19. stoljeća ima oko 2 milijuna stanovnika.
 Porast pismenosti. Razvoj školstva – obvezno školstvo.
 U Engleskoj 1831. godine pismeno je 70% gradskog stanovništva.
 povećanje naklade novina. Moguće je financirati novine novcem od
prodaje – pojava nezavisnih listova.
 Izdavačka djelatnost postaje profitabilna. Novine se pokreću iz
komercijalnih razloga.
 I stranačke novine u ovakvim uvjetima nastoje postati neovisne.
 Pojava nove vrste ovisnosti – ovisnost o kapitalu. Utjecaj novinstva na
oblikovanje modernih nacija
 Benedict Anderson, Nacija: zamišljena zajednica. Razmatranja o porijeklu
i širenju nacionalizma, ŠK, Zagreb 1990.
 nacije – imaginarne zajednice
 redukcija privilegiranog pristupa pisanom jeziku (latinskopm)
 pojava tiska/tiskovnog kapitalizma
 stvaranje osjećaja istovremenosti
 Konzervativne su novine najčešće službeni ili poluslužbeni listovi, zalažu
se za očuvanje postojećeg stanja, protiv promjena.

1
 Liberalne se novine zalažu za uspostavu novih društvenih i političkih
odnosa, za ravnopravnost građana, za opće pravo glasa, demokratizaciju,
ponekad republikansko uređenje. Najčešće je to bio oporbeni tisak.
 U pravilu je povoljniji bio položaj konzervativnih novina (povlastice,
subvencije, lakši pristup informacijama).
 Liberalni pokreti 19. stoljeća ne mogu se zamisliti bez tiska, kao glavnog
sredstva širenja liberalnih ideja.
 Nova forma novinskog teksta – članak (uvodnik, rasprava, polemički
članak).Objavljuju se također znanstvena djela i
 romani, tekstovi istaknutih filozofa i pisaca.
 Tisak postaje javna tribina otvorena za sva mišljenja.
 Razvoj medijskog sustava kao dijela društvenog sustava. O njegovom
razvoju ovise uvjeti razvoja i način funkcioniranja medija.
 Medijski sustav oblikuje se od vremena
 pojave prvih novina, a zreli oblik postiže
 na prijelazu 19/20. stoljeća.
 Važan korak u tom razvoju postignut je osnivanjem tiskovnih agencija.
 Potonje je izravna posljedica izuma telegrafije.
Novinstvo
 Brzina je postala odlučujući faktor: čitatelji dnevnih listova odlučuju se za
onaj koji donosi svježije vijesti.
 Društvene promjene i razvoj javnog mnijenja utjecali su na diferencijaciju
političke štampe (konzervativna, liberalna).
Novinske agencije
 Vijest, zanimljiva i aktualna, postaje izvor prihoda. Počinje se razvijati
tržište informacija.
 Samo oni listovi koji su imali pristup aktualnim informacijama i
mogućnost brzog tiska mogli su opstati na tržištu.
 Prvu novinsku agenciju osnovao je 1835. godine u Parizu Charles-Louis
 Havas, a agencija je po njemu dobila ime.

Agencija Havas
 Agencija Havas radila je na komercijalnom principu: sakupljala
informacije iz Francuske i svijeta, te onda je prodavala informacije
zainteresiranim
 strankama.
 Vlasnicima novina bilo je jeftinije pretplatiti se na Havasov servis nego
samostalno prikupljati informacije.

2
 Prvi je tako postupio Emile de Girardin, vlasnik La Presse.
 Kasnije, Agence France-Presse (od 1944).
 Informacije su se prenosile kurirskom službom, Havasovi kuriri iščekivali
su u lukama prekooceanske brodove, a onda su vijesti slane semaforskim
telegrafom (tzv. tahigrafom) ili golubljom poštom.
 Daljnji razvoj novinskih agencija bio je povezan s uspostavom telegrafske
mreže.
 Prva linija telegrafa postavljena u Engleskoj 1843. godine.
 Harbour News Association – udruženje 6 (ili 5) njujorških dnevnika
osnovano 1846. g. u cilju prikupljanja i obrade vijesti.
 Godine 1849. otvoreni su prvi uredi te agencije.
 Godine 1892. (nakon nekoliko transformacija) agencija je promijenila ime
u Associated Press.
 Havasovi suradnici Bernhard Wolff i Paul Reuter, osnovali su nove
agencije u Njemačkoj i Engleskoj: Wolffs Telegraphisches Bureau i
Reuters.
 Daljnji razvoj novinskih agencija olakšali su novi izumi: telefon i radio
(1899. radio-veza preko La Manchea, a 1901. preko Atlantskog oceana).
 U Europi je do kraja Prvoga svjetskog rata osnovana 31 agencija (9 u
Njemačkoj, 4 u Francuskoj, 3 u Velikoj Britaniji), u SAD-u 8 agencija, 5
u azijskim zemljama, te po jedna u Novom Zelandu, Argentini i
Južnoafričkoj Republici.
 Novi načini
 Novitet: pojava novinskih kolportera – u cilju povećanja broja prodanih
primjeraka izdavači traže nove kanale distribucije pored knjižara.
 Prve novine koje su uvele prodaju preko kolportera na ulicama bio je
1830. njujorški Morning post.
 Uvjeti konkurencije traže inovacije i novi način rada (znatno povećanje
osoblja novinskih uredništava, razgranata podjela rada).
 Povećanje količine informacija i broja stranica novina.
 Potreba za više novinara: gradskih reportera, dopisnika iz drugih gradova
i iz inozemstva.
 Također, povećanje broja pomoćnog i tehničkog osoblja.
 Značajna uloga oglasa od 1830-ih. Dio troškova izlaženja novina pokriva
se prodajom oglasnog prostora – omogućava snižavanje cijene novina.
 Jeftine dnevne novine (penny press) – početak ere industrijskog tiska.
 Velika Britanija
 The Times, London (kao The Daily Universal Register 1785), John
Walter.
3
 Simbol nezavisnog novinstva, sredinom 19. stoljeća jedna od
najutjecajnijih političkih institucija u Europi.
 Pitanje kritika politike Luja Napoleona – rasprave u britanskom
Parlamentu; odgovor Napoleonu da britanska vlada “nema nikakve vlasti
nad Timesom”.
 Procvat jeftinog novinarstva u Velikoj Britaniji kasnio je u odnosu na
Francusku i SAD zbog sustava taksa (ukinutog 1855).
 Politička i financijska neovisnost Timesa.
 Izdavači: John Walter I., John Walter II., John Walter III.; novinari:
Thomas Barnes, John Delane. Thomas Barnes (1817-1841)
 T. Barnes je četvrt stoljeća uređivao Times, “journalism opinion”,
uvodnici,
 vlastiti neovisan stav, veliki ugled.
 Njegovi su tekstovi bili nepotpisani, pa je javnost za njegovo ime saznala
tek nakon njegove smrti.
John Delane (1841-1877)
 J. Delane nije sam pisao članke, već je bio vrhunski organizator.
 Organizirao izvještavanje iz Krimskog rata (1854-1856) – reportaže s
bojišta.

Lord Northcliffe
 Alfred Charles William Harmsworth, Lord Northcliffe bio je jedan od
najuspješnijih novinskih izdavača u Velikoj Britaniji i tvorac modernog
žurnalizma.
 Podrijetlom iz siromašne obitelji, u mladosti je pisao za mnoge novine, a
 kasnije bio urednik Tit-Bitsa, popularnog tjednika.
 Odlučuje se za pokretanje vlastitih novina: 1888. Answers to
Correspondents, kasnije Answers (reklamni i zabavni sadržaji).
Daily Mail
 Godine 1894. preuzima London Evening News i pretvara ga u popularni
dnevnik s kratkim vijestima i posebnom kolumnom za žene.
 Godine 1896. pokreće Daily Mail i uskoro postiže izniman uspjeh
(reklamiran kao “the penny newspaper for one halfpenny”).
 Novine po ukusu prosječnog Engleza: po uzoru na Pulitzera -
senzacionalizam, no bez izmišljotina. Novina koju je uveo: tema dana.
 Nakon pet godina izlaženja Daily Mail je postigao milijunsku nakladu.
 Imao je inozemna izdanja:
 Continental Daily
4
 Mail i Overseas
 Daily Mail
 Daily Mirror
 Napokon 1903. godine pokreće Daily Mirror kao ilustrirane novine za
žene, tabloidnog formata. Upotreba fotografija.
 Godine 1908. preuzima kontrolu nad The Timesom.
 Za svoje zasluge na polju novinstva dobio je plemićku titulu.
Francuska
 La Presse, Emile de Girardin 1836. u Parizu (do 1935).
 Novine nisu imale konkretnu političku orijentaciju.
 Donosile su zanimljive informacije, feljtone o pustolovnim događajima i
pikantne priče, romani u nastavcima (npr. V. Hugo, A. Dumas).
 Godine 1826. u Parizu pokrenut Le Figaro – poznat po živopisnim
reportažama, uskoro je postao najpopularniji list u Francuskoj, no nije
 podlegao senzacionalizmu, smatra se glasilom francuske inteligencije,
konzervativne orijentacije.
 Najstarije francuske novine koje izlaze i danas.
Le Petit Journal (1863-1944), početak žutog tiska u Francuskoj.
 Emille de Girardin 1866. pokreće La Liberte, jeftini i masovni list.
 U Francuskoj nije uspostavljen novinski monopol. U Parizu je na
prijelazu stoljeća izlazilo 5 “velikih” dnevnika – u smislu naklade (Le
Petit Journal, Le Petit Parisien, Le Matin, Le Journal, L’Echo de
Paris).
 Veliko ime francuskog novinarstva je Emil Zola. Glasoviti njegov članak
“Optužujem” iz vremena suđenja A. Dreyfusu.
Razvoj novina u Europi
 Procvat novinstva u Njemačkoj nakon ujedinjenja.
 Koncentracija kapitala omogućuje uvođenje najmodernijih tehničkih
rješenja (Njemačka je prestigla i stare velesile: Francusku i Veliku
Britaniju).
 Koncentracija i monopolizacija tržišta (veliki koncerni “gutaju” male
izdavače).
Njemačka
 General-Anzeiger – najrasprostranjeniji tip novina u Njemačkoj: mnogo
oglasa i zabavni sadržaji za mase, prvenstveno za žensku publiku.
 Prvi takav list: Berliner Tageblatt (1872- 1939), koji je pokrenuo Rudolf
Mosse.

5
  Mosse je svoju djelatnost započeo osnivanjem reklamne agencije u
Berlinu, a kasnije se proširio na mnoge gradove njemačkog govornog
područja.
Berliner Tageblatt
 Pokrenut kao oglašivačke novine, pretvorio se u liberalne novine.
 Desetljeće je Berliner Tageblatt prednjačio u Njemačkoj što se tiče
naklade i tehničkih inovacija.
Berliner Lokal-Anzeiger
 August Scherl pokrenuo je 1883. Berliner LokalAnzeiger.
 Bio je to prvi list u Njemačkoj koji je svoju poziciju mogao zahvaliti
prihodima od reklama.
Berliner Morgenpost
 Berliner Morgenpost pokrenuo je 1898. godine Leopold Ullstein.
 Uskoro je postao najčitanija novina onoga vremena u Njemačkoj,
 dostigao nakladu od 700 tisuća primjeraka.
 Izlazi i danas

Pitanja:

1. Što znate o pojavi novinskih agencija?

2. Kako je i kada došlo do pojave jeftinog tiska (penny press)?

3. Što znate o britanskom listu The Times?