Sveuilite Sjever

Poslovanje i menadment u medijima

Masovni mediji

Student

Dorotea Odori, 1219/336

Mentor

Dr. sc. Ana Globonik unac, predava

Koprivnica, 7.sijenja 2016. godine

 Saetak

Masovni mediji su danas jedno od najveih sredstava manipulacije i nalaze se svuda

oko nas. Ponekad ljudi nisu ni svjesni da su pod utjecajem medija. Danas najveu ulogu ima
televizija i drutvene mree. Medijska manipulacija danas je toliko jaka da joj se teko
oduprijeti. Postoje razliite metode manipulacije. Mnogi ljudi padaju pod njen utjecaj ili
poinju vjerovati u neto to prije nikada nisu vjerovali. Razliitim metodama se moe
utjecati i na razliite skupine ljudi prilikom manipulacije.
Kljune rijei

Drutvene mree, masovni mediji, televizija, novine, radio, medijska manipulacija

Sadraj

1.Uvod ..................................................................................................................................................... 1
2.Openito o medijima ............................................................................................................................ 2
3.Masovni mediji ..................................................................................................................................... 3
4. Televizija .............................................................................................................................................. 4
5. Tiskani mediji ....................................................................................................................................... 5
6. Radio .................................................................................................................................................... 6
7. Novi mediji........................................................................................................................................... 7
8. Medijska manipulacija ......................................................................................................................... 8
9. Tehnike manipulacije........................................................................................................................... 9
10. Zakljuak .......................................................................................................................................... 10
11. Literatura ......................................................................................................................................... 11
1
1.Uvod
Mediji nas okruuju kamo god krenemo stoga je mene upravo takav utjecaj privukao
da o njima govorim. Teko je zamisliti ivot bez medija i bez njihove prisutnosti u naemu
svijetu. Njihova prvobitna uloga bila je informirati ljude o nekom dogaaju, a danas se to
pretvorilo u manipulaciju koje katkada nismo ni svjesni. Manipulira se pomou svih vrsta
medija u bilokakvom obliku i na bilo kakav nain. Razliite metode manipuliranja upuene
su razliitim skupinama ljudi te se pomou njih moe lake manipulirati.

Velik broj ljudi danas koristi internet, televiziju, radio, novine, a ponajvie drutvene
mree. Drutvene mree danas su veini ljudi svakodnevica, ali ljudi nisu ni svjesni da se
pomou istih tih mrea s njima manipulira. Pisanjem bilo kojeg statusa ili stavljanjem slike na
drutvenu mreu mi sami sudjelujemo u manipulaciji i olakavamo drugima manipulaciju nad
nama samima.

ivot u dananjem svijetu prepun je razliitih vrsta manipulacije, ali manipulacija

medijima je jedna od najjaih. Stoga vjerujemo li doista svemu to se pie i govori u
medijima?

1
2.Openito o medijima
Sva sredstva kojima se ostvaruje komunikacija nazivaju se medijima. Njihovi efekti,
sadraji, pretpostavke, posljedice i motivi su u veoj ili manjoj mjeri odreeni njima samima.
Medije se moe podijeliti na dvije skupine prema distribuciji:
Tiskani mediji (tiskovine) tu ubrajamo sve novine i druga izdanja koja izlaze sa
nakladom veom od 500 primjeraka u razmacima od najvie est mjeseci.
Elektroniki mediji tu ubrajamo televiziju, internetske portale i radio.
Mediji su vrlo utjecajni u drutvu jer povezuju svijet i prenose i informacije. Nova
tehnologija omoguuje im lake i bre prenoenje vijesti diljem Zemlje, a u budunosti i dalje.
Na taj se nain omoguuje laki pristup informacijama. Mediji esto znaju imati negativan
utjecaj na drutvo, posebice na djecu, zbog njihove izloenosti sadrajima medija te to zna
utjecati na njihove ponaanje. Posljednjih godina javlja se sve ea ovisnost o televiziji zbog
prevelikog gledanja televizije. Medijsko obrazovanje ima kao cilj obrazovati graane te im
pomoi u razvijanju kritikog stava prema medijima te da sami mogu donjeti odluku na
temelju dostupnih informacija (Mediji, Wikipedija).
3.Masovni mediji
Masovni mediji su institucije koje zadovoljavaju potrebu drutva za javnom
komunikacijom u kojoj mogu sudjelovati svi pripadnici drutva. Masovni mediji su
istovremeno komunikacijski oblici/proizvodi, institucije i kulturne formacije.

Masovni mediji su knjiga, tisak (novine, asopisi), film, televizija, radio, nosai zvuka
i slike (video, CD, DVD). Mediji mogu biti lokalni, nacionalni i meunarodni, privatni, javni,
dravni i community, tj.asocijativni ili mediji treeg sektora te matini (mainstream) i
alternativni.

Ako bi nabrojili sve svoje dnevne aktivnosti u kojima sudjeluju i mediji, primjetili bi
da se najvei dio ivota svakodnevno odvija uz upotrebu medija. Bilo da je koritenje medija
glavna aktivnost na koju se potpuno usredotoujemo, na primjer kad odemo u kino, gledamo
ili sluamo prijenos rukometne utakmice ili piemo e-mail prijetelju, ili kad s pola uha
sluamo radioprogra kada istimo kuu ili uimo za ispit teko e biti da naemo i jedan dan u
godini u kojem uope nismo koristili medije.

Postoje i medijske institucije koje ine medijski sustav koji se razvija pod utjecajem
specifinih politikih okolnosti u svakoj zemlji (politike strukture i kulture) i temeljem
normativnih oekivanja ugraenih u zakonodavni okvir kojim je reguliran medijski sustav (na
primjer, razliita oekivanja od sadraja emitiranog programa za javne i komercijalne
televizije te za tisak). Medijski sustav je prvenstveno nacionalan, tj.definiran i ogranien
politikim granicama drave u kojoj se razvija. Granini je sluaj, na primjer, europski
medijski sustav jer Europska unija nije drava.

Medijski sustav sadri razliite medijske sektore koji obuhvaaju razliite tipove
medijskih organizacija: izdavatvo, televiziju, radio, filmsku industriju (Peruko, Uvod u
medije, str. 15, 16, 17).
4. Televizija
Televizija je skup tehnologija koji omoguuje prijenos i emitiranje slike i pripadajueg
zvuka putem elektrinih ili elektromagnetskih signala, sadraj koji se prenosi elektrinim ili
elektromagnetskim putem, industrija koja proizvodi i emitira televizijske programe, masovni
medij koji podrazumijeva postojanje institucije i tehnologije s pomou kojih se televizijski
sadraji pruaju irokoj, heterogenoj i iroko rasprostranjenoj publici, esto koristi i kao druga
rije za televizijski prijemnik, odnosno televizor.

Televizija je medij s vie lica. Za razumijevanje televizije bitno je razumijeti i njezin

odnos prema drugim medijima, naroito filmu za koji mnogi kau da je njezin blizanac.
Meutim, film i televizija, iako slini po svojim izraajnim karakteristikama, razvijali su se
svatko svojim putem, a ti putevi samo su se ponekad preklapali.

Televizija se temelji na brojnim tehnolokim izumima 19. i 20. stoljea. U Sjedinjenim

Amerikim Dravama televizija se od samog poetka razvijala kao komercijalna, dok se u
Europi razvijala kao javni radiotelevizijski servis. A model prema kojem su se ustrojili mnogi
javni servisi u Europi je model BBC-ja.

Rije televizija sastavljena je od dviju rijei tele(daleko) i visio (vienje, prikaz), a

prvi je put spomenuta na Meunarodnom kongresu elektrike u Parizu 1900.godine. kongers se
odrava pod okriljem Svjetske izlobe u Parizu koja je bila u znaku modernih dostignua i
elektrifikacije Europe i Sjedinjenih Amerikih Drava. Izmeu televizije i njezinih starijih
prethodnika, radija i filma, mogu se nai brojne slinosti i razlike. Prva emitiranja
televizijskog programa obavljena su koritenjem radijskih odailjaa. A prve televizijske
emisije nastale su prebacivanjem popularnih naslova s radija (Peruko, Uvod u medije, str.
141, 142, 143).
5. Tiskani mediji
Novine su najstariji oblik masovnog komuniciranja koji ima etiri temeljne
karakteristike, a to su: publicitet(javnost), aktualnost(informacija se odnosi na sadanjost i
moe na nju utjecati), univerzalnost(nijedna tema nije iskljuena) i periodinost(pojavljivanje
u redovitim razmacima).

Dnevne novine su za razliku od tiska, ak dvjesto godina kasnile u Hrvatskoj za onim

to se dogaalo u Europi. Razlog lei u opoj drutvenoj nerazvijenosti, velikom broju
nepismenih, problemima s jezikom. Naime, prve dnevne novine koje se pojavljuju u Zagrebu
u 18.stoljeu, bile su na latinskom jeziku. Moderne hrvatske novine koje slijede svjetske
trendove su one s poetka 20.stoljea, kada se pojavljuju prve prave informativne novine.
1920-ih izdaje i prvi suvremeni magazin bogat ilustracijama i fotografijama. Izmeu dva
svjetska rata u Zagrebu je postojalo jako i raznoliko novinsko nakladnitvo.

Novine moemo podjeliti na one tabloidnog formata (veernje novine) i na ozbiljne,

analitike novine velikog formata(jutarnje novine) uvjetna je jer veina dananjih novina
ima prikladniji, manji, tabloidni format. Sadrajno njeguju ozbiljan pristup i analizu, ali
formatom izgledaju poput tabloida.

Tada spomenujemo i magazine Magazini su neiscrpno obilje svih moguih

novinarskih oblika, sadraja i izgleda(...) a mogu izlaziti tjedno, dvotjedno, mjeseno i
periodino (Malovi, 2003: 101). Dok Richard Weiner u svom rjeniku medijskih pojmova
kae da je magazin po dimenziji manji od dnevnih novina, obino tiskan na kvalitetnom ili
sjajnom papiru, prodaje se na novinskim kioscima ili se raspaava pretplatom i ima
sepcifian, prepoznatljiv grafiki dizajn (Vilovi, 2004: 81) te jo razlikujemo
newsmagazine, poslovne magazine, sportske i niz drugih namjenjen odreenoj grupi itatelja.
(Peruko, Uvod u medije, str. 67, 68).
6. Radio
Radio koristi radiovalove u cilju emitiranja nekodiranog govora i glazbe, pritom ima
kontinuitet i raspored emitiranja; namijenjen je javnosti.

Prvi je licencirani radio poeo s emitiranjem u studenom 1920.u Americi. Dvije

godine poslije krenula je i britanska radiofonija, a potom slijedila uspostava prvih postaja u
Francuskoj, Njemakoj, panjolskoj itd. Hrvatska se radiofonija poela razvijati od svibnja
1926, kad je poeo emitirati Radio Zagreb, prva radijska postaja u jugoistonoj Europi. Do
poetka 930-ih radiofonija je osvojila svijet i vladala scenom elektronikih medija sve do
1950-ih.

Radio je uspjeno prebrodio krizu uzrokovanu pojavom televizije. Uz komercijalne

programe, u Americi je tijekom 1960-ih uspostavljen javni servis, a europske zemlje morale
su dozvoliti otvaranje komercijalnog sektora. Krajem 20.stoljea suvremena se radiofonija
temelji na dualizmu javnih i komercijalnih programa, a sve je jai tzv. trei sektor. Rije je o
community radijima. Uz klasian oblik, radijski je medij pojavom interneta dobio i svoju
virtualnu inaicu.

Poetkom 20.stoljea poelo je eksperimentalno emitiranje glazbe i govora, uglavnom

kao aktivnost zaljubljenika u radioamaterstvo koje je bila tek tolko zabava. Taj novi kanal
ujedno je bio i prvi beini nain prijenosa poruka, neusporedivo jeftiniji od infrastrukture
potrebne za telegrafiju i telefoniju. Prvi je svjetski rat samo potvrdio njegovu vanost, toliko
veliku da je amerika mornarica razmiljala ak i o monopolu.

Prve radiofonije su bile KDKA i BBC, KDKA poela se emitirati 2.studenog 1920. u
Pittsburghu, prvi radijski program na svijetu, utemeljen je ponajprije iz reklamnih razloga, a
prvi glazbeno-govorni sadraji naili su na dobar odaziv sluatelja. BBC je prvi put emitirao
14.studenog 1922. na londonskom Strandu. To je prvi radijski program u Europi koji je u
cijelosti zadovoljio kriterije potrebne za stjecanje tog statusa. (Peruko, Uvod u medije, str.
109, 110, 111, 112).
7. Novi mediji
Novi mediji danas oznaavaju razliite oblike sadraja, naina njegove organizacije,
prijenosa i prikaza, a odlikuje ih interaktivnost, nelinearni pristup sadraju dokumenta,
digitalnost i mulitemdijski nain prezentacije (tekst, slika, zvuk, animacija, video itd.).

Pojam novi mediji mijenjao se sa svakom novom tehnologijom prikaza, pohrane ili
prijenosa informacija. Fotografski aparat i gramofon bili su novi medij u 19. stoljeu, radio i
televizija u 20. stoljeu. Postoje tri tipa tehnolokih promjena: tranzicijske tehnologije
mijenjaju nain na koji se sadraji obrauju, prenose ili koriste, transformativne tehnologije
mijenjaju istovremeno i nain distribucije, ali utjeu i na strukturu sadraja, a razarajue
tehnologije mijenjaju temeljni poslovni model medija, oni ne samo da nemaju podrku
medijske industrije, ve nailaze na njen snaan otpor jer su protivne njihovim temeljnim
interesima.

Kljuni proces koji je omoguio razvoj novuh medija je digitalna konvergencija

kako ju mnogi nazivaju. Jedan od najvanijih teoretiara novih medija, Nicholas Negroponte
za svog boravka u Zagrebu 2008.je rekao: To je bilo prije pada Berlinskog zida i prije
digitalne konvergencije, ime je istaknuo vanost tog procesa koji dijeli svijet na dva
razdoblja. Njoj je mogue pristupiti iz aspekta mree, korisnika, te povezivanja dosad
raznorodnih sektora takozvana integracija 3C (content, computing, communication) koja se
upravo dogaa.

Novi mediji su unijeli i goleme promjene u nainu i organiziranju svakodnevog ivota

i rada. Ekonomija koja je izgraena na neiscrpnosti informacija i njihovog koritenja,
uglavnom su ugrozili temelje poslovnih modela veeg dijela medijske industrije: tiskanih
novina, distribucije glazbe, nedigitalne fotografije, televizije, programa koji su namijenjeni
svima itd. Raunalo povezano na mreu je univerzalni medij, ali i alat, slui kao pisai stroj,
potanski ured, kalkulator, uboks, knjinica, televizija, kino, novine, asopis, radio, duan,
turistika agencija, igraa konzola itd. On naglaava i potrebu djelovanja: to se s pronaenim
moe uiniti (Peruko, Uvod u medije, str. 203, 205, 207, 208).
8. Medijska manipulacija
Medijska manipulacija moe se definirati kao aspekt rada odnosa s javnou gdje
odreene osobe ele sliku o sebi koje pogoduju njihovim interesima. Metode medijske
manipulacije koriste se razliitim metodama i esto suzbijaju isticanje stajalita. esto se
koriste metode manipulacije da ljudi prestanu sluati odreene ragumente ili da se pranja
preusmjeri negdje drugdje (Medijska manipulacija, Wikipedija).
9. Tehnike manipulacije
Prodaja panike plan koji ukljuuje zastraivanje i teroriziranje publike u svakom
trenutku. Neki oblici toga mogu se vidjeti na primjerima: svinjska gripa, recesija, itd. U ovoj
se metodi esto dovodi do toga da publika vie ne razmilja zdravim razumom ve je pod
utjecajem prezentiranog.

Unitavanje karaktera neki mediji ne vole debatu, ve preferiraju napad na neiji

kredibilitet, motive, inteligenciju, karakter ili ak zdrav razum. Ovi naini argumentacije nisu
demokratski i ne doputaju nikakvu debatu.

Povijesni revizionizam mediji koriste ovaj alat da bi vlastitu propagandu uklopili u

svjetonazor. To podrazumijeva izvrtanjepovijesnih injenica u vlastitu korist. Nedostatak ove
metode je to se te injenice mogu lako provjeriti.

''rtveni jarci'' ili ''Stavljanje u isti ko'' metoda u kojoj se okrivljuje jedna skupina
ljudi ili jedna osoba te se na nju svaljuje sva krivica.

Populizam metoda koja je jako vidljiva pred izbore. esto je koriste politiari kako
bi se pribliili narodu te bili dio naroda, a sami m time diskreditirali suprotnu politiku
stranku. Ova metoda se esto vee uz metodu rtveni jarci.

Zasienje metoda kojom la ili informaciju koju se eli plasirati se ponovi vie puta
te samim time publika poinje u nju vjerovati. Ljude esto mue vlastite brige i zbog toga
povjeruju u neto to im se plasira samo kako bih se rijeili pritiska od toga to im se namee.

Omalovaavanje obrazovanja metoda u kojoj mediji ne daju dovoljno prostora

podruju znanosti. ime visoko obrazovanim osobama umanjuje njihova strunost
(Martinovi, 2013).
10. Zakljuak
Od medija i manipulacije ne moemo pobjei. Danas ne moemo pobjei od medija.
Nalaze se svuda oko nas ali na nama je da ih znamo itati i razumijevati. Promjenom
prvobitne namjene medija nastalo je masovno manipuliranje. Razliite metode pospjeuju
medijsku uinkovitost. Neke metode manipulacije su nam toliko bliske da ih nismo ni svjesni
te zbog toga lako padamo pod njihov utjecaj.

Mladima jedan od najbliih masovnih medija je Internet. Gotovo sve informacije

danas se mogu saznati putem interneta ili putem drutvenih mrea. Drutvene mree danas
imaju veliku posjeenost te su idealan nain za manipuliranje i irenje informacija.

Sve je vei broj ljudi koji su postali ovisni o drutvenim mreama. One naravno uz
pozitivne strane koje imaju takoer sadre i negativne strane.

ivot bez medija je danas nezamisliv. Svuda oko nas se nalaze mediji i razliite
informacije bitno je samo da ih znamo pravilno razumjeti i shvatiti njihovu poruku.
11. Literatura

1. Mediji, Wikipedija, https://hr.wikipedia.org/wiki/Mediji (6.1.2016.)

2. Zrinjka Peruko, Uvod u medije
3. Medijska manipulacija, Wikipedija, https://hr.wikipedia.org/wiki/Medijska_manipulacija
(7.1.2016.)
4. Martinovi, Ratko (2013). Podsvjesna manipulacija mase- proitajte kako nam mediji
peru mozak, Subliminalne poruke, http://blog.vecernji.hr/ratko-martinovic/podsvjesna-
manipulacija-mase-procitajte-kako-nam-mediji-peru-mozak-3947 (7.1.2016.)