1609. g. prve novine, tisak je prapoetak svih medija.

Dana smogpreinformiran ovjek je nedjelotvoran kao i neinformirani,

redundancija ili suviak poinje zamarati ljude i initi ih nesigurnima.
4 ZADAE MEDIJA U DRUTVU: 1.Razina informiranosti- da se
zna to se dogaa oko nas; 2.Dajui informacije od graana stvara
drutveno odgovorne osobe.; 3.Deduktivna funkcija- dopunska
obrazovna funkcija. 4.One su forum za meukulturni dijalog- novine
su most izmeu razliitih kultura, djelatnosti, zanimanja
JB- journalism on back- urnalizam na leima- to je mini TV koji
hoda, ono to novinar nosi u svom ruksaku.
Langman- trkarala, suradnici u redakcijama, prikupljaju injenice o
informacijama, oni su asistenti u redakciji, nisu autori vijesti i ne
potpisuju se.
KLJUNI MOTIVI U NOVINARSTVU: 1.Znatielja- je kljuni
motiv u profesiji novinarstva, mora se biti prisutan neem vanom, a
onda to proiriti iroj javnosti. 2.Novinar mora razvijati pismenost,
jer moderni mediji nemaju vremena za nepismenost. Pismenost se
razvija preko itanja novina i knjiga. 3.Novinar mora znati bar
jedan strani jezik; 4.Vana stvar je i elektronika pismenost,
koritenje raunala i interneta.
NOVINARSTVO -PRENOENJE I IRENJE NOVOSTI
PHILIPIDES(prvi novinar)- 490 g. p.K. grki vojnik koji je pretrao
42.2 km (Termopili- Atena) da javi novost o pobjedi ( nakon ega je
pao mrtav)
Julije Cezar uvodi 59 g.p.K. vijesti na kamenim ploama, Acta
diurna dnevne novosti, rimskom narodu.
Korijen povijesti novinarstva vezan je za 1456. Guttenberg
MENANTI - rukom pisane listine (4 stranice) trgovake novosti
(sa sajmova)
1609. - prva pojava novina u njemakom gradu Augsburg (dananji
Strazburg) (4 stranice)
1621. Engleska prve novine
1631. Francuska prve novine
1771. Zagreb prve novine (na latinskom i njemakom)
1850. prve novine u BiH (tiskane su i Hrvatskoj) , BOSANSKI
PRIJATELJ, priredio ih je fra Frano Juki
1529 u Bosni prva tiskara u Goradu (tiska pravoslavne crkvene
knjige)
1872 u Mostaru otvorena tiskara ( tiskane dnevne novine, i ak 4
humoristika lista)
Telefon:ubrzava dojavu vijesti, a eljeznica ubrzava distribuciju
novina. Telefon omoguuje pojavu dopisnika.
Jako vaan faktor - obrazovanje, opismenjavanje ljudi (potencijalnih
kupaca).
US Today - Amerike novine za njihovo podruje 2400 lokalnih
novina (Amerika)
Penny press; gradske novine (s lokalnim obavijestima, jeftinije od
ostalog dnevnog tiska)
Revije:tjedne novine(politike- Globus, obitelj, ivotne-Arena,
sportske i td) Sadre analitike i autorske lanke)..Revije imaju
COVER STORY (kompletna pria ili nastavak)Internet
novine:sve ih je vie
VANE GODINE:
2400 g. PK (prije Krista) prva pojava papirusa u Kini
650 g. PK dogovor Mediteranske kulture da se pie s lijeva na
desno
295 g. PK utemeljenje Aleksandrijske knjinice, u vrijeme
Egipatskog kralja Ptolomeja I
(kralj je poslao glasnike u sve krajeve svijeta, da prikupe djela za
knjinicu. Prikupljeno je 700 000 naslova- ni danas knjinice nisu
stigle do takve brojke.
1 stoljee PK bukne veliki poar u knjinici, ostalo je oko 40 000
naslova
150 g. (nakon Krista) kamen temeljac pismenosti ovjeanstva- U
Kini je proizveden papirus koji je sliio na dananji papir.

Do Gutenberga sve se radilo rukopisom.

1456 Gutenbergova presa koja je zamijenila ljudsku ruku. U drvetu
je gravirao slova i printao Bibliju u 2 stupca, a svaki stupac je imao
42 retka.
Biblija najtiskanija knjiga u povijesti ovjeanstva.
1507 u Europi prvi put tiskan Kuran na engleskom jeziku (do tada
je bio samo na arapskom)
1783 g. izum parne maine
1811 g. poela s radom prva tiskara na parni pogon.
1837 g.- pojava telefona
1837 pojava teleprintera vaan za novinarstvo (Preko
teleprintera slati su tekstovi na daljinu telefonskim signalom.
Mana teleprintera- uvijek je bio sa engleskim slovima( Slavenskom
konvencijom pisalo se: = cc, = ccc, TD); Tehniki problem s
teleprinterom bio je to je nije moglo vratiti slovo ili dva (radi
ispravke pogreke) ve cijeli red, pa ponovo. Zahtijevalo je veliku
koncentraciju.
Poetak fotografije sredina 19 stoljea. 1811- objavljena prva
novinska fotografija ( u Amerikim novinama)
Tiskarstvo- nije puno tehnoloki napredovalo poslije Gutenberga ,
sve do pojave kompjutera. U tiskarstvu postoje dvije forme: forma
ploe i forma valjka (od 1811.- roto-tisak)
S pojavom raunara sve zavre novinari (i tisak i fotografiju) i alju
u tiskaru. (prije bi u tiskari u nedostatku mjesta sami skratili tekst. A
danas sam novinar promjenom fonta i sl. moe prilagoditi lanak).
Pojava kolor tiska nastanak revija
Danas u svijetu ima oko 12 000 dnevnih listova, u Kini najvie.
U Japanu- oko 630 na 1000 ljudi. Najtiraniji dnevni list u Japanu
izlazi u 14 200 000 primjeraka. (pretplatnici dobivaju oko 30 stranica
dnevno- kako se vijesti pojavljuju , dostavljai im donose stranicu po
stranicu u sanduie)
Def. Dobrog novinara: Prva osobina dobrog novinarstva bi bila
radoznalost, potom mo sinteze te jasnoa izraavanja . (Italo
Pietra) U temelju tih osobina jest sposobnost uoavanja detalja.
TISKOVINE SE DIJELE NA: DNEVNE- informativne;
VEERNJE I JUTARNJE; NEWS MAGAZINI
DNEVNE tiskovine pored vijesti objavljuju i analitike tekstove,
komentare, reportae i dodatke (feljtoni) Imaju Cover story,
uglavnom sadre fotografije osoba, tj. fotografije ne dominiraju
stranicama. To su npr. Dnevni avaz, Osloboenje, Dnevni list,
Vjesnik, Jutarnji list, Politika
VEERNJE I JUTARNJE tiskovine objavljuju vie fotografija od
dnevnih koje zauzimaju punu stranu, kratki tekstovi, naginju k
senzacionalizmu i bave se zanimljivostima i bizarnostima.
Namijenjene su za javni gradski prijevoz kao priprema ovjeka za
gledanje TV-a. To su npr. San, 24 sata, AS
Takoer ih moemo podijeliti po formatu na: Broadsheet
(Financial Times); Standard ( Jutarnji, Veernji, Dnevni); Tabloid
( 24 sata, San, AS)
Ono to se objavi u Broadsheet i standard tiskovinama ima veu
teinu od tabloid tiskovina. Tabloid novine nastaju tako da uzimaju
tekstove veih novina (obino se radi o istoj izdavakoj kui, npr.
Dnevni avaz- AS, Jutarnji list- 24 sata) odabiru najzanimljivije
prie, obrauju ih i daju im lepraviji stil i objavljuju. Ponekad slue
veim listovima da bi objavili neto to nije primjereno njima.
Tabloidi nastaju u SAD-u. Hearst je prvi izumio format tabloida,
prilagodio je novine nepismenim i siromanim useljenicima. To je
poznati penny press. Konkurencija izmeu Pulitzera i Hearsta dovela
je do razvoja tabloida i sniavanja cijena novina. Penny press se
ubrzo prenijeo najprije u Veliku Britaniju potom i u ostatak Europe.
NEWS MAGAZINI izlaze u pravilu vikendom, to je sintetiki
medij koji rezimira protekli tjedan, analitiki prati dogaaje, ima jako
mnogo autorskih tekstova. News magazini imaju Cover Story. To su
npr. Globus, Nacional, Global

ZLATNO PRAVILO PROFESIJE je odvojiti injenice od

komentara. U SAD-u postoji ak i zakonska regulativa. Za sve
informativne novine su vane rubrike u kojima se komunicira s
itateljstvom, time se privlae itatelji i stvara odanost kod itatelja
odreenom listu.
MJERNE JEDINICE
TABAK Standardna mjera za papir zove se TABAK
Tabak=A0= 1189mm * 841 mm = 1 m2
Odnos izmeu irine i duine tabaka je 1:1,414
A1=594*841 A2=594*420= Broadsheet
A3=297*420=tisak A4=210*297=tabloidi, magazini
A5=148*210 A6=105*148
AUTORSKI TABAK- se koristi u knjiarstvu, on sadri 16 tabaka
odnosno 30000 slovnih znakova.
AUTORSKA KARTICA- se koristi u novinarstvu, 25 redaka sa 65
slovnih znakova (lajfna), oko 1800 slovnih znakova
PUNKT/ POINT- veliina slova, 1 punkt je 0,36 mm. Uobiajen je
Times Roman, font 12. Veliina slova se mjeri po slovu m. od raznih
obitelji slova u novinarstvu se prvenstveno koriste petit i garmond.
CICERO- se koristi za izraavanje veliine novinarskog stupca.
Standard je 5 stupaca po 9 cicera.
U anglosaksonskim zemljama se koriste mjere u inima.
VANO- novine u Hrvatskoj i BIH se prave u A3 formatu, do se u
Austriji ili Srbiji koriste B3 formatom.
Fotografije PRAVILO REDUKCIJE
Fotografije se ne reu ve se smanjuju u zadanim proporcijama. One
se ukomponiraju u stranicu prema broju stupaca u tekstu.
Novinske stranice se odreuju po broju stupaca i po tome su
prepoznatljivi, uobiajeno je 5-6 stupaca po stranici.U SAD-u je
obiljeje komentara ili kritike 2 stupca a vijesti 1 stupac. U Engleskoj
komentari su uvijek na drugoj stranici. Vijest na neparnim, a
komentar na parnim stranicama.
SINTAGME U TISKU
GLODUR
Glavni i odgovorni urednik
PRODUCENT: (Na TV: umjesto urednika)
REDAKTOR; ovjek koji poboljava novinske priloge (uljepava
lanke)
KOREKTOR: jeziki strunjak koji popravlja pravopisne greke i to
na primjerku koji s puta u tiskaru.
IMPRAMATUR: (nekada ranije) posebna sluba ili osoba koja je
odobravala to e ii u tiskaru.
U srednjem vijeku- CENZOR. To je bila dravna sluba koja nije
bila u tisku ve u nekoj dravnoj slubi. Ne samo da je izbacivao
dijelove, ve je i dodavao dijelove teksta.
EMBARGO: odlaganje objavlnjivanja neke informacije ali uvijek na
neki rok- 24 sata ili sl. (u kriznim situacijama, rat, potresi)
ON THE RECORD: slobodno za objavljivanje
OFF THE RECORD:nismo se dogovorili za objavljivanje.
NOVINARSKA PATKA: nedovoljno provjerena vijest, izmiljena
(postoji vie pria o nastanku ovog naziva, N.T. skraenica za
neprovjerenu vijest,, NON TETAM- nije pouzdano,, ENTE njem.
Patka)
NOVINARSTVO- SEDMA SILA ili ETVRTI STALE
Prvo je Napoleon rekao da je novinarstvo 5 velesila (Rusija,
Engleska, Francuska i Austria), kasnije je reeno da je 7 sila ( jer su
dodate Njemaka i Amerika). A u 17 i 18 stoljeu u Engleskoj su rekli
da je novinarstvo 4 stale (sveenstvo, buroazija, narod).
SPEK-FILLER: (deurne vijesti)-kratke vijesti koje se dre u ladici,
pa ih urednici izvlae iz ladice u sluaju upljina u tisku.
VERZAL: velika slova M
CURENT: mala slova m

Italic:kosa rukopisna slova

Bold: podebljana slova

FREE LANCER: strani novinari (slobodni)

STRINGER: dopisnik samostalni novinar koji radi za odreenu
redakciju izvan njenog sjedita.
PAPARACCO: fotoreporteri ima mnogo amatera
LEGMAN: novinar koji radi u gradskim rubrikama (honorarac koji
prikuplja infor. od kojih novinari prave vijesti.)
REWRITTER: popravlja rukopis vee ovlasti od redaktora.
STENOGRAF: zanimanje do kraja XX stoljea, kratko pisanje pri
dopisnikovom javljanju.
OSNOVI I NAELA ZA PISANJE NOVINARSKIH PRILOGA
(5W)
Vijest je osnovna temeljna novinarska forma za sve medije. Glavna
osobina vijesti je - da je ona kratka. Mora odgovarati na 5 pitanja: 5
W's : Who-tko (tko i to poetak diplomatske vijesti); What- to;
Whan-kada (kada je bitno za vrstu medija);Where-gdje;Why-zato
(izlazi iz domena vijesti); uti tisak ima i HAW-kako. Vijest mora
biti eliptina (saeta).
Kontekst
Veza ss
Veza
Drugim

Drugi
m

injenice

vijest
vijest

atmosfera

AUTOROV POGLED
Ako se dodaju nove injenice dobije se izvjetaj. Atmosfera
reportau,
Autorov pogled
komentar, kontekst
lanak.
VIJEST MORA BITI : AKTUALNA, BLIZINA, VANOST
DOGAAJA.,
AGENCIJSKA vijest: LEAD ili INTRO (uvod)
1.TIRE ( novi red)
2.???
3.???
Naslov iz LEAD-a. atraktivnost je kljuna rije u novinarstvu. Prva
agencijska vijest 14.04.1862.:::: Predsjednik Sad-a je juer
pogoen metkom i moda ubijen. (Lincoln). Agencije ne nameu
naslove i ne daju nikakve komentare. (samo odgovori na 5 pitanja). 6
pitanja potiu iz Prirunika o govornitvu Kvintiliana.
FLASH / blic vijest (udarna): Sadri veliki dogaaj, veliku novost
sve (i radio i TV) poinje s Flash-om , a u tisku ide na naslovnicu. Po
veliini slova se odreuje vanost vijesti. Agencije ih najvie
proizvode.
Mora poeti: INTRO (lead): (kljuno pitanje- ovisi od toga to je
vijest)
1.TKO- ako je diplomatska vijest 2.Neobina dimenzija-ako je
vijest neobina 3.(koliko je povrijeenih ako je nesrea)
IZVJETAJ ili informacija je proirena vijest koja ukljuuje
dodatne informacije kao odgovorne na neka od 5W pitanja.
Najtipiniji izvjetaji su teme konferencije. Ako je neki novinar
poeo izvjetavati o otvaranju konferencije onda on treba pratiti do
kraja dogaaja.
Izvjetaj ima 3: 1.Standardni izvjetaj ( strogo injenice i
redoslijed dogaaja); 2.Reporterski izvjetaj ( prikazuje atmosferu u
tijeku konferencije); 3.Kritiki izvjetaj ( osobni stav novinara o
temi (porukama) te konferencije (zahtjeva dobro poznavanje teme).
-Izvjetaj esto ukljuuje izjave ljudi s tog skupa. (Mora se biti
oprezan u uzimanju izjava i skraivanju- a naruito ne komentirati
izjave)
-Izjave slubenih osoba (kod nesrea) treba prenijeti to doslovnije
jer se to poslije koristi na sudu.

-Sportske izjave treba nadograditi jer sportai stalno ponavljaju iste

rijei.
Temeljne novinske forme: vijest i izvjetaj.
Osvrt: kratka komentatorska forma, koja se bavi nekim detaljima,
obuhvata injenice.
Biljeka: vrsta osvrta. Ukljuuje literarnu formu opisivanja. Svrha je
da neto istakne. Biljeka i osvrt se nalaze u opisu lokalnih tema.
Komentar: je forma koja se bavi univerzalnijom temom. Na pr.
Svinjska gripa. Trai navoenje argumenata (za i protiv). Velike
novinske kue rijetko potpisuju komentare.
lanak: cover story ukljuuju odlino poznavanje teme, veliko
navoenje injenica, komentare osoba. Piu ih najiskusniji novinari.
Intervju: trai dobro poznavanje prie o kojoj se razgovara sa nekom
referentnom osobom. Treba biti na razini sugovornika to se tie
poznavanja teme.
Reportaa; trai literarni pristup, ljepota opisivanja, pozornost na
detalje. Treba imati njuha u prepoznavanju detalja. Itd
Fier: mala pria o nekom detalju, nije u standardnoj shemi
novinskih vijesti. Nije vana stvar, nego govori o zanimljivim
stvarima. Trai malo literarnosti u jeziku.
GRAFIKO UREENJE NOVINA
Najvaniji je tekst. Svaki list danas ima oglasni dio. Danas se nude
besplatni oglasi. U velikim gradovima nema osmrtnica, sve se
objavljuje u novinama. Grafiko ureenje je vano za
prepoznatljivost, oglaivaku i ureivaku.
ART DESIEN: tehniki urednik , oznaka moe biti i ART DEPT (ili
A.D.)
DTP: desk top publishing stolno nakladnitvo- najea oznaka
danas, a odnosi se na itav odjel koji radi u grafikom ureenju lista.
Sve se moe izmijeniti u posljednjem trenutku (prednost rada na
kompjuteru)
Standardna procedura teksta (sve do 90-ih g. prolog stoljea):
NADNASLOV; NASLOV; PODNASLOV;
MEUNASLOV - pa su svi ovi naslovi odgovorili na 5 W
Danas samo NADNASLOV I NASLOV, ali se u tekstu nalaze druge
forme (na pr. Fotografije)
ANTRFILE
(l' enterfilet)
Umetak

u okviru se
objavljuju najvanije
injenice,
Izjave
kompetentnih osoba

Fotografija zamjenjuje 2/3 teksta, s toga se smatra da je napravljen

najvei skok u tisku jer je uteda za tekst.
Kod pravljenja novina jako je vano u koji prostor stranice stavljamo
koji tekst. Redoslijed pogleda na stranici (pa se tim redom stavlja po
vanosti tekst)
Po pogledima treba slagati tekst. Novine na arapskom
jeziku-obrnuto(3-1, 4-2, 2-3, 1-4) . obino se u 2
stavljaju oglasi.

Kod rasporeda kog vanijeg teksta vano je gdje e se

staviti fotografija. Ako je COVER STORY, onda
fotografija ide preko cijele stranice, ali da bude iarana
meutekstovima. Kod pozicioniranja fotografija ide u
gornjem desnom kutu teksta. Naruito ako je rije o
fotografiji osobe, na u donji dio ako se odnosi na
situaciju.
karukature (Otto Raisinger)
Ili mogu biti poruke same redakcije u obliku oglasa. (o dobitnicima
vlastite nagr. Igre)..Ili novinskim priama.
Osobine novinskog teksta na osnovu njih se razlikuju novine.
Kod tabloida u naslovu nema vie od 5 rijei, a u pravilu 3 rijei.

Vrsta slova je vana dimenzija u razlikovanju novina. Postoje 2 stare

vrste slova: SERIF (kaligrafska slova, kitinjasta slova - M) i
SENSERIF (jednostavna slova - F).. SEnserif- pojednostavljena
slova (ista debljina i na vrhu i na dnu - ARIEL)..Novine s dugom
tradicijom koriste serif, a nove tiskovine koriste sanserif (tabloidi
itd)
HEADLINES - glavni naslovi, vodee vijesti (na stranim vijestima
BBC)
A u novinama BANNER HEADLINES u novinama najvanije ide
preko cijele prve strane. (glavni lanak toga dana) - odreena su
ogromna slova, da privuku pozornost.
STIL PISANJA U NOVINARSTVU: Stil pisanja je jako bitan jer
razvija simpatije itatelja i urednika. Stil pisanja razlikuje dosadnod
od zanimljivog novinara ak i kada piu o istoj temi.
od novinara se trae prije svega: TONOST- A; KRATKOA,
JEZGROVITOST- B; JASNOA- C. Ovo su tri zlatna pravila
pisanja u novinarstvu.
Treba takoer poznavati nekoliko elementarnih pravila:
Pravilo obrnute piramide- najvanije na poetak
Prije tog vrijedilo je pravilo pjeanog sata, u prvom dijelu ide
najvanije a potom se u drugom dijelu pria razvija i ne mora biti
vezano za najvanije iz prvog dijela, to moe biti i neki sporedni
detalj.
Reenice trebaju biti kratke. Na engleskom govornom podruju
pravilo je max. 20 rijei. Treba izbjegavati umetnute reenice, osim u
reportaama i komentarima.
Prilagoditi rjenik prosjenom itatelju
Citati- ako su u navodnicima treba doslovno prenijeti u tekstu. Ako
je sugovornik nerazumljiv treba ga zamoliti da se pojasni, a ne se
uputati u to da sami objanjavamo to je htio rei. Ne treba previe
citirati i skrivati svoje neznanje o temi dugim i brojnim citatima. U
citatima treba izbjegavati formule, definicije ili kada sugovornik
prepriava to je netko drugi rekao.
Novinari trebaju izbjegavati atribute, jer su subjektivni i
sadravaju komentar.
Treba izbjegavati reenice u pasivu. Npr. Umjesto: Tajfun razorio
New Orleans. Treba New Orleans razoren tajfunom.
Korisno je u naslovu imati glagol jer mu daje dinamiku. Umjesto 2
gola Kranjara. Treba Kranjar postigao 2 gola.
esto koritenje novog reda (TIRE) vama omoguuje da pratite
logiku svog teksta a urednicima da lake manipuliraju tekstom. U
agencijama je svaka reenica novi red. Maksimalno 1 pasos= 3
reenice, a najbolje 1 pasos= 1 reenica.
lanci- cover story- korisno je navoditi izvore kako bi itatelji mogli
nai dodatne informacije ako ih zanimaju.
Duina tekstova se odreuje prema vanosti teme. Nepisano pravilo
je: to je novinar dalje od redakcije treba pisati krae tekstove. Tek
kad zadobijete povjerenje urednika moete se upustiti u samostalan
odabir teme i obraditi je na svoj nain.
.
INTERVJU: Najzahtjevniji novinarski oblik izraavanja. Greke
pri intervjuu: pogrean sugovornik; pogrena pitanja; pogrena
interpretacija; pogrena tema. Najvanija stvar kod intervjua je
priprema. Prije svega treba razgovarati s urednikom odnosno
redakcijom da vam odobri intervju. Prouiti oblast o kojoj e te
razgovarati sa sugovornikom. Smisliti pitanja.
Ovisno o vrsti intervjua pripremamo pitanja:
klasini intervju-4 do 5 pitanja- to doslovnije citirati sugovornika
interpretativni intervju- dolazi do izraaja poznavanje teme,
koncentriranje tuih misli i dobra namjera da se poboljaju misli
sugovornika. Potrebno je objektivno poboljati intervju u odnosu na
ono to je sugovornik rekao
reportani intervju- trai najvie kreativnosti. Obino se koristi kod
pria s malim ljudima, tamo gdje nema puno za pitati niti puno za
rei, stoga je potrebno dobrim odabirom pitanja priu uiniti

zanimljivijom. U interpretativnom i raportanom intervjuu potrebno

je se uvui u privatni ivot osobe da bi se dobio kontekst dogaaja.

Intervju esto prate demanti, treba ih uvaavati. U intervju se jo

svrstava i IZJAVA- Statement. Izjava se u pravilu treba doslovno
objaviti. KOLEKTIVNI INTERVJU- npr. S nogometnim klubom
(trener, kapetan, najbolji strijelac). Intervju trai od novinara najvie
priprave!

PROUSTOV UPITNIK sadri 31 pitanje. To su introspektivna

pitanja pogodna za interpretativni i reportani intervju. Prvi intervju
je napravio novinar Bennet u SAD-u 1836 godine. Masovno su ga
koristili ameriki novinari za vrijeme graanskog rata u razgovorima
s vojnim zapovjednicima. Masovnije se koristi kao standard u
novinarstvu od 1930-ih godina. Pristup intervjuu odreuje i vrsta
medija za koji se taj intervju radi.
CITATI- ono to se stavi u navodne znake mora biti doslovno
preneeno iz usta sugovornika.
AUTORIZACIJA- novinarsko pravilo je ponuditi sugovorniku
autorizaciju.