DRUGA MODERNA U HRVATSKOJ KNJIŽEVNOSTI

(od 1952. do 1969.g.)

Razdoblje se naziva ''drugom modernom'' jer joj je s modernom zajednička usmjerenost

na europsku i svjetsku književnost, traženje slobode izraza i pluralizam stilova (od
realizma preko impresionizma do simbolizma…).

Do 1952.g. književnost je imala ulogu sluškinje politike (na snazi je socijalistički

realizam čiji je osnovni zahtjev pisanje prema političkoj diktaturi).
Otpor socijalističkom realizmu i borbu za slobodu umjetničkog izraza započeo je 1949.g.
Petar Šegedin na II. kongresu književnika SFRJ.
1952.g. Krleža je na III. kongresu Saveza književnika u Ljubljani održao govor koji će
označiti definitivnu pobjedu književnosti koja je u skladu sa slobodom stvaranja i voljom
umjetnika.

Vodeći književnici ovoga razdoblja okupljaju se oko književnih časopisa Krugovi i

Razlog.

Krugovaško doba (od 1952. do 1958.g.)

1952.g. počinje izlaziti časopis Krugovi. U književnost ulazi generacija pisaca rođenih
između 1920.g. i 1932.g. koji sebe nazivaju Krugovaši.
Glavni urednik časopisa je Vlatko Pavletić. Njegova krilatica ''Neka bude živost''najbolje
određuje poetiku Krugovaša. U uvodnom broju govori: ''Umjetnost se može razvijati
samo na principima stvaralačke slobode''.
Značenje Krugova je u tome što su hrvatsku književnost izvukli iz pritiska socrealističke
koncepcije i što su joj uspostavili komunikaciju sa svijetom (kozmopolitski su
orijentirani). Od domaće književne tradicije uzori postaju A.B.Šimić i T. Ujević.
Neki pisci bježe u zatvorenost, nejasnoću, introspekciju. To je intelektualna, hladna,
racionalna lirika koja je zbog često ciničnog, pesimističnog stava dobila naziv ''lirika
malodušnih''. Ipak, većina se književnika usmjeravala na svoj zavičaj. U pjesništvo
prodire ''slang'' (govor ulice), jezični eksperiment i jezik zavičaja.

Poezija:
- starija generacija međuratnih književnika (D.Cesarić, D.Tadijanović, Jure Kaštelan,
Vesna Parun…)
- Krugovaši: Slavko Mihalić,Ivan Slamnig, Josip Pupačić, Nikola Milićević, Zvonimir
Golob, Milivoj Slaviček…

Časopis Krugovi prestaje izlaziti 1958.g., a naslijedio ga je časopis Razlog oko kojeg će
se okupiti druga poslijeratna generacija pjesnika – Razlogovci.
Razlogovo filozofsko pjesništvo (od 1961.g. do 1968.g.)

1961.g u Zagrebu pokrenut je novi književni časopis Razlog oko kojeg se okuplja
generacija pisaca rođenih između 1934. i 1941.g.
Jedan od urednika bio je Vlado Gotovac.
Časopis je uglavnom promicao poeziju i kritiku, odnosno esejistiku. U poeziji se inzistira
na egzistencijalnim problemima čovjeka u našem vremenu. Zaokupljeni su psihologijom
suvremenog čovjeka. Razlogovci izjednačuju poeziju i filozofiju pa njihove pjesme zovu
filozofskim pjesmama.

Predstavnici: Dubravko Horvatić, Ante Stamać, Igor Zidić, Željko Sabol, Tonko
Maroević, Zvomimir Majdak…

Proza u razdoblju druge moderne:

- razvoj romana, nastaju neki od najboljih romana hrvatske književnosti

- najzastupljeniji je egzistencijalistički roman (urbana sredina, lik intelektualca, traženje
smisla života, otuđenost…

Vladan Desnica, Proljeća Ivana Galeba

Petar Šegedin, Djeca božja, Crni smiješak
Slobodan Novak, Mirisi, zlato i tamjan
Ranko Marinković, Ruke (zbirka novela), Kiklop
Antun Šoljan, Kratki izlet

-začetci proze u trapericama