Avangardni pokreti

AVANGARDA, MODERNISTIKI POKRETI I

SOCIJALNA KNJIEVNOST U I. RAZDOBLJU

(1914.- 1929.)

Prva desetljea 20. stoljea prola su u otru suprotstavljanju umjetnosti

zavrnice 19. stoljea, odbacivanju realizma, pa simbolizma, naturalizma, impresionizma.
irina, raznolikost i raznorodnost umjetnikih smjerova oteava tradiciji imenovanje.
Nema jedinstvena stila u tom razdoblju, ali jedinstveno je - odbacivanje tradicije.
Suprotstavljene su tradicija i modernost, pa zato i nazivanje toga razdoblja
modernizmom ili modernistikim pokretima, te avangardom - u znaenju prethodnice
novog vremena. U nekim zemljama ustalili su se ili preteu pojedinani nazivi tih pokreta
jer je umjetnost, knjievnost poglavito bila u znaku tih pokreta.

FUTURIZAM

Futurizam kao umjetniki pokret utemeljen je 1909. Filippo Tomaso Marinetti

objavljuje Futuristiki manifest. Pokret je bio izrazito usmjeren protiv tradicije. U Italiji
se futurizam razvija kao estoko protivljenje pristaa industrijalizacije i tehnikog
napretka starim umjetnikim vrijednostima. Slavi se dinamika, grad, tehniki strojevi,
nacionalna snaga, pozdravlja talijanski rat protiv Libije kao "veliki futuristiki trenutak".

Najvanije su odrednice futuristike knjievnosti: bezobzirnost, visok stupanj zanosa,

ushienosti i sna. U pjesnitvu su promicali slobodan stih, vrlo jezgrovit izriaj. Odbacivali
su sintaksu. Isputali su glagole jer su usporavali njihove poruke. Potpuno su -
zanemarivali pravopisna pravila.

Futurizam u Rusiji zaeo se kao zagovaranje ovjekove slobode bez svih tradicionalnih
stega. Najpoznatiji su futuristi pjesnici Vladimir Majakovski, Velimir Hljebnikov i
Boris Pasternak. Majakovski je uveo u pjesnitvo gradsku tematiku, gradski argon, pa
i vulgarne rijei. Lomi tradicionalni stih i nastoji postii to vie patetike.

Dok je talijanski futurizam zastranjivao "udesno", ruski je zastranio "ulijevo". Veina se

ruskih futurista prikljuila Lenjinovim boljevicima.

Odabrala i pripremila: A. Sikavica Joler, prof. 1

 Avangardni pokreti

EKSPRESIONIZAM

Ekspresionizmu je kao vrlo iroku pokretu teko oblikovati nedvojbeno odreenje.

Opsean je i raznorodan prosvjed protiv dotadanje umjetnosti, estoka kritika
pozitivizma, naturalizma i impresionizma. Pobunjenici, mladi ekspresionisti, odbacivali su
umjetnost koju su imenovali jednostavnim odrazom zbilje. Zagovarali su unutarnje
traenje zbilje jer zbilja nije izvan ovjeka, nego je u ovjeku.

Ustaljeni naziv ekspresionizam proizaao je iz nastojanja kritiara za zakljukom kada je

pokret ve bio dobro ukorijenjen u slikarstvu i knjievnosti, glazbi pa i kazalitu.
Suvremeni istraivai ekspresionizma istiu da su na njegovu pojavu utjecali slikari
Vincent van Gogh, Edvard Munch i Paul Gauguin. Ekspresionizam se najsnanije
oitovao u Njemakoj. Na ekspresioniste je velik utjecaj izvrio i filozof Friedrich
Nietzsche.

Mnogi su ekspresionisti isticali da vrijeme u kojemu ive potie krik, prosvjed protiv
oaja. Hermann Bahr (1863. - 1934.) napisao je 1916.: "I evo oajnikog krika: ovjek
viui trai svoju duu, iz naeg vremena otima se samo krik oaja. ak i umjetnost vie
u tmini, zaziva u pomo, priziva duh: to je ekspresionizam."

Suprotstavljeni impresionizmu, ekspresionisti su nadahnue za svoje stvaralatvo nalazili

ondje gdje nije bilo tradicionalne ljepote. Umjesto prirode i drugih ljepota, njih zanimaju
"runi" motivi: buni gradovi, sirotinjska predgraa, bolniki odjeli za najtee, neizljeive
bolesti, ulini mete, ratna stradanja, dimljivost gostionica i kojekakvih runih svratita,
prostori oneieni ispustima tvornikih dimnjaka i slino. Ekspresionizam ne doputa
nikakve stege u oblikovanju knjievnoga teksta. Rue se potpuno pravila pjesnikoga
stvaranja.

Dvije su prekretnike zbirke u njemakom ekspresionistikom pjesnitvu: Vjeni dan

(1911.) Georga Heyma i Prijatelj svijeta (1911.) Franza Werfela. Uz tu dvojicu
najistaknutiji su pjesnici Ernst Stadler i Georg Trakl. Najpoznatiji su ekspresionistiki
dramatiari Georg Kaiser i Ernst Toller.

Ekspresionistiki pokret u knjievnosti poeo je gubiti dah u godinama nakon Prvoga

svjetskog rata. Ipak, oznaio je umjetniku prekretnicu, plodonosan udar na tradiciju.
Znaajan je utjecaj ekspresionizma na umjetniki, knjievni razvoj u 20. stoljeu. Tako je
i u hrvatskoj knjievnosti koja se u taj knjievni pokret prvi put ukljuila bez kanjenja,
gotovo istodobno, u ekspresionistikoj irini i raznovrsnosti

Odabrala i pripremila: A. Sikavica Joler, prof. 2

 Avangardni pokreti

KUBIZAM

Kubizam je umjetniki pokret koji se izravno nastavlja na Cezanneove postavke o

mogunostima likovnih ostvarenja svega to u prirodi postoji prema osnovnim oblicima
kugle, valjka i stoca. Kubisti su za svoj osnovni oblik izabrali kocku. Prvi su kubisti,
Georges Braque i Pablo Picasso predstavili svoju kubistiku koncepciju 1907. Prva je
razvojna dionica kubizma nazvana analitiki kubizam, a druga sintetiki kubizam.
Kubizam je svjesno ukidao optiku iluziju.

Blizak je kubistima istaknuti francuski pjesnik Guillaume Apollinaire. Pjesniki

eksperimentator povezuje klasino sa suvremenim, uzvieno sa svagdanjim, a posebno
ga je zanimao grafiki izgled pjesme (Krasopisi).

IMAINIZAM

Javio se kao knjievni pokret u Engleskoj (1912.). Utemeljitelj mu je ameriki pjesnik

Ezra Pound. Imagisti su zagovarali slikovnost pjesnikog izraza. Nastojali su dojmljivo
utjecati na itatelje bojom i ritmom. Izraavali su se vrlo jezgrovito te su nerijetko
odstupali i od gramatikih pravila. Ukljuivali su u pjesme razgovorni jezik. tedjeli su na
stilskim sredstvima; nije im se sviala sloena simbolika.

Iz Engleske se imagizam proirio u Ameriku i Rusiju (Sergej Jesenjin) pod nazivom

imainizam. Imainizam se u Rusiji pojavio upravo kada je uznapredovao socijalistiki
realizam, a splanjavao futurizam. Jesenjin je zabiljeio da imainizam kao "kola" nije
imao temelja pa se ugasio sam po sebi.

DADAIZAM

Dadaizam je nastao vrlo burno 1916. u Zrichu u vicarskoj, gdje se bio sklonio velik
broj umjetnika tijekom Prvoga svjetskog rata. Tristan Tzara, osniva i pisac prvog
manifesta, izjavio je u jednoj prigodi, nekoliko desetljea poslije:

Dada je nastala iz moralne potrebe, iz neutaive elje da se postigne apsolutni moral, iz

dubokog osjeaja da bi ovjek, koji je u sreditu svih tvorevina duha, morao potvrditi
svoju nadmo nad osiromaenim spoznajama o ljudskoj bitnosti (). Dada je nastala iz
pobune koja je u to doba bila zajednika svima mladima (...).

Odabrala i pripremila: A. Sikavica Joler, prof. 3

 Avangardni pokreti

Dadaizmu je do ruenja, unitenja starih naela i zakonitosti logike. Ismijava "vjenu

ljepotu". Protiv je nepokretnosti misli i odreenja pojmova. Dada je i protiv Dade, pa iz
toga mnogi izvode zakljuak da dadaizam nije toliko protuumjetniki i protuknjievni
smjer koliko posebno raspoloenje duha.

Tzara se javio manifestima 1918. i 1920. Odbacuje sve teorije. Iz tekstova zrai neobino
uznemirenje, nepredvidivost. Uz Tristana Tzaru osnivai su pokreta Hans Arp, Hugo
Ball, Andre Breton i Louis Aragon. Izrazitih dadaistikih knjievnih djela i nije bilo, ali
dadaizam je neprijeporno utjecao na stvaralatvo mnogih knjievnika.

SOCIJALISTIKI REALIZAM

Pojavio se u Rusiji i Francuskoj na poetku 20. st., ali ubrzo se javlja u vie europskih
zemalja i prije nego to je dobio ime. Odreivali su ga kao umjetniku metodu, nain
izraavanja u likovnim umjetnostima i knjievnosti, kao sjedinjenje elemenata realizma i
socijalistikih idejnih smjernica. Svrha mu je stvaranje umjetnikih djela koja e odgojno
(idejno) utjecati na "narodne mase", poglavito na radnitvo. Karakteriziralo ga je
mnotvo "parola", "plakata", "zidnih novina", obilje patetike, velike rijei i crno-bijela
tehnika. Svodila se umjetnost na promidbu socijalistike (komunistike) politike.

Glavni predstavnik i oblikovatelj socrealistikih naela umjetnikog stvaranja je Maksim

Gorki (1868 - 1936.). Ponajprije ih je sustavno predoio u romanu Mati (1906.). Poslije
ih je razraivao u programskim i ideolokim te s tekstovima najavljujui "pobjedu novoga
nad starim", "idejnoga nad bezidejnim", "revolucionarnoga nad drutveno nazadnim".

Nakon dolaska 1917. boljevika (komunista) na vlast u Rusiji postajao je ubrzano

socijalistiki realizam slubeni (zadani) smjer likovnoga i knjievnoga izraavanja.
Politiki ivot i komunistiko klicanje (parole) "o svijetloj budunosti" bili su u osnovi
"socijalistike umjetnike proizvodnje" u Sovjetskom Savezu. S dolaskom Staljina
(1922.) na stranako pa i dravno elno mjesto - postao je socijalistiki realizam stroi i
zahtjevniji. Posebno je negativnu ulogu u potpunu zastranjivanju socijalistikog realizma
imao Andrej danov, glavni sovjetski politiar zaduen za kulturu i umjetnost. Prema
njegovu imenu nastao je pojam danovizam kao oznaka stroge provedbe dogmatskih
naela socijalistikog realizma. Socijalistiki realizam postao je obvezatna knjievna
metoda, ali i prije toga, vie od deset godina, zabranjivana su mnoga umjetnika djela,
neprilagoena naelima socijalistikog realizma. Mnogi su pisci zavrili na robiji i smrtno
stradali.

Odabrala i pripremila: A. Sikavica Joler, prof. 4

 Avangardni pokreti

NADREALIZAM

Modernistiki je pokret koji nastaje u Francuskoj u dvadesetim godinama 20. stoljea.

Moglo bi se rei da je svojevrsni nastavak dadaizma. Naime, ako se isti anarhizam
dadaizma temeljio iskljuivo na podrugljivoj naravi njegove polemike dostiui u
najboljem sluaju poimanje slobode kao neizbjeno i ivotno odbacivanje svake moralne
ili drutvene konvencije, nadrealizam se javlja s prijedlogom rjeenja koje bi ovjeku
jamilo pozitivno ostvarljivu slobodu. Umjesto dadaistikog posvemanjeg spontanog i
primitivnog odbacivanja, nadrealizam nudi eksperimentalno istraivanje oslanjajui se na
filozofiju i psihologiju.

Godine 1924. Andre Breton, bivi dadaist, objavljuje prvi manifest nadrealizma.
Nadrealizmu pripadaju i istaknuti pisci: Paul Eluard i Antonin Artaud. Nadrealist je
barem jedno vrijeme bio ileanski pjesnik Pablo Neruda (1904. - 1973.), a i slavni
panjolski pjesnik Federico Garcia Lorca.
U likovnoj su umjetnosti najistaknutiji Joan Miro i Salvador Dali.
U umjetnikoj fotografiji i na filmu nadrealistike metode rabio je Luis Bunuel.

Nadrealizam nije ve od poetka ustrajao kao jedinstven, teorijski cjelovit pokret.

Ouvanje jedinstvenosti nadrealizma nastojao je ostvariti Breton, ali nije uspijevao ni
svojim dodatnim manifestima. Nadrealistiki automatizam, iako je jedna od glavnih
rijei nadrealistike poetike; razlikuje se od dadaistikoga. Nadrealizam nije uspio stvoriti
neka pravila knjievnoga oblikovanja i estetska mjerila.

dr. sc. Vlado Pandi i dr. sc. Josip Kekez

_________________________________________________________________________________________
Izvor: http://www.oocities.org/gimn1gradacac/moderna/avang00.htm

Odabrala i pripremila: A. Sikavica Joler, prof. 5