NOVE DIDAKTIKE KONCEPCIJE U HRVATSKOJ

Reformska pedagogija donosi mnogo pedagokih pravaca krajem 19. i poetkom 20. stoljea javljaju
se predstavnici nove kole koji donose mnoge nove didaktike koncepte i uvode reforme u kole.
Poetkom 20.st. dosta se govori meu uiteljima srednje Europe o slobodi u kolstvu i odgoju.
Godine 1990. Hrvatska je izuzetno burno, uz ratna dogaanja, prela iz politikog monizma u politiki
pluralizam to je podrazumijevalo pluralizam u svim segmentima drutvenog ivota, dakle i u
podruju pedagogije i kolstva. Poelo je osnivanjem nevladinih udruga koje su zagovarale razne
pedagoke koncepte.
Tu se posebno istiu Montessori pedagogije, waldorfske pedagogije te pedagoko uenje Celestina
Freineta. Osim njih, javlja se pedagoki projekt pod nazivom Korak po korak (Step by step) te na
podruju Hrvatske biva afirmirano i uenje Williama Glassera i njegove kvalitetne kole, a interes
hrvatskih pedagoga privlai i Agazzi metoda.
PREDNOSTI NOVIH DIDAK KONCEPCIJA U ODNOSU NA TRADICIONALNE
Zajednika sastavnica ovih alternativnih modela jest: sloboda u irem znaenju,
potivanje djeteta kao individue, samostalan rad uenika, uenje istraivanjem,
poticanje suradnje u kolektivu, promjena uloge uitelja, koritenje raznih materijala
i tehnika u organizaciji uenja i nastave i openito bolja priprema za ivot
u drutvu.
Osigurava razvoj djeteta na svim razinama: intelektualnoj, tjelesnoj, emocionalnoj, duhovnoj,
moralnoj i socijalnoj
Uravnoteena usmjerenost na kognitivne, tjelesne i afektivne sposobnosti
kola koja je kvalitetna, dinamina, svrhovita, samopropitujua
Itd.
OGLEDNA UMSKA NARODNA KOLA NA TUKANCU
- djelovala od 1929. do 1941. godine; utemeljitelj Franjo Higy-Mandi
- originalan pedagoki projekt nastao kao dio pokreta za odgajanje u prirodi
Franjo Higy-Mandi istie 4 temeljna principa umskij kola:
1 higijenski
2 pedagoko-psiholoki
3 socijalno-etiki
4 estetski
- uz zdravlje djece, takoer su vani spoznajni, motivacijski, socijalni, estetski i etiki razlozi da
uitelji i roditelji daju prednost takvim kolama
Metodika rada i mjesto obavljanja nastavnih aktivnosti
- nastavne aktivnosti razvijaju se redovito na livadi, a ako je dan kiovit, odrava se u zgradi pored
otvorenih prozora, dok se zimi u sobi loi
- za pouavanje u prirodi izraene su lako sloive klupe i prenosiva manja kolska ploa
- vano sredstvo odgoja je rad
- Higy-Mandi organizirao je s uiteljima da djeca u koli vode brigu o ivotinjama
- esto su organizirani izleti vlakom u okolicu Zagreba te izleti pjeaenjem
- organizirale su se mnoge igre i sportske aktivnosti u prirodi

MONTESSORI PEDAGOGIJA
Maria Montesori talijanska pedagoginja, lijenica i uvjerena katolkinja, tvorac pedagoke metode
Montessori. Prvu Montessori ustanovu u Hrvatskoj otvorila je 1934. god. u Zagrebu grofica Dde
Vranyczany koja je pohaala edukaciju Montessori pedagogije u Londonu 1933.god.
Montessori pedagogija danas djeluje na temeljnom naelu emancipacije djeteta kao linosti. To se
ostvaruje uvaavanjem njegovih potreba kao i vrednovanjem njegovih sposobnosti i napredovanja u
sazrijevanju. Specijalno za potrebe djeteta valja pripremiti okolinu u kojoj ono boravi, pribore koji
zadovoljavaju pedagoka i didaktika naela to je Maria Montessori osmislila. Vrlo vanu ulogu
imaju odgojitelji/ce koji promatraju i valoriziraju napredak koji djeca postiu u svom razvoju.
Naroito se obraa panja djeci s posebnim potrebama i tekoama u razvoju.
U Hrvatskoj samo jedna kola po tom programu, dok je vrtica nekoliko.
Odgojna podruja u tom programu:
1. praktini ivot- pomau djetetu da se osamostali, da zna pomoi samo sebi, da ne ovisi o drugima
2. senzomotorika - potiu dijete na koritenje i izotravanje svih osjetila. Dijete, koristei vlastita
osjetila, istrauje i upoznaje okolinu koja ga okruuje, te upoznaje znaenje, za njega, apstraktnih
pojmova (npr. dugako/kratko, glasno/tiho..)
3. matematika
4. jezik
5. kozmiki odgoj - Djeca upoznaju zemljopis, kulturu, povijest, umjetnost, znanost.
6. odgoj u vjeri: Kateheza Dobroga Pastira
WALDORFSKA PEDAGOGIJA

Rudolf Steiner osniva Waldorfske kole koja promie umjetnost pokreta (euritmiju,
izraavanje govora i glazbe pokretima) i waldorfsku pedagogiju ija su naela:
o nastavni sadraji usmjereni su na razvoj uenikova duha (karaktera), eli se potaknuti
unutarnja elja, ustrajnost, radost
o ue se dva strana jezika od poetka kolovanja
o
o
o
o

nema obvezujueg rasporeda sati ni udbenika

znanja i vjetine se stjeu u stvarnosti: u plasteniku za uzgoj biljaka, u pekari, u mlinu,
na polju, ...
radi se po naelima uenikovog samoupravljanja (uenik bira aktivnosti i odluuje to
e se raditi na nastavi)
uitelj jednom godinje posjeti uenikov roditeljski dom

Antropozofsko uenje slui kao znanstvena podloga waldorfske pedagogije,ali se ne pojavljuje kao
njezin sadraj. Antropozofije se moe shvatiti kao duhovna znanost, odnosno znanost o tijelu, dui i
duhu i svijetu. Prema Steineru ovjek je graanin triju svjetova (tijelo, dua, duh); uz te pojmove
antropozofima su vani jo i osjeaj,volja i miljenje.

Jedan od vanijih ciljeva waldorfske pedagogije jest priprema spoznaje da samo uenje tijekom cijelog
ivota vodi smislenom postojanju ovjeka

U Hrvatskoj dvije kole, pet vrtia po ovom programu

AGAZZI METODA
Provodi se jedino u Krievcima u djejem vrtiu Zraka sunca
Ova metoda nastala je iz osobnosti, prouavanja te odgojnog rada sestara Rose i Caroline Agazzi i
njihova uitelja Pietra Pasqualija te iz drutveno kulturolokog konteksta u kojem su djelovali krajem
19. stoljea.
Pedagogija zajednitva temelji svoju filozofiju na uzajamnosti, traenoj i ivljenoj u odnosima izmeu
odgojitelja i odgojenika, meu odgojiteljima, izmeu odgojnih skupina i institucija. U tom pogledu
kljuna je meuovisnost misli i djelovanja, u svakodnevnoj tenji za jedinstvom izmeu rijei i ivota.
OSNOVNA OBILJEJA
dijete je ivotna klica koja spontano tei razvoju, a taj razvitak tei razvoju cjelovitog ovjeka
ta ivotna klica moe se razviti samo u prikladnoj okolini koja je za dijete poput obiteljskog doma
AGAZZIJEVSKA PEDAGOGIJA
Karakterizira se kao:
1.
2.
3.
4.
5.

puerocentristika, tj. kao ona koja u sredite stavlja dijete

pedagogija igre, kao prirodne potrebe djeteta i prve polazne toke odgoja djece
pedagogija ureivaica, gdje je pojam reda plod djetetova otkria, a ne nametnut
svrhovita pedagogija, usklaivanje didaktikog cilja i odgojne svrhovitosti
majinska pedagogija, neophodna potrebama djeteta

AGAZZIJEVSKA DIDAKTIKA
Temeljno je didaktiko naelo: iva i inteligentna upotreba stvari koje se primjenjuju kao vjebe
praktinog ivota, uzajamna pomo, jednostavni didaktiki muzej, koritenje kontraznakova.
1. Vjebe praktinog ivota
2. Didaktiki muzej
3. Kontraznakovi