Mediji i njihova uloga

u društvu
Neki primjeri medija
 Što su to mediji?
Mediji su kompleksni pojam koji označava sisteme javnog
informisanja, koji služe za širenje (diseminaciju) vijesti i audio-
vizualnih sadržaja u svrhu informisanja, obrazovanja i zabave
najširih slojeva stanovništva.
Već dugo vremena mediji nisu samo posrednici koji prenose neki
sadržaj, već su zapravo oformili vlastitu socijalnu sredinu i postali
dio našeg vlastitog prirodno-umjetnog okruženja. Oni su prijatelji,
neprijatelji, obožavani, omraženi... o njima pričamo kao da su
ljudi, dajemo im nadimke; oni nas uznemiravaju, ljute, prema
njima smo pristojni... Od njih očekujemo jako puno, prenose nam
neko znanje, predstavljaju zabavu.
 Vrste medija

Medije možemo podijeliti u dvije grupe:

1. po načinu prenošenja informacija
2. po vrsti informacije koju nam prenose
 Mediji po načinu prenošenja
informacija
Po toj podjeli razlikujemo nekoliko glavnih
podjela kao što su:
 radio
 televizija
 novine,časopisi i druge tiskovine
 internet
 RADIO - danas je star oko 100 godina! Počeo je s
velikim uzbuđenjem, groznicom i ogromnim
očekivanjima.
Kao sredstvo komunikacije, radio ima istorijski
značaj. Danas ima manji broj nacionalnih, ali i veliki
broj lokalni radio - stanica (oko 130). Broj radio-
prijemnika u domaćinstvima dostigao je gotovo nivo
saturacije (90%), a i u automobilima je sve prisutniji
(veliki broj domaćinstava posjeduje automobil).
Približno oko 60% populacije redovni su slušatelji
radio – stanica.
•TELEVIZIJA-njena istorija je nešto bolje utemeljena u našim
sjećanjima (barem onih malo starijih). Prva je slika poslana iz
Njemačke još 1952. godine. Dakle, televizija je prevalila pola
vijeka. Tada se emitovala tek koji sat na dan a danas je popunila
svih 24 sata . Televizija je bila i ostala područje kontraverzi;
ponekad ju se hvali kao “prozor u svijet”, a ponekad je zlo, koje
“sistematski laže o svemu što se zaista zbiva u stvarnom svijetu”.
Bezbroj studija je napisano o direktnim i indirektnim
posljedicama izloženosti televizijskom programu. Ali, jedno je
sigurno, prednost televizije je u vizualnoj prezentaciji (slika, riječ,
muzika, atmosfera...).
•Dnevnici, časopisi i ostala štampa takođe predstavljaju
bitne karike u današnjem medijskom spletu svijeta. Osnovna
obilježja štampe su masovnost, fleksibilnost, jeftinost ali i
visok nivo selektivnosti, mogućnost specijalizacije, te duži”
životni vijek” takvog proizvoda (mogućnost ponovnog
čitanja). I dok danas već imamo prilično mnoštvo raznih
“naslova” u segmentu štampe, njihova izdanja često nisu
zadovoljavajuća.

•Novine su poslije radija najzastupljeniji medij i jedan od

najkorištenijih medija.One donose razne informacije koje se
tiču svakodnevnih informacija,ali se najčešće zadržava na
ozbiljnijim informacijama (npr.stanje u državi, različita
nedjela, sportske vijesti, zabavne i dr).
Časopisi i magazini su mediji
zabavnog karaktera koje se
najviše
bave poznatima, te
prikazivanjima raznih
manifestacija s jedne strane,
a s druge strane pitanjima i
problemima običnih ljudi.
Časopisi i magazini su više
mediji koje čita mlađa i stara
populacija.
Internet
Posebno dobro prikazuje ukupni razvoj u svijetu medija (od zaštite
medija, preko transmisije medija i dalje do interaktivnog medija).
Unatrag svega nekoliko godina svjedoci smo strahovitih promjena u
načinu na koji se koristi, a može se očekivati još više. Internet
omogućava neviđeno ako razumijemo “umjetnost “ elektronske
intrige.
Šta se tiče interneta ono je medij koji nam na najbrži način donosi
novosti iz svijeta.Internet ima jako široki spektar informacija, te
većina informacija na internetu su vrlo detaljne.Internet je najnoviji
medij, ali je već uspio da zauzme poziciju broj 1 u sredstvima
prenošenja informacija.
Internet najčešće koristimo za:
Mjesta gdje koristimo Internet:
Mediji po vrsti informacija koje prenose:

Što se tiče medija po vrsti informacija mogli bismo informacije podijelit

nekoliko većih skupina:

•dnevne informacije
•političke novosti
•sportske vijesti
•vijesti iz kulture
•vijesti o poznatima
•ostalo
Pod dnevne informacije podrazumijevaju se vijesti od prethodnog
dana,najčešće donose informacije iz crne hronike,vijesti vezane uz
državu,ali i važnije svjetske vijesti. Te dnevne novosti donose svi
mediji,a najviše su zastupljeni u svim televizijskim i radijskim
vijestima, te dnevnicima, a možemo ih naći i u dnevnim novinama.
(npr.vijesti o štrajkovima,protestima, hapšenjima, te ostale
aktualne vijesti).

Političke informacije su informacije koje govore o vijestima iz države

i o vijestima iz svijeta koje su vezane za politiku.U takvim vijestima
koje su vezane uz državu govori se o odlukama državnih organa, Skupš
političkih stranaka i sl.
Sportske vijesti su vijesti koje donose različite sportske informacije iz
različitih sportova. Donose vijesti sa različitih takmičenja(npr.evropskog
i svjetskog prvenstva,iz različitih nacionalnih natjecanja i sl).
Sportske novosti odnose se ne samo na rezultate naših sportista već
i na rezultate ostalih svjetskih sportista.
Te informacije možemo naći u dnevnim novinama gdje nisu detaljne,ali
zato postaje posebne dnevne novine koje se bave samo temom sporta.
Također zastupljene su u posebnim informativnim sportskim emisijama.
Najbrže sportske informacije možemo dobiti na internetu gdje su i vrlo
detaljno razrađene.

Vijesti iz kulture su zapravo od svih vrsta informacija najslabije

zastupljene.Govore o važnim kulturnim događajima(izložba slika, pozor
Koncerti i sl), i objavljivanja novih djela te njihovih recenzija.
Kulturne vijesti možemo naći u svim medijima ali su vrlo slabo
Zastupljene (npr.u novinama tek jedna strana,na televiziji jedna emisija
sedmično).
Vijesti o poznatima ili o tzv.celebritys su vijesti koje zapravo ulaze
u intimu svake javne poznate osobe.Iznose vijesti o njima,njihovim
bližnjima i njihovim životima.Te vijesti su uglavnom “prljavi veš”
svakog od tih zvijezda.Takve vijesti se najčešće čitaju u “žutom” tisku,
tj. u raznim časopisima i magazinima ili u zabavnim emisijama na
televiziji,te ljudi priznali ili ne vole čitat takve stvari.

Pod ostalim vijestima se odnose vijesti o vremenu,vijesti o povijesnim

događajima,vijesti o izvučenim loto brojevima…
MEDIJI I DRUŠTVO
Svakako najvažnije pitanje je uticaja medija na društvo. Dominantna
paradigma bila je teorija ograničenih efekata koja započinje
Lazarsfeldovim istraživanja o utjecaju radija 1930-tih godina. Osnovna
postavka ove paradigme jest da je efekat medija u kratkom roku
ograničen i određen selektivnošću publike i inter-personalnim
odnosima. Fokus interesa bio je na istraživanju sposobnosti masovnih
medija ( u to doba štampa, radio, film) da utiču na odluke ljudi. Uticaj
medija istraživao se u kontekstu izbornih ili marketinških kampanja
koje su bile usmjerene na izazivanje određene akcije npr. glasanja za
određenu opciju ili kupovinu određenih proizvoda. Efekat medija koji
se proučavao usmjeren je na određenu aktivnost i kratkoročan je, te
usmjeren na određenu akciju. Dobiveni rezultati potvrdili su hipotezu
da je uticaj medija ograničen i to na primarne društvene grupe. Iz ovih
istraživanja proizašla je teza da se društvena grupa pojavljuje i kao
izvor informacija i kao selektor.