Peter Burke - to je kulturalna povijest?

Uvod

- kulturalna povijest ponovno je "otkrivena" sedamdesetih godina 20. stoljeda

- knjiga pokuava spojiti dva pristupa: 1. onaj usredotoen na unutarnje rjeavanje neprekidnih problema unutar same discipline (kulturalni
povjesniari prikupljaju one dijelove povijesti koje drugi povjesniari nisu u stanju vidjeti) i 2. onaj izvana, kao odgovor na pitanje to povjesniari daju
vremenu u kojem ive (javlja se povedano zanimanje za vrijednosti kojih se dre pojedine grupe na pojedinim poloajima u pojedinim razdobljima)
- rije "kultura" u dananjem sve vremenu sve vie koristi, tako da je sve tee shvatiti to se sve podrazumijeva pod kulturom
- teko je odrediti i to je to kulturalna povijest (to pitanje 1987. postavlja Karl Lampercht)
- pitanje metoda kulturalne povijesti - npr. intuitivno (Jakob Burckhardt) - neki svoj rad zovu traganjem za smislom, neki trae prakse i reprezentacije -
neki opisuju, neki kulturalnu povijest predstavljaju kao priu
- svima im je zajednika zaokupljenost simbolikim i njegovom interpretacijom
- epigram Jeana-Paula Sartrea "Premda kulturalna povijest nema svoju bit, ima svoju vlastitu povijest."
- Burke u knjizi kulturalnu povijest kulturalne povijesti tumai tako da se prema njoj odnosi kao prema primjeru kulturne tradicije koja se stalno
mijenja i prilagoava novim okolnostima (vanost njemake tradicije, razlike izmeu britanske i amerike, francuska tradicija koja izbjegava rije
"kultura", ved koristi pojmove kao to su civilizacija i mentalitet)
- francuski povjesniari okupljeni oko asopisa Annales, poredani po generacijama i podrujima istraivanja: Marc Bloch, Lucien Febvre (povijest
mentaliteta, senzibiliteta), Fernand Braudel (povijest materijalne kulture), Jacques Le Goff, Emmanuel Le Roy Ladurie, Alain Corbin (povijest
mentaliteta, socijalna imigracija)
- pokreti esto zavravaju jer su ih istisnuli takmaci - novi pristupi zasnovani na starim pokretima

1. Velika tradicija

- u Njemakoj se pojam "kulturalna povijest" koristio pred vie od 200 godina (Kulturgeschichte)
- u 19. stoljedu rije kultura se sve vie rabi u Velikoj Britaniji (Matthew Arnold 1896. "Culture and anarchy"), SAD (Edward Tylor 1871. "Primitive
culture") i Njemakoj (koju u sedamdesetim godinama 19. st. potresa "rat kultura", Kulturkampf), dok Francuzi radije koriste pojam civilizacije

4 faze kulturalne povijesti:

1. Klasina faza - velika tradicija
2. faza "socijalne povijesti umjetnosti" - u 30im godinama 20og stoljeda
3. otkride povijesti popularne kulture u 60im godinama 20og stoljeda
4. "nova kulturalna povijest"

Klasina povijest kulture

- obuhvada razdoblje od 1800. - 1950.
- fraza engleskog kritiara F.R. Leavisa - rije je o "velikoj tradiciji"
- ona ukljuuje djela "Kultura renesanse u Italiji" Jacoba Burckhardta (1860.), "Jesen srednjeg vijeka" Johana Huizinge (1919.), "Victorian England"
G.M. Young - povjesniar je slikar "portreta vremena"
- povjesniare kulture osobito zanimaju povezanosti meu razliitim umjetnostima, koje onda razmatraju kroz odnose tih umjetnosti, i njihov odnos
prema duhu vremena (Zeitgeist)
- njemaki povjesniari piu "povijest svijesti" (Geistesgeschichte) - "itaju" umjetnika djela kako bi prouavali kulturu vremena u kojem su nastali
- tako ire ideju hermenautike, koja se prvotno odnosila na interpretaciju biblijskih tekstova, ali sad obuhvada i interpretaciju artefakata i djela

- Burckhardt (vicarac) u svom radu obuhvada iroko razdoblje - "od stare Grke preko ranog krdanstva i talijanske renesanse..." - posvetio je malo
pozornosti dogaajnoj povijesti (saveznitva, politika previranja, ratovi), evocirao je neku kulturu iz prolosti i isticao ono "ponavljajude, konstantno i
tipino" u njoj - na temelju umjetnikih djela nekog razdoblja daje generalizacije
- u "Kultura renesanse u Italiji" opisuje individualizam, takmiarstvo, filozofiju, politiku renesansne Italije (dakle individualnost pojedinca u to vrijeme),
dok u "Povijest grke kulture" naglaava sukob individualca sa zahtjevima koje mu postavlja drutvo

1
- Huizinga (Nizozemac) obrauje iroko povijesno i geografski, od stare Indije do Zapada, od Francuske 12. st. do Nizozemske 17. st.
- u eseju objavljenom 1929. kae da je "glavni doseg povjesniara kulture portretirati kulturne obrasce" - opisivanje karakteristinih misli i osjedaja
vremena i njihovu uklopljenost u umjetnika djela, a obrasce nalazi prouavajudi teme, simbole, osjedaje i oblike
- u "Jesen srednjeg vijeka" koja se bavi ivotnim idealima (npr. vitetvo) primjenjuje ta naela
- zakljuuje da je to vrijeme bilo vrlo ritualizirano
- imao je morfologijski pristup (cjelina sastavljena od manjih dijelova, koji se zasebno prouavaju) - bavio se stilom cijele kulture, ali prouavao i stilove
pojedinanih slika i stihova
- kae da je povijest koja oblikuje ideju o nekom vremenu ne vrijedi ako ne prikaemo ljude koji su u tom vremenu ivjeli i radili

Od sociologije do povijesti umjetnosti

- Max Weber "Protestantska etika i duh kapitalizma" (1904.) analizira kulturne korijene ekonomskog sustava u Americi i Zapadnoj Europi - kulturalno
objanjenje ekonomskih promjena - protestantska etika (akumulacija bogatstva i portvovan rad)
- Norbert Elias "O procesu civilizacije" (1939.) opisuje ono to naziva "drutveni pritisak na samokontrolu" kroz obiaje ponaanja za stolom

- Aby Warburg - ne mari za akademsku karijeru - cilj mu je bio pridonijeti opdoj "znanosti o kulturi" (Kulturwissenschaft) - cijenio je Burckhardta i
njegove "nepogreive intuitivne generalizacije" - zaokupljen je klasinom tradicijom - usredotoava se na kulturne i perceptivne sheme, ili na formule,
geste koje izraavaju pojedine emocije
- ideja sheme se pokazala stimulativna za povjesniare kulture - Karl Popper tvrdi da je nemogude ispravno promatrati prirodu, a pritom ne imati
hipotezu za provjeru kojom moemo vidjeti obrazac, a ne zbrku

- povjesniari knjievnosti: Ernst-Robert Curious "Europska knjievnost i latinsko srednjovjekovlje"

- William Tindall - studija o Johnu Bunyanu - primjer studije tekstova usredotoenih na shemu
- Ernst Gobrich "Umjetnost i iluzija" (1960.) - najpotpunije je razvio ideju kulturne sheme

- Aby Warburg oko sebe okuplja grupu znanstvenika, to je jezgra bududeg Warburg instituta
- meu pripadnicima su: Ernst Cassierer (filozof) "Filozofija simbolikih oblika" i povjesniari umjetnosti Fritz Saxl, Edgar Wind i Erwin Panofsky

Velika dijaspora
- Erwin Panofsky (Nijemac, emigrirao u SAD) tvrdi da postoji povezanost izmeu arhitekture i filofozije

- dolazak Hitlera na vlast raselio je idovske znanstvenike, i posljedice toga su za njihove zemlje bile velike, kao i za povijest kulture (Erwin Panofsky,
Saxl, Wind, Cassirer, Ernst Kantorowicz)

- u SAD je bio naglasak na "civilizaciji", a ne na "kulturi" (Charles i Mary Beard "The rise of American civilization" 1927.) - predavanja o civilizaciji
poinju se odravati zbog pokreta "Nova povijest" u kojem sudjeluju radikalni povjesniari
- u amerikoj tradiciji zastupljenije je bilo istraivanje "povijesti ideja" - Perry Miller "The New England mind" (1939.), kao i krug s John Hopkins
Sveuilita okupljen oko "Journal of the history of ideas", asopisa koji je povezivao filozofiju, knjievnost i povijest (interdisciplinaran)

- u Velikoj Britaniji povijest kulture pie se izvan katedri povijesti: Basil Willey "The seventeenth-century background" (1934.) - studija "misli epohe"
kako bi dao podlogu knjievnosti toga doba
- iznimke stavljanja povijesti ideja u prvi plan: Cristopher Dawson "The Making of Europe" (1932.), Arnold Tonybee "Study of history" (1934.-1961.) u
vie svezaka, koncentrirano na 21 razdvojenu "civilizaciju"
- velika dijaspora utjee i na britanske znanstvenike - tako utjeu na Frances Yates, koja koristi varburijansku tehniku koritenja vizualnog dokaza kao
povijesnog dokaza u svom prouavanju okultnog

Kultura i drutvo
- u dijaspori je bilo i marksista koje su zanimali odnosi izmeu kulture i drutva, koji podiu svijest o tim odnosima u zemljama u koje su doli
- Charles i Mary Beard - u "The rise of American civilization" raspravljaju o irenju urbanih vrijednosti i "stereotipnih mentalnih doivljaja"
- debatna grupa "Sunday circle" kojoj pripadaju trojica Maara koji su emigrirali u Englesku: sociolog Karl Mannheim, Arnold Hauser, povjesiar
umjetnosti Frederick Antal, okupljeni oko kritiara Georgea Lukacsa
- Mannheim - zanima ga sociologija znanja, pristupa pitanju s povijesnog stajalita (na primjer prouavajudi mentalitet njemakih konzervativaca), ali
se na tekode "prevoenja" sociologije u Veliku Britaniju (zbog kulturalnog otpora Britanaca)
- Arnold Hauser - iri spoznaje do kojih je grupa (oko "Sunday circle") dola knjigom "Socijalna povijest umjetnosti" - u kojoj kulturu vee s
ekonomskim i drutvenim sukobom, pozivajudi se na marksistike pojmove kao to su klasna borba i kriza kapitalizma
- Frederick Antal (maarski povjesniar umjetnosti) - kulturi prilazi kao izrazu, "odrazu" drutva
- njegovi su pristae bili Francis Klingender (autor "Art and the industrial Revolution"), Anthony Blunt (povjesniar umjetnosti), John Berger (prilazi
umjetnosti s drutvenog aspekta)

2
- mala grupa britanskih marksista koja je primala ideje novopridolica: Roy Pascal (pisao je o socijalnoj povijesti knjievnosti), Joseph Needham
("Science and civilisation in China")

- nostalgiar za starom "organskom zajednicom Velike Britanije, F.R. Leavis "The great tradition" (1948.), u kojoj govori o ovisnosti knjievnosti o
"socijalnoj kulturi i umijedu ivljenja"
- Raymond Williams "The long revolution" (1961.) - socijalna povijest drame i izraz "struktura osjedaja"

Otkride naroda
- ideja popularne kulture (Volkskultur) javlja se u Njemakoj potraj 18. stoljeda
- od 60ih godina 20og stoljeda akademski povjesniari prouavaju popularnu kulturu
- Eric Hobsbawm (povjesniar ekonomije i drutva) - "The jazz scene" (1959.) - prouava glazbu, publiku koja je slua, njenu poslovnu komponentu i
politiki protest
- najutjecajnija studija u 60im "Making of the English working class" (1963.) Edwarda Thompsona - istrauje simbolizam i ikonografiju, ne samo faktore
koji utjeu na razvoj radnike klase u Velikoj Britaniji, stavlja velik naglasak na metodizam (metode stvaranja novog), opisuje "strukturu osjedaja
radnike klase"
- pokret Historijskog seminara osnovan 60ih pod vodstvom Raphaela Samuela, vodi konferencije, utemeljuje asopis "History workshop" i inspirira
mnoge da piu povijest

- pitanje razloga zaokupljenosti povijedu popularne kulture ba u to vrijeme, dva objanjenja:

1. unutarnje - "odgovor na manjkavosti prethodnih pristupa, povijesti kulture koju zaboravlja obian svijet, te politike i ekonomske povijesti koja
zanemaruje kulturu" - prouavaju ono to oni prije njih nisu i istrauju "obine ljude"
2. vanjsko - osnivanje CCCSa (Centre for Contemporary Cultural Studies) odgovara zahtjevu za kritikom naglaavanja tradicionalne elitne kulture, kao i
nove promjene u odnosima potronje, pojavljivanje oglaavanja i televizije

2. Problemi kulturalne povijesti

Preispitivanje klasika
- problem pristupa dokazima u klasicima kao to je Hunzingina "Jesen srednjeg vijeka"
- po njemu su zakljuci koje su donijeli povjesniari kulture relativno pouzdani, dok je politika povijest esto nepouzdana i netona ("Grci su
pretjerivali i esto lagali")
- svjedoci iz prolosti mogu nam govoriti (kroz svoja djela) o stvarima koje nisu ni znali da poznaju
- ali, ta djela nisu napravljena bez vanjskih utjecaja, kao na primjer zato je nastala neka slika
- kritika Burckhardta i Huizinge kao impresionistikih - utjecaj utisaka koje su na njih ostavljali proueni artefakti, subjektivnost itanja - John Clapham
(povjesniar ekonomije)
- pitanje metode:
- alternativa impresionistikoj povijesti kulture mogla bi biti "dogaajna povijest" (francuski termin i metoda), u kojoj se dokumenti analiziraju
kronolokim slijedom
- "kvantitativna analiza sadraja" - odabire se tekst ili grupa tekstova i izrauna uestalost spominjanja neke teme ili tema i analizira uestalost veza
koje se pojavljuju kroz tekst - kritika ove metode je ta da je previe mehanika sama po sebi (rijei imaju razliite razine znaenja, ovisno o kontekstu),
ali ima je smisla koristiti uz tradicionalne knjievne metode pomnog itanja
- "analiza diskursa" - lingvistika analiza odlomaka umjesto pojedinane reenice
- problematika pretpostavki na kojima se gradi djelo - kritika Burckhardta, Huizinge, marksista (najvie Hausera) - najede izgraene na ideji Zeitgeista
koju neki smatraju zastarjelom

Marksistike debate
- glavna marksistika kritika klasinog pristupa kulture jest to to ona nema dodira ni s ekonomskom ni s drutvenom bazom (Burckhardt, Huizinga i
Panofski djelom ignoriraju ekonomske faktore i drutvene veze)
- druga kritika kae da precjenjuju homogenost prouavanih kultura - ignoriraju kulturne konflikte - tako Thompson kulturu naziva "nedoraenim
terminom" koji okuplja pojmove i skriva razlike - razliite su kulture mukaraca i ena, razliitih narataja, razliitih klasa

- Ernst Block (njemaki marksist) - "vremenske zone" - odreene skupine ljudi za sobom vuku prolost, s time i kulturu tog vremena (primjer
osiromaene srednje klase njegovog vremena), i tako ne postoji kulturno jedinstvo

3
Problemi marksistike povijesti
- paradoks marksistike povijesti (zaokupljenost povijedu, to je po Marxu ista nadgradnja)
- marksisti su "The making of the English working class" kritizirali zbog "kulturalizma" (naglasak je bio na iskustvu i ideji, ne na ekonomsko-socijalnoj i
politikoj stvarnosti), Thompson pak njih kritizira zbog "ekonomizma"
- to pokrede unutarnju kritiku marksizma, i tako Raymond Williams koncept baze i nadgradnje proglaava previe rigidnim (preferira prouavanje
"odnosa izmeu elemenata ukupnog ivota")
- ideja kulturne hegemonije (Antonio Gramsci) - vladajude klase ne vladaju neposredno, ved i jer su njihove ideje prihvadene od podreenih klasa
- problematika marksizma koji izostavlja svoje elementarne ideje baze i nadgradnje, ali ako se ta ideja koristi postavlja se pitanje je li uopde mogude
promatrati kulturu bez da se pretpostavi njezina homogenost (slinost svih njenih dijelova)
2 odgovora na to pitanje:
1. treba prouavati kulturne tradicije (one su homogene)
2. treba razdvojiti uenu i popularnu kulturu, prouavati ih kao "supkulture" u odnosu jedne od druge

Paradoksi tradicije
- tradicija - odreena znanja i vjetine koje se prenose s narataja na narataj
- ideja tradicije povjesniare kulture oslobaa od pretpostavki homogenosti i jedinstva neke "epohe" (vremenskog razdoblja obiljeenog nekom
karakteristikom) - srednji vijek, prosvjetiteljstvo...
- Aby Warburg i Ernst-Robert Curtius zaokupljeni su tradicijom
2 paradoksa tradicije:
1. inovacija moe prekinuti ili oslabiti tradiciju
- na primjer, ustrajnost religioznih stavova (katolikih, islamskih, protestantskih...) u sekulariziranom (drutvo se odmaknulo od identifikacije s
religijom, sad su u vie odvojenom odnosu) obliku - odreeni pogledi opstaju
- danas se naglasak stavlja na svjesno ili nesvjesno mijeanje vjerovanja i vrijednosti religija
2. tradicija moe oslabiti inovaciju
- problem utemeljitelja i sljedbenika (Marxova ala kako on uopde nije marksist) - sljedbenici naglaavaju odreene aspekte, ovisno kako im odgovara
(na primjer raniji i kasniji Marx)
- ono to se prenosi se mijenja predajom novom narataju

O popularnoj kulturi
- razlika uene i popularne kulture kao opreka pretpostavke kulturne homogenosti
- problem odreivanja - tko su ljudi, svi, ili samo ne-elita - to opet dovodi do problema homogenosti iskljuenih
- novije rjeenje - popularne kulture (mnoina), urbana i ruralna, mukaraca i ena... - tu se onda javlja problem preuveliavanja razlika i sve vedeg
raslojavanja grupa
- John Winkler (klasicist inspiriran kulturnom antropologijom) pokazuje razliitost enske i muke perspektive prema seksu i ostalom kroz izvore koji
su gotovo iskljuivo djela mukaraca
- treba li u popularnu kulturu (u odreenim razdobljima) ukljuiti elitu? - u nekim se razdobljima kultura elite i ne-elite nije mnogo razlikovala
- na toj osnovi Roger Chartier dokazuje da je praktiki nemogude djelatnosti i obiaje obiljeiti kao "popularne" - usredotoio se na elitu Zapadne
Europe u ranom Novom vijeku i zakljuio da su bili bikulturalni - sudjelovali su i u elitnoj i u popularnoj kulturi, a iz popularne se kulture povlae nakon
sredine 17og stoljeda
- este interakcije izmeu uene i popularne kulture kao razlog za naputanje oba pridjeva, ali se bez njih ne mogu opisati interakcije uenog i
popularnog - najbolje je koristiti oba pojma ne inedi razliku izmeu njih previe rigidnom

to je kultura?
- pojam se obino odnosio na elitnu kulturu
- proiren je kako bi ukljuio i popularnu (ili nisku) kulturu
- pojam se obino odnosio na umjetnost i znanost, pa se poeo iriti na opise popularnih ekvivalenata umjetnosti i znanosti (narodna glazba i medicina
etc.)
- jo je Bronislav Malinowski kulturu iroko definirao kao ono to obuhvada "naslijeene artefakte, robe, tehnike procese, ideje, navike i vrijednosti."
- antropologija koristi pojam kulture kao irok i obuhvatan pojam
- historijska antropologija i nova kulturalna povijest - dva pokreta kulturnih povjesniara nove generacije

4
3. Vrijeme historijske antropologije

- obrat prema antropologiji u kulturalnoj povijesti od 60ih do 90ih godina

- koriste pojam kulture u irokom smislu, posuuju koncepte

Ekspanzija kulture
- utjecajnost i zanimanje za kulturu, kulturalnu povijest i kulturalne studije - kulturalna psihologija (sva bida nemaju identine nagone), kulturalna
geografija (izbjegavanje ideje kulturnih podruja), ekonomija (rastudi interes za potronju), politika znanost
- znanstvenici koji do tada nisu pisali kulturalnu povijest poinju je pisati, npr. John Elliot "Revolt of the Catalans" (1963.), Jonathan Brown "A palace
for a king" (1980.)
- poinju rabiti pojmove kao to su "kultura tiska", "dvorska kultura", "kultura apsolutizma"

- nova kulturalna povijest (NCH - "new cultural history, NKP - "nova kulturalna povijest") ima najvedi uspjeh u SAD-u, obuhvada povjesniare
umjetnosti i povjesniare znanosti, povjesniare knjievnosti (okupljenih oko "novog historicizma")
- pokret je internacionalan - u Francuskoj pojam polako ulazi u jezik, a Roger Chartier i drugi sami sebe zovu kulturalnim povjesniarima
- Chartier knjigom "Cultural origins of the French revolution" (1990.) suprotstavlja iru kulturalnu povijest prema uoj intelektualnoj
- u Njemakoj i Nizozemskoj stavlja se vedi naglasak na "povijest svakodnevice"
- u Britaniji su pak kulturalni studiji vaniji od kulturalne povijesti, koje gotovo i nema

Kulturalna razjanjenja
- razjanjenje nekih polja koja do tada nisu koristili pojam kulture u irem smislu, objanjavanje pojava s kulturom u vidu
- zanimanje za osjedaj pada (ekonomski pad Britanije, obilje i siromatvo naroda opdenito), karakteristian za cijelu generaciju povjesniara
- John Elliot objavljuje lanak "The decline of Spain" (1961.)
- i za promjene u politikom svijetu se sve ede daju kulturalna objanjenja (revolucije, osnutak drave)
- primjer kulturnog razjanjenja politikih zbivanja: F.S.L. Lyons "Culture and anarchy in Ireland 1890-1939" (1979.) opisuje zemlju razdvojenu na 4
kulture - irsku, englesku, angloirsku i ulstersko-protestantsku, za koje tvrdi da su nesposobne ivjeti i zajedno i odvojeno - problem je u sudarima
kultura
- pojam koji je nekad vaio za elitnu kulturu sada ukljuuje i svakodnevnu kulturu

Vrijeme historijske antropologije

- povjesniari su najvie prouavali djela Marcela Maussa o obdarenosti, Edwarda Evans-Pritcharda o vraanju, Mary Douglas o istodi i clifforda
Geertza o Baliju
- Aaron Gurevi (ruski mediavelist) prouava oblike vlasnitva u srednjevjekovnoj Norvekoj i Islandu, i koristi antropologiju kako bi objasnio sustav
temeljen na stalnom prijenosu pokretnih dobara
- gozbe Skandinavaca usporeuje s ritualom potlatcha meu Kwakutlima - preko njega objanjava karakteristike darivanja

- to vodi tome da se plemena koja su bili neprijatelji Rimskog carstva i bila zvana barbarima sada promatra na pozitiviji nain
- Keith Thomas "Religion and the decline of magic" (1971.) nadahnuto Evans-Pritchadom govori o poetcima Engleske u novom vijeku, koristedi
reference o Africi i Evans-Pritchardovim istraivanjem plemena Azandi
- Mary Douglas "Purity and danger" (1966.) - prljavtina postoji u oku promatraa i oblik je nereda - otkriva dugu povijest zapadnjake zaokupljenosti
istodom

- Levi-Strauss ima utjecaj meu francuskim povjesniarima

- koriste njegov strukturalistiki pristup preuzet iz lingvistike
- analizirao je mitologiju amerikih Indijanaca, to potie povjesniare da na slian nain analiziraju europske mitove (Jacques le Goff, Emmanuel Le
Roy Ladurie)
- povijesne studije koje izvlae korist iz sagledavanja strukturalizma ili semiotike - esej Jurija Lotmana o "poetici svakodnevnog ponaanja" u Rusiji
18og stoljeda
- koncept poetike obrauje kao ogranien na stanovito razdoblje povijesti, ali se taj pristup moe koristiti kao opdi

- Clifford Geertz utjecajan je u SAD, njegova interpretativna teorija kulture je na suprotnom polu od one Levi-Straussa, Geertz naglaava znaenje i
"gustu deskripciju"
- po njemu kultura je "povijesno prenesen obrazac utjelovljen u simbolima, sistem naslijeenih koncepcija izraenih u simbolikim oblicima
upotrebom kojih ljudi komuniciraju, odravaju i razvijaju svoje znanje i stavove o ivotu."
- povezuje borbe pijetlova na Baliju s irim svijetom balijske kulture, po njemu je to pria koju ni priaju sami sebi, kao to su "Kralj Lear" ili "Brada
Karamazovi" prie u naoj kulturi
- dramaturki pristup (ideja Kennetha Burkea) - slijededi taj pristup pie knjigu o "dravi teatra" u 18. stoljedu na Baliju - toj je dravi mod sluila za

5
spektakle
- Victor Turner - ideja "socijalne drame", po kojoj se poremedaji u drutvenom ivotu esto odvijaju u manje ili vie redovitom nizu, u etiri faze

- Robert Darnton "The great cat massacre" (1984.) - pod utjecajem Geertza - odreuje zadadu kulturalnih povjesniara kao "osvajanje drukijeg" i tvrdi
da se grad ili ritual mogu itati kao to se moe itati narodna pripovijetka ili filozofski tekst

- Geertz je toliko utjecajan jer je "analogija drame" vrlo snana, povezuje elitnu kulturu s novim zanimanjem za svakodnevicu - snaga analogije drame
moe objasniti i povedano razumijevanje za rituale
- analogija drame u djelu Rhysa Issaca "The transformation of Virginia" (1982.) poziva se na rad Geertza i navodi da svaka kultura ima svoju zasebnu
"dramaturku opremu" ili repertoar
- u Virginiji - primjena modela teatra na gotovo sve, od ceremonije ispijanja aja do svakodnevnih malih dogaaja

- Geerzova djela i pojmovi davali su novi smisao onom to povjesniari rade, novu dimenziju
- principi kongruencije i konvergencije - ljude jedne kulture privlae drugoj su ideje ili obiaji slini njihovima, istodobno i bliski i neuobiajeni -
slijededi tu privlanost ideje ili obiaji tih kultura poinju sve vie nalikovati jedni drugima
- okredu se antropologiji u potrazi za alternativnim povezivanjem kulture i drutva
- antropoloki, iroki koncept kulture povezuje prouavanje simbola sa svakodnevnim ivotom - analogija drame
- antropoloka ideja o kulturalnim pravilima ili protokolima privlai kulturne povjesniare
- jo i Huizinga priznaje utjecaj koji je na njega imao Tylor ("Primitive culture"), i ved i on kae da ga obiaj rezanja jabuke na tri djela u ast svetom
trojstvu na dvoru Karla smjelog podsjeda na izvedbu velike predstave
- L.P. Hartley svoj roman zapoinje epigramom (kratka, pamtljiva izjava): "Prolost je strana zemlja. Oni to tamo rade drukije." - sedamdesetih godina
skupina povjesniara ga citira i govori da kulturalna povijest dostie punu koherentnost i ima najvie smisla kad se promatra kao vrsta retrospektivne
etnografije (etnografija je zapisivanje na terenu kako bi se opisalo ljudsko drutvo, retrospektiva je pogled unatrag, dakle retrospektivna etnografija je
promatranje prolosti kroz dokumente i zapisivanje injenica vezanih uz ljudsko drutvo i kulturu)

- time to su bili izloeni stranom (drugim kulturama) zapadni povjesniari su poeli otkrivati simbolizam svakodnevice "na kudnom pragu"
- Stephen Greenblatt "Shakespearean negotiations" (1988.) odbacuje tradicionalni marksistiki pogled na umjetnost kao odraz drutva - usredotoava
se na razmjenu ili premodivanje izmeu ta dva pojma

- vizualna kultura - Bernard Smith, Michael Baxandall

- Smith "European vision and the South Pacific" (1959.) - kae da su Europljani narode Pacifika promatrali kroz stereotipe, usporeujudi ih s obrascima
koji su im poznati
- Baxandall "Painting and expirience in fifteenth century Italy" (1972.) - raspravlja o percepciji slikarstva i svakodnevnih doivljaja (ples)
- neki se povjesniari znanosti redefiniraju kao kulturalni povjesniari - Mario Biagioli "Galileo Courtier" (1993.) - primjer povijesne antropologije -
oslanja se na rad antropologa

- povjesniari se tako hvataju rada antropologa kako bi svjesno ili nesvjesno reagirali na primjene u irem svijetu, ukljuujudi gubitak vjere u progres i
uspon antrikolonijalizma i feminizma

Pod mikroskopom
- u 70im nova vrsta povijesti - mikro povijest - vee se uz malu grupu talijanskih povjesniara (Carlo Ginzburg, Giovanni Levi, Edoardo Grendi)
Ona je odgovor/reakcija na:
1. protiv odreenog stila u povijesti drutva koji je slijedio model povijesti ekonomije sluedi se kvantitativnim (koliinskim) metodama i opisujudi opde
trendove bez osjedaja za raznovrsnost ili specifinost lokalnih kultura
2. odgovor na utjecaj antropologije - ona nudi irok pogled, dok mikro pogled opet omoguduje pojedincu ili lokalnom iskustvu da uu u povijest
3. odgovor na razoaranje priom o progresu zapadne civilizacije koja mimoilazi dostignuda mnogih drugih kultura
Emmanuel Le Roy Ladurie "Montaillou" (1975.) - portret francuskog sela od 200tinjak stanovnika u 14 stoljedu, mogud zbog inkvizicijskih spisa -
prouava tadanju materijalnu kulturu i mentalitet tog mjesta
Carlo Ginzburg "Sir i crvi" (1976.) - sjeveroistona Italija, 16. stoljede, po inkvizicijskim spisima - u kojoj pojedinac inkvizitorima opirno odgovara na
pitanja nudedi im svoju viziju svemira - autor se koncentrira na njega samoga

- ostale povijesne studije vie su potaknute geografijom ili folklorom, prouavaju vede lokalne jedinice
- David Fischer "Albion's Seed" (1989.) - razlikuje 7 kulturnih regija u dananjem SAD i 4 u kolonijalnoj Americi, govori o njihovoj formaciji i onome to
naziva "narodnim obiajima"

- problem mikro-povijesnih studija je kako analizirati odnos izmeu zajednice i vanjskoga svijeta

6
Postkolonijalizam i feminizam
- problematika zapadnih predrasuda i izostavljanje podataka o nezapadnim civilizacijama
- kolonijalne predrasude
- Edward Said "Orijentalizam" (1978.) - opozicija Istoka i Zapada u zapadnom miljenju - razlike izmeu "njih i nas" - uoava povezanost kolonijalizma s
orijentalizmom - potie mnoge sline studije

- neke autorice naglaavaju enski doprinos kulturi, koji je praktiki nevidljiv u tradicionalnoj velikoj prii
- Georges Duby i Michelle Perrot "Histoy of Women in the West" - eseji o kulturalnoj povijesti - o obrazovanju ena, pogledima mukaraca na ene...
- Joan Kelly pie lanak "Jesu li ene imale renesansu?" - usmjeren je na ene umjetnice tog razdoblja i prepreke na koje su nalazile - tvrdi da je
doprinos ena prouavanju Renesanse redefinirao pojam Renesanse
- Caroline Bynum "Holy feast and holy fast" (1978.) - studija o simbolizmu hrane u kasnom Srednjem vijeku - dokazuje da je hrana znaajniji simbol
enama nego mukarcima

7
4. Nova paradigma?

- fraza nove kulturalne povijesti (NKP) koristi se od kraja 80ih

- ona je danas prevladavajudi oblik kulturne povijesti, model za standardni postupak
- zove se novom kako bi se razlikovala od starijih formi - naglaava mentalitete (pretpostavke) ili osjedaje vie nego ideje ili sustave miljenja
- rije kulturalna slui da se razlikuje od povijesti drutva
- povijest gradova - istrauje se svim povijesnim metodama - politika povijest, ekonomska i socijalna povijest, kulturalna povijest koja je jo svjea -
tredi val zapoinje knjigom "Be krajem stoljeda" Carla Scrorskea - usredotouje se na elitnu kulturu, i smjeta je u urbani kontekst
- drugi se kulturalni povjesniari vie bave urbanim supkulturama
- novi stil kulturalne povijesti je odgovor na izazove izraene ranije
- nove kulturalne teorije osvijestile su teoretiare o novim problemima i time im stvarale nove probleme
- zaokupljenost teorijom - jedna od glavnih osobina NKP
- Jacques Derridae ideja o "dodatku", ulozi ruba u oblikovanju sredita - povjesniari je koriste u mnogim drugim kontekstima (Joan Scott tako opisuje
razvoj enske povijesti - "ene su pridodane povijesti"

etiri teoretiara
- Bahtin je teoretiar jezika i knjievnosti, a ostali su socijalni teoretiari
- potaknuli su kulturne povjesniare da se bave i reprezentacijom i praksom

1. Mihail Bahtin (Rusija), "Rabelais and his world" (1965.), inspirator kole semoiotike
- temeljni koncepti: karnevalizacija, jezik trnice, groteskni realizam - koriste se u NKP
- naglaava vanost subverzije i prodora "niske" u "visoku" kulturu
- koncepti kao to su "poliglosija" nisu zaivjeli, iako vrlo dobro slue opisu karnevala kao skupa glasova, a ne kao izraza puke subverzije

2. Norbert Elias - sociolog zaokupljen kulturom i civilizacijom - "O procesu civilizacije" (1939.)
- koncepti - prag zbunjenosti, prag odvratnosti koji su podizani prolaskom vremena, "drutveni pritisak na samokontrolu", habitus, figuracija (obrazac
meuljudskih odnosa koji se neprestano mijenja)
- prolaskom vremena djelo ima sve vedi utjecaj, pogotovo na povijesne antropologe
- kritiziraju ga da je previe posveden dvorovima a premalo gradovima te da je eurocentrian

3. Michael Foucault - povjesniar ideja koji je postao povjesniar drutva - niz knjiga o povijesti ludila, nadzora i seksualnosti...
- kritiar teorije progresa, evolucije - novom paradigmom mijenja one stare
- naglasak na kulturnom konstruktu - doprinos NKP
- pojmovi "mrea" i "reetki" - strukture doputaju nekim informacijama da opstanu u kulturi, a nekima ne
- predavanje "The order of Discourse" - "povijest sistema miljenja" - prouavanje kontrole miljenja, naini na koji su teme ili ideje iskljuene iz
razgovora
- studija "The order of things" - kategorizacija i naini po kojima se temelji i organizira ono to moe biti miljeno reeno ili zapisano u datom razdoblju
- diskurs razdoblja
- problem je odrediti to je mislio pod pojmom diskursa (to mu tvori diskurs)
- pie intelektualnu povijest - politika na mikrorazini - "diskurzivni postupci" uspostavljaju predmete o kojima se govori
- "Nadzor i kazna" - "upravljiva tijela" koja olakavaju kontrolu nadzora

4. Pierre Bourdieue - koncept "polja" - knjievnog, lingvistikog, umjetnikog, intelektualnog ili znanstvenog - podruje koje u odreenom trenutku
dosie neovisnost i izvodi vlastite kulturne konvencije
- ideja kulturne reprodukcije - utjecajna - grupa odrava svoj poloaj u drutvu putem obrazovnog sustava
- teorija prakse - koncept habitusa - preuzima ga od Erwina Panofskog - svakodnevna praksa u uvjetima izriito podupirane improvizacije unutar
shema unesenih kulturom u miljenje i tijelo - tako se vrijednosti buroazije poklapaju sa vrijednostima drutva, i njezinim lanovima je lake tokom
obrazovanja
- izrazi "kulturni kapital", "simboliki kapital"
- pojam distinkcije - buroazija se eli razlikovati od neburoazije

Prakse
- jedno su od naela NKP - povijest religiozne prakse, a ne teologija, povijest govora, a ne lingvistika
- na njih najvie utjeu socijalna i kulturna teorija (pogledaj gornja 4 teoretiara)
- npr. Timothy Mitchell u svom djelu "Colonising Egypt" (1988.) obrada pozornost na vanost discipline (Foucault), "igra razlike" (Derridae)
- poinje se baviti povijedu govora - privlai ih uglaenost i neuglaenost
- prouavanje religijske prakse - meditacije i hodoada (pod utjecajem antropologa Turnera - hodoada kao rituali inicijacije i liminalna/granina

8
pojava)
- povijest putovanja - umjetnost i metoda putovanja
- povijest praksi ostavlja trag na razdobljima koje su tradicionalno bile predmet prouavanja povijesti, na primjer Renesansa
- "kultura skupljanja" - muzeji, povjesniari umjetnosti i znanosti - prouavaju to se sve skupljalo, kome su bile dostupne, kako su se kategorizirale
- npr. "Superflous things" Craiga Clunasa koji na temelju knjige iz 17og stoljeda pie o razlikama u nainu razmiljanja o zaokupljenosti suvinim -
razlike izmeu stvari su razlike izmeu plemenitog znanca i novopeenog bogataa
- okrenutost povijesti svakodnevnih praksi - selidba fokusa s velikih pojedinaca i njihovih ideja

Povijest itanja
- odreuje je povijest pisanja i povijest knjige
- popularna tema istraivanja su biljeke itatelja pisane uz tekstove
- radovi o enama i njihovim knjievnim ukusima - John Brewer analizira dnevnik Engleskinje koja je ivjela u 18om stoljedu koji ona vodi o knjigama
koje je proitala - ona je naklonjena enskim piscima i djelima s enskim likovima - to ukazuje na razvoj povijesti ophoenja i obiaja
- pomaci u nainima itanja - od na glas do u sebi, od javnog do intimnog - revolucija itanja u 18om stoljedu - knjiga je toliko da ih se ne moe
proitati sve

Reprezentacije
- odgovori na Foucaultovu kritiku povjesniara po kojoj daju "osiromaene ideje stvarnog":
- Georges Duby "ena, vitez, svedenik" (1978.) - istraivanje tri stalea, prikazanih kao reprezentacija koja ima mod da stvarnost modificira onako kako
se odraava u zrcalu (drutvo se prilagoava slici koje ima o samom sebi)
- Jacques Le Goff "Roenje istilita" (1981.) - raanje ideje istilita u srednjem vijeku objanjava tako da je povezuje s promjenom poimanja prostora
i vremena
- francuski pojam "povijest imaginacije" jo se ne koristi u engleskom govornom podruju, ali je "povijest reprezentacija puno uobiajeniji pojam"
- mnotvo oblika reprezentacija, knjievnih, vizualnih i mentalnih tokom zadnja 2-3 desetljeda
- povijesti reprezentacija socijalne strukture
- "Representations" - ime asopisa pokrenutog na Berkleyu, obrauje i izdaje reprezentacije
- studije o povijesti putovanja usredotouju se na stereotipe kojima je opisana strana kultura, primjeduju se obrasci koji se ponavljaju (ljudi vide ono o
emu itaju prije negoli zbilja dou u tu zemlju)

Orijentalizam u glazbi
- muzikologijom se bave kulturalni povjesniari
- neki odgovaraju na Saidov "Orijentalizam", povjesniari umjetnosti u 80im, povjesniari glazbe u 90im
- sam Said 1993. obrauje Verdijevu Aidu u kojoj je Orijent oslikan kao "daleko i drevno mjesto na kojem Europljani mogu demonstrirati svoju silu"
- Ralph Locke - studija o "Samsonu i Dalili" Saint-Saensa - svijet Biblije poistovjeden je sa Bliskim istokom 19. stoljeda

Povijest sjeanja
- Pierre Nora "Les Lieux de memoire" - sedam svezaka - bavi se "nacionalnim sjedanjem" onako kako se sauvano u vrijednim dokumentima
- slini su projekti objavljeni u Njemakoj, Italiji i drugdje
- Frederick Bartlett "Remembering" - zakljuak da, kako dogaaji odmiu, gube na specifinosti, obraeni su (nesvjesno) da slie opdoj vladajudoj
shemi u kulturi (primjer: Philippe Joutard prouava protestante u junoj Francuskoj - sjedanja na progon oblikovana su biblijskim priama)
- John Bunyan "Pigrim's progress" - utjecaj iskustva prvog svjetskog rata na iskustvo drugog
- sjedanje se ne oblikuje samo itanjem - npr. nain na koji protestanti i katolici u Irskoj priaju drugaije prie
- drutveno pitanje - o "ijim se to sjedanjima govori?" - razlika u sjedanjima pobjednika i pobijeenih

Materijalna kultura
- pridavalo se manje panje materijalnoj kulturi nego idejama
- u 80im i 90im poinje se prouavati materijalna kultura - neki kulturalni povjesniari se udruuju s arheolozima, ravnateljima muzeja...
- neki se povjesniari knjievnosti okredu ovom pravcu i prouavaju grafite, sonete i minijature smatraju osobnim govorima ljubavi
- Don McKenzie "Bibliography and the sociology of texts" - redefinira bibliografiju kao oblik kuturalne povijesti
- vedina studija materijalne kulture naglaava 3 teme: hranu, odjedu i stanovanje
- npr: Sidney Mintz (antropolog) "Sweetness and power:the place of sugar in modern history" - socijalna komponenta edera - nekad su ga samo
bogati mogli priutiti, ali se preobrazio u robu iroke potronje - i kulturalna - simbolika strana edera - statusni simbol
- Daniel Roche "The culture of clothing" (1989.) - pravila odijevanja otkrivaju kulturne kodove - "iza odijevanja mogu se otkriti mentalne strukture" -
nalazi vezu izmeu revolucije odijevanja i Francuske revolucije
- Orvar Lofgren (vedski antropolog) "Culture builders" (1979.) - povijest stanovanja - vedski dom u 19om stoljedu - pomak od jednostavnosti do
luksuza - dom, pogotovo salon, postaje mjesto na kojem obitelj pokazuje bogatstvo, dok je s druge strane sve veda vanost pridavana privatnim
prostorijama kao sklonite pred vanjskim svijetom

9
- Habermas (koji o kavanama govori kao o mjestima politike diskusije) i Foucault (nacrti kola i zatvora kao pomod disciplini) - panju povjesniara
usmjerava na vanost prostora

Povijest tijela
- danas cvijeta, prije se inilo nepojmljivim - bilo je malo studija koje su se time bavile
- Gilberto Freyre (brazilski sociolog i povjesniar) - prouava fiziki izgled robova prema potjernicama iz 19og stoljeda - uoava fizike promjene
nastale loim odnosom prema njima
- Emmanuel Le Roy Ladourie - 1972. prouava muskulaturu francuskih novaka u 19om stoljedu i uoava razlike u visini ovisno o tome otkud dolaze (sa
sjevera ili s juga)
- od poetka 80ih studije koje istrauju muka i enska tijela, tijela kao doivljaj i kao simbol
- 1995. pokrenut je asopis "Body and society"
- povijest geste - Jean Claude Schmitt - gesta u srednjem vijeku - rekonstruirao ih je iz dokumenata, i npr. zakljuio da su molitve sklopljenih ruku i
kleanje pri molitvi prijenosi u religijsko podruje iz feudalnog - kao iskazivanje poasti
- povijesni znaaj naizgled malih razlika - dijeljenje pravoslavne crkve u Rusiji 1667. - treba li blagoslivati s dva (ruska tradicija) ili tri (grka tradicija)
- Peter Brown " The Body and Society" (1988.), Caroline Bynum "Holy feast and holy fast" (1987.) - izazivaju tradicionalne (u ovom sluaju krdanske)
pretpostavke
- Roy Porter primjeduje da je zanimanje za temu tijela potaknuto pojavom AIDSa, koji je privukao panju na "ranjivost suvremenog tijela"
- u djelima Michela Foucaulta i Pierrea Bourdieua filozofijska uporita prouavanju tijela postala su vidljiva

Revolucija u kulturalnoj povijesti?

- NKP je pridonijela znaajnim kolektivnim dosezima u posljednja 2-3 desetljeda
- otkrivene su mnoge nove teme i istraene pomodu novih koncepata
- Sigfried Giedion (vicarski arhitekt) "Mechanisation takes command" (1948.) - knjiga o materijalnoj kulturi, tvrdi da "za povjesniara na postoje
banalne stvari"
- mnogi autori su pod utjecajem klasika kao to su djela Burckhardta i Huizinge (Darnton, Geertz)
- pomak u istraivanju i temama moe se opisati kao promjena naglaska, a ne kao rast, reforma tradicije a ne revolucija
- NKP su esto kritizirali, odbacujudi ishodinu teoriju

10
5. Od reprezentacije do konstrukcije

- ideja reprezentacije je sredinji koncept NKP - slike i tekstovi jednostavno odraavaju ili imitiraju socijalnu stvarnost
- svi koji pripadaju NKP ne slau se s time - poinju misliti i govoriti o konstrukciji i produkciji stvarnosti (od znanja do bolesti...)
- Roger Chartier - uoava pomak "od drutvene povijesti kulture prema kulturalnoj povijesti drutva"

Uspon konstruktivizma
- filozofi i znanstvenici osporavaju steena miljenja o objektivnom znanju
- Arthur Schopenhauer (njemaki filozof) raspravlja tvrdnju "svijet je moja predstava", Friedrich Nietzsche jezik opisuje kao zatvor, Ludwig
Wittgenstein tvrdi "granice mojeg jezika jesu granice mojeg svijeta", John Dewey (ameriki pragmatist) tvrdi da smo mi oni koji stvaraju stvarnost
- javlja se pitanje objektivnosti povijesnih izvora, a i povjesniara samih
- u vrijeme u kojem je NKP koristio ideju reprezentacije, konstruktivizam je bio primjenjivan u npr. istraivanjima iz kuta povijesti koloniziranih u Aziji,
Africi i Americi, a feministike povjesniarke pokuavaju napraviti enu vidljivom u povijesti pisati o povijesti sa stajalita ene
- pojam "drutvene konstrukcije stvarnosti" - do koje mjere znanstvenici konstruiraju predmete svojih prouavanja
- naputa se socijalni determinizam u mnogim znanostima - znanstvenici izraavaju osjedaj slobode

Ponovna upotreba Michela de Certaua

- Michel Foucault "Archeology of knowledge" - utjee na konstruktivizam kad diskurse definira kao "prakse koje sustavno konstruiraju predmete o
kojima govore"
- Michel de Certeau (bavi se teologijom, filozofijom, psiholoanalizom, antropologijom, sociologijom), doprinjeo je povijesti misticizma, historiografije i
jezika
- njegov je pojam "analogije drame"
- za NKP najutjecajnije djelo je knjiga o svakodnevnom ivotu u Francuskoj 70ih godina
- prouava "prakse" obinih ljudi, njihove svakodnevne aktivnosti
- po njemu oni nisu pasivni potroai, ved kreativni i inventivni - stvaraju nove sloene odnose izmeu stvari koje odaberu, i stavljaju to u nove
kontekste
- koriste "taktike" - imaju ogranienu slobodu manevra unutar ogranienja koja su postavili drugi
- slinosti izmeu Certeaua i Foucaulta i Bourdieua - zamjenjuje Foucaltov pojam discipline u "anti-discplinu", "taktike" su pogled odozdo, a Boudieuve
"strategije" odozgo

Recepcija knjievnosti i umjetnosti

- od prouavanja umjetnika, pisaca i skladatelja povijest umjetnosti okrede se na publiku i njene reakcije
- David Freedberg "The power of images" - istrauje religiozne reakcije u umjetnosti

Invencija invencije
- ako je kulturalna konstrukcija vana kao to to kau Foucault i Certeau, onda je sva povijest - kulturalna povijest
- tako Roy Porter "Mind-forged manacles" (1990.) zakljuuje da su u raznim razdobljima postojale razliite "kulture ludila"
- studije o invenciji nacija i kulturalnoj konstrukciji regija

Nove konstrukcije
- Hayden White (Amerikanac) "Metahistory" (1973.) - analizira povijesne tekstove, i tvrdi da autori piu povijest u knjievnom anru (tako Michelet
pie povijest zapletenu u ljubavni roman, a Ranke u komediju), povjesniari konstruiraju samu prolost kao takvu
- pojam "kovanje zapleta" ulazi u diskurs brojnih povjesniara
- Northrop Frye (Kanaanin) - pojam "metapovijesti" - kae da "kada povjesniareva shema dopre do odreene toke razumljivosti poprima obrise
mitskoga"

Konstruiranje klasa i roda

- socijalne kategorije koje su nekad smatrane vrstima sada se promatraju kao fleksibilne
- tako se indijske kaste ne uzimaju zdravo za gotovo, ved tretiraju kao kulturni konstrukt s povijedu
- pojam etniciteta kao socijalne kategorije koja je fleksibilna ili prenosiva
- klasa se promatra kao kulturalni, povijesni ili diskurzivni konstrukt
- feministice ele da se rod uzme u razmatranje - mukost i enskost kao drutvene uloge
- isnkripcije - nauene kroz ivot, mogu se mijenjati - dranje, geste, jezik i odjeda
- meuovisnost modela mukosti i enskosti u datoj kulturi
- Patricia Ebrey "The Inner Quarters" (1993.) - prouava Kinu u doba dinastije Tang, vidi promjenu u idealima muevnosti (od ratnika prema
znanstveniku, sakupljau umjetnina) i enstvenosti (lijepe i njene, kako mukarac postaje njeniji tako one moraju postati jo njenije - podvezivanje
stopala)

11
Konstruiranje zajednica
- 1983. 2 utjecajne knjige:
- Benedict Anderson "Imagined Communities" - bavi se povijedu modernog nacionalizma, razlikuje najmanje tri njegova vida:
1. perspektiva - pogled na Europu izvana
2. koristi kulturalni pristup politici - "kultura nacionalizma" - korijeni nacionalizma su u nesvijesnim ili polusvijesnim stavovima prema religiji,
vremenu...
3. povijest imaginacije - "imaginarne zajednice" - npr. narodi koji su se nali na mjestu prolih

- Eric Hobsbawm i Terence Ranger "The invention of tradition" - naglaavaju razdoblje prelaska iz 19. u 20. stoljede i njegovu bit za nastanak novih
tradicija
- tvrde da su tradicije "koje se pojavljuju ili dre starima, esto izvorno posve nove i ponekad izmiljene"
- "invencija tradicije" - pogotovo o narodima i nacionalnostima - narod kao paradigmatski primjer konstrukcije

- nove studije naglaavaju ulogu politikih svetkovina u konstrukciji zajednice

- Simon Schame "The Embarrassment of Riches" (1978.) - o "roenju nizozemske nacionalnosti"

- nizozemsku opsesiju istodom u17. stoljedu tumai kao "afirmaciju razdvajanja", to je "narcizam malih razlika" - ele se razlikovati od onih protiv
kojih su se pobunili - to otkriva "simboliku konstrukciju zajednice"

Konstrukcija monarhije
- Richard Wortman "Scenarios of power" (1995.) - prouava mjesto mita i ceremonije u stvaranju ruske monarhije
- usredotoen je na "ideju scenarija" - scenariji dinastije, srede, poniznosti, nacionalnosti - sve se doivljava kao demonstracija nacionalnog jedinstva
- Takashi Fujitani "Splendid monarchy: power and pageantry im modern Japan" (1996.) - prouava invenciju tradicije Japana nakon restauracije
carstva 1868.
- sveanosti i povorke su "stvarali mod jednostavno svojom pompom i sjajem, a ne stoga to bi pronosili neki poseban mit ili ideologiju" - "carski
pogled" - ljudi se probijavaju pogledati cara, ali znaju da on gleda njih
- Peter Burke "The fabrication of Louis XIV" (1992.) - stvaranje slike francuskog kralja Luja XIV - "scenariji" ustajanja i odlaenja u krevet, obroka... -
trudio se odigrati "teatar pristupanosti - stvarao je idealnu sliku o sebi, koja je pomagala odravaju modi monarhije
- kralj je bio neprekidno kreiran i re-kreiran u performansima u kojima je igrao svoju "veliku ulogu"
- tradicionalnu povjesniari Burkeu zamjeraju stavljanje kraljeve politike na margine, a postmoderni mu itatelji spoitavaju izostavljanje djela iza
teksta (iza reprezentacije kralja) - kulturalni povjesniari hodaju po ici (izmeu tradicionalne povijesti i postmodernih koncepata)

Konstruiranje individualnih identiteta

- zaokupljenost konstrukcijom identiteta kao glavna odlika NKP
- vano pitanje u mnogim zemljama - politika identiteta
- prouavanje dokumenata - uoljivo je da se na primjer pisma piu u skladu konvencijama epohe - "retorika identiteta"
- Natalie Davis "Fiction in the archives" (1978.) - prouava "prie o pomilovanjima" - uoava "fikcionalne" strane ovih dokumenata - formalne,
oblikovne i matrine elemente

- vienje autobiografija poelo je u obzir uzimati konvencije ili pravila samopredstavljanja - ljudi percipiraju sebe u nekoj ulozi (skladno s vremenom u
kojem se nalaze - npr. asni plemid)
- William Tindall "John Bunyan, Mechanick Preacher" (1934.) - koji Bunyanovo djelo "Grace abounding to the chief of sinners" smjeta u poseban anr
entuzijastike biografije - koja slijedi modele ispovijesti svetog Augustina i ivot svetog Pavla u "Djelima apostolskim"
- tako su se neki znanstveni ivotopisi usredotoili na samopredstavljanje ili samooblikovanje svojih subjekata
- Roy Foster (irski povjesniar) pie biografiju Williama Butlera Yeatsa - naglaava njegovo samopredstavljanje - njegovu zainteresiranost da "od sebe
napravi legendu"
- povjesniari sve vie ele zatedi ljude u konstruiranju njihovih razliitih identiteta

Izvedbe i prigode
- od 70ih godina raste zanimanje za izvedbu

Izvoditi kulturnu povijest

- kretanje od pojma drutvenog "rukopisa" prema pojmu drutvene "izvedbe"
- prvi s time poinju antropolozi - Marshall Sahlins iri ideju o kulturi kao nizu recepata za provoenje "izvedbe"
- povijest politikih ideja ponovno se pie s aspekta izvedbe
- Quentin Skinner "Foundation of modern political thought" (1978.) - povezuje ono to su politiari inili dok su pisali svoje knjige, njihovi su postupci

12
utjecali na ono to su pisali "snagom oblika izraza"
- Christian Jouhaud "Mazarinades" (1985.) - predstavlja pamflete, pisanih u tisudama protiv kardinala Mazarina sredinom 17og stoljeda kao brojne
akcije i tekstove koje zahtijevaju raspravu o pojmovima njihovih strategija, uprizorenja, recepcije...
- javne svetkovine se posebno istrauju u pojmovima performansa (krunidba kraljice - izvedba konsenzusa, festivali u Venezueli kao performansi
nacionalizma"
- ti se koncepti koriste u analizi svakodnevnog ivota
- izrazi pokornosti robova kao izvoenje, pretjerivanje

- lingvisti koriste pojam "iskaza identiteta" - jezik pripomae stvaranju i zadravanju identiteta
- pojam "izvedbe" javlja se i u arhitekturi - tako se u doba kad se gradio trg svetog Petra u Vatikanu trg opisivao kao "kazalite"

- naputa se pojam fiksnog kulturnog pravila, koristi se ideja o improvizaciji

- Pierre Bourdieu protivi se strukturalistikom poimanju kulture kao skupa pravila koji smatra previe rigidnim
- Albert Lord "The singer of tales" (1960.) - istraivanje u Bosni, skupljaju i sluaju pjesme epskih pjesnika/pjevaa - istu priu razliito izvode u
razliitim prilikama - improvizacija je moguda zbog okvira zadanog "obrascima" i "temama"
- u 80im ideja izvedbe dobiva ire znaenje - studije o svetkovinama - izvedba vie nije samo izraz, nego ima aktivniju ulogu, znaenje se u svakoj prilici
stvara iznova - viestrukost znaenja odreene svetkovine
- npr. procesije u srednjem vijeku - vana uloga u vjerskim i sekularnim sveanostima - bile su vane za reprezentaciju, utjelovljenje drutvene
strukture
- naglaavanje inkompatibilnih pogleda - nisu se uvijek svi slagali, npr. tue u najuzvienijim prigodama
- Thomas Laqueur - usredotouje se na reakcije gomile i na "neoekivane obrate" u svom studiju o egzekucijama

Uspon okazionalizma
- studije o ivotu kao izvedbi vode trendu "okazionalizma" - ponaanje (rituali, pria...) pojedinca varira ovisno o prilici (occasion) u kojoj se nalazi i u
ijem se drutvu nalazi
- korak dalje od ideje o fiksnim reakcijama
- Erving Goffman (ameriki sociolog) - rad o samoreprezentaciji
- sociolingvisti - pojam "diglosije" - primjer toga je "elitni" jezik za raspravu o politici, "niski" jezik za razgovor o nogometu
- pojam "bikulturalizma" - bilingvizam kao primjer toga - stilovi rukopisa razlikuju se po drutvenim ulogama
- povjesniari umjetnosti poinju u obzir uzimati oblikovanje stila prema prigodi, razdoblju i pojedincu

Dekonstrukcija
- povjesniari su aktivni u konstruiranju drutvenih kategorija
- tako Lucien Febvre kae da su "nai oevi fabricirali svoju Renesansu" - "mit renesanse"
- odnos izmeu povijesti i mita
- Francis Conford "Thucydides Mythistoricus" - analiza analogije izmeu njegovih djela i grkih tragedija
- Americo Castro "Structure of Spanish history" (1948.) - promjenjivost nacije - "Drava nije fiksni entitet", nego "problematini subjekt koji je mora
pronadi sebe i zadrati sebe tijekom svog postojanja"

- dodue, danas je ideja konstrukcije i dalje prihvadena

- npr. Jean-Loup Amselle (francuski antropolog) "Mestizo Logic" (1990.) - studija o identitetu u Africi - kae da se identitet nekih plemena neprekidno
rekonstruira ili premoduje
- konstruktivizam kritizira pretpostavku o kulturama ili drutvenim skupinama kao homogenim i jasno odijeljenim od vanjskog svijeta
- Amselle kritizira "esencijalizam" - razdoblja poput renesanse, reformacije, romantizma i impresionizma nisu produkt homogenih skupina

- glavni problemi kulturalne konstrukcije:

1. tko izvodi konstrukciju?
- primjer "Orijenta", kojeg je Zapad konstruirao kao svoju suprotnost
- putnici, uenjaci, misionari... - problem vanosti udjela - kolektivna kreativnost?
2. pod kojim ogranienjima?
- ekonomski, politiki, kulturni imbenici ogranienja, podloni promjenama, ali do neke toke
3. iz ega?
- materijal kulturalne konstrukcije - "koritenje drevnih materijala" (Eric Hobsbawm), prenoenje kulture na novi narataj - "ponovno koritenje"
- "unutarnji konflikt tradicije" koji postaje vidljiv tek kad sljedbenici pokuavaju protumaiti poetnu poruku - neizbjene razlike izmeu utemeljitelja i
sljedbenika vode kulturnim polaritetima

13
6. S onu stranu kulturalnog obrata?

- "nova kulturalna povijest" stara je vie od 20 godina

- bila je predmet ozbiljnih kritika
- je li spremna za novu fazu ili je ona ved zapoela
- princip alternativnih scenarija (pitanje - to de biti ako de biti)

Burckhardtov povratak
- njegovo prezime kao simbol za oivljavanje tradicionalne povijesti kulture
- povijest koju je on prouavao - povijest elitne kulture (renesansna, prosvjetiteljska...) nikad se nije prestala pisati, primjer Anhonyja Graftona "The
footnote" (1997.) - rad usredotoen na povijest klasine renesanse
- Carl Scorske "Be krajem stoljeda" (1978.) - obrauje "elitne" i utjecajne autore moderne (Klimt, Kokoschka, Freud, Schonberg) - to predstavlja kao
studiju o modernitetu, koju definira nasuprot historicizmu devetnaestoga stoljeda (nudi politiku interpretaciju tog pokreta)
- mogudnost naglaavanja povijesti elitne kulture nasuprot povijesti popularne kulture (koja je od 60ih u centru prouavanja)
- Burke naglaava da pokuaj povratka u prolost moe uroditi neim novim

Politika, nasilje i emocije

- to su podruja koja su zanemarena iz perspektive kulturalne povijesti

Kulturalna povijest politike

- zaokupljenost "kulturnim menadmentom" - npr. predsjednik Vargas (Brazil) se usredotoio na nacionalnu kulturu
- djelo Marca Blocha o iscjeliteljskim modima francuskim i engleskim vladarima
- Murray Edelman "Politics as Symbolic Action" (1971.) - prouava politike rituale i druge simbolike aspekte politikog ponaanja
- Lynn Hunt "Politics, culture and class in the French revolution" (1984.) - usredotoena je na promjene u "pravilima ponaanja" i "simbolike prakse" -
odjeda na javnim svetkovinama - crvene kape, male geste bratstva
- Skupina za subalterne skupine u Italiji - govori o "duhovnom ustrojstvu podinjenih"
- studija Shahida Amina o slici Gandija u "seljakoj svijesti" - imao je okultnu mod, to mu je dalo legitimitet da vodi i da ga se slua - "kulturalna
hibridizacija"
- utemeljena je i Latinoamrika grupa za subalterne studije
- velik broj vanih tema jo uvijek eka svoje kulturalne povjesniare

Kulturalna povijest nasilja

- Vojni povjesniar John Keegan - poznat po socijalnoj povijesti ratova - po njemu rat je kulturalni fenomen
- razmatra 1. svjetski rat s kulturalnog gledita, usredotouje se na 1914. i nain na koji je prijetnja ratu utjecala na formiranje generacije
- povjesniari koji se bave zamkovima vie na njih ne gledaju iskljuivo kao sredstva za obranu, ved i u smislu zamka kao teatra - sluili su za
pokazivanje bogatstva i modi
- teatar trke u naoruanju izmeu Velike Britanije i Njemake oko 1900.
- smisao kulturalnog pristupa je u otkrivanju znaenja "besmislenog" nasilja
- radovi antropologa Mary Douglas i Victora Turnera - lin na amerikom jugu u 19. stoljedu je "moralni scenarij", a pobune u Napulju 1647. "socijalna
drama"
- prouavanje nasilja gomile - Natalie Davis i Denis Crouzet
- zamjeduju vanost uloge (izvedba!) mladih ljudi u inu nasilja, koriste ideje Mikhaila Bakhtina o svearskom nasilju
- religiozno znaenje zbivanja - nasilje kao nastojanje da se zajednicu oisti od zagaenja
- budude studije o etikom idenju i kulturalnoj povijesti terorizma

Kulturalna povijest emocija

- Jakob Burckhardt opisuje zavist, ljutnju i ljubav u renesansnoj Italiji
- Johan Huizinga govori o "strastvenoj i divljoj dui vremena"
- Norbert Elias pokuaj kulture emocija smatra dijelom "procesa civiliziranja"
- tek se nedavno vedina povjesniara ozbiljno prihvatilo emocija
- Theodor Zeldin - intimna povijest emocija u Francuskoj 19. stoljeda
- Peter Gay - psihopovijest ljubavi i mrnje buroazije 19. stoljeda
- Carol i Peter Stearns - objavljuju manifest za povijest "emociologije", monografije o bijesu i ljubomori
- William Reddy "The navigation of feeling" (2001.) - ideja o "emocionalnom reimu", "performativnim iskazima" emocija
- temeljna dvojba: pri pisanju povijesti emocija, treba li se drati i vjerovati u esencijalnu povijesnost ili nepovijesnost, i jesu li emocije podlone
promjenama tokom vremena ili ostaju iste u razliitim razdobljima
- Eric Dodds "Pagan and Christian in an Age of Anxiety" (1965.) - opisuje klasino razdoblje kao doba tjeskobe

14
Kulturalna povijest percepcije
- Simon Schama "Rembrandt's eyes" - pokuava predstaviti Amsterdam 17. stoljeda kroz svih 5 osjetila, najvie kroz miris i zvuk
- Alain Corbin "The foul and the Fragrant" (1986.) - knjiga se bavi mirisima, pragom tolerancije prema mirisima s poetka 19. stoljeda u Francuskoj
- "Village bells" - njegovo djelo o povijesti zvuka - tako kae da se zvuk zvona drugaije doivljavao u prolosti jer je bio povezan s pobonodu
- miris je kulturalan time to su mirisi obdareni kulturnim vrijednostima
- tema mirisa privlai povjesniare
- preteni dio povijesti zvuka koncentriran je na "buku"
- vanost opde povijesti osjeta, a ne samo onih ogranienih na odreene osjete

Osveta socijalne historije

- tradicionalna socijalna povijest tvrdi da je previe politikoj ili socijalnog teritorija predano "kulturi"
- novi narataj povjesniara napada NKP, jer ele "nadi svoje mjesto pod suncem", odmaknuti se od starijih kolega
- 3 problema NKP:
1. definicija kulture - postala je previe inkluzivna (preopirna) - hibridni anr "sociokulturalne povijesti"
- izmjenjivanje pojmova - Burke preferira koristiti pojam "kulturalno" za povijest fenomena koji se ine prirodnim, a "socijalno" za ono to su
oigledno kulturalni artefakti
- konstruktivistiki projekt je vrijedan za kulturalnu povijest drutva, ali nije zamjena za socijalnu povijest kulture
- Victorija Bunnell i Lynn Hunt - ideju socijalnog ne treba odbaciti nego rekonfigurirati
2. problem metode koju treba provoditi - novi izvori (mirisi i buka, prostori, tijela...) zahtijevaju vlastite oblike kritike i drugaije metode
- npr. ideja da je kultura tekst - problematina - metafora itanja doputa intuiciju
- problem definicije rituala
- misliti o istraivanju jednog subjekta samo jednom metodom osiromauje kulturalnu povijest
- kvantitativne metode su ipak korisne i primjenjive - sretan spoj kvantitativne i kvalitativne metode
3. problem fragmentacije - rani povjesniari imali su holistike ambicije - voljeli su povezivati
- prikaz kulture kao sile koja ohrabruje fragmentaciju, npr. Arthur M. Schlesinger jr. "The disuniting of America" (1992.) - isticanje etnikih identiteta
fragmentira ameriko drutvo
- okazionalizam implicira fragmentarni pogled drutvenih grupa ii ak pojedinanog sebe
- mikropovijest - problem odnosa malih skupina i vedih cjelina - npr. zakljuci o nacionalnim karakteristikama na temelju jednog incidenta (Darnton
"pokolj maaka")

Granice i susreti
- Ferdinand Braudel "Mediterranean" (1949.) raspravlja o vanosti "kulturnih granica"
- atraktivna ideja - bavi se iskljuivo granicama izmeu kultura
- granice na karti nisu granice kulture - "kulturno podruje" se teko moe odrediti preciznom crtom na karti - pogled izvana
- povezanost izmeu "njih" i "nas" - simbolike granice koje se ne mogu ucrtati, ali se ne smije zaboraviti njihovo postojanje
- funkcije kulturnih granica:
1. kao barijere - fizike, politike ili kulturalne prepreke, ukljuujudi jezik i religiju, koje usporavaju kulturne pokrete ili ih skredu u razliitim pravcima
(odbijanje reformacije u mediteranskom svijetu, odbijanje tiska u islamskom svijetu do devetnaestog stoljeda)
2. susretite, "kontaktna zona" - mjesto na kojem se sredu razliite kulture, i za njih su karakteristine samosvojne hibridne kulture - na njima cvjetaju
epske pjesme i balade, dolazi do razmjene praksi (na primjer preuzimanje naina borbe od Turaka)

Interpretiranje kulturnih susreta

- jedan od razloga vanosti kulturalne povijesti je vanost kulturnih susreta u naem vremenu
- pojam kulturnih susreta se koristi da bi zamjenio etnocentristiku rije "otkride"
- nove perspektive - "vizija pobijeenih" - npr. nastoji se rekonstruirati kako su na Karibima percipirali Kolumba
- zaokupljenost nerazumijevanjem - "kulturalno prevoenje" (pojam Edwarda Evans-Pritcharda)
- 3 modela kulturne promjene:
1.misionari su vjerovali u prevodivost krdanstva, da svugdje postoji jednaki sustavi vjerovanja (Trojstvo itd.)
- prevodi se u oba smjera, tako se i predmeti mogu "prevoditi" i prilagoavati drugoj kulturi
- prednost prijevoda je u naglaavanju radnji koje pojedinci i grupe moraju poduzeti da bi domestificirali stranca (npr. susret izmeu protestantskog
misionara i bulokog kralja) ili predmet
2. kulturna hibridnost - spoj koji nije ni jedna, ni druga kultura - to ostavlja prostor za nesvjesne procese i nenamjeravane posljedice
3. "kreolizacija" (pojam iz lingvistike) - konvergencija dva jezika da bi se stvorio tredi, uzimajudi glavninu gramatike iz jednog, a vedinu rijei iz drugog

Pria u kulturalnoj povijesti

- pozicija pripovijedanja o dogaajima u kulturalnoj povijesti

15
- Lawrence Stone (povjesniar drutva) upozorava na "oivljavanje prie" - potraga za novim oblicima prie kako bi se razmatrala socijalna i kulturalna
povijest
- pojam prie je paradoksalan - radikalni je povjesniari drutva odbacuju, jer je povezuju s prenaglaavanjem velikih djela velikih ljudi, ali pria se
vrada zajedno s povedanom zaokupljenodu obinim ljudima i nainima na koji objanjavaju svoj ivot i svijet
- veda vanost prie, na primjer u "pokretu pravne nacije" u SAD, koji je traio miljenje etnikih manjina i ena jer su njihove prie izazov pravnom
sustavu kojeg su sastavili bijeli mukarci
- "kulturalne prie" - narativne prakse karakteristine za pojedinu kulturu
- Lynn Hunt istrauje "narativne strukture" francuske revolucije
- optuivanje idova za zvjerstva u srednjem vijeku, koje prelazi u kulturalnu priu, diskurs ili mit, i pomau odreivanju krdanskog identiteta
- Judith Walkowitz "City of dreadful delight" (1992.) - stvaranje slike viktorijanskog Londona kao o "mranom, modnom i zavodljivom labirintu"
- Marchall Sahlins (antropolog) "Islands of history" (1985.) pie o razliitoj ulozi oznaka u akciji - kako su Havajci Cooka pokuali prenjeti u svoj sustav
- to je razliito od "statikih portreta" vremena kako su ih oslikavali Burkhardt i Huizinga
- izbjegavanje prianja povijesne prie na trijumfalistiki nain - to su prie o progresu, gubitku, nostalgine prie
- prouavanje "kulturnih revolucija" - pogotovo francuske
- boljevika revolucija sadrala je "kampanju civiliziranja" - propaganda
- ali, novost esto moe pokrivati ono to je zapravo stara tradicija - boljevici imaju Francusku revoluciju, francuzi su zamiljali da opet odigravaju
englesku revoluciju, a Englezi francuske vjerske ratove 16. stoljeda
- ponovno odigravanje nije ogranieno na revolucije - tako su se razni pisci doivljavali kao da prolaze Muku Gospodnju (Beckett, Pearse...)
- primjer dananje ri Lanke - dve skupine, Singali, koji drugu skupinu, Tamile, doivljavaju kao demone iz njihovih religijskih naracija
- njihova povijest mora pronadi mjesto za takvu priu - takvih vrsta povjesti de biti sve vie (kao opravdanje konflikata)

Zakljuak

- NKP moe dodi do svog kraja, ali glavna pria kulturalne povijesti traje i dalje
- kulturalna je povjest proirila teritorij povjesniara i povijest uinila pristupanijom iroj javnosti
- doprinos "totalnoj povijesti" - povjesti kao cjelini, skup svih njenih podgrana
- Burke kae da je reakcija protiv "kulture" neizbjena
- slabost doslovnog, pozitivstikog pristupa je dokazana - bitna je i simbolika i propitkivanje povijesnih dokumenata, povratka doslovnosti ne bi trebalo
biti

16