Knjievnost druge polovice dvadesetoga stoljea - neomoderna i postmoderna

Hrvatska knjievnost druge polovice dvadesetoga stoljea bila je znatno obiljeena

povijesnim dogaajima odnosno svjetskim ratom koji je ostavio posljedice. Naime, jo do
1948. prevladava koncepcija socijalistikoga realizma koja je svedena na utilitaristiko
poimanje knjievnosti te na dogmatsku i ideologiziranu njezinu funkciju. Tek se pedesetih
godina prologa stoljea, knjievnost postepeno oslobaala i osamostaljivala od nametnutih
pragmatistikih ablona u kojoj je bilo zadano da knjievnost bude iskljuivo u funkciji
politike. Tako kree i proces modernizacije hrvatske knjievnosti.
Petar egedin i Miroslav Krlea zalau se za slobodu umjetnikog stvaranja (u uvodnim
govorima na kongresu knjievnika Jugoslavije 1949. i 1952.) Miroslav Krlea je ve 1945.
godine, u prvom broju asopisa Republika napisao esej Knjievnost danas u kojima je dao
svoja razmiljanja o knjievnosti poznata jo od prije i vrlo jasno utvrdio kako je smisao
umjetnosti mnogo sloenija od shvaanja njegovih protivnika iz vremena tzv sukoba na
knjievnoj ljevici. Krlea naglaava kako pravi stvaralac mora ponajprije promatrati i
analizirati individualnu linost u kojoj se prelamaju sudbonosni povijesni dogaaji. Petar
egedin je 1949. na drugom kongresu knjievnika Jugoslavije iznio referat O naoj kritici. U
tom je napisu egedin postavio tezu da se u umjetnosti mora potvrditi cjelokupno ovjekovo
bie. Upozorava na pragmatizam gdje do izriaja dolazi samo vanjtina odnosno vanjski
dogaaji, a ovjekova unutranja dimenzija ostaje zanemarena. Tako u pedesetim godinama
dolazi do novih vidika i novih perspektiva u naem stvaralatvu. Istupajui odluno protiv
svih dogmatskih rjeenja u umjetnosti, upozoravaju kako je individualna linost vana
injenica pri graenju i ostvarivanju ne samo drutvenih, politikih ideja, nego prije svega
umjetnikih dometa - oni pokazuju konkretno nove, jo nedosegnute, ali nasluivane i
tematske i izraajne mogunosti u daljnim tijekovima hrvatske knjievnosti. Tim prijelomom
pridruuje se i nova knjievna generacija. Rije je o piscima roenim uglavnom izmeu 1922.
i 1932. koji su prva zrelija poetska i pripovjedaka djela objavili u asopisu Krugovi (1952 -
1958), dobivi po tom asopisu i zajedniko ime - krugovai. To je bio poetak razdoblja pod
zajednikim nazivom druga moderna ili neomoderna (1952 - 1970).

Vaan je kritiki lanak jednog od vodeoh kritiara i esejista Vlatka Pavletia pod naslovom
Neka bude ivost u prvom broju Krugova. Bilo je vidljivo da im je potpuna sloboda
stvaralatva osnovni stav i geslo. Otkrivali su tadanje literatne domete izvan vlastite tradicije
i bez definiranog filozofskog polazita. Otvarali su se prema Europi, kao i prema Americi. S
jedne strane Lorca, Neruda, zatim Camus, Sartre, a s druge anglomamerikanci Joyce, T.S.
Eliot, Ezra Pound, Faulkner, Hemingway i drugi. Pedesete i ezdesete otkrivaju kroz
djelovanje dviju generacija mogunosti obogaivanja hrvatske knjievnosti te razliite
koncepcije stvaranja. S jedne strane imamo stariju generaciju koja nastoji nastaviti neke
procece zapoete prije samoga poetka rata, diui ih na viu razinu te nastoje ostati povezani
s tradicijom nacionalne literature. A s druge strane imamo mladu i novu generaciju koji se
orijentiraju vie na pojave u svjetskoj knjievnosti traei u njoj modele za vlastito stvaranje,
i pri tome zanemaruju vlastitu drutveno-nacionalnu komponentu i specifinu psihologiju
suvremenoga hrvatskoga ovjeka. ovjeka gledaju prije svega kao egzistencijalno bie. Prije
svega, takvi su postupci najoiti u prozi, a neto manje u poeziji i drami. Tako bi se pedesete
godine mogle slobodno nazvati razdobljem procvata r o m a n a. Roman e u ovome
razdoblju kompleksnije, dublje i zrelije obuhvatiti s o c i j a l n u tematiku (posebice sela)
naglaenu ve i prije poetka rata, a zatim i r a t n u tematiku koja e zapravo tek sada sada
dobiti snaniji umjetniki izraz.

- crno-bijela tehnika u stvaranju likova (dobri-loi, nema suptilne psiholoke karakterizacije)

- pisci egzistencijalisti i autori skloni ovjekovoj intimi i ivotu pojedinca doivljavaju otre
kritike

- defabularizacija

- klasino realistiko pripovijedanje sa postupnom modernizacijom (moderne tehnike)

- Krugovi - knjievni asopis, okuplja pisce mlae dobi

- Razlog istiu slobodu umjetnosti i egzistencijalistiki svjetonazor

Pisci i djela

Pjesnitvo pjesnici afirmirani nakon rata, krugovai i razlogovci

- J. Katelan, Pijetao na krovu, Malo kamena i puno snova

- Vesna Parun, Zore i vihori, Vidrama vjerna, Koralj vraen moru

Josip Pupai, Kie pjevaju na jablanima, Moj kri svejedno gori

Slavko Mihali i Ivan Slamnig

Proza egzistencijalistiki roman i najava proze u trapericama

- novele i romani Petra egedina, Vladana Desnice (Zimsko ljetovanje i Proljea Ivana
Galeba), Slobodana Novaka (Mirisi, zlato i tamjan), Antuna oljana (Kratki izlet) i Ranka
Marinkovia (Ruke i Kiklop)

Veina autora druge moderne najavljuju sljedee razdoblje, a to je postmodernizam.

- stilska obiljeja i knjievne vrste egzistencijalistika tematika potraga za ivotnim

smislom, otuenost, usamljenost, nedostatak komunikacije, prisutnost autora u djelu
pripovjedaa, intertekstualnost, asocijativnost, monolozi, brisanje granice izmeu kominog i
traginog, proza u trapericama

- roman-esej, egzistencijalistiki roman, novelistika

POEZIJA DRUGE MODERNE

Tri narataja pjesnika:

1. pjesnici afirmirani u meuratnom ili poslijeratnom razdoblju Jure Katelan i Vesna Parun

2. pjesnici krugovai

3. pjesnici razlogovci

Teme poezije djetinjstvo, zaviaj, obitelj, ratne traume, intima

- poezija se transformira od slikovne prema pojmovnoj (jezik postaje instrument

spoznaje, poput jezika filozofije, pjesme karakterizira nekomunikativnost i hermetinost) ili
ludistikoj poeziji (jezik je materijal pjesme, pjesnik se igra jezikom krei norme i koristei
argonizme, barbarizme i sl.)

- asopis Krugovi izlazi od 1952. do 1958.; oko asopisa okupljaju se pjesnici krugovai

- poetika krugovaa: individualnost i subjektivnost, pluralizam stilova, poticaj u

knjievnoj batini, traenje uzora meu piscima angloamerike knjievnosti

Predstavnici: Vlatko Pavleti, Josip Pupai, Nikola Milievi (prevoditelj Lorkine poezije),
Slavko Mihali, Ivan Slamnig, Vlado Gotovac, Antun oljan

- asopis Razlog izlazi od 1961. do 1968.

- oko asopisa okupljaju se pjesnici razlogovci

- poetika razlogovaca sloboda umjetnikog stvaranja i utjecaj egzistencijalistike

filozofije

- predstavnici: Danijel Dragojevi, Zvonimir Majdak, Tonko Maroevi

POSTMODERNIZAM

to je bilo novo u knjievnosti?

- bogatstvo stilova

- kreativan odnos prema tradiciji

- postaje poticaj, autori je afirmiraju, negiraju ili ironiziraju

- instertekstualnost i intermedijalnost

- intertekstualnost se temelji na citatima, parafrazama i parodiji

- intermedijalnost - povezivanje raznih vrsta umjetnosti i komunikacijskih medija (fotografija,

strip, internet)
- knjievnost se udaljuje od drutvenih tema

- oivljava zabavna knjievnost kako bi se privukla publika (krimi i ljubi) i povijesni roman

- pojavljuju se pisci fantastiari (P. Pavlii), predstavnici tzv. surovog realizma (Edo
Popovi, Zoran Feri)

- suvremeni autori poput Ante Tomia (to je mukarac bez brkova, udo u Poskokovoj
Dragi), Igora tiksa, Dubravke Ugrei, Dae Drndi, Slavenke Drakuli ili najprevoenijeg
romanopisca Miljenka Jergovia (Dvori od oraha).