DOMSKA PEDAGOGIJA i NJEZIN PREDMET
- zbrinjavaju djecu s posebnim porebama
Pod odgojem u domovima shvaćamo odgojni rad koji
se ostvaruje u društvenim ustanovama za smještaj i odgjajanje
djece i mladeži. Takve su se ustanove pojavile vrlo rano u
povijesti odgoja. Već u antičko doba osnivali su se domovi za
smještaj učenika uz pojedine filozofske škole, a u srednjem
vijeku osnivali su se internati uz crkvene škole (benediktinci,
dominikanci, uršulinke, isusovci,...). U 17. i 18. stoljeću
osnivaju se tzv. odgojni zavodi za smještaj i odgjajanje
siromašne i zanemarene djece.
Internati postoje i danas u svijetu. Najdužu tradiciju
imaju u Engleskoj.
Odgojem u domovima bavi se grana pedagogije -
DOMSKA PEDAGOGIJA. Ona proučava i unapređuje odgojni
rad u domovima kao društvenim ustanovama za zbrinjavanje i
odgoj djece i mladeži.
Život u domu modelira se po uzoru na život i dom u
obitelji pa tako možemo izdvojiti dva osnovna pristupa:
a) domski odgoj može oponašati odgoj u obitelji i to za djecu
koja imaju roditelje i s kojima veza nije prekinuta
b) domski odgoj može nadoknaditi obitelj za djecu koja su
ostala bez roditeljske skrbi
VRSTE DOMOVA
1) DJEČJI DOMOVI
- u njima su smještena djeca trajno lišena roditeljske skrbi,
ali i djeca o kojima njihovi roditelji ne mogu skrbiti zbog
pravnih ili materijalnih razloga
- pr. Dječji dom u Nazorovoj, SOS-dječja sela
2) SPECIJALNI DOMOVI
- specijalizirali su se za skrb djece i mladeži s određenim
teškoćama
- pr. Škola i dom za slijepe i slabovidne osobe “Vinko Bek”
3) UČENIČKI DOMOVI
- učenici koji su smješteni u njima imaju trajnu roditeljsku
skrb, ali pohađaju školu izvan mjesta stalnog boravka
- istraživanja pokazuju da su u prosječno bolji učenici
4) STUDENTSKI DOMOVI
- osiguravaju smještaj studenata koji također zbog nastavka
obrazovanja na fakultetima traže smještaj u takvoj vrsti
domova
- u svijetu postoje veliki sveučilišni gradovi i veliki
kompleksi koji objedinjuju sve sadržaje koji studentima
trebaju – knjižnice, domovi, učilišta,…Pr. Oxforde
5) DOMOVI ZA PREODGOJ
- u njima su smješteni maloljetni delikventi i maloljetnici
asocijalnog ponašanja koji se tamo smještaju po odluci
pravosudnih organa i centara socijalne skrbi
6) DOMOVI ZA PRIVREMENI SMJEŠTAJ
- to su ljetovališta ili zimovališta
- takva vrsta domova je najčešće vezana za slobodno vrijeme
7) DOMOVI UMIROVLJENIKA
- skrbe za osobe treće životne dobi
- postoje problemi pedagoškog rada i animiranja starijih
osoba
- aktivnosti koje se često nude u tim domovima su: zborno
pjevanje, izrada unikatnih rukotvorina, rekreacija
 DOM je zajednica odgajanika i odgajatelja koji zajednički
kreiraju vlasitu odgojnu situaciju i zajedničkim aktivnostima
pridomose ostvarivanju zadatak odgoja u domovima.
SOS DJEČJE SELO
SOS dječje selo je međunarodna organizacija koja skrbi za
djecu koja su trajno ili na duže vrijeme lišena roditlejske skrbi
bez obzira na rasnu, političku, vjerski, etničku, nacionalnu ili
bilo koju drugu pripadnost.
U 124 zemlje svijeta postoji 380 dječjih sela.
Četiri su osnovna principa ustrojstva SOS dječjih sela:
I. SOS majka – djecu na skrb dobiva visoko motivirana
osoba bez privatnih obveza koja se o povjerenoj djeci
mora brinuti kao da im je prava majka
II. braća i sestre – ako na skrb u SOS selo dođu biološka
braća i sestre, oni se ne razdvajaju
III. SOS kuća – u njoj živi majka i djeca o kojima se ona
brine. Obično se brine za oko petero djece
IV. SOS selo – čine ga SOS kuće i upravne zgrade. Selo je
arhitektonski prilagođeno podneblju, uvjetima i sl.
Osnivač SOS dječjih sela je Austrijanac HERMANN
GMAINER koji je prvo SOS dječje selo osnovao u IMSTU, u
Austriji 1947. godine. Rano je ostao bez roditelja i o njemu se
brinula njegova starija sestra Elsa koja se majčinski brinula za
njega. Kasnije je studirao medicinu. Nakon II. svjetskog rata
uočio je da je mnogo ratne iročadi i odlučio je osnovati
domove za tu djecu, ali po principima obiteljskog odgoja.
Njegova požrtvovna sestra poslužila mu je kao prvi princip
ustrojstva SOS sela, dakle odlučio se za to da se o toj djeci
brinu žene koje su i same ostale bez djece u ratu.
Osnovno načelo rada je geslo «Djeca prije svega!»,
principi odgojnog djelovanja su:
Poštuj sebe!
Poštuj druge!
Poštuj vlasništvo!
ODGOJNI SADRŽAJI U DOMU
Odgojni sadržaji u domovima ovise o situacijama (npr.
blagdani, godišnja doba) i o korisnicima (nije isti rad u
domovima učenika i domovima za preodgoj).
Izdvojit ćemo odgojne sadržaje u dječjim i učeničkim
domovima:
1) ZDRAVSTVENO-HIGIJENSKO PODRUČJE
- izgrađuju se zdravstvene i higijenske navike
- usvaja se redovitost rekreacije i boravka na svježem zraku
2) INTELEKTUALNO PODRUČJE
- postoji obvezno vrijeme za učenje
3) MORALNO, DRUŠTVENO, RELIGIJSKO PODRUČJE
- izgrađuju se opće prihvaćeni moralni stavovi (npr.
poštivanje tuđeg vlasništva)
- učenje socijalnih vještina:neovisnost, socijalna osjetljivost,
prijateljstvo, suradnja, mirno rješavanje sukoba
- svaki korisnik doma ima pravo prakticirati svoju religiju
4) RADNO PODRUČJE
- izgradnja radnih navika
- rad je odgojno sredstvo (posebice u domovima za preodgoj)
- postoji radna obveza (pr. počistiti svoju sobu) - aktivno se bore protiv svih oblika ovisnosti
5) SLOBODNO VRIJEME - pomažu odgajateljima u odgoju za zdrav seksualni život
- organizirano slobodno vrijeme u domu – različite aktivnosti OSTALO TEHNIČKO OSOBLJE
koje se nude unutar doma. Poznate su smotre učenika koji - kuhari, domari, spremačice
borave u domovima - Domijade.
- neorganizirano slobodno vrijeme – neformalno vrijeme
izvan doma (odlasci u kino, druženja s vršnjacima)
6) KULTURNO-ZABAVNI ŽIVOT
- trebalo bi biti što više različitih mogućnosti odlaska u
kazališta, muzeje, i sl.
- zabavni život – obilježavanje različitih prigodnih dana u
domu (pr. Valentinovo)
7) POVEZANOST DOMA i DRUŠTVENE SREDINE
- dom mora sudjelovati u životu zajednice

U RADU DOMA SUDJELUJU:

RAVNATELJ
- ima rukovodeću ulogu u domu
- izriče pedagoške mjere (kazna i nagrada)
ODGAJATELJI
- provode odgojni rad u odgojnim skupinama koje se sastoje
od 10-ak djece ili učenika
STRUČNO-PEDAGOŠKA SLUŽBA
- čine je pedagog, psiholog, socijalni radnik, liječnik i sl.
MEDICINSKO OSOBLJE
- brinu se o pravilnom usvajanju zdravstveno-higijenskih
navika
- upućuju učenike i ostalo osoblje na zdravu prehranu, svjež
zrak, i sl.