21.

11 Kratki povijesni razvoj

novinarstva

POČETAK KOMUNICIRANJA

Prije razvoja pisma ljudi su se koristili ARTIKULIRANIM GOVOROM

Ne zna se koliko složen ali zasigurno DOVOLJAN ZA OSNOVNU

KOMUNIKACIJU

Prošle su tisuće godine prije nego se razvio neki CJELOVIT SUSTAV

PISMENOG KOMUNICIRANJA

Do tada samo SIMBOLI (vlasništvo, obredni činovi, lovci, životinje, ljudska figura
drugo tabu)

IZUM PISMA- CRTEŽI

Najranija pisam potječu još iz oko 30 tisića godina pr.n.e. (mlađi paleolitik=

Prikazi životinja, geometrijski oblici, apstraktni prikazi, otisci ljudskih ruku

Pronađeni u špiljama u Španjolskoj, Francuskoj, na Sredozemlju, u sjevernoj

Europi, u sjevernoj Africi te Sjevernoj i Južnoj Americi

Slika životnija iznimno sofisticirane pa ih se u početku smatralo krivotvorenima

21.11 Kratki povijesni razvoj novinarstva 1

 PISMO I RANA PISMENOST

Pismenost prvo u MEZOPOTAMIJI (Sumerani) u 4. tisućljeću pr.n.e.

Pločice od gline, veličine kreditne kartiice i debele oko 1 cm

BABILONCI I ASIRCI (Asirsko-babilonska kultura) pokoravaju Sumerane i

preuzimaju pismo (pločice od gline)

U EGIPTU najstarija pronađena rola papirusa datira oko 2900 pr.n.e.

KINA-slikovno pismo bilo je u primjeni već oko 3000. pr.n.e.

RIM- NOVINARSTVO PRIJE NOVINA

Razvijene javne knjižnice omiljena mjesta sastajanja učenih ljudi

Pranovine na pločama- ACTA DIURNA (131. pr.n.e.) na javnim mjestima poput

Foruma

U početku samo odluke vlasti, kasnije i umjetnost i sport

Julije Cezar naredio je 59. godine pr.n.e. da se sadržaj ACTAE prepiše i pošalje
u rimske provincije

Satiričar Juvenal piše o kućanici koje je napravila pauzu u poslu kako bi pročitala
vijesti iz ACTAE

IZUM PAPIRA

izum 105. godina, a smatra se da ga je otkrio Cai Lun (T’sai Lun), dvorski
služabnik

Kina - monopol na proizvodnju papira 5. stoljeća; tehnike se usavršila i

proizvodili su papir u velikim količinama

U 7.st. znanje o proizvodnji papira širi se na Koreju i Japan, a u Europu papir u

11. at. donese Arapi (prvo u Španjolsku)

Zatim se papir proizvodi u Italiji, Nizozemskoj, Francuskoj, Njemačkoj…

Oko 1400. papir se koristi za proizvodnju jeftinih udžebnika, propovijedi, traktata,

karte za igranje…

TISAK

Tiskarski postupak u 8. st. u Kini (drvena ploča koja se premazivala bojom, a

zatim pritiskala na papir)

21.11 Kratki povijesni razvoj novinarstva 2

 Vrlo služen postupak; pogodan za velik broj znakova, ne i abecedu od 20-30
slova

U europi do 1430. prepisivanje knjiga rukom; zatim tiskanje s metalnih ploča

(utiskivanje slova udarcima daje neravnomjeran otisak)

Gutenberg 1450. razvija postupak visokokavlitetnog tiskanja pomoću pokretnih

metalnih slova

Novine u modernom smislu javljaju se u 17. st.

Tiskaju se na pokretnoj preši pretežno u Njemačkoj, Austriji, Nizozemskoj i Italiji

Centri tiskarstva uglavnom u velikim gradovima gdje se osjećala potreba za

taksvom vrstom informiranja

Kunczick i Zipfel (2006) - 4 temeljne pretpostavke za moderne novine: publicitet

(javnost), aktualnost, univerzalnost, periodičnost

THE DAILY COURANT

Prve europske dnevne novine; izlaze od 11. ožujka 1702.

Jedna stranica s oglasima na poleđini lista

Kada list preuzima Samuel Buckley, knjigovođa i nadareni lingvist, počinju se

prevoditi vijesti iz nizozemskih i francuskih novina

21.11 Kratki povijesni razvoj novinarstva 3

 Buckley je inzistirao na tome da njegove novine donose prave vijesti kao i da
se uz samu vijest navodi odakle je preuzetal (Williams, 2010:54)

Unatoč tome, te su novine uglavnom donosile šture vijesti koje su kasnile

danima, čak i tjednima

The Daily Courant doima se poput “dosadnog biltena” budući da su bile

nepregledne, autori vijesti nepotpisani, a jezik suh i bez upečatljiva leada
(Vilović, 2007)

Izlazi do 1735. gosine kad je imao 4 stranice i nakladu od 800 primjerka

NOVINE SU NAJSTARIJI OBLIK MASOVNOG KOMUNICIRANJA KOJE IMA 4

TEMELJNE KARAKTERISTIKE:

1. Publicitet (javnost)

2. Aktualnost (informacija se odnosi na sadašnjost i na nju se može utjecati)

3. Univerzalnost (ni jedna tema nije isključena)

4. Periodičnost (pojavljivanje u redovitim razmacima)

PODJELA TISKANIH MEDIJA

Lipovčan= knjiga, dnevna, tjedna, polumjesečna, ili mjesečna periodika

(novine, magazini, časopisi)

Malović - prema načinu proizvodnje novine se dijele s obzirom na: učestalost

izlažanja, format i tehnologiju

Prema ritumu izlaženja: dnevni, tjedni, dvotjedni, mjesečni

Prema formatu:

→ tabloidni format

→ veliki format

Takva podjela je sve manje zastupljena jer večina današnjih novina ima
prikladniji, manji (tabloidni) format

Ta se revolucija dogodila najprije u VB početku 21. stoljeća i izazvala je

velike prijepore jer starije generacije čitatelja nisu mogle prihvatiti da npr.
Times ili Independent odustaju od višestoljetne tradicije

U Hrvatskoj su formatom sve novine tabloidni, no nije uvjek bilo tako (npr.
Vjesnik)

Podijela prema sadržaju:

21.11 Kratki povijesni razvoj novinarstva 4

 → informativno-politički

→ zabavno-revijalni

→ specijalizirana izdanja

Razlike između novina i magazina

→ Magazin je po dimenzijama manji od dnevnih novina. Obično tiskan na

kvalitetnom ili sjajnom papiru

→ Prodaje se na novinskim kioscima, ili se raspačava pretplatom

→ Ima specifičan grafički dizajn

→ posotje: newsmagazini, poslovni, sportski, te drugi specijalizirani magazini

NASTANAK I POVIJEST NOVINA

Horvat (2003) - izum tiska je ujedno i začetak demokracije jer ona ne bi

mogla postojati u većim društvenim i državnim organizacijama bez tiska

Gutenbergov izum tiska pomoću pokretnih slova je početak komunikacijske

eksplozije

Novak- pojava prvih novina u Hrvatskoj kasnila je punih 200 godina u

odnosu na Europu - Kraljski Dalmatim (1906.) u Zadru

Ipak, tiskanje knjiga nije kasnilo - svega 28 godina nakon Gutenbergove

Biblije tiskanje Misao po zakonu rimskog dvora

STRANAČKO I INFORMATIVNO NOVINARSTVO

Važne novine u Hrvatskoj:

Gajeve Novine horvatske i prilog Danice (1830.) jer su prve novine u

potpunosti na hrvatskom jeziku

Branislav (1844.) - prvi hrvatski list tiskan izvan Hrvatske, prvi necenzuriran
list

Pozor (1860.) - puno puta zabranjen zbog čega je mijenjao ime; kasnije
Obzor

Narodni list (1862.) - najstariji hrvastki list koji nije mijenjao svoje ime od
osnutka kroz sve godine izlaženja

Većina hrvatskih tiskovina iz 19. st. i početka 20. st. je povezana s političkom
borbom za neovisnos, slobodu izražavanja i pisanja te za vlastiti jezik

21.11 Kratki povijesni razvoj novinarstva 5

 Hrvastka se može ponositi dosezima novinarstva premda je riječ o malenoj i
priločnoj siromašnoj državi

POČETAK RAZDOBLJA MODERNOSTI

Javljaju se lsitovi poput Supilova tjednika Crvena Hrvatska (1891.) u

Dubrovniku, Radićev Dom (1899.) u Rijeci

Novi list se smatra prvim potpuno informativnim listom u Hrvastskoj

POPULARNI PODLISTAK (FELJTON)

U medijski razvijenim zemljama u Europi poput VB i FRA, feljton se

pojavljuje u 18. i početkom 19. stoljeća

NEMEC

→ istraživao je razvoj feljtona u hrvatskim novinama

→ krajem 18. st. u razvijenim uropskim zemljama došlo je do promjene

čitateljske strukture - obavezno školovanje i porast pismenosti imali su za
posljedicu širenja recepcijskog obzora, demokratizaciju tržišta i ubrzan rast svih
vrsta jezične komunikacije

MARIJA JURIĆ ZAGORKA

Bila je najpoznatija hrvatska novinarka, parlamentarna izvjestiteljica koja je

dnevno slala izvještaj Obzoru

Bila je urednica Ženskog lista

Popularizirala je feljton u hrvatskim novinama u prvoj polovici 20. st.

Njezina je produktivnost bila nevjerojatna- između dva svjetska rata

objavljivala je u Jutranjem listu, listu Večer i Malim novinama

RAZVOJ MAGAZINA

Eksplozija magazina u svijetu dogodila se 1900., a prema Dominicku (1994.)

razlozi su bili:

→ Raspoloživ novac

→ Bolji tiskarski uvjeti koji su smanjili cijenu proizvodnje

→ Postal Act koji je donio američki Kongres 1894, i koji je omogućio najnižu
tarifu u isporuci publikacija poštanskim putem u mjesta izvan velikih gradova
→ Nakon toga dramatično rastu naklade magazina

21.11 Kratki povijesni razvoj novinarstva 6

 → Prvi list koji je dosegnuo milijun primjerka bio je Lady’s Home Journal, a
uspješni su i drugi magazini poput McClure’s, Cosmopolitan i Collier
ZLATNO DOBA MAGAZINA - RAZDOBLJE IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA

Prema Dominicku (1994.) tada se profiliraju tri skupine magazina:

1. Digest (izbor izdanja) - npr. Reader’s Digest

2. News magazini - npr. Time, Newsweek

3. Magazini fotografija - npr. Life

Od 1920-ih porast specijaliziranih izdanja (magazina)

Novine se profiliraju kao moderan proizvod, imaju atraktivnu opremu i

fotografije koje privlače čitatelje

U Hrvatskoj se 1926. javlja magazin Svijet - prvi moderan magazin u

Hrvatskoj, a 1927. magazin Kulisa - magazin o kulturi

KUĆA VIJESNIK

Krajem 1950-ih pokrenut je mazagin Globus, a uzor su mu bile Revije,

Epoca, Pariz Match i Life

To je bila prva jugoslovenska revija novog tipa, a izlazila je do 1963

Boom magazina u Hrvatskoj zbiva se 1960-ih u okviru Vjesnikove kuće

To je bila najveća novinska kuća u Jugoslaviji i među 10 sličnih u Europi

Vjesnikova kuća okreće se javnosti i istražuje tržošte te koristi

najsuvremeniju grafičku opremu, ima dobro organizaciju prodaje i snažnu
marketinšku organizaciju

NEWSMAGAZINI U HRVATSKOJ

Newsmagazin je ciljeni oblik periodičnih novina, najčešće tjednik koji se

odlikuje sveobuhvatnim izvještavanjem o aktualnim temama

Prvi moderni news magazin je Time (1923.) koji je počeo s novom

organizacijom vijesti koju onda preuzimaju i drugi magazini: naslovna priča
(cover story), unutranja i vanjska politika, znanost, kultura, film, knjiga…

Malović ističe kako news magazini idu dubinski u obradu teme, zauzimaju
jasne stavove, kritički su prema rješenjima za koja misle da su neadekvatna,
stavovi redakcije često postaju i stavovi javnosti (oni su opinion makers)

21.11 Kratki povijesni razvoj novinarstva 7

 U Hrvatskoj prvi newsmagazin je bio Vjesnik u srijedu (VUS) koji je izlazio od
1952. do 1977., a nakon njega Danas (1980.) koji prestaje izlaziti početkom
1990-ih

Nakon toga nema pravih newsmagazina u Hrvatskoj, a Vilović navodi kao

glavne razloge:

→ osiromašen srednji stalež

→ nedostatak novca zbog kojeg općenito dolazi so nedostatka ozbiljnog i
analitičkog novinarstva

21.11 Kratki povijesni razvoj novinarstva 8