1.

MEDIJ JE PORUKA
Negativna posljedica tehnologije ukidanje radnih mjesta
Pozitivna automatizacija stvara uloge za ljude, ukljuenost u rad i ljudsku komunikaciju
Znaenje ili poruka stroja nije on sam, nego to ovjek ini s njim.
Bit strojne tehnologija tehnika fragmentiranja
ostvarenju ljudskih odnosa

(rekonstruiranje ljudskog rada), povrna u

Bit automatske tehnologije integralna, decentralistika

Elektrina svjetlost medij bez poruke
SADRAJ NEKOG MEDIJA JE UVIJEK NEKI DRUGI MEDIJ (sadraj pisma je govor, pisana
rije tiska, tisak sadraj telegrafa, sadraj govora misaoni proces) zato je uinak medija snaan i
dubok
DAVID SARNOFF
UPOTREBLJAVAMO

STVARI

SAME

PO

SEBI

NISU

LOE,

OVISI

KAKO

IH

Kubizam iznenada najavio da medij predstavlja poruku, prije pojave elektr. brzine i polja nije to bilo
oito. inilo se da je poruka sadraj, a ne medij.
Tocquevill usporedba Engleske i Amerike tipografija i tiskarska kultura stvaraju ujednaenost i
neprekidnost pa zato budui da je Engleska odbacila to naelo i drala se dinamine ili usmene
tradicije njena je nepredvidiva i nepovezana kultura
2. VRUI I HLADNI MEDIJI
VRUI RADIO, FILM, FONETSKO PISMO, KAMEN-ZA PISANJE
HLADNI TELEVIZIJA, TELEFON, GOVOR, HIJEROGLIFI, PAPIR
Vrui medij je onaj koji produuje jedno osjetilo u visokoj definiciji stanje zasienosti podataka,
telefon je hladan medij jer dobiva oskudan broj podataka, Vrui mediji ne iziskuju sudjelovanje
publike, hladni potiu publiku na djelovanje, dopunjavanje, VRUI MEDIJI iskljuuju, hladni
ukljuuju, zaostale zemlje su hladne, mi smo vrui
Znaenje neke poruke je promjena koju ona izaziva na slici, bavljenje uinkom, a ne znaenjem
osnovna jepromjena elektr. doba.
3. PREOKRET PREGRIJANOG MEDIJA
Vrua linija izmeu Moskve i Washingtona, 1963. godine. sporazum o izravnoj munikaciji za hitne
sluajeve Charles Stelle i Semjon Carapkin- jedna telegrafska i jedna radijska mrea uz pomo
teleprintera
4. LJUBITELJ SPRAVICA - narcis kao narkoza
mit o narcisu-zaljubio se u svoj odraz, otupjelost
samoamputacija izum kotaa ovjek se prilagoava
Svaki pronalazak ili tehnologija produetak su ili samoamputacija naih fizikih tijela, a takav
produetak takoer zahtijeva nove omjere ili nove ravnotee meu ostalim organima i produecima
tijela

pojam idola
rat i strah od rata smatraju se glavnim poticajem za tehnoloko produivanje naih tijela
5. HIBRIDNA ENERGIJA
Donald McWhinnie-analizira radijski medij, uzajamno djelovanje medija drugi je naziv za graanski
rat!!! hibridizacija medija oslobaa golemu energiju i snagu
Mediji su stvoreni mnogo prije nego su izmiljeni!!!
Komunistika partija u strahu nita nije razornije za marksistiku dijalektiku od pomisli da jezini
mediji oblikuju druptveni ivot u jednakoj mjeru u kojoj to ine sredstva za proizvodnju.
Mo medija da oblikuju svai ivot koji dotaknu, izuzimajui svjetlost, svaki se medij pojavljuje
udvoje, pri emu jedan ima ulogu sadraja drugog, zamagljujui uloge oba.
HIBRID ili spoj dva medija
6. MEDIJI KAO PRETVARAI
Mucavci prestaju mucati prilikom govorenja na stranom jeziku, pjevanja, neurotinost se gubi
prilikom telefoniranja i slino.
Svi su mediji djelatne metafore po svojoj moi da prestvaraju iskustvo u nove oblike. Browning
Robert ovjek mora dosegnuti dalje od svoje ruke ili emu metafora.
Sve je informacija danas, informacija je roba.
Svi produetci naih tijela, ak i gradovi pretvorit e se u INFORMACIJSKE SUSTAVE
novi mediji Mogue je sve pohraniti, pretvoriti, brzina nije nikakav problem
primijenjeno znanje primijenjen znai pretvoren iz jedne vrste materijalnog oblika u dr.
7. IZAZOV I PAD Osveta stvaralatva
Bertrand Russel izjavio je da je tehnika odgoenog suda veliko otkrie 20. st. (predvia kako e
nesretno djetinjstvo utjecati na odraslog ovjeka, stvara protuteu tome uinku prije nego to se
dogodi)
A.N. Whitehead veliko otkrie 19. st. je tehnika
Novi mediji i tehnologije s pomou kojih se proirujemo i produujemo, dijelovi su goleme
kolektivne operacije koja se izvodi na drutvenome tijelu bez ikakvih antiseptikih sredstava zaraza
cijelog sustava, nema imunih, umjetnost bi moda mogla pruiti imunitet?
8. Govorna rije
Rije veeras moe napisati samo na jedan nain, no, na mnogo naina ju moe izgovoriti. Dok
govorimo, koristimo tonove, geste, a u pisanju ima malo potrebe i mogunosti za reakcijom.
Henri Bergson jezik je ljudska tehnologija koja je naruila i umanjila vrijednosti kolektivnog
nesvjesnog
Tehnologija omoguuje prevoenje npr jezika i sl. sljedei logian korak nije prevoenje, nego
premoivanje jezika u korist ope kozmike svijesti privremena nijemost
9. PISANA RIJE
Fonetsko pismo jedinstvena je tehnologija. Postojali su razliiti oblici pisanja, piktografski i slogovni,
ali samo je jedno fonetsko pismo, u kojem se slova bez znaenja slova rabe kao odgovarajui znakovi
za zvukove bez znaenja.
Stoga se moe tvrditi da je fonetsko pismo, i jedino ono, tehnologija koja je pridonijela stvaranju
"civiliziranog ovjeka"
Civilizacija se temelji na pismenosti zato to pismenost predstavlja ujednaenu obradu neke kulture s
pomou osjetila vida, koje je pismom proireno u vremenu i prostoru

10. Staze i putovi papira

Izum telegrafa tek onda poruke putovale bre od glasnika, odvojilo se od vrstih sirovina, papirusa,
kamena.
Pojavom tiska politiko jedinstvo posredstvom homogenosti prvi je put postalo izvedivo.
GLOBALNO SELO
Dolazi do razdvajanja grad-selo. BRZINA
11. BROJ
Fonetsko pismo i brojevi bili su prva sredstva za ovjekovo fragmentiranje i rasplemenjivanje
12. Odjea
Ekonomisti su procijenili da neodjeveno drutvo jede 40 posto vie nego drutvo odjeveno u zapadno
ruho. Odjea, kao produetak nae koe, pomae pohranjivanju i usmjeravanju energije, te ako osjea
manju potrebu za hranom, Zapadnjak moda zato trai vie seksa.
Odjea zatita od hladnoe, poeli se odijevati za oko, izraavamo stil, prepoznatljivost
13. Stambeni prostor
slino kao i odjea - toplina, slui obitelji ili skupini, sklonite
okrugle kue, stoaste nomadski ivot, sakupljai hrane
kvadratna soba ili kua sjedilaki ivot
Odjea i stambeni prostor, kao produeci koe i mehanizma za kontrolu topline, predstavljaju
sredstva komuniciranja - prije svega u tome smislu to oblikuju i preustrojavaju naine ljudskog
udruivanja i zajednice.
14. NOVAC
Novac, poput pisma, posjeduje mo specijaliziranja i preusmjeravanja ljudske energije i
razdvajanja funkcija, jednako kao mo pretvaranja i svoenja jedne vrste posla na drugu. ak ni u
elektroniko doba novac nije izgubio nita od te svoje moi.
novac je izgubio velik dio svoje arobne moi pojavom novanog znaka ili papirnog novca. Jednako
kao to je govor izgubio svoju maginost uporabom pisma, a zatim tiska, tako je ieznula i neodoljiva
aura novca kada je tiskani novac istisnuo zlato.
15. SATOVI MIRIS VREMENA
Nestrpljivost izmeu dva dogaanja ili openito nepoznata je nepismenim kulturama. Kako je i rad
nastao njegovom podjelom, tako je nastalo i vrijeme. Satovi su bili potrebni u srednjovjekovnim
samostanima jer je sve bilo podosta strogo organizirano. Prema satu jedemo i spavamo. Ne jedemo
kad smo gladni, nego kada je vrijeme za jelo. Do 17. stoljea narodi u Kini i Japanu su vrijeme mjerili
prema stupnjevito rasporeenom mirisu sate, dane, godinja doba, znakove zodijaka.
Knjiga Nijemi jezik Edwarda T. Halla razmatra se tema Vrijeme govori ameriki naglasci
suprotstavljajui na pojam vremena osjeaju vremena Indijanaca iz plemena Hopi. Za njih vrijeme
nije ujednaen slijed ni trajanje, nego pluralizam raznih stvari koje postoje istodobno (Kad kukuruz
dozrijeva, kad ovca raste i sl.) Onoliko vrsta vremena koliko ima i vrsta ivota.
U dananje vrijeme teimo mnogostrukosti, a ne ponavljanju ritmova i u tome je razlika izmeu
vojnikog mara i baleta. Izgledamo kao zombiji ili mjeseari pridravamo se mehanikog vremena
Na planet mediji su smanjili na veliinu sela!
Vrijeme se moe pretvoriti u stroj za utedu rada prema Parkinsonu

16. TISAK
Govori o kartama koje su se izraivale za vrijeme putovanja i svi su ih htjeli pa se razvila crna burzna,
meutim te karte sliile su dnevnicima.
Suoavamo se s osnovnom funkcijom medija pohranjivanjem i ubrzavanjem informacija
Jo prije Gutenberga i prije tiska s pokretnim slovima na papiru se tiskalo uz pomo drvoreza
primjer su Biblije siromaha
Rukopisi i prve tiskane knjige itani su naglas, a poezija se pjevala. Govornitvi, glazba, knjievnost i
crtanje bili su vrsto povezani. Danas se slova naslova potiskuju prema ikonikom obliku koji je vrlo
blizak slunoj rezonanciji, kao to je blizak i taktilnoj i kiparskoj kakvoi. Upravo je ponovljivost bit
mehanikog naela. Tisak su ljudi prigrlili kao sredstvo za pruanje informacija, a kao i poticaj za
pobonost i meditaciju. 1472. Volturi Umijee ratovanje tiskano (drvorez). S obiljejima drvoreza i
stripa slinost dijeli i TV slika
Navodi Alisu u zemlji udesa i autora Carolla koji je provukao fantaziju isprekidanog prostora i
vremena te je on pretea Kafki, Joyceu i Eliotu.
17. STRIP
Tisak je omoguio Dickensu da postane scenarist za strip. Tisak i strip omoguuju koristan pristup za
razumijevanje TV slike. Tisak je klju za strip isto kako je i strip kljuan za razumijevanje TV slike.
Strip ne nudi mnogo informacija i moramo ga nadopuniti ba kao i TV sliku ili telefon. TV je bila
estok suparnik stripa, a ne dopuna zapravo. Najvea je rtva tv udara bio strip Lil Abner, Ala Cappa.izjavio je kako svojim likovima on oduzima pamet, kako ne bi mogli nita poduzeti.-smatra kako se s
Amerikom i nekim stvarima ne moemo vie aliti. Pikturalno potroako doba gotovo je, pred nama
je ikoniko doba.
Prvi stripovi u nastavcima pojavili su se 1935. nisu se odlikovali povezanou ni knjievnom
vrijednou te su ih mladi prihvatili. zloine su pripisivali stripovima, stripovi su skrenuli mlade na
krivi put. I strip i oglas na neki nain pripadaju svijetu igara , svijetu modela.
18. TISKANA RIJE TVORAC NACIONALIZMA
Tipografija je imala psihike i drutvene posljedice koje su pomakle prijanje granice i kulturne
uzroke. Dovodei antiki i srednjovjekovni svijet u fuziju, tj. konfuziju tiskana je knjiga stvorila novi
svijet, trei, moderni, koji se sada susree s elektr. tehnologijom.
Beatrice Warde prouavala slova koja nisu tiskana nego oslikana svjetlou
Pismo je omoguilo irenje moi koje se zove znanje. Eelektrino pisanje i brzina dovela je brige u
druge domove, ne samo nae. Obasipani smo tuim problemima.
Ovaj novi ljudski produetak doveo je nacionalizam, industrijalizam, masovna trta te sveopu
pismenost i obrazovanje. Moda je najznaajniji dar koji je tipografija dala ovjeku mo akcije bez
reakcije, tj. odmak i nesudjelovanje. Obiljeje tipografskog ovjeka je Ba me briga.
Tisak je izmjenio i proces uenja i proces trenja. Istie iskustvo Margaret Mead kada je dola na
jedan otok i dala nekoliko primjeraka iste knjige, nisu mogli vjerovati otoani jer su do onda vidjeli
samo po jedan primjerak jedne knjige.
Pojava tipografije znaila je pojavu razdvajanja, rijei od glazbe i sl.
Nacionalizam i danas ovisi o tisku, ali protiv sebe ima sve elektr. medije.
19. KOTA, BICIKL, AVION
Vozilima s kotaima su prethodile saonice, skije i sl.
Kota brzina, prijenos robe, koije, izdrljivost konja razvoj kola s etiri kotaa
Ljudi se sele u grad, takoer je pridonio i razvoj tramvaja na konjsku zapregu, grade se stambene
zgrade. eljeznica preuzima razvoj predgraa. Automobil, zatim i avion prekinuli su to grupiranje i
ukinuli su te pjeake dosege. Moe se svugdje biti u tren oka. Lewis Mumford tvrdi kako je
automobil pretvorio domaicu u vozaicu s punim radnim vremenom.

Navodi primjer kotaa u fotografiji tj. filmu Edward Muybridge kada fotografira konja i na jednoj
fotki sve etiri noge su u zraku.
20. FOTOGRAFIJA JAVNA KUA BEZ ZIDOVA
Osobitost je izdvajanje pojedinanih trenutaka u vremenu, a to TV kamera ne ini.
I monokl i kamera tee ljude pretvoriti u stvari, a fotografija produuje i umnoava ljudsku sliku do
razmjera robe masovne proizvodnje. Fotografija javnosti predstavlja filmske zvijezde i idole publike.
Uviamo prostitutski aspekt robe koji izaziva nelagodu. Doba fotografije postalo je doba mimike i
plesa. Krianjem fotografije i stroja uz kemijske i svjetlosne procese dobivamo film. Kako bismo se
obranili od medijskih posljedica potrebno je OBRAZOVANJE.
FOTOGRAFIJA brie nacionalne granice, mie kulturne zapreke, ukljuujui nas u ovjekovu
obitelj, neovisno o toki gledita. Prije ako putuje susree se s nepoznatim, novim, danas fotografija
omoguuje da vidi neto i ranije. Medij fotografije nije mogue razumjeti ako se ne shvate njegovi
odnosi s drugim medijima, starim i novim.
21. TISAK Upravljanje preko odavanja vijesti
Mali oglasi temelj su tiska. Bitno je oglaavanje zarada. Knjiki usmjeren ovjek zavarava se da bi
tisak bio bolji bez oglasa i pritiska oglaivaa. Novine su od samih poetaka teile mozainoj,
sudionikoj formi, a ne knjikoj.
Prve novine u SAD 25.9.1690., Boston, Benjamin Harris-jednom mjeseno ili ee ovisi o
dogaanjima. Vijesti ne treba samo javljati, nego i skupljati te praviti.
Vlasnici medija uvijek nastoje pruiti publici ono to oni ele jer osjeaju da se njihova mo nalazi u
mediju, a ne u poruci ili programu.
22. AUTOMOBIL MEHANIKA NEVJESTA
Bez automobila osjeamo se nesigurni, nepotpuni. 4 kotaa zavladala su naim ivotima. Ponovni
prelazaka na ono da nam je sve blizu, pjeatvo. Je li kua izgurala bitnost automobila?
Konj vie se ne koristi za prijevoz, nego za razonodu, tako isto i automobil, njegova budunost nije u
prijevozu. Automobil je unitio prirodu jer su za njega potrebne ceste. Motor je unitio grad kao
leernu sredinu za podizanje obitelji. Ulice pa ak i nogostupi postali su opasni i buni, i prvi susjedi
postali su stranci.
23. REKLAME
Ispiranje mozga, uvjeravanje. Reklamiranje je postalo aktivno tek potkraj 19. st. s izumom
fotogravure. Reklama i slike postale su uzajamno izmjenjive, kao i danas.
24. IGRE Produetci ovjeka
Spominje cuganje, klaenje, kako su negdje prihvatljivi, negdje ne. kako ugroavaju cijeli drutveni
poredak. Igre su popularno umijee, kolektivne. Igra je stroj koji se moe pokrenuti samo ako igrai
pristanu biti marionete neko vrijeme. Najveu vanost u igri imaju njezina pravila. Svaka je igra poput
informacijskog medija produetak pojedinca ili grupe. Dug igre pretrpio je prije nekoliko godina poraz
zbog namjetenih tv kvizova. Igre su produetci, ne samo nae privatne nego i drutvene osobe te da
su one mediji komunikacije. Ako se pitamo jesu li one masovni medij, svakako je da jesu.
25. TELEGRAF DRUTVENI HORMON
Beini telegraf stekao je publicitet 1910. kada je pomogao pri uhieni dr. Hawleya H. Crippena
ubio je svoju suprugu i zakopao (pobjegao je s tajnicom te je glumila da je muko pa su putovali pod
krinkom Robinson i sin) brod na kojem su putovali Montrose bio je opremljen Marconijevim
beinim telegrafom

Kada se informacija pone kretati, autoriteti slabe i najbolji planovi bivaju razoreni.
Elektr. mediji mogu stvoriti svojevrsnu organsku meuovisnost svih institucija drutva.
Sinestezija meudjelovanje osjetila, posegnulo se u 19 st. zbog utemeljenja doba elektriciteta
Samuel Morse 1844. godine uspostavio je telegrafsku liniju od Washingtona do Baltimorea sluilo
za lutriju i igre, npr. ah i sl.
Nijedna nova tehnologija, ak ni eljeznica, nije imala bru stopu rasta od telegrafa.
Do 1858. postavljen je prvi kabel preko Atlantika, a do 1861. telegrafske ice bile su spajale Ameriku
Soren Kierkegaard objavio je knjigu Pojam strepnje zapoelo je doba tjeskobe jer s telegrafom
ovjek je zapoeo ono okretanje prema van
William Howard Russel The Times prvi ratni dopisnik
Upravo zbog telegrafa koji je potaknu novine da osnuju kolektivnu organizaciju to je postala osnova
ASSOCIATED PRESSA. Telegraf je marginalni tisak u unutranjosti oslobodio ovisnosti o krupnom
tisku metropole.
Nakon telegrafa jedna od najvanijih pojava i vanosti za ljude je VREMENSKA PROGNOZA.
26. PISAI STROJ
Reklame iz 1882. objavile su da se pisai stroj moe rabiti kao pomo pri uenju pisanja,
pravopisa, interpukcije. Danas se pisai stroj rabi samo u eksperimentalnim uionicama, ako sad
ve i to.
Povezanost s poezijom te glazbom.
27. TELEFON
Usporeuje telefon s eskort djevojkom, telefon kao i pisai stroj spaja pisanje i objavljivanje. Telefon
za razliku od pisane stranice zahtijeva potpuno sudjelovanje. Telefon zahtijeva partnera, nije
pozadinsko sredstvo kao radio.
Rije telefon upotrijebila se 1840. i prije A. G. Bella rije je oznaavala ureaj za prijenos glazbenih
tonova preko drvenih palica. Nacrt za telefon Elishe Gray poslao je sat dva nakon Bella i tako je slaav
pripala Bellu 1877. godine telefon je poeo pruati usluge, istodobno kad i iana telegrafija.
Tijekom 1920-ih godina telefon je stvorio veliku koliinu dijalokog humora i prodavao se u obliku
gramofonskih ploa
28. FONOGRAF
Duguje svoje podrijetlo elektronikom telegrafu i telefonu. Radio i fonograf se zdruuju
elektromagnetski valovi
Kako je automobil smanjio pjeaku aktivnost, fonograf bi mogao smanjiti individualnu glasovnu
aktivnost?
Fonograf je kao i radio vru medij jedno od njegovih ranih imena je gramofon zabluda
Sva glazba i sav govor svijeta postaju dostupni vrpca i long play gramofonska ploa
Jazz FRANC. BRBLJATI, dijalog izmeu instrumentalistima i plesaima
Radio je 1924. poeo istiskivati fonograf i industriju ploa, naposlijetku je radio obnovio ind. ploa
Raskid je nastupio nakon 2. svj. rata kada se pojavljuje magnetofon
Stereozvuk sljedei razvojni stupanj predstavlja sveokruujui ili obavijajui zvuk, stereo je zvuk u
dubinu, kako je i TV slika u dubinu.
Telefon je govor bez zidova, fonograf je kocertna dvorana bez zidova, fotografija je muzej bez zidova,
elektr. svjetlost je prostor bez zidova, a film, radio i TV su uionice bez zidova.
29. FILMOVI
Engleska kinodvorana prvo se zvala bioscope. Na filmu se mehaniko prikazuje kao organsko. Tu je
bitan i tisak titlovi i sl., adaptacija knjiga. Rusi su protic dodavanja zvuka filmu jer imaju veliku
potrebu za sudjelovanjem.

Moderni roman proiziao je iz Gogoljeve kabanice, a moderni film iz kotla Dickensonova romana
Cvrak na ognjitu.
Film nije jedan medij, nego skupni umjetniki oblk u kojemo razliiti pojedinci odreuju boju,
rasvjetu, zvuk, glumu, govor..
30. RADIO
Orson Welles Rat svjetova, napad s Marsa, ljudi popizdili
injenica da je Hitler postao faca, zasluga je radija
31. TELEVIZIJA
TV je plaljivi div jer nije primjerena za vrue probleme i oto odreene sporne teme.
Smatra se da je nakon pojave televizije dijalektalni govor pruio dubinske drutvene poveznice, koje
ne moe standardni eng. jezik npr. Dali su studentima u 30 min, istu koliinu informacija o istoj temi
putem radija, TV-a, teksta te na predavanju. Najbolje uspjehe imali su studenti koji su inf. dobili preko
TV-a ili radija. Naravno TV je prednjaila. Ponovili su ovo istraivanje, ali ovoga puta svaki je medij
iskoristio najvie to moe, dakle specijalne efekte, ploe, matu i sl. Ovaj puta radio je bio bolji od
TV-a. Uzrok tomu je da je TV hladni, sudioniki medij. Kada se zagrije, slabiji je uinak.
Kada bismo TV usporedili s filmskom snimkom, TV slika je niske definicije, nudi malo pojedinosti i
nisku razinu informacija, slino stripu.
Pojavom TV-a pojavila se nova osjetljivost za ples, plastine umjetnosti, arhitekturu, novo zanimanje
za sloene uinke u kulinarstvu i uporabi vina i sl.
Uinila je AMERIKU I ENGLESKU neotpornima na radio.
TV-kao sloeni gestalt podataka prikupljenih gotovo nasumce. eli biti medij krupnog plana. Zvijezde
TV-a su veinom mukarci, a filma, ene.
Kennedy pravi lik za tv, poput uitelja, ne djeluje kao politiar, za razliku od Nixona.
32. ORUJE
Guerre des nerfs u znaenju hladnog rata elektronika bitka informacijama i slikama
33. AUTOMATIZACIJA
Ukida poslove u svijetu rada, ukida predmete u svijetu uenja.